JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINKA

KOLA TUZLA

MATURSKI RAD

Tema : Rane i tretman rana

Tuzla. Maj 2013.

JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA

KOLA TUZLA

Maturski rad iz predmeta : Djeija Hirurgija

Tema: rane i tretman rana

Tuzla, maj 2013.

Uenik :

Prezime i ime :

kola : Javna ustanova Srednja medicinska kola Tuzla

Matruski rad iz : Djeije hirurgije

Tema : Rane i tretman rana

Mentor :

Satav komisijie : 1._________________

2._________________
3._________________

Cilj maturskog rada

Cilj maturskog rada se sastoji od sljedeeg :

-

Upoznavanje sa osnovnim pojmovima

Upoznavanje sa podjelom rana
Upoznavanje sa nainima lijeenja i mogunostima lijeenja
Upoznavanje sa posljedicama koje rane mogu ostaviti na organizmu

Uvod
Definicija rane

Rana predstavlja prekid kontinuiteta koe i potkonog tkiva,odnosno zatitnog pokrovnog

sloja,nastalog djelovanjem spoljnih uticaja. Na otvoru rane razlikujemo:
ivice ili rubove,uglove te neposrednu okolinu rane. U prostoru ili lumenu rane moramo uoiti:
strane,dno i sadraj rane.

Historija rana
Predhistorija
Zbog jako niskog stupnja razvoja i nedostatka odgovarajue opreme,a stalno u sukobu sa
prirodom i problemima potrage za hranom,pretpovijesni ovjek je vrlo esto bio izloen
mnogobrojnim ozljedama. Kontrola krvarenja i prekrivanja rane oblozima
(blato,mahovina,kore hrasta),bili su prvi ovjekovi koraci u lijeenju rana. Kod
Kromanjonaca (36.000 g. p. n. e.) pronaena su orua slina skalpelu i kotane igle sa
uicama,a 4000 1800 g. p. n. e. pronaeni su vidljivi pokuaji hirurkih zahvata na
ostacima lubanje.
Egipatsko carstvo Rane su se u straom Egiptu smatrale Boijom kaznom pa se u
njihovom lijeenju ispreplie medicina,religija i magija. Opis lijeenja rana pronaen je
zapisan na papiru koji datira iz 1700 g. p. n. e. :

Rane su prekrivane ivotinjskim izmetom,medom i smolom

Na rane su stavljane mirisne smole sa jakim i neprijatnim mirisom
iva se upotrebljavala za unitavanje bakterija,a rane su iene upotrebom vode i
mlijeka
Kao obloga za rane koriteni su i mani jastuii od vune sa kauukom.

Oko 1600 g. p. n. e. Egipani uporabljavaju vunena vlakna za uivanje rana.

Grko,antiko doba U lijeenju rana stari Grci koristili su sljedee metode :

Usijano eljezo za kauterizaciju rane

Ispiranje rane toplom vodom,ocatom ili vinom
Uivanje krajeva rane
Pranje ruku i rezanje noktiju
5

Hipokrat (460-377 g. p. n. e. ) unosi napredak u lijeenju rana i prvi daje opis primarnog i
sekundarnog zarastanja rane.
Starorimsko doba

U ovom povijesnom razdoblju napisano je preko 300 knjiga o lijeenju rana.

Celsus 825 g. 50 g. ) opisuje klasine znake infekcije rane : rubor (crvenilo),
tumor (otok), calor (toplina) i dolor (bol) i u lijeenju rana preporuue primjenu
agresivnih metoda.
Galen (130 g. 200 g.) predlae uporabu slane vode i vina za ienje rana
Dresinzi u lijeenje rane uvodi uporabu ulja,kruha,penice i vina za ispunjavanja
upljina rane (podaci iz Biblije)

Novi vijek

Semmelweis 1874 uvodi u medicinsku praksu pranje ruku hlornim vapnom.

Louis Pasteur 1860 prvi uvodi u savremeno lijeenje sterilzaciju.
Lister (1812 1912) uvodi dezinfekciju karbolnom kiselinom.
Bergman 1878 uvodi u svakodnevnu praksu sterilizaciju toplinom.
Furbinger 1880 uvodi u kirurgiju klasino kirurko pranje ruku.
Halstedt 1890 prvi predlae upotrebu kirurkih rukavica.
Friedrich 1898 zapoinje s ekscizijom rubova rane radi uklanjanja nekrotinog tkiva
i bakterija.

Suvremeno doba
a) Ternerom (1990) propisuje kriterije koje treba imati idealna obloga za rane :
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Da uklanja eksudaciju
Podrava vlano okruenje u rani
Osigurava propusnost za kisik
Odrava temperaturu okolia oko rane
Spreava infekciju rane
Ne sadri otrovne sastojke
Da se moe ukloniti bez oteenja tkiva

Vrste rana prema mehanizmu nastanka:

1.Posjekotina (vulnus scissum) nastaje djelovanjem otrog tvrdog
predmeta(no,britva,ilet,sjeiva). Ova rana ima nepravilan oblik, ravnih je i otrih rubova,
oblik je ovalan, u dubini se naziru miine strukture i eventualno postoji krvarenje. Ove rane
uredno zarastaju (per primam intentionem).

Slika br.1 Posjekotina

2.Ubodna rana (vulnus punctum) - nastaje ubodom otrih tvrdih predmeta (bode, ilo,
rog). Kod ove rane razlikujemo najee takasti punktiformni ulazni otvor i ubodni kanal.
Ako ubodi predmet probije sve strukture i izae na suprotnu stranu onda se takva rana naziva
probodna rana. Ako je predmet prodro u neku tjelesnu upljinuonda moe doi do ozbiljnih
posljedica.

Slika br.2 Ubodna rana

3.Razderotina (vulnus lacerum) nastaje djelovanje tupog tvrdog predmeta pri emu dolaze
do izraaja sila vlaka koja djeluje tangencijalno dovodei do razdvajanja pojedinih slojeva
tkiva.
7

Slika br.3 Razderotina

4.Nagnjeenje (vulnus contusum) je rana nepravilnog oblika, neravnih i zgnjeenih
rubova s krvavim podlivom mnogobrojnim nekrozama tkiva, a proizvodi je udarna sila. Zbog
devitaliziranih dijelova ova rana je pogodna za nastanak i irenje infekcija to usporava
zarastanje. esto dolazi do kombinacije razderotine i nagnjeenja vulnus lacerocontusum.
5.Ustrijelna rana (vulnus sclopetarium) nastaje djelovanjem vatrenog oruja. Ove rane
mogu biti :
a) Tangencionalne (vulnus sclopetarium tangetionalis) one su povrne, a nastaju
djelovanjem projektila uzdu povine tijela pravei lijeb;
b) Ustrijelne imaju ulaznu ranu i strijelni kanal na ijem dnu se nalazi projektil;
c) Prostrijelne kod njih pored ulazne rane i prostrijelnog kanala postoji i izlazna rana .
Ulazne i izlazne rane zovu se jo i prstenovi. Ulazni prsten je uvijek manji od izlaznog.
Kod strijelnih rana potrebno je uvijek raditi RTG snimak zbog lokacije projektila i eventualne
frakture.
6.Explozivne rane (vulnus explosivum) nastaju dejstvom explozivnih sredstava (granate,
protupjeadijske mine...).
7.Ugrizne rane (vulnus morsum) nastaju ugrizom ivotinjskog zubala (konj, svinja, pas,
divlje ivotinje, zmije, insekti). Izgled rane ovisi o zubalu

Slika br.4 Ugrizna rana

8

8.Oguljotine (avulsio) veeg dijela koe su povrede koje nastaju djelovanjem tupog
predmeta koso tanglencionalno na kou pri emu se ona odvaja od svoje podoge u veem ili
manjem opsegu. esto je oguljena koa intaktna.

Slika br.5 Oguljotina

9.Ogrebotne (excoriatio) je povrno oteenje koe gdje nije u cjelovitosti prekinut

kontinuitet konih slojeva, nego samo natkoica (epiderm). Ako je ogrebotina nanesena
otrim iljatim predmetom ili namjerno u svrhu tetovae onda je to scarificatio. Ogrebotina je
generalno uzrokovana mehanikim oteenjem koe, otrim ili grubim predmetima. Dok je
krvarenje relativno maleno, najneugodnije je to to ogrebotine moe pratiti jaka bol radi toga
to su krajevi ivaca u koi oteeni. Na to moemo i dodati mogunost prodiranja neistoa u
tkivo, pa se mogu pojaviti i razne infekcije, kao i gnojne rane.

Slika br.6 Ogrebotina

Vrste rana prema stanju koe :

1.Nepenetrantna (zatvorena) rana (vulnus nonpenetrans) obiljeava je ouvanje koe sa
znacima oteenja dubljih tkiva.
2.Otvorena rana (vulnus penetrans) obiljeava se prekidom cjeline koe,a rana dolazi u
kontakt sa atmosferom.
3.Probojna rana (vulus perforans) je ozljeda koja prodire u neki organ ili tjelesnu
upljinu.
4.Potkona rana (vulnus subcutaneum) je rana koja zahvaa samo kou i potkono tkivo.

Vrste rana prema zagaenju :

1.Nezagaena rana (vulnus asepticum) je ona koja nije zagaena mikroorganizmima i
drugim neistoama.
2.Zagaena rana (vulnus inflamata) je ona koja je zagaena mikroorganizmima i dugim
neistoama.

Kako je rana u irem smislu rijei prekid kontinuiteta tkiva,zato je duina trajanja procesa
zarastanja rane (ili saniranja prekinutog kontinuiteta tkiva) jedan je od bitnih pokazatelja na
osnovu kojeg se rane jo dijele na :

Akutne rane iji proces zarastanja traje u oekivanom prosjeku od 21 dan koji prolazi
kroz tri faze : ienja ili eksudacije, granulizacije i epitelizacije (ili zapaljenske, prolifertivne,
faze sazrijevanja). Ove se faze nadovezuju jedna na drugu i u normalnim okolnostima rana
zarasta za tri nedjelje. Ukoliko se to ne dogodi u u ovom periodu ona prelazi u hronini oblik.

Hronine rane koje ne zarastaju oekivanom dinamikom, odnosno ije zarastanje

traje due od 6 do 8 nedjelja, uprkos standardnom medicinskom postupku.
10

Mogu se razviti iz akutne rane u svakoj fazi njenog zarastanja. Hronine rane mogu biti
tipine(ishemijske, neurotrofike i hipostatske rane) i atipine.
Hronine rane na potkoljenicama u 80% sluajeva posljedica su hronine venske
insificijencije,a u 5 do 10 %su arterijske etiologije, dok ostatak otpada uglavnom na
neuropatske ireve. Hronina rana je svaka rana koja ne zarasta u predvienom vremenskom
periodu za tip i lokalizaciju rane, a sam proces zarastanja traje due od 6 nedjelja. Uprkos
napretku moderne medicinske tehnolgije i velikom iskoraku u prevenciji i mogunostima
lijeenja ne smanjuje se ni prevalenca niti incidenca rana. Zato rana predstavlja veliki
medicinski, socijalni i ekonomski problem, tim vie izraen, jer je uestalost odnosno
incidencija i pevalencija razliitih vrsta rana uglavnom nepoznata. Hronine rane zbog
dugotrajnog trajanja znaajno samnjuju kvalitet ivota oboljelog, a njihovo lijeenje zahtijeva
veliko radno angaovanje medicinskog kadra, bolnikih i rehabilitacionih kapaciteta, to od
bolesnika i zdravstvenih fondova iziskuje utroak znaajnih materijalnih sredstava.
Lijeenje i briga o inficiranim (hroninim) ranama jo uvijek je podruje konfuzije i velikih
naunih rasprava. Zato i danas ne postoji precizna definicija ili autoritativni kliniki vodi
koji se odnosi na inficiranu ranu, a naroito ne na onu koja dugo perzistira (hronina rana). To
je i razlog da mnogobrojni termini koji se koriste u lijeenju rana dovode do konfuzije, te
nepotrbnog ili pogrenog lijeenja posebno hroninih rana.
Iako najee hronine rane nisu predvidive, klju za lijeenje je pravovremenom
prepoznavanje pravih uzroka nastanka i njihovo uklanjanje, lijeenje infekcije, uklanjanje
mrtvog tkiva iz rane i njene okoline i pospjeivanje odgovora tkiva domaina na izljeenje.

Slika br.7 Hronina rana nonog prsta

11

Lijeenje rana
Razlikujemo zbrinjavanje rana :
a) U prvoj pomoi
b) Privremeno zbrinjavanje
c) Trajno zbrinjavanje rane u okviru definitivnog hirurkog tretmana
Postupak sa ranom na nivou prve pomoi je zaustaviti krv jednom od metoda privremenog
zaustavljanja. U okviru borbe protiv infekcije na nivou prve medicinske pomoi nije
dozvoljeno vaenje stranih tijela iz lumena rane, dovoljno je ranu prekriti suhom sterilnom
gazom i previti zvojem. U okviru prve pomoi nije dozvoljeno stavljati lijekove,prake i
masti. Kod prolapsa pojedinih organa, kod penetrantnih rana nije dozvoljeno vraati te organe
u tjelesnu upljinu jer su mehanizmom ranjavanja inficirani pa mogu inficirati tjelesnu
upljinu. Bolesnika treba osvjeiti, dati mu sedativ, analgetik za ublaavanje bola, te ga u
dobrom transportu uputiti u hirurku ustanovu gdje e mu biti pruen definitivni hirurki
tretman.
Lijeenje rana,akutnih ili hroninih, danas zahtijeva znaajnu strunost, iskustvo, timski rad i
znanje o razliitim sredstvima proizvedenim za tu svrhu. Prouavanje rane i stalna briga za
njeno pravilno lijeenje je u stalnom porastu, a razvija se i posebno specifino podruje u
medicini i farmaciji, sa vlastitim strunjacima i profesionalcima, koji se iskljuivo bave
ranama. Oni koji se bave ranom, sve vie postaju svjesni potrebe za znanjem o suvremenom
nainu lijeenja, ali i o poznavanju suvremenih sredstava i jedinstvenom pristupu u ranom
zbrinjavanju i obrazovanju pacijenata. Meutim, postoji mnogo problema vezanih za
suvremen i jedinstven pristup rani. Nedostatka i nedostupnih modernih sredstava za
zbrinjavanje rana (naroito u nedovoljno razvijenim drutvima) jedan je od glavnih uzroika.
Zato se u veini zemalja i dalje pribjegava tradicionalnim nainima lieenja rana, koji su :
sporiji, vie bolni, vie rizini, a esto i skuplji. Iako je nakon drugog svjetskog rata u praksu
uveden cijeli niz novih sredstava za lijeenje rana i dalje priznat u svijetu ima primjena
klasine pamune poveske (gaze) i raznih kemijskih otopina. Tretman rana ukljuuje pregled,
ienje i zatvaranje rana. Ako se radi o nedavno nastaloj rani ona se mora to rije obraditi
kako ne bi dolo de sekundarne infekcije.
ienje
Za jednostavne rane ienje moe biti obavljeno koritenjem nekoliko razliitih rijeenja,
ukljuujui: mlaz vode (pod uvijetom da nije zagaena), sterilnu fizioloku otopinu ili
antiseptiko sredstvo (dezinficijens).

12

Zatvaranje
Ako se lijenik odlui za zatvaranje rane, primjenjuju se neke od brojnih tehnika : ljepljiva
traka, cianoakrilno ljepilo, stapler i av (avovi koji se resorbiraju imaju prednost jer ne
zahtijevaju naknadno uklanjanje i prioritetno se koriste kod djece).
Nakon ienja i zatvaranja rana se prekriva sterilnim povezom (gazom i poveskom).

Slika br 8. Rana obraena Stapler-om

Hirurko lijeenje
Debridman rane
Prvi hirurki postupak i lijeenju hronine rane je debridman (nekrektomija). Debridman ima
za cilj odstranjenje devitalizovanog tkiva i svega to koi i usporava proces zarastanja rane.
Debridman hronine rane ima prije svega za cilj da hroninu ranu pretvori u akutnu ranu to
on postie :

Odstranjenjem nekrotinog tkiva ime smanjuje virulenciju bakterija

Odstranjenjem tkiva i drugog sadraja koje je barijera zarastanja i pojavi
granulacionog tkiva (mrtve koe, ponekad fascija, dijelova miia i kosti)

Nakon uinjenog debridmana, ako stanje bolesnika i rane doputa, potrebno je izvriti
hirurku rekonstrukciju (pokrivanje defekta koe) jednom od vrsta obloga, i na taj nain
dovesti ranu do faze spontanog zarastanja ili je pripremiti za sekundarnu rekonstrukciju.

Definitivni hirurki tretman rane

13

Trajno zbrinjavanje ima za cilj da otovrenu ranu pretvori u zatvorenu, meutim za to moraju
postojati odreeni uslovi :
1. Da od vremena nastanka rane nije prolo vie od 6-8 sati
2. Opsenost razornog uinka
U okviru definitivnog zbrinjavanja razlikujemo postupke :
a) Primarna hirurka obrada rane (excisia po Friedrich-u) izvodi se kod rane unutar 6-8
sati, a sastoji se u izdanoj eksciziji rubova rane. Sve do zdravog tkiva odstranjuju se
svi devitalizirani dijelovi u lumenu rane, zaustavlja se krvarenje te se odstranjuju sva
strana tijela. Tako je rana osvjeena i moe se staviti primarni hirurki av. Ta rana e
zarasti per primam intentionem.
b) Sekundarna obrada rane (toaleta po Bergmanu) izvodi se na ranama poslije 12 sati od
nastanka. Postupak je slian kao kod Friedrich-a uz neto tedljivije odtranjenje tkiva.
Moraju se dobro otvoriti svi depovi u rani i plasirati drenovi. Kada se stia postojea
infekcija na ranu se plasira primarni odloeni av i ona treba da zaraste per primam
intentionem.
c) Postupak kod inficiranih rana rane kod kojih je dolo do naknadne upale praene
gnojenjem ne smiju se zatvarat avom. Takve rane treba izdano drenirati, ako su ve
ranije plasirani avovi treba ih skinuti i ranu iroko otvoriti te smirenje upale
poduprijeti antibioticima po antibiogramu. Na takvu ranu kada se upala smiri stavlja se
sekundarni av. Postoje rane koje i pored svih ovih postupaka tee zarastaju zbog
opsene nekroze, prisustva stranih tijela u rani, starosti organizma, hroninih
specifinih upala, tumora, dijabetesa.

Postupak sa inficiranim ranama

Mjere :
1. Otvoriti ranu (skidanje nekoliko konaca) kako bi omoguilo isticanje gnoja
2. Po potrebi ranu izdano drenirati
3. Poduzeti mjere koje omoguavaju stvaranje granulacija na rani. Treba ordinirati
antibiotike po AB.
Inficirane rane previjati i vie puta dnevno, tako se stvara granulirana povrina koju treba
redovno previjati do pojave zdravih crvenih kvrica koje e kasnije prekriti zdravi epitel, bilo
spontano ili stavljanjem konog slobodnog transpalntata (Tirsch). Svjee granulacije se
pokrivaju vazeinskom gazom. Granulacije podstiu : acidi borici, fizioloka otopina i duga
sredstva. Nekada se stvaraju hipertrofine granulacije (hipergranulacije) koje se odstranjuju
tapiem srebro nitrata.
Dehiscencija rane otvaranje rane :
a) Nepotpuno ili inkompletno do peritoneuma ili pleure
b) Potpuno ili kompletno svi slojevi rane se otvoreni, odnosno rastavljeni.
Keloid rane predstvalja proliferaciju tkiva, a nastaje zbog nepovoljne hirurke tehnike i kod
opekotina.

14

Komplikacije rana
1. Infekcija svaka rana je samim inom nastanka primarno inficirana tj. predmetom
koji je nanio ranu. Taj nain zaraze je primarna infekija rane za razliku od sekundarne
inekcije koja nastaje nepravilnom manipulacijom kod zbrinjavanja rane ili naknadnim
prodorom mikroorganizama u rani iz ve postojeih arita u organizmu.
2. Krvarenje komplikacija svake rane koja nastae razornim djelovanjem mehanike
sile. Mehanika sila uzrokuje rupturu krvnog suda i krv se izlije u okolinu stvarajui
hematome koji pogoduju nastanku infekcije. Zbog toga je potrebno to prije zaustaviti
krvarenje (hemostaza).
3. Bol je stalni pratilac kod ranjavanja zbog stradanja nervnih elemenata i nervnih
vlakana. Jaka bol dovodi do oka.

Fiziologija zarastanja rana

Proces zarastanja rane prolazi kroz etiri faze :
1. Vaskularni odgovor ili hemostaza (zaustavljanje krvarenja) Ovu fazu
karakterizira :

Krvarenje rane, koje ima ulogu prirodnog ispiranja rane od manjih stranih tijela
Vazokonstrikcija (stezanje) krvnih ila s ciljem zaustavljanja krvarenja
Povezivanje, agregacija i spajanje trombocita, ili zgruavanje krvi
Koaguacija, stvaranje fibrina iz fibrinogena i matriksa u koji migriraju stanice

2. Upalna faza Ova faza javlja se u dva oblika :

Rana upala rane koja nastaje 24 48 sata nakon ozljede i karakterizira se

formiranjem granulocita, odstranjenjem bakterija i stranog sadraja iz rane.
Kasna upala rane nastaje nakon 48 72 sata nakon ozljede, a karakterizira je
dominantno umnoavanje fagocita i limfocita (fagocitoza i limfocitoza), praena
oslobaanjem tumor nekrotinog faktora. Umnoavanje oba ova tipa stanica ima
presudnu ulogu u ienju rane digestiji bakterija i oslobaanju proteolitikih enzima
koji unitavaju strana tijela i mobilne izluevine.
15

3. Proliferativna faza nastaje nakon 5 7 dana i traje 2 3 sedmice od nastanka

ozljede. Ovu fazu karakterizira sinteza kolagena od strane fibroblasta (tip I XII) koji
je presudan element u fazi zarastanja rane. Kolagen daje vrstou i integritet tkiva. Na
ovaj proces nadovezuje se angiogeneza ili granulacija (stvaranje novih krvnih ila),
kontrakcija (skupljanje krajeva rane) i epitelizacija.
4. Maturacija ili faza remodelacije oteenog tkiva ova faza traje 21 dan do 1
godinu od trenutka ozljede.

Ukoliko zarastanje rane zastane u nekoj od gore navedenih faza,rana prelazi u kronini oblik
iji proces zarastanja traje izuzetno dugo.

Faktori koji utiu na zarastanje rana

Poremeaj i zastoj u zarastanju rane mogu je u bilo kojoj fazi zarastanja, a i vrijeme trajanja
zarastanja moe biti razliito. Zastoj u cijeljenju rane moe nastati u zapaljenskoj fazi zbog
slabe prokrvljenosti, slabe ishrane ili zbog velikog broja drugih faktora. Takve rane ne
zarastaju toliko dugo dok se ne koriguju ili uklone uzroci, to omoguava samo pravilna njega
rane. Zarastanje rane moe biti poremeeno na nain da se formiranje oiljka ne zavri
pravovremeno i da nastanu keloidi ili hipretorfini oiljci sa destrukcijom oiljnog tkiva.
Takvi se poremeaji esto viaju kod ljudi sa izraenom tamnijom pigmentacijom koe, i to
na odreenim dijelovima tijela kao to su regije grudne kosti i ramena.
Zarastanje rana u naelu zavisi od lokalnih i optih uslova u kojima se odvija njeno
zarastanje:

Lokalni uslovi
Vanost
U vlanoj sredini epitelne elije lake migriraju kroz vlano okruenje.
Temperatura
U uslovima optimalne temperature zarastanje rana je znatno bre. Toplotu rane mogu sniziti
sledei faktori :

Pranje i ienje rane hladnim rastvorima

Izlaganje rane spoljnjoj temperaturi vazduha due nego to je potrebno
Jako esta previjanja
16

Tretman rane bez zatitne obloge itd.

Hipoksija i kiseonik
Hipoksija u rani stimulie angiogenezu i razvoj granulacija, a kiseonik stimulie epitelizaciju.

pH rane smanjen pH rane poboljava zarastanje i smanjuje mogunost infekcije

edem tkiva
pritisak na predio rane kod nepokretnih bolesnika

Opti uslovi
Ishrana
Pravilan unos proteina, masti, ugljenih hidrata i vitamina, ubrzava proces zarastanja rana.
Poeljno je da dnevni unos bude : 25-30 g/kg kalorija nebjelanevinastog porijeka, 1.5-3.0
g/kg bjelanevina, vie od 2 g/dl albumina. Vitamin C je bitan za sintezu kolagena, a cink,
gvoe i bakar takoe, za transportni sistem kiseonika (hemoglobin).
Dehidracija
Dehidracija (gubitak tenosti i minerala) dovodi do elektrolitskog disbalansa to nepovoljno
utie na proces zarastanja rane.
Konstitucija
Kod neuhranjenog, anoreksinog i gojaznog bolesnika zarastanje je usporeno.
Sistemske infekcije
Postojanje bakterija u rani moe se podijeliti u 4 razliite kategorije :

Kontaminacija prisustvo nereplicirajuih mikroorganizama na povrini rane

Kolonizacija replicirajui mikroorganizmi koji su adherirani na povrinu rane, ali ne
prodiru i ne oteuju tkivo
Lokalna infekcija ili kritina kolonizacija poveana koliina mikroorganizama koja
predstavlja fazu izmeu kolonizacija i infekcije i prodora u tkivo, ali lokalno.
Sistemska infekcija prisustvo replicirajuih mikroorganizama unutar rane sa
njihovim prodorom u tkivo i posljedinim odgovorom domaina, a to dovodi do
odloenog zarastanja rane.

17

Stalno prisustvo bakterija u rani dovodi do oslobaanja endotoksina i neprekidne stimulacije

imunskog odgovora domaina u obliku stvaranja proinflamatornih medijatora kao to su IL-1,
Tromboksan. Dodatno, u toku kolonizacije bakterije stvaraju biofilm koji je otporan na
mehanizme odbrane domaina i na antibiotike, a to je takoe u korelaciji s odloenim
zarastanjem rane.
Stresna stanja
Dejstvo imunosupresivnih inilaca
Dejstvo imunosupresije kod npr. radioterapija i hemoterapija znaajno usporava zarastanje
rane.
Lijekovi
Antiinflamatorni lijekovi, citostatici, imunosupresivi, antikoagulansi, psihofarmaci usporavaju
zarastanje rane.
Starost
Sa godinama u organizmu se smanjuje aktivnost fibroblasta to nepovoljno utie na proces
zarastanja rane.

Kontrola obraene rane

Hirurki definitivno obraenu ranu hirurg prati tokom zarastanja. To ini tokom svakodnevne
posjete leeem bolesniku, a ambulantno naruuje na kontrole svaki dan. Prilikom pregleda
obraa panju na postojanje simptoma kao to su temperatura, bol u rani, pogoranje opteg
stanja, preobilno izluivanje iz rane. Kod pojave ovih simptoma treba skinuti zavoj i
pregledati ranu. Ako nema ovih simptoma zavoj se ne skida jer esto bespotrebno skidanje
zavoja favorizuje infekciju. Kod rane kod koje nema upale konci se skidaju sedmi ili osmi
dan, a na vratu i licu trei ili etvrti dan kako bi se izbjegao negativan efekat konca na koi.
Ljekar i sestra koji obrauju rade u sterilnim rukavicama sa kapom i maskom. Kod leeih
bolesnika previjanje je u previjalitu ili sobi za hirurku intervenciju, a nikada u bolesnikom
krevetu. U previjalitu se previjaju prvo bolesnici sa istim ranama. Vaenje konaca moe
imati negativan efekat ako se ne postupi ispravno pa se zbog toga po skidanju konaca rana
premae dezinficijensom te pokrije gazom. Upotreba antibiotika kod istih rana je tetna i
beskorisna.

18

Zakljuak
Rana predstavlja prekid kontinuiteta koe i potkonog tkiva, odnosno zatitnog pokrovnog
sloja, nastalog djelovanjem spoljnih uticaja. Na otvoru rane razlikujemo : ivice ili rubove,
uglove te neposrednu okolinu rane. U prostoru ili lumenu rane moramo uoiti : strane, dno i
sadraj rane. Razlikujemo vrste rana prema mehanizmu nastanka, vrste rana prema stanju
koe i vrste rana prema zagaenju. Rane jo dijelimo i na : akutne rane i hronine rane.
Akutne rane su one iji proces zarastanja traje u oekivanom prosjeku od 21 dan.
Hronine rane koje ne zarastaju oekivanom dinamikom, odnosno ije zarastanje traje due
od 6 do 8 nedjelja, uprkos standardnom medicinskom postupku. Lijeenje rana zahtijeva
posebnu strunost, iskustvo, timski rad i znanje o razliitim sredstvima za tu svrhu. Rana
takoe sadri stalnu brigu za njeno pravilno lijeenje, to lijeenje je danas u stalnom porastu,
takoe se razvijaju posebna specifina podruja u medicini i farmaciji sa vlastitim
strunjacima i profesionalcima koji se iskljuivo bave ranama.

19

Literatura :
-

Hirurgija (Skripta za III razred srednje kole) dr. Muhamed Begi

www.google.ba
www.wikipedia.com
www.huzr.hr
www.lecenjerana.com

20

Sadraj :

-Cilj ......................................................................
4
-Definicija rane ....................................................
5
-Historija rana ...................................................... 5-6
-Vrste rana prema mehanizmu nastanka .............. 7-9
-Vrste rana prema stanju koe .............................
10
-Vrste rana prema zagaenju ...............................
10
-Akutne rane ........................................................
10
-Hronine rane ..................................................... 10-11
-Lijeenje rana .....................................................
12
-Hirurko lijeenje ............................................... 13-14
-Postupak sa inficiranim ranama .........................
14
-Komplikacije rana ..............................................
15
-Fiziologija zarastanja rana .................................
15
-Faktori koji utiu na zarastanje rana .................. 16-18
-Kontrola obraene rane ......................................
18
-Zakljuak ............................................................
19
-Literatura ............................................................
20

21