UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

FAKULTET HUMANISTIKIH NAUKA

ODSJEK ZA ENGLESKI JEZIK I KNJIEVNOST

SEMINARSKI RAD

Umjetnost i arhitektura islamske panije

MENTOR:
Asst. Adis Zili

STUDENT:
Esmina Baji

MAJ; 2012.

Uvod
Od svih dijelova zemlje na kojima su izgraeni spomenici islamske arhitekture u svijetu,
samo dva nisu vie pod muslimanskom vladavinom. To su Indija (Tad Mahal)

i panija.

Andaluzija, kao su muslimanski pisci zvali Apeninski poluotok, predstavlja dio panije koji je do
odreenog doba bilo pod muslimanskom vladavinom i mjesto na kojem su jo uvijek nalaze
kulturni i religijski spomenici koji predstavljaju kulturno-historijsko naslijee islamske civilizacije.
Prema miljenju Olega Grabar1, umjetnost islamske panije moe se posmatrati na dva
naina: jedan je da je to dio Islamske kulture i umjetnosti, to se vee za religijsku pripadnost, dok
je drugi nain posmatranja te umjetnosti da je ona panska umjetnost (umjetnost panije) neovisna
o religijskoj, kulturnoj, etnikoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti. No, da li je to panska ili islamska
umjetnost ili oboje, sada je manje bitno. Ono to je bitno jesu sami spomenici koji su ostali u
paniji nakon Islamske vladavine. Jedan od najveih spomenika tog doba je svakako Velika
Damija u Kordobi, koja je priznata kao jedan od najveih remek dijela islamske arhitekture. Osim
Velike damije u Kordobi, u paniji se nalazi jo nekoliko spomenika vrijednih spomena, a koji
svjedoe o znaaju arhitekture i umjetnosti tog vremena. Meu njima su svakako Medina ez-Zehra,
divovsko sjedite halife abd-el-Rahmana II te velianstvena Alhambra koja odie ljepotom
arhitekture i dekoracije.
Osim arhitektonskih spomenika, svakako je bitno spomenuti i primijenjene umjetnosti
kojima su se muslimani u paniji bavili. Tu su svakako grnarstvo, obrada slonove kosti i
umjetnost obrade metala u kojoj su se muslimani u paniji pokazali pravim majstorima. Takoer je
znaajan i doprinos muzici koji su napravili muslimani uvoenjem orijentalne muzike na Zapad, te
utjecaj koji je imala na dalji razvoj muzike na ovom podruju. Iako nije ostalo mnogo umjetnikih
djela iz tog vremena, ona to su sauvana svjedoe nam o ljepoti i umijeu starih majstora, a ta
djela danas pripadaju svjetskoj kulturnoj batini.

The Legacy of Muslim Spain ed. Salma Khadra Jayyusi, The Netherlands, 1992, str. 583

Arhitektura islamske panije

Poetak islamske arhitekture na Pirinejskom poluotoku oznaila je izgradnja Velike
damije u Kordobi 786. godine. Ova damije je poznata po svojim upadljivim lukovima. Maurska
arhitektura, kako se jo zvala arhitektura islamske panije, dosegla je svoj vrhunac sa izgradnjom
Alhambre, velianstvene palae-tvrave u Grenadi. ak i nakon zavretka islamske vladavine na
Pirinejskom poluotoku, islamski stil je jo dugo uticao na arhitekturu panije. panci su u srednjem
vijeku koristili Mudejar stil, koji je ustvari imitacija stila islamske arhitekture. Jedan od najboljih
primjera maurske arhitekture je Alkazar u Sevilji.

Velika damija u Kordobi

Kordoba je predstavljala sredite
islamske kulture i civilizacije u paniji. U
skladu s tim, 786. godine vladar Abd-alRahman je, na mjestu na kojem je nekada bila
hrianska crkva, a koja je prvobitno bila
rimski

hram,

postavio

temelje

Velikoj

damiji. Ova damija je prola nekoliko faza

gradnje,

da bi 987.

kompletirano

dvorite,

godine,

kada je

dostigla

sadanje

dimenzije.
Kako smo ve rekli, Abd-el-Rahman je zapoeo gradnju damije. Njegov sin Hiam je 793.
godine zavrio glavni dio damije dodavi joj etverouglasti minaret. 2 Minaret je visok 73 lakta. Na
vrhu te kupole nalaze se pozlaene i posrebrene jabuke. Dvije su bile od istog zlata, a jedna od
srebra. Ispod svake su se nalazili prekrasno izraeni ljiljani, a na kraju raspona bio je mali
pozlaeni nar.3 Njihovi nasljednici doziivali su dijelove na kordovsku damiju. Dvijestotine
dvadeset i tri stuba podupirali su njezin krov. Proirivanje i prepravke na njoj vrene su sve do
vladara Al-Hajiba al-Mansura (977-1000). Najvea promijena uraena na ovoj damiji je gradnja
renesansne katedrale u sreditu damije. Kordobska damija je bila jedna od 1000 damija u gradu
2
3

Hiti, F. Istorija arapa, str. 537.

Smailagi, N. Klasina kultura islama, knj. 2.

i tada druga najvea u islamskom svijetu. Poznata je po mnogobrojnim vieslojnim lukovima koji
su tada bili novo arhitektonsko dostignue. Vrhunac unutranjeg ukrasa predstavlja mihrab iz
vremena vladavine Al Hakama II. Ovdje se, naroito u tri prostora maksure koji prethode mihrabu,
rascvjetavaju mree najsloenijih lukova i razvija se, u kvadratima sa izukrtanim rebrima, sasvim
svojevrstan postupak u graenju kupola. U urezanim mermernim ploama, kojima je mihrab
obloen, ukraen je i arabeskama. Ove sloene are i bogati ukrasi vide se na segmentima kubeta i
svodnom kamenu luka. Sve je dodatno ukraeno ajetima iz Kur'ana uraenim kufskim pismom. U
Velikoj damiji u Kordobi uzajamno se proimaju razliiti znaajni uticaji. Uticaj sjeverne Afrike
ogleda se u uspravno usmjereni redovi stubova, sirijsko-umejadski u smjenjivanju nosaa, oblik
minareta, potkoviasti luk, mozaici, i abasidski uticaj koji se ogleda u vieslojnim lukovima i
kufskim ukrasima.4 Ova damija je jedini preostali religijski spomenik iz vremena islamske
vladavine u paniji, no uprkos svemu kordobska damija je postala simbol muslimanske
umjetnosti.

Medina ez Zehra
Od Medina ez Zehre nije ostalo mnogo da bi se mogao vidjeti njen nekadanj sjaj. To je

bilo divovsko sjedite halife Abd-el-Rahmana II, koji je 936. godine zapoeo gradnju. Halifa je
iznad glavnog ulaza stavio statuu svoje drage ije je ime palata nosila. Medina je opustoena i
zapaljena prilikom berberske pobune 1010. godine. Ovaj grad-palata danas stoji na raspolaganju
kako arheoloko nalazite. Medina je bila smjetena na padinama planine Sijera Morene. Sastojala
se od tri dijela: na najviem se uzdizala palata, na srednjem djelu pruali su se vrtovi i vinogradi
dok su Velika damija i privatni stanovi bili smjeteni na donjem djelu. Palata je imala prostrane
odaje (400 soba i apartmana), dvorane, hareme i vrtove. Halifa je za svoju dragu Zehru iz Carigrada
donio esmu ukraenu ljudskim figurama. Za gradnju Medine ez Zehre donoen je
mermer iz Kartage, a stubovi i bazeni sa
zlatnim statuama iz Carigrada i Rima. Danas
se Medina ez Zehra zove Stara Kordoba
(Cordoba la Vieja).
4

http://sr.wikipedia.org/wiki/Umetnost_Al_Andaluza

Ostaci Medina ez Zehra

Alkazar

Od svih svjetovnih spomenika koji su

ostali

paniji

poslije

muslimanske

vladavine, najznaajniji su Alkazar u Sevilji i

Alhambra u Granadi. Najstariji dio seviljskog
Alkazara sazidao je neki toledski arhitekt za
muvahidskog upravitelja 1199.-1200. godine.
Restaurirali su ga u muslimanskom stilu
majstori mudejarske kole za kralja Petra
Okrutnog 1353. godine i do prije nekoliko

Unutranjost Alkazara u Sevilji

godina sluio je kao kraljevska rezidencija.

Od mnogih Alkazara
u Kordobi, Toledu i drugim panskim

gradovima, ovaj seviljski je najuveniji i jedini koji jo postoji.5 Osim Alkazara, Sevilja ima jo
jedan spomenik kojim se ponosi a koji je ostao iz vremena maorske vladavine, to je toranj Girald,
koji je prvo bio minaret damije od koje je napravljena crkva. Podignut je 1184. godine i ovaj
minaret je bio ukraen otrim tipom lukova i anticipirao je kasnije gotsku ornamentiku.6

5
6

Alhambra

Hiti, F. Istorija arapa, str. 537.-538.

http://sr.wikipedia.org/wiki/Umetnost_Al_Andaluza

pansko-islamska umjetnost i arhitektura svoj vrhunac e doivjeti gradnjom Ahambre, palate

Nasrida. Sistem dekoracije dostigao je svoju najviu taku u ovoj graevini. Ova granadska
akropola jedna je od najpoznatijih spomenika islamske umjetnosti. Na jugoistonoj granici
Granade, na bregovitoj terasi osniva nasridske dinastije Muhamed ibn Jusuf ibn Nasr je na
ostacima ranije umejevske tvrave izgradio nadaleko uvenu Alhambru, koja u prevodu znai
crvena, nazvana tako po crvenom tuku upotrebljen u izgradnji i po crvenoj boji zidova. Tri
njegova nasljednika su je proirivala i uljepavala, tako da je postala jedan od najznaajnijih
arhitektonskih spomenika panije.
Ova utvrena palata sa svojom pretjeranom dekoracijom u mozaicima, stalaktitima i
arabeskam, zamiljena je i napravljena tako velikih i velianstvenih razmjera da jo uvijek izaziva
divljenje. Alhambra je opasana zidom na kome se nalaze dvadeset i tri kule i kapije. Najuveniji
dio Alhambre je Dvor lavova. U sredini tog dvora nalazi se dvanaest lavova poredanih u krug, a
svakome iklja voda iz usta. U sredini kruga nalazi se slavni bunar od alabastera. Ovi lavovi
zajedno sa tavanicom, tj. Dvoranom pravde najvaniji su umjetniki spomenici. Na tavanici su
predstavljeni vladari koji sjede na ovalnoj klupi, zatim prizori iz vitekog ivota naslikani na koi.
Tu je takoer i nekoliko natpisa koji jasno izraavaju vladarev moto Samo je Bog pobjednik.
Drugi natpisi su upotrebljeni samo u dekorativne svrhe.7
Sa svojim raskonim lukovima koji se mogu vidjeti na svakom koraku, pauinastim
ornamentom i ipkastim dekoracijama od arabeski, nije ni udo to se Alhambra poistovjeuje sa
udima iz Hiljadu i jedne noi.

Hiti, F. Istorija arapa, str. 538.

Alhambra Dvor lavova

Umjetnost Andaluzije
Skoro sve sporedne i praktine umjetnosti koje su muslimani razvili u drugim islamskim
zemljama, Arapi su prenijeli i nastavili u paniji. pansko-maurska kola obrade metala bila je
daleko najbolja. Tu su ubrajane dekoracije, ispupene ili ugravirane are u reljefu, optoenja zlatom
i srebrom i pisanje slova.8 Osim u obradi metala, mauri su se isticali i u drugim granama
primijenjene umjetnosti kao to su keramika, slonovaa i tekstil.

Keramika

Hiti, F. Istorija arapa, str. 533.

Jo od davnih vremena muslimani su bili majstori u upotrebi obojenih glazura u grnarstvu, a

Valencija je bila muslimanski centar ove industrije na Zapadu. U svim oblicima keramike, kao i u
mozaicima, panska muslimanska kola se naroito isticala, posebno u keramikim ploicama i
plavom porculanu koji su jo uvijek vrlo popularni u paniji i Portugalu. Glatko grnarstvo
mudehar po kvalitetu dolazi odmah iza kineskog. Izvanredno lijepa grnarska roba proizvoena je
u Toledu i Kordobi jo u treoj etvrtini XI vijeka. 9 U petnaestom stoljeu nalaze se imitacije ovog
muslimanskog grnarstva proizvedene na sjeveru, ak u Holandiji. U Italiju je iz panije uvedena
ova industrija.

Gazele iz Alhambre (grnarija 13. vijek)

Keramiki mozaik je sloena i skupa tehnika, pa je ova tehnika zamjenjivana jeftinijom od
XV vijeka. Za ovu tehniku, koja je podrazumijevala nanoenje ara od glei razliitih boja na
velike keramike ploice istog oblika, potrebno je mnogo manje vremena nego za keramiki
mozaik. Ova tehnika je u paniji poznata kao cuerda seca.
Pronaena keramika iz Medina ez-Zehra pokazuje nam brojne ostatke sjajne keramike,
uvezene iz Iraka, na kojima se pojavljuju u stilu silueta, ukras od kufskih slova, zatim motivi
ivotinja i ljudske figure sa sulufima na obrazima, tipinim za samarsku umjetnost. Osim ovoga
javlja se i barbotin grnarija, uglavnom krazi i posude sa dekoracijom naslikanom zelenom i
crnom bojom na utoj podlozi. Oba ova tipa svoju inspiraciju duguju Mezopotamiji. Najbolja
ostvarenja potiu iz XIV i XV vijeka, a zastupljena su uvenim pansko-mavarskim ocakljenim
posuem. Ova tehnika prvi put je primjenjena u Mursiji i Almeriji u XIII vijeku, ali je bila
jednobojna. Viebojno ocakljeno posue pojavilo se dva vijeka kasnije kao raskona umjetnost
9

http://sr.wikipedia.org/wiki/Umetnost_Al_Andaluza

koja je bila namijenjena bogatim pokroviteljima. Dva glavna sredita proizvodnje nalazili su se u
Paterna u Valenciji i Teruel u Aragonu. Izraivane su i keramike ploice sa reljefnom dekoracijom
i dekoracijom od glazura u boji.
Najuveniji raskoni proizvodi ove umjetnosti su ogromne vaze sa drkama u obliku krila,
tzv. vaze iz Alhambre.

Slonovaa
Rezbarenje u slonovai, udarnom zubu slona koji se lako moe obraivati, ima na Istoku

tradiciju staru hiljadu godina. Maurski radovi u slonovai potiu iz doba izmeu 950. i 1050.
godine. U gradovima Medina ez-Zehra, Kordoba i Kuenka postojale su radionice u kojima se
obraivala slonovaa. Poneki komadi imali su na sebi potpis umjetnika, no ovo je umjetnost koja se
stvara kolektivno a ne individualno. Pravougaoni sanduci sa poklopcem i valjkaste pikside koji su
pravljenji od slonovae sluili su uvanju dragocjenih ulja i dragog kamenja. Od nje su se izraivali
i brojini medaljoni. Najraskonija djela nastala su za mone vezire Umajada. Odrali su se i
pojedini radovi pravljeni za kranske naruitelje. 10

Rad u slonovai iz 968. god. (Al Zahra)

U desetom stoljeu centar kole rezbara slonovae bio je u Kordobi i proizvedeno je mnogo
lijepih sanduia i kutija napravljenih, djelomino ili potpuno od slonovae, i ukraeni
10

Samilagi, N. Leksikon islama, str. 557.-558.

izrezbarenim, umetnutim ili naslikanim ornamentima. Koveii od slonove kosti, po kojoj je

Kordoba bila poznata, doaravali su eleganciju umejadskog dvorskog ivota. U graviranom reljefu
kombinovani su cvijee i kufsko pismo sa brzim ivotinjama i pticama. Neki ornamenti
predstavljaju muzike predstave, prizore iz lova, koji ilustriraju upotrebu ivotinjskih oblika kao
dekorativni motiv. Predmeti od slonovae esto su bili davani na poklon. Jedan od najljepih
primjeraka ove vrste jeste cilindrian sandui koji je dat kao poklon eni halife Al-Hakama II.11

Umjetnost u metalu
pansko-maurska kola u obradi metala bila je daleko najbolja. Posue od skupocjenog

metala na kordobskom raskonom dvoru bilo je neophodno. Sauvani koveii za nakit od

iskucavanog i pozlaenog srebra pokazuje isti izgled kao i oni napravljeni od slonovae. Jedan od
takvih koveia uva se na velikom oltaru u katedrali Gerone koji je ostavtina Hiama II. On nosi
arapski natpis na kojem se vidi da je to djelo dvojice zanatlija Badra i Tarifa.

12

U obradi metala

(noarstvu, izradi sablji i astrolaba) Toledo i Sevilja bili su osobito poznati.

Ukraeni balak maa, Grenada, 14./15. vijek

Od radova u metalu koji su ostali sauvani iz vremena islamske vladavine u paniji ostala je i
skulptura jelena izraena od livene bronze, koja potie iz Medina ez-Zehre, a sada je izloena u
muzeju u Kordobi. Ovo djelo nastalo je u X vijeku i predstavlja tijelo ivotinje pokriveno mreom
krunih crtea, inkrustiranih zlatom.

11
12

Tekstil

Hiti, F. Istorija arapa, str. 535.

Ibid, str. 533.

10

U proizvodnji skupocjene tekstilne robe, koja je uinila narode arapskog govornog podruja
prvacima u srednjovjekovnom svijetu, i panski Arapi su imali svoj udio. No, uprkos ovome,
panija nikada nije mogla konkurisati istonom, naroito perzijskom tritu, kada je rije o
proizvodnji ilima. Almerija je imala etiri hiljade i osam stotina razboja za tkanje.

13

Grenada je

bila poznata po tome to je snabdijevala evropske prodavae grenadinom. To je orijentalna svilena

roba, bogata bojom i cvjetnim i geometrijskim arama. Najee se koristila crkvena ruha, za
umotavanje relikvija svetaca i za aristokratske i kraljevske odore.14

Muzika
Zirvab, uenik mausilijske kole u Bagdadu, poloio je temelje panskoj muzikoj umjetnosti u
islamskoj paniji. Godine 822. doao je u Kordobu, gdje je ugled i potovanje stekao znanjem.
Naime Zirvab je poznavao vei broj pjesama nego bilo koji drugi umjetnik, vladao je znanjem iz
prirodnih nauka te je imao privlanu linost to je sve doprinijelo njegovom znaaju. Po
pokroviteljstvom vladara Abd-al-Rahmana II, Zirvab je boravio i djelovao u paniji. U Kordobi,
Zirvab je dodao lutnji petu icu i otvorio muziku kolu koja je postala konzervatorij andaluzijske
muzike. Poslije otvorenja ove kole, poele su s otvarati i druge u Sevilji, Toledu, Valenciji i
Granadi.
Drugi najzasluniji muziar u vrijeme islamske panije, koji po znaaju dolazi odmah poslije
Zirvaba, jeste abu-al-Qasim ' Abbas ibn-Firnas15. On je zasluan za uvoenje i popularisanje
orijentalne muzike u paniji. Muzika teorija i praksa koje su donijeli Zirvab i ibn-Firnas bile su
perzijsko-arapske. Ovaj sistem je postepeno ustupio mjesto grkoj i Pitagorinoj teoriji, u vrijeme
kada su djela sa grkog prevoena na arapski.
Muslimani na Zapadu, su openito bili vie privreni muzici nego muslimani na Istoku. Do
jedanaestog stoljea muzika Andaluzije je skoro premaila i izblijedila slavu koju je imao Bagdad.
U vrijeme vladavine Abasida Krodoba je bila centar muzike, pjevanja i drugih zabava. Kordoba je
rakoer postala slavana i po proizvodnji muzikih instrumenata, u emu je razvila i izvoznu
trgovinu.
13

Maqqari, vol. I, str. 102.

Hiti, str.534.
15
Hiti, str. 540.
14

11

Kada je kransko stanovnitvo prihvatilo muslimanske lirske obrasce, arapske pjesme su

postale popularne na cijelom Poluotoku. Muslimanski muziari ivjeli su na dvorovima kraljeva
Kastilje i Aragona. Meu najpoznatijim andaluzijskim muziari bili su Abu al Husein al Hamra al
Karnati i Iak ibn Siman al Kartabi. Dugo poslije pada Granade, maurski plesai i pjevai nastavili
su da zabavljaju domoroce u paniji i Portugalu. 16

Zakljuak
Umjetniki i arhitektonski spomenici iz vremena maurske vladavine u paniji osim ljepotom
odiu i umjeem njihovih majstora to nam govori na kojem nivou razvijenosti su bile pojedine
umjetnosti, te koliku su vanost muslimani u paniji pridavali ljepoti i dekoraciji vjerskih i
stambenih objekata. Utjecaj islamske arhitekture vidljiv je i na objektima koji su graeni nakon
pada Granade i odlaska muslimana, a koji su zadrali neke karakteristike arhitekture iz vremena
islamske vladavine. Tako je stapanjem kranskih i muslimanskih kultura i tradicija nastao novi stil
u arhitekturi nazvan mudejar a koji karakterie upotreba luka i svoda u obliku potkovice. Mudejar
je postao panski nacionalni stil u arhitekturi.
Osim u arhitekturi, znaajan je i utjecaj koji je izvren na polju muzike, gdje je orijentalna
muzika uticala na pansku muziku a i muziku cijele jugozapadne Evrope. Porijeklo mnogih
muzikih instrumenata takoer vodi do islamskih zemalja odakle je prvo preneseno u paniju a
zatim u druge evropske zemlje. Iz ovoga se da zakljuiti kolika je vanost umjetnosti i arhitekture
panije iz vremena islamske vladavine, jer ona predstavlja vezu izmeu Evrope i islamskog svijeta.

Izvori
Hiti, Filip. Istorija arapa, Veselin Maslea, Sarajevo, 1988.
16

Hiti, str. 542.

12

Smailagi, Nerkez. Leksikon Islama, Svjetlost, Sarajevo, 1990.

Smailagi, Nerkez. Klasina kultura islama, Knjiga II, vlastita naklada, Zagreb, 1976.
The Legacy of Muslim Spain ed. Salma Khadra Jayyusi, The Netherlands, 1992
http://sr.wikipedia.org/wiki/Umetnost_Al_Andaluza
http://www.marijan-birus.iz.hr/islamska_kultura.htm
http://www.islamska-zajednica.hr/svijet_islama/Spanjolska.pdf

13