Professional Documents
Culture Documents
Prirodna SMRT
Prirodna SMRT
Prirodna SMRT
Prirodna smrt
zapaljenje plua, koje neposredno uzrokuje nastupanje smrtnog ishoda. U tom sluaju
povreda mozga predstavlja posredni (indirektni), a zapaljenje plua neposredni (direktni)
uzrok smrti povreenog.
Nesporno je da povrede i nasilna smrt ine vei deo problematike sudskomedicinskih
vetaenja. Meutim, brojni su i sluajevi telesnih oboljenja i prirodne smrti, koji zahtevaju
sudskomedicinsko procenjivanje i razjanjavanje, a odnose se uglavnom na sledee
praktine probleme:
1. raspoznavanje telesnog zdravstvenog stanja i utvrivanje odnosno iskljuivanje
postojanja telesnog oboljenja;
2. utvrivanje postojanja odnosno nepostojanja stanja umrlosti kod osoba umrlih
prirodnom smru, to se obavlja pregledom lea i utvrivanjem srmtnog ishoda, a
detaljano je objanjeno u predavanju o tanatologiji;
3. razjanjavanje sluajeva nejasnih telesnih oboljenja, odnosno nejasne prirodne
smrti.
PRIMER: Protiv S.A. se vodi krivini postupak zbog nanoenja lake telesne povrede 28.6.2005.
godine. U toku trajanja krivinog postupka kod S.A. je 22.5.2006. godine dolo do naglog pogoranja
zdravstvenog stanja zbog razvoja infarkta mozga, tako da je 2008. godine sud naredio sudskomedicinsko
vetaenje, predmet dostavio Institutu za sudsku medicinu u Beogradu, a u naredbi su postavljena sledea
pitanja:
Pitanja suda: Vetaenjem treba utvrditi: - zdravstveno stanje S.A., imajui u vidu medicinsku
dokumentaciju i obavljeni pregled. Od ega boluje S.A? Da li je okrivljeni S.A. sposoban da pristupi na
glavni pretres, da shvati znaaj postupka, da prati tok postupka i da iznese adekvatno svoju odbranu? Da li
se u budunosti oekuje poboljanje zdravstvenog stanja S.A.?
U Institutu za sudsku medicinu u Beogradu za izvoenje ovog vetaenja odreena je komisija lekara
vetaka koju su sainjavali: neurolog, psihijatar sa supspecijalizacijom iz forenzike psihijatrije i lekar
Prirodna smrt
specijalista sudske medicine. Vetaci su na osnovu analize predmetnih spisa, posebno celokupne
medicinske dokumentacije o leenju S.A. posle 22.5.2006. i izvrenog pregleda, koji je morao da se obavi u
stanu S.A., sudu dostavili sledee MILJENJE:
I Na osnovu podataka iz medicinske dokumentacije i pregleda koji su lanovi komisije lekara vetaka
izvrili 29. i 30.10.2008. godine, ustanovljeno je da je S.A., ivotnog doba 53 godine, dana 22.05.2006.
dobio masivni infarkt leve polovine mozga. Usled ovog oboljenja i i nastalih komplikacija kod S.A. postoji
potpuna oduzetost govora (globalna afazija), teko oteenje intelekta, oduzetost desne ruke i desne noge,
teka slabost leve noge i diskretna slabost leve ruke, sa stereotipnim pokretima leve ruke, kakvi se viaju
kod tekih oteenja modane kore.
II U vezi sa pitanjem procesne sposobnosti S.A. moe se rei da kod njega postoji teak i trajan
poremeaj telesnog i duevnog zdravlja (organski duevni poremeaj), zbog ega imenovani nije u stanju
da pristupi na glavni pretres, trajno nije sposoban da sarauje sa svojim pravnim zastupnikom, da shvati
znaenje aktuelnog sudskog postupka i posledice koje iz njega proizilaze, kao i da rasuuje i razumno
odluuje u vezi sa istim, tj. imenovani je trajno nesposoban da uestvuje u predmetnom sudskom
postupku u svojstvu optuenog i da se koristi svojim zakonskim pravima.
III S obzirom na vreme koje je proteklo od momenta razvoja infarkta leve polovine mozga, sa sigurnou
se moe zakljuiti da je zdravstveno stanje okrivljenog S.A. trajno narueno u veoma tekom
stepenu, bez mogunosti znaajnijeg poboljanja.
(B) Da li kod neke osobe (najee okrivljenog) postoji ili je postojalo neko
telesno oboljenje koje je od znaaja u konkretnom sudskom postupku telesna oboljenja mogu biti u vezi sa krivinim delima na razliite naine. Nekada
su ona sastavni deo izvrenog krivinog dela, kao to je npr. izdavanje i korienje
lane medicinske dokumentacije o telesnom oboljenju. U nekim sluajevima se
postavlja pitanje uticaja telesnog oboljenja na izvrenje krivinog dela (npr.
uticaj akutnog infarkta miokarda kod vozaa na nastanak saobraajne nezgode).
Prirodna smrt
PRIMER: Krivini predmet IV optinskog suda u Beogradu: 5.5.1997. godine oko 845 asova u Novom
Beogradu u naselju Beanijska kosa, na raskrsnici ulica Ljubinke Bobi i Nedeljka Gvozdenovia, dolo do
saobraajne nezgode, tako to je putniko vozilo marke "Zastava 101", reg.br. BG...kojim je upravljao T.D.,
bez zaustavljanja kod znaka "stop" ulo u raskrsnicu i eonim delom udarilo u desnu bonu stranu vozila
"Zastava turbo Deta 50.9 AD", reg.broj BG..., koje se kretalo putem sa prvenstvom prolaza, usled ega je
vozilo "Zastava turbo det" bilo odbaeno na levu saobraajnu traku gde je u njegov eoni deo udarilo
vozilo "Jugo koral 45" reg.br. BG 118-037.
Naredba za vetaenje Institutu za sudsku medicinu u Beogradu - pitanje suda: Da li je T.D. iz
zdravstvenih razloga neposredno pre ulaska u raskrsnicu kritinom prilikom, dana 5.5.1997. godine, izgubio
svest?
Komisija lekara vetaka: lekar specijalista interne medicine kardiolog i dva lekara specijaliksta sudske
medicine, na osnovu podataka iz predmetnih spisa i dostupne medicinske dokumentacije, dala je sledee
MILJENJE:
Na osnovu objektivno utvrenih medicinskih injenica moe se zakljuiti da je T.D. 1991. godine
preleao infarkt miokarda u predelu dijafragmalnog zida srca, zbog ega je bolniki leen i kasnije redovno
ambulantno kardioloki kontrolisan. Na mestu infarkta formirao se oiljak, ije postojanje je potvreno
elektrokardiografskim pregledom. Uz koronarnu bolest kod Tripkovi Dragoljuba postoji i povien krvni
pritisak.
Nalazi klinikih, laboratorijskih i elektrokardiografskih pregleda, koji su izvreni u toku leenja posle
predmetne saobraajne nezgode, od 5.5. do 10.5.1997. godine, ukazuju na to da u tom periodu kod T.D. nije
dolo do pogoranja postojee koronarne bolesti u smislu razvoja akutnog infarkta miokarda. Meutim,
postojanje objektivno utvrenog oboljenja srca ukazuje na mogunost da je T.D. neposredno pre
predmetne saobraajne nezgode izgubio svest zbog poremeaja sranog ritma, koji je bio
uzrokovan navedenim sranim oboljenjem.
Prirodna smrt
svom stanu, nekada na ulici ili na drugim otvorenim mestima, kada su esto
neidentifikovane,
to
u
istranom
procesu
namee
dodatne
obaveze
sudskomedicinskom vetaku.
Osobe ili u toku ivota nisu bile lekarski pregledane ili ako jesu, medicinska
dokumentacija nije dostupna lekaru koji je utvrdio smrt, to onemoguava
izjanjavanje o uzroku, a time i o poreklu smrti.
- sumnjive okolnosti umiranja smrt posle svae ili tue; smrt posle dijagnostike ili
terapijske lekarske intervencije pobuuje sumnju na nasilnu smrt uzrokovanu lekarskom
grekom; smrt primaoca izdravanja ubrzo po sklapanju ugovora o doivotnom
izdravanju; smrt u toku sasluanja u miliciji, u pritvoru ili u zatvoru i dr.
PRIMER S-465/98 ena 73 godine, ivela sama, od mladosti psihiki labilna, redovno uzimala sedative, ali
nije bolniki leena. Imala brata sa kojim se nije slagala, pa je navodno njemu iz inata sa ovekom iz
susedstva sklopila ugovor o doivotnom izdravanju u junu 1997. godine. Po podacima koje je dao brat, do
potpisivanja tog ugovora ona je uvek bila zdrava, a posle potpisivanja ugovora poela je naglo da propada i
mnogo je oslabila. Davalac izdravanja odveo ju je u maju 1998. u bolnicu "Sveti Sava", gde je postavljena
dg: "psihoorganski sindrom, hemiparesis spastica, hronina progresivna CVI". Po reima brata, predloeno
je leenje u bolnici, ali komija to nije dozvolio ve je odveo kui, gde je drao zakljuanu i nikom nije
dozvoljavao da je poseti. Naena je mrtva u stanu 2.6.1998. nepunu godinu posle sklapanja ugovora o
doivotnom izdravanju. Brat je izrazio sumnju da je namerno otrovana. Izvrena je sudskomedicinska
obdukcija - toksikoloki nalaz bio je negativan; u desnom slepoonom renju velikog mozga naen je
maligni tumor veliine pomorande koji je bio uzrok prirodne smrti.
PRIMER D-36/88 Mukarac, 35 godina, iznenada je umro 20. januara 1988. u svojoj kui. Prethodnog
dana bio je priveden na sasluanje u stanicu milicije zbog pronevere u njegovom preduzeu, ali nije govorio
o tome da je bio fiziki maltretiran. I pored sumnjivih okolnosti i nejasnog uzroka smrti, istrani sudija nije
zahtevao obdukciju i telo je sahranjeno. Zbog sumnje da je prilikom sasluanja u miliciji bio tuen i da je
umro od navodnih povreda, otac insistira da se telo ekshumira i da se izvri sudskomedicinska obdukcija.
Sem manjeg krvnog podliva tkiva poglavine u predelu desne eone kvrge, iskljuene su druge povrede, a
time i nasilna smrt. Ustanovljena je teka uroena anomalija sranih krvnih sudova - leva koronarna arterija
polazila je iz plunog stabla umesto iz aorte, to je uslovilo teke promene na sranom miiu u vidu
difuznog jakostpenog oiljavanja. Dat je sledei obdukcioni zakljuak: smrt je prirodna i nastupila je usled
naglog pogoranja dugotrajnog i tekog oboljenja sranog miia, a sve kao posledica uroene anomalije
leve venane arterije. Naknadno je pribavljena medicinska dokumentacija sa podacima da se ve 20 godina
obraao lekarima zbog sranih tegoba, a tek 1987. na osnovu ehokardiografskog pregleda posumnjalo se
na anomaliju koronarnih arterija, ali je definitivna dijagnoza postavljena tek na obdukcionom stolu.
Prirodna smrt
- povrede na leu zaivotne povrede svaka povreda na leu moe izazvati sumnju
da se radi o nasilnoj smrti; hropake povrede - nastaju na isturenim delovima tela usled
pada; posmrtne povrede - npr. od ivotinja (usled posmrtnog dejstva mrava na koi mogu
nastati izjedine od mravlje kiseline, koje pobuuju sumnju na trovanje jetkim otrovom;
defekti mekog tkiva ili ak kostiju od ujeda pacova, pasa, divljih svinja i drugih ivotinja);
od lekarskih intervencija (sasuine koe od defibrilacije, prelomi rebara i grudne kosti od
masae srca, takasti otvori od injekcija datih u toku oivljavanja, shvaeni kao ubodi od
ubrizgavanja droge).
- promene na leu pogreno protumaene kao zaivotne povrede mrtvake mrlje
shvaene kao krvni podlivi; hipostatski posmrtni krvni podlivi (hipostatska purpura tj.
vibices) protumaeni kao zaivotni hematomi nastali usled povreivanja; mrke sasuine
usnica dece protumaene kao znaci trovanja jetkim otrovom ili zapuenja nosa i usta;
lani tragovi stezanja na vratu kod gojaznih osoba mogu pobuditi sumnju na veanje ili
zadavljenje.
U sluajevima sumnjive prirodne smrti za pouzdano iskljuivanje nasilne smrti, odnosno
za dokazivanje prirodnog porekla smrti, pored ostalih dokaznih postupaka, neophodno je
blagovremeno i adekvatno obavljanje sudskomedicinske obdukcije, to prvenstveno
zavisi od istranog sudije kao organa koji vodi postupak i odreuje vrenje obdukcije.
b) NAPRASNA PRIRODNA SMRT (mors subita) - umiranje za srazmerno kratko
vreme iz prirodnih uzroka prividno zdravih osoba. Ovaj tip nejasne prirodne smrti ima dva
osnovna obeleja:
- brzina umiranja smrtni ishod nastupa veoma brzo, u roku od vie sekundi ili minuta
do najvie nekoliko asova. Po kriterijumima Svetske zdravstvene organizacije, to je smrt
koja nastupa u roku od 24 sata od pojave prvih simptoma i znakova oboljenja.
-iznenadno tj. neoekivano umiranje kod prividno zdravih osoba, odnosno kod
osoba koje su za svoju okolinu vaile kao zdrave, to moe biti uslovljeno sledeim
faktorima:
Nepostojanje tegoba u toku ivota neka patoloka stanja mogu postojati ne
uzrokujui kod osobe nikakve simptome tipian primer su mala proirenja (aneurizme)
na arterijama mozga, koje u velikom broju sluajeva ne uzrokuju nikakve tegove tako da
bivaju prepoznate tek kada usled njihovog rascepa doe do masivnog smrtonosnog
subarahnoidalnog krvarenja.
Nespecifinost tegoba neka oboljenja mogu imati nespecifine klinike
manifestacije ili uzrokuju tegobe koje pobuuju sumnju na neko drugo oboljenje. Tako npr.
kod infarkta miokarda koji je lokalizovan na donjem (dijafragmalnom) zidu leve srane
komore klinika slika esto lii na bolove uzrokovane irom na elucu. Tako se deava da
osobe koje su dugo bile leene zbog navodnih eludanih tegoba iznenada i brzo umru, a
obdukcijom se ustanovi da je u pitanju infarkt miokarda, dok se na elucu ne nau nikakve
patoloke promene.
Prikrivanje tegoba neke osobe od svoje okoline namerno prikrivaju postojee
tegobe, tako da lanovi njihove porodice o njima nemaju saznanja.
Zbog velike brzine nastupanja smrtnog ishoda u sluajevima naprasne smrti u praksi se
lekari i istrani organi suoavaju sa dva osnovna problema:
Utvrivanje porekla i uzroka smrti - U veini ovih sluajeva smrtni ishod nastupa van
zdravstvene ustanove, tako da osoba i ne doe u kontakt sa lekarom. ak i kada
osoba bude primljena u zdravstvenu ustanovu, smrt obino nastupa ubrzo potom, tako
da nema vremena za obavljanje neophodnih dijagnostikih postupaka. Stoga se u
ovim sluajevima dijagnoza porekla i uzroka smrti najee postavlja na obdukcionom
stolu.
Prirodna smrt
Iskljuivanje nasilne smrti Pored velike brzine umiranja, sumnju na nasilno poreklo
smrti u ovim sluajevima neretko pobuuju i druge injenice, kao to su npr. sumnjive
okolnosti umiranja ili povrede koje esto nastaju usled pada zbog gubitka svesti koji
prethodi naprasnom umiranju. Stoga sluajevi naprasne smrti neretko imaju i obeleja
sumnjive prirodne smrti.
Pored postojanja oboljenja kao uzroka smrti, na nastupanje smrtnog ishoda mogu
uticati odreeni podsticajni inioci koji predstavljaju tzv. povod smrti jer podstiu tetno
delovanje uzroka smrti. Najee je to fiziki i psihiki napor kao npr. preterano
naprezanje u sportu, polno optenje, jake emocije, kako neprijatne, tako i prijatne. U
krivinopravnom smislu najzanimljiviji su oni sluajevi u kojima povod smrti predstavlja
svaa i tua, tako da naprasnom umiranju prethodi zadobijanje telesnih povreda. U
krivinopravnom reavanju ovih sluajeva izuzetno je znaajno vrenje sudskomedicinske
obdukcije i obavljanje sudskomedicinskog vetaenja u cilju pouzdanog utvrivanja
neposrednog uzroka smrti, kao i njegove uzrono-posledine povezanost sa inom
povreivanja.
Pored uzroka i povoda, na nastupanje smrtnog ishoda mogu bitno uticati i neka trajna
ili prolazna stanja organizma, kao uslov smrti koji potpomae nastupanje smrtnog
ishoda, inei osobu osetljivijom na uticaj smrtonosnog oboljenja. To mogu biti neka
fizioloka stanja organizma (menstruacija, trudnoa, stanje varenja) i patoloka stanja
(stanje napitosti, akutne infekcije).
NAPRASNA SRANA SMRT
U sudskomedicinskoj praksi najei su sluajevi nejasne (naroito naprasne) prirodne
smrti u ijoj je osnovi ishemijska, odnosno koronarna bolest srca sa svojim razliitim
klinikim manifestacijama od kojih je jedna od najeih akutni infarkt miokarda, koji moe
uzrokovati smrt razliitim patolokofiziolokim mehanizmima, kao to su npr. naglo nastali
poremeaj ritma (fibrilacija srca) ili rascep (rutpura) srca zbog razmekanja izumrlog
sranog miia sa sledstvenim izlivom krvi u sranu kesu (tamponada srca).
Dve bitne savremene karakteristike koronarne bolesti srca utiu na njenu veliku
uestalost kao uzroka naprasne prirodne smrti u sudskomedicinskom obdukcionom
materijalu:
sve mlae osobe obolevaju i umiru od koronarne bolesti veliki deo populacije
naprasno umrlih od koronarne bolesti ine osobe ivotnog doba oko 40 godina.
odsustvo ili atipinost simptoma u znatnom broju sluajeva postoji disproporcija
izmeu izraenih patolokih promena na koronarnim arterijama i sranom miiu i
subjektivnih tegoba kod obolelog, koje mogu biti potpuno odsutne ili simulirati kliniku slku
nekih drugih oboljenja, kao npr. eludanog ulkusa (ulkusna bolest).
Nejasna prirodna smrt moe biti uzrokovana i nizom drugih oboljenja srca i krvnih
sudova kao to su virusni miokarditis, kardiomiopatije, uroene i steene srane mane,
povieni krvni pritisak i dr.
Pored prethodno navedenih kardiovaskularnih oboljenja i sva druga potencijalno
smrtonosna oboljenja razliitih organa i drugih telesnih struktura mogu dovesti do nejasne
prirodne smrti i stoga postati predmet sudskomedicinskog vetaenja.
SUDSKOMEDICINSKI PROBLEMI U VEZI SA TELESNIM OBOLJENIMA
I PRIRODNOM SMRU
U praktinom reavanju sluajeva nejasne prirodne sudskomedicinski vetak se
najee suoava sa sledeim pitanjima postavljenim od strane suda:
Prirodna smrt