Ivan Lovrenevi

IVOT U IMENU ISUS

Izdaju:
KRANI
Zagreb, 2012.
Besplatno izdanje

Sadraj

1. IME ISUS .................................................................................................... 3

Upoznajmo Isusovo ime - Duhovna sila u Isusovom imenu - Duhovna
iskaznica krana
2. SILA USKRSNUA U VJERNICIMA .................................................... 9
Otkrivenje - Rast duhovne snage - Opseg duhovnih mogunosti - Biti
jak u Gospodinu i Njegovoj silnoj moi
3. BLAGOSLOVI U ISUSOVOM IMENU ............................................... 15
Zdravlje - Mir - Providnost - Radost
4. SVETOST U ISUSOVOM IMENU ........................................................ 25
Temelj - Zakonska strana obraenja - Posveenje Duha - Spasenje od
grijeha
5. PROGON ZBOG ISUSOVOG IMENA ................................................ 31
Ispravan stav prema progonu - Smrt je dobitak
6. BOJ VJERE U ISUSOVOM IMENU ...................................................... 35
Pozvani smo vladati ivotom - Natjerati sotonu u bijeg - Sredstvo
pobjede - Upotreba Isusovog imena na svim razinama boja vjere
7. PROPOVIJEDANJE ISUSOVOG IMENA ........................................... 47
Vanost propovijedanja - Kransko poslanje - Propovijedanje
Isusovog imena - Kako propovijedati? - Ozdravljanje bolesnika Istjerivanje zlih duhova

Prvo poglavlje

IME ISUS
Upoznajmo Isusovo ime
Izbavit u ga jer me ljubi, zakrilit ga jer poznaje MOJE IME.
(Psalam 91:14)

Bez obzira jesmo li krani ili tek kucamo na vrata Bojeg

kraljevstva, Isusovo ime za nas ima ivotno znaenje. Na njegov
spomen ni jedna sila duhovnog svijeta ne ostaje ravnoduna.
Uenje o ovom predmetu moe nas iznenaditi u tolikoj mjeri da
ponemo vidjeti duhovne stvarnosti za koje smo mislili da su nam
nedostupne, ili da ih u najboljem sluaju mogu imati samo
odabrani. Upravo zato apostol Pavao izriito naglaava i jami
da e svatko tko zazove GOSPODINOVO IME biti spaen.
(Rimljanima 10:13) Ne odabrani, nego svatko! Mogunost
pripadanja 'tko god zazove' skupini na prvi pogled izgleda
predobro da bi bila istinita, ali to je ono to ui Pismo.
Znaenje Isusovog imena je spasenje, od hebrejske rijei
Jeua to znai GOSPODIN SPAAVA, GOSPODIN JE SPASENJE.
Pojam spasenja u vjerskom nauavanju esto nije tono ili
cjelokupno biblijski predstavljen. To je temeljni uzrok postojanja
iskrivljenih predodbi koje spreavaju ljude u primanju
spasonosne spoznaje. Grka rije sozo koja je prevedena kao
spasenje znai pustiti na slobodu, ozdraviti, izvesti na sigurno,
osloboditi od bolesti ili demonskih sila, spasiti od vjene osude,
smrti ili grijeha.
U Ivanovom evanelju itamo da vjerujui imamo ivot u
NJEGOVOM IMENU. (20:31) Gore spomenute vrijednosti spasenja
ne mogu biti pronaene izvan duhovne dimenzije Isusovog
imena. Nisu li prisutne u naem ivotu to je siguran pokazatelj da
nismo spaeni na jednom ili vie podruja. Boja volja je da takvo
stanje trenutno bude promijenjeno. David je imao duhovno
razumijevanje vanosti poznavanja Gospodinovog imena. On u
Devedeset prvom Psalmu kae: Izbavit u ga jer me ljubi, zakrilit
ga jer poznaje MOJE IME. (14) Poznavati Isusovo ime u duhovnom
smislu znai puno vie od prosjene predodbe zato to je ona u
3

pravilu liena biblijske spoznaje. Hebrejska rije yada koja je

prevedena kao poznaje znai imati znanje, prepoznati, obiteljski
prijatelj, biti blizak s nekim, osjeati. Naa vjera bi uvijek trebala
ii u smjeru ostvarenja navedenih vrijednosti. ovjek moe biti
crkveni lan, slubenik, redovit itatelj Biblije i kranskih knjiga,
no svejedno nemati iskustvo spasenja u punom biblijskom opsegu
i blisko zajednitvo s Gospodinom.
Psalmist kae da Bog alje spasenje svom narodu zato to je
svoj Savez postavio zauvijek: SVETO JE I ASNO NJEGOVO IME.
(111:9) Savez koji je Bog sklopio s nama u Kristu ima vrste i
nepromjenjive temelje. Spasenje koje nam je osigurao u svojem
Sinu jest dostojno vjere. Ono nije suhoparna teoloka fraza, nego
iva duhovna stvarnost. U tom sluaju i na stav spram njega
treba biti prikladan. Vjerujemo li uistinu u neiju silu i mo onda
je razumljivo da ga pozivamo u pomo. Trebamo znati da je Boja
volja da ponemo djelotvorno i ustrajno vjerovati u Isusovo ime
ukoliko to jo nismo poeli initi. U sluaju da ve jesmo vjernici,
budimo odvani i nastavimo hodati u otkrivenju istine. Pavao
naglaava da ljudi koji vjeruju u njega nee biti razoarani.
(Rimljanima 10:11)

Duhovna sila u Isusovom imenu

Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom
ISUSOVO IME jedina sila koja je ljudima dana za spasenje.

(Djela 4:12)

Ovo je Petrov odgovor na pitanje velikih sveenika koje se

odnosilo na udesno ozdravljenje hromog prosjaka pred vratima
Krasna u Jeruzalemu. Koliko je snano jamstvo koje stoji iza
ovako smjele apostolove izjave? Na temelju ega bismo trebali
odbaciti uzdanje u bilo to ili bilo koga? Zato je pod nebom
upravo Isusovo ime jedina sila koja moe spaavati ljude na
razinama duha, due i tijela? Ovakva pitanja su u svakom sluaju
opravdana i zasluuju biti odgovorena. Nije rije o banalnoj
stvari, kao npr. hoemo li vjerovati u trgovako predstavljanje
najnovijeg proizvoda na tritu. U pitanju su najvii mogui ulozi
u naem ivotu, kao to su pomirenje s Bogom, pravednost,
ozdravljenje, osloboenje, istoa uma, razumijevanje duhovnih
stvari, ispunjenje svrhe i sve ono to je Bog posredstvom milosti
osigurao za nas u Kristu.
4

Pred Isusovim zapeaenim i dobro uvanim grobom

postavljalo se samo jedno, za spasenje ljudske vrste ivotno vano
pitanje: Hoe li mu tijelo zauvijek ostati unutra, ili e se ipak
ispuniti Njegove proroke rijei da e uskrsnuti trei dan? Boja
vjerodostojnost ovisila je o ispunjenju ovog proroanstva. U
sluaju da Bog nije imao raspoloivu silu kojom bi svojeg Sina
uskrsnuo od mrtvih, onda Njegovo ime ne bi imalo snagu,
autoritet i openit znaaj u duhovnom svijetu. Spasiteljska sila ne
bi mogla biti pokrenuta sa svrhom dotoka blagoslova u ivote
ljudi koji ga zazivaju vjerom, primajui Boju milost. Tad bi
sotona potpuno opravdano mogao rei: Ukoliko je Isusovo tijelo
jo uvijek u grobu, a duh mu prebiva u podzemnom svijetu
(boravitu mrtvih) onda je kranima bolje da ute! Pavlov
zakljuak iz petnaestog poglavlja Prve poslanice Korinanima
potvruje da to nikako ne bi bilo njegovo pretjerano razmetanje
ili samo prazna prijetnja: Ako li Krist nije uskrsnuo, onda je
neosnovano nae propovijedanje, neosnovana je i naa vjera. (14)
Kristovo uskrsnue od mrtvih bio je duhovni izazov koji je
sotona uputio Bogu. Biblija kae da je plaa za grijeh smrt.
(Rimljanima 6:23) To znai da je Isus kao rtva pomirenja
bezuvjetno morao iskusiti stanje smrti na sve tri razine ljudske
opstojnosti: duhovnoj, duevnoj i tjelesnoj. Na duhovno duevnoj razini Njegov nutarnji ovjek (duh) siao je u tamne
dubine podzemnog svijeta i osjetio uas krajnje odvojenosti od
Boga. Zahtjevi pravednosti ne bi mogli biti zadovoljeni bez tog
stravinog iskustva. Sotona nije mogao pred Bojim licem
optuiti Isusa ni za jedan poinjeni grijeh, iako je zavrio u
podzemlju natovaren krivicom svih potomaka prvog Adama. On
ga je htio zauvijek zadrati u stanju smrti i tako sprijeiti
ostvarenje Bojeg spasiteljskog nauma za ovjeanstvo.
Sotonin konani poraz bio je na vidiku i dogaaji su
nezadrivo krenuli prema konanom raspletu u zadnjem inu
velike i toliko oekivane duhovne bitke. Njezin ishod sve je
promijenio. Isusovo mrtvo tijelo u grobu bilo je zadnje podruje
njegove privremene vlasti koju je grevito nastojao zadrati.
Uskrsnue se moralo odigrati i na tjelesnoj razini, kako bi
sotonina vlast bila zauvijek slomljena i u tom podruju. Bog je
pokrenuo najsilniji napad ikad izveden u duhovnim bitkama.
Sotonine duhovne sile opkolile su grob u oajnikom pokuaju
zadravanja posljednjeg borbenog uporita. Demonska vojska
postavila je tit koji je trebao sprijeiti prodor Svetog Duha u grob
i oivljavanje Isusovog tijela. Svi prinevi duhovne tame bili su na
tom mjestu, spremni za borbu. Unato tome, ni jedna sila vie
5

nije mogla sprijeiti prodor Svetog Duha. On je protutnjao

demonskim redovima poput orkana. Strae pakla bile su
probijene i razbijene, a Boji Duh se poput bujice ulio u Isusov
zapeaeni grob. Tako je Boji Sin uskrsnut u duhu, dui i tijelu.
U Poslanici Koloanima itamo da je Krist razoruao
Poglavarstva i vlasti i javno ih izloio ruglu, vodei ih u
pobjedonosnoj povorci pobijeene njime. (2:15) Uskrsli Krist napao
je demonsku vojsku takvom silinom da su zli duhovi padali
pokoeni silom uskrsnua. Njihovo duhovno oruje bivalo je
rastopljeno vruinom Boje vatre i smrvljeno djelovanjem
Njegovog malja. Na sve strane duhovnog svijeta bili su razbacani
ostaci pobijeene vojske. Isusovo ime velianstveno je zasjalo u
punini boanstva na obzoru duhovnog svijeta. Stvari vie nisu bile
kao prije uskrsnua, a nikad nee ni biti.
Pavao objanjava da je Bog Isusa uzdigao na najviu visinu i
dao mu je JEDINSTVENO IME koje je iznad svakog drugog imena,
da se ISUSOVOM IMENU pokloni svako koljeno nebeskih,
zemaljskih i podzemnih bia, i da svaki jezik prizna - na slavu Boga
Oca: 'Gospodar je Isus Krist!' (Filipljanima 2:9-11) Isusovo ime je
jedinstveno i prepoznato u duhovnom svijetu kao uzvieni
autoritet. Ne postavlja se pitanje imaju li demonske sile izbora.
One moraju pokloniti svoja koljena pred autoritetom i silom
Isusovog imena. Biblija kae da su knezovi ovog svijeta osueni
na propast. (1. Korinanima 2:6) Grka rije katargeo koja je u
tekstu prevedena kao propast znai uiniti beskorisnim,
nedjelotvornim, neupotrebljivim, nesposobnim, ukinuti, unititi.
Sotona brino njeguje dojam snanog i monog duhovnog
bia, nedodirljivog za Boju silu. Horror i triler igrani filmovi
slue mu za oblikovanje iskrivljene predodbe odnosa snaga u
duhovnom svijetu. On kroz stoljea pokuava sakriti razmjere
svojeg sramotnog poraza i poniavajueg duhovnog poloaja.
Podlegnemo li utjecaju njegovog promidbenog stroja, onda
Isusovo ime za nas nee biti ivo, djelotvorno i upotrebljivo.
PREPOZNAVANJEM I KORITENJEM NEPOBJEDIVE SILE NJEGOVOG IMENA
NAI IVOTI BIVAJU KORJENITO I TRAJNO PROMIJENJENI.

Duhovna iskaznica krana

Sinove mi dovedi izdaleka, i moje keri s kraja zemlje,
sve koji se zovu MOJIM IMENOM, koje sam stvorio na svoju slavu,
koje sam sazdao i nainio.
(Izaija 43:6,7)

Svatko ivi na razini duhovne osobnosti. Ovaj duhovni

zakon ima tamnu i svjetlu stranu. U stanju duhovne smrti na
poloaj bio je prizeman, zemaljski i tjelesan. Sotona je mogao
gospodariti naim ivotom zato to nam je na duhovnoj iskaznici
ispisao ove podatke: duhovno mrtav, slab, nemoan, porobljen
grijehom, bolestan i dr. Sveti Duh je kroz Boju milost u Kristu
promijenio podatke na naoj osobnoj iskaznici. Ukoliko
vjerujemo da smo uinjeni novim stvorenjima u Kristu, onda
jednako moramo vjerovati da nosimo ime osobe iji Duh nas je
preporodio. Prorok Izaija kae: Sinove mi dovedi izdaleka, i moje
keri s kraja zemlje, sve koji se zovu MOJIM IMENOM, koje sam
stvorio na svoju slavu, koje sam sazdao i nainio. (43:6,7)
Mi imamo zemaljska imena i ona nas predstavljaju u
vidljivom svijetu. Za duhovni svijet Bog je predvidio da se zovemo
Njegovim imenom. Na naoj duhovnoj iskaznici ne pie nae
zemaljsko, nego ime Gospodina Isusa Krista. Ovo za nas ne bi
smio biti samo suhoparan biblijski podatak. Prorok Jeremija
ispravno je postupio primanjem ovog otkrivenja: Kad su mi dole
tvoje rijei ja sam ih gutao. Tvoje rijei su ushitile i obradovale moje
srce, jer sam se zvao TVOJIM IMENOM. (15:16) Bog Otac nas vie
ne gleda kao izdvojene ljude, nego nas poistovjeuje s Isusovim
imenom. To je neizreciva ast za krane. Ne moe postojati
sigurnije jamstvo da smo postali pripadnici Bojeg naroda. On
nikad ne bi kompromitirao ugled svojeg svetog i uzvienog
imena. Upravo zato s velikom odgovornou i ozbiljnou
trebamo pristupiti duhovnim stvarima vjere.
Osobna iskaznica vjernika sadri podatak stalnog mjesta
prebivanja. Gdje mi stanujemo u duhovnom kontekstu? elimo li
svoju vjeru temeljiti na istini Boje rijei, onda emo prihvatiti
kao istinito Pavlovo uenje da nas je Bog uskrsnuo zajedno s
Kristom i postavio s njim u nebesima. (Efeanima 2:6) Prolazimo
li bilo kojim gradom odmah moemo vrlo jednostavno procijeniti
materijalni status stanovnika pojedinih etvrti. Imuni ljudi iz
svijeta svoj materijalni i drutveni status pokazuju stanovanjem u
7

luksuznim stambenim objektima koji su u pravilu smjeteni na

atraktivnim lokacijama. S druge strane, ljudi nieg socijalnog i
drutvenog statusa ne mogu si priutiti biranje. Oni su prisiljeni
ivjeti u starim, neobnovljenim i ruevnim zgradama.
Mi smo u Kristu uinjeni duhovnim bogataima (1.
Korinanima 1:5; Efeanima 1:3). Upravo bi zato u pravom smislu
rijei bila tragedija i promaaj odabrati za mjesto stanovanja
prizemljenu lokaciju. Kristovo prijestolje na koje smo postavljeni
najuzvienije je mjesto Bojeg kraljevstva. Mi ne moemo vladati
s Njim iz prizemljenog poloaja. Svatko od nas mora vjerom
useliti na Njegovo prijestolje kako bi mogli prilagoditi svoje
razmiljanje i djelovanje novom poloaju. Samo u tom sluaju bit
emo u stanju prisvojiti duhovnu batinu i ispuniti Boju volju u
svakom podruju ivota u Isusovom imenu. U iduim poglavljima
detaljno emo upoznati svako od njih.

Drugo poglavlje

SILA USKRSNUA U VJERNICIMA

Otkrivenje
... da vam Bog naega Gospodina Isusa Krista,
Otac slave, da Duha mudrosti i otkrivenja
(Efeanima 1:17)

Prouimo li bilo koju Pavlovu poslanicu koja ui o

djelovanju sile uskrsnua u vjernicima zapazit emo da imaju
zajedniku crtu. Sve zapoinju molitvom za djelovanjem Duha
mudrosti i otkrivenja u vjernicima. To nije sluajno. Otkrivenje je
temelj pobjednikog i plodnog vjernikog ivota u Isusovom
imenu. Apostol daje uenje sveope primjene temeljeno na
osobnom iskustvu. On odvano kae da eli iskusiti Krista i silu
njegovog uskrsnua. (Filipljanima 3:10) Grka rije ginosko koja je
prevedena kao iskusiti znai osjetiti, odluiti, protumaiti, rijeiti,
ispitati, stjecati znanje.
Vidimo da je Pavao pravilno usmjerio svoje htijenje i zato je
dobio ono najdragocjenije u Kristu, a to je sila uskrsnua.
Najopasnije ivotne zablude esto proizlaze iz samodostatnosti.
Pavao ne ui vjernike: Spaeni ste zazivanjem Isusovog imena.
Ostanite u toj spoznaji i ostatak ivota provedite na razini tog
otkrivenja. Upravo suprotno, u drugom poglavlju Poslanice
Koloanima kae da kako smo primili Gospodina Isusa, tako
trebamo nastaviti ivjeti u njemu. (6) Gospodina smo primili
obraenjem i zazivanjem Njegovog imena za spasenje. Pavao ui o
nastavku ivota u Kristu. Otkrivenje nas vodi u sve dublju
spoznaju ivota u Isusovom imenu. Svaki dan trebao bi biti
obogaen novim saznanjima koja jaaju i profiliraju nau vjeru.
Zapoet proces nikad ne bi trebao biti zaustavljen.
U sluaju da je prvotna spoznaja dovoljna, onda Pavao ne bi
molio Oca da nam da Duha mudrosti i otkrivenja ... da vidimo
koliko je u nama koji vjerujemo izvanredno velika njegova sila, koja
odgovara djelotvornosti mone Boje snage, koju je pokazao u
Kristu uskravajui ga od mrtvih. (Efeanima 1:17;19,20)
9

Sila uskrsnua u Isusovom imenu dola je po vjeri ivjeti u naeg

nutarnjeg ovjeka. Ovo je biblijski stih koji bi trebao postati
zabetonirano svjedoanstvo u duhu svakog ovjeka koji je roen
od vode i Svetog Duha. Ove etiri grke rijei opisuju Boju silu:
dynamis (sila) - sposobnost, energija, smisao, sredstvo, udesna
sila.
energeia (djelotvornost) - rad, odanost, sposobnost djelovanja.
ischus (mo) - vrstoa, odlunost, sposobnost.
kratos (snaga) - veliko djelo, vlast, gospodstvo, vrhovna vlast,
suverenitet.

Rast duhovne snage

Moja vjernost i dobrota bit e s njime,
i u MOJEM IMENU rast e mu snaga.
(Psalam 89:25)

Duh mudrosti i otkrivenja vodi nas kroz Poslanicu

Efeanima do drugog podruja. U treem poglavlju Pavao moli
Nebeskog Oca da se ojaamo silom po njegovom Duhu u
nutarnjem ovjeku. (16) Otkrivenje nas uvodi u podruje svrhe
prebivanja sile uskrsnua u naem nutarnjem ovjeku. Podsjetimo
se, novim roenjem u Kristovo tijelo naslijedili smo Isusovo ime.
Doktrinarno gledajui, izmeu sile uskrsnua i Isusovog imena
stoji znak jednakosti. Nije Boja volja da budemo vrsta ljudi koja
samo pria o sili uskrsnua, iako iskustveno ivi u slabosti,
nemoi i porazu. To je promaaj u ostvarenju svrhe u Kristu.
Znaenje grke rijei krataioo koja je prevedena kao jaati jest biti
ili postati jak. To je Boja volja za na ivot i zato trebamo uiniti
sve u cilju njenog ostvarenja.
U Osamdeset devetom Psalmu itamo da e Boja vjernost
i dobrota biti s nama, i u NJEGOVOM IMENU e rasti naa snaga.
(25) Sila uskrsnua proizvodi rast i jaanje nae duhovne snage u
Isusovom imenu. To je razlog zato se mi nikad ne bismo trebali
prosuivati izvan Krista, bez obzira na postojee okolnosti ili
neprijateljske napade. Pavao kae da smo ujedinjeni s
Gospodinom u jednom Duhu. (1. Korinanima 6:17) Grka rije
kolao koja je prevedena kao ujedinjeni znai usko povezati,
10

zalijepiti, postati sljedbenik. ovjeka oblikuje duhovno okruenje

u kojem boravi i zato nije svejedno gdje primamo spoznaju.
ISUSOVO IME JE NAJMONIJA DUHOVNA SILA.
NUTARNJI OVJEK UJEDINJEN SA SILOM USKRSNUA
POPRIMA OSOBINE I MOGUNOSTI USKRLSLOG KRISTA.

Duhovno jaanje nutarnjeg ovjeka ima tono odreenu

svrhu u Bojem naumu s kojom trebamo biti upoznati. Pavao u
Poslanici Filipljanima kae da sve moe uiniti u Kristu koji mu
daje snagu. (4:13) Pogledajmo znaenje grke rijei ischuo koja je
prevedena kao sve mogu: biti jak, sposoban, upotrebljiv, zdrav,
pobijediti, doi do konanog cilja, imati smisao. Razina snage
koju Sveti Duh proizvodi u nama nosi oznaku Sve mogu u
Kristu! Sportai vrlo naporno vjebaju kako bi stekli snagu za
natjecanja. Osvojena odlija plod su sustavnog rada,
samodiscipline i odricanja od djelatnosti koje mogu ugroziti
zacrtane ciljeve. Sveti Duh nam otkriva ciljeve u Kristu, istodobno
nas pozivajui na duhovnu obuku koja e u nama proizvesti
potrebnu duhovnu snagu. Boja volja je da sve moemo uiniti u
Kristu. Ne malo ili neto, nego sve!

Opseg duhovnih mogunosti

Boja sila koja djeluje u nama moe uiniti
neogranieno vie od onoga to moemo moliti ili misliti.
(Efeanima 3:20)

Sveti Duh uvijek spaja ostvarenje ciljeva s razumijevanjem

opsega mogunosti koja ih ostvaruje. Zato je Pavao toliko eznuo
iskusiti Krista i silu Njegovog uskrsnua? On je imao duhovno
otkrivenje Kristove pobjede. Znao je da sila koja je podigla Krista
od mrtvih i pobijedila sotonine legije prebiva po vjeri u duhu
svakog novoroenog ovjeka. Otkrivenje nas vodi do treeg
podruja, a to je opseg mogunosti djelovanja sile uskrsnua u
nama. U gore spomenutom stihu iz Poslanice Efeanima, apostol
Pavao daje zakljunu ocjenu. Grka rije energeo koja je
prevedena kao djeluje znai biti djelotvoran, izvriti, proizvoditi.
Otkrivenje o neogranienom djelovanju sile uskrsnua u
nama proizvodi radikalne promjene. Isusovo ime je
revolucionarna duhovna sila koja ima sposobnost ostvarenja
cjelokupnog Bojeg spasiteljskog nauma. Zato u njemu ne
11

moemo i ne smijemo ostati isti. Stvari moraju ii na bolje

ukoliko tvrdimo da smo spaeni u Kristu. Prihvatimo li vjerom
da snaga Boje sile djeluje u nama onda jednako moramo
vjerovati i u drugi dio stiha koji kae da moe uiniti
neogranieno vie nego to molimo ili mislimo.
Isusovo ime je Boja sila koja u nama mono djeluje. Sotona
ima ogranienu duhovnu snagu i zato nam se ne moe
suprotstaviti u Kristovoj duhovnoj dimenziji. To je razlog zato
nas uporno pokuava navui na svoj duhovni teritorij. Slabost,
kolebljivost, neodlunost i sumnjiavost nikako ne mogu biti
svrstane u skupinu odlika koje se mogu pripisati vjeri u
neogranieno vie. Doslovno nikad ne smijemo pomisliti da smo
duhovno ogranieni u Kristu. Neprijatelj samo eka i najmanji
nagovjetaj takvog razmiljanja. Tad navaljuje upravo na podruju
gdje nam je vjera u neogranieno vie spala na tjelesnu, prosjenu
razinu. Kakve su posljedice? Ne samo da ne ostvarujemo
neogranieno vie, nego nam i minimalni vjerski uinci postaju
nepremostiva prepreka u svakodnevnom ivotu.
ivimo li u podruju prosjenosti, budimo svjesni da to nije
dimenzija sile uskrsnua u Isusovom imenu. Ovo je ispravno
usmjerenje: U Kristu elim sve ili nita! Biblijsko spasenje u
Isusovom imenu nema ogranienja ni u jednom podruju. To je
razlog zato u svakom trenutku od Boga moemo primiti Njegovo
najbolje bez obzira na postojee okolnosti. Zato pri upoznavanju
Boje volje trebamo zauzeti ovakav stav: To je moje nasljee u
Kristu i elim ga u potpunosti! On nam je dao sve i zato s punim
pravom oekuje da to primimo i koristimo na Njegovu slavu.

Biti jak u Gospodinu i Njegovoj silnoj moi

Ubudue, budite jaki u Gospodinu i njegovoj silnoj moi.
(Efeanima 6:10)

Sveti Duh nas je kroz Pavlovo uenje iz Poslanice

Efeanima upoznao s ova tri vana otkrivenja o djelovanju sile
uskrsnua u vjernicima: razmjer silne moi u vjernicima, jaanje
nutarnjeg ovjeka i opseg djelovanja u vjernicima. Sve do etvrtog
podruja primjeujemo da se ne spominje udio ljudskog
djelovanja u Bojoj sili. Sveti Duh nam u prva tri podruja donosi
otkrivenje, a u etvrtom slijedi poziv da budemo jaki u Gospodinu
i Njegovoj silnoj moi. Otkrivenje nas ui, a poziv uvodi u
12

djelovanje. Iako je i neznanje velika zapreka koja moe sprijeiti

ljude da ive u vjeri, veina ih nema problema s otkrivenjem.
ivimo u vremenu kad je biblijsko znanje dostupnije nego ikad u
povijesti. No, zato ih podosta ima velikih problema s djelovanjem
u vjeri. Sveti Duh nam ne otkriva duhovne vrijednosti samo zato
da bismo ih doktrinalno poznavali. Otkrivenje nas uvijek vodi
prema djelovanju zato to otkrivenje bez djelovanja nikad ne
ispunjava Boju volju.
Zapazimo, Pavao kae da mi moramo biti jaki u Gospodinu
i Njegovoj silnoj moi. Grka rije endunamo koja je prevedena
kao jaki znai biti silan ili moan, biti drzak ili bezobrazan.
Kontekst ovih rijei ukazuje na nunost nae pokretljivosti u
Bojoj sili. Ne smijemo gajiti iluzije u vezi vjerskog djelovanja.
Sveti Duh nam otkriva stvari u Kristu, a mi smo pozvani djelovati
u vjeri na temelju otkrivenog. Ukoliko mi neemo djelovati, On to
sigurno nee uiniti umjesto nas. To nije Njegov zadatak, iako se
ponekad ponaamo kao da jest. Ovo je toka na kojoj mnogi od
nas nepotrebno esto zapinju. U svjetlu navedenog Isusove rijei
dobivaju pravo znaenje: Od vremena Ivana Krstitelja do sada
navala je na nebesko kraljevstvo i siloviti ga prisvajaju. (Matej
11:12) Kakav je karakter ljudi koji osvajaju Boje kraljevstvo? Mi
moramo znati kakvi trebamo postati u duhu za ostvarenje Boje
volje u Kristu. Grka rije biastes koja je prevedena kao siloviti
znai nasilna ili estoka osoba, onaj koji koristi silu.
Da vidimo kako to moemo primijeniti na sva tri otkrivenja
iz Poslanice Efeanima. Pavao kae da je u nama koji vjerujemo
izvanredno velika njegova sila koja odgovara djelotvornosti mone
Boje snage, pokazane u Kristu uskrsnuem od mrtvih. Sad
naglasak stavljamo na rijei ... u nama koji vjerujemo Kao i u
svakom drugom otkrivenju mi moemo biti pasivni promatrai, ili
djelotvorni sudionici ostvarenja Boje volje. Pasivni promatrai
imaju otkrivenje, iako uglavnom ne djeluju u skladu s njim.
Zadovoljavaju se imanjem znanja. No, da bismo bili jaki u
Gospodinu i Njegovoj silnoj moi moramo nauiti upregnuti volju
i djelovati na temelju darovane milosti u Kristu. Naime, Pavao nas
podsjea da je Bog onaj koji u nama proizvodi htijenje i djelovanje
da mu se moemo svidjeti. (Filipljanima 2:13)
Ivan kae u prvoj poslanici: A ovo je njegova zapovijed:
vjerovati u IME NJEGOVOG SINA, ISUSA KRISTA (3:23) Na alost,
kriva uenja oblikuju svijest koja vjeru ne doivljava kao radnu i
pokretljivu duhovnu silu. Stvari se nikad ne dogaaju same od
sebe ili bez naeg uea. Vjera u Isusovo ime podrazumijeva
djelovanje. Nevjera uvijek stoji, eka i pronalazi izgovore.
13

Govor u drugim jezicima izravno je povezan s vjerom. Isus

navodi pet nadnaravnih znakova koji prate ljude koji vjeruju u
Njegovo ime. Jedan od njih je i govor u drugim jezicima (Marko
16:17). Kako tu dolazi do izraaja poziv da budemo jaki u
Gospodinu i Njegovoj silnoj moi? Zar to ne bi trebao biti
podrazumijevajui in vjere, gledano iz Boje perspektive? Da, to
je u svakom sluaju tono. Meutim, nije mali broj ljudi koji
provode ivot u crkvama koje iz raznoraznih razloga ne ue
cjelovitu, nego djelominu istinu Boje rijei. Nije onda udno da
je i njihov misaoni sklop ogranien uenjem koje su primili. Jedna
od preuenih i esto omalovaenih istina jest biblijsko uenje da
su krtenje u Svetom Duhu i govor u drugim jezicima duhovni
standard i savrena Boja volja za sve novoroene krane. Sila
uskrsnua jaa naeg nutarnjeg ovjeka, a u ostvarenju tog cilja i
mi moramo dati doprinos. Pavao kae da onaj tko govori u
drugim jezicima izgrauje sam sebe. (1. Korinanima 14:4) Grka
rije oikodomeo koja je prevedena kao izgrauje znai izgradnja,
podizanje, jaanje, ohrabrivanje, poticanje.
Isus je Tomi, ali i svima nama uputio ovaj poziv: Ne budi
vie nevjernik nego vjernik! (Ivan 20:27) Isus nikad nije uio da e
On vjerovati umjesto ljudi. Svejedno, nije ih mali broj koji se
ponaaju upravo tako. Oekuju da e On uiniti ono to je njima
reeno da trebaju. Sveti Duh nam otkriva da Boja sila djeluje u
nama i moe uiniti neogranieno vie od onoga to moemo moliti
ili misliti a iskljuivo nae djelovanje u vjeri odreuje koliko
emo daleko i s kakvim uspjehom odmaknuti u ostvarenju tog
cilja. Ljudska misao kae Bit e onako kako Bog hoe! S druge
strane, Isus kae Neka ti bude kako si vjerovao! (Matej 8:13)
Grka rije ginomai koja je prevedena kao neka ti bude znai
postati, biti proizveden, dogoditi se, ostvariti se, imati, primiti,
posjedovati. Primjetna je razlika izmeu ljudske i Boje misli.
Moe nam se dogoditi, iako to nije Boja volja, da imamo
otkrivenje i unato tome ne vidimo nita od onoga to nam Biblija
obeava. Isusovo uenje o vjeri jasno kae da je sve mogue
ovjeku koji vjeruje. (Marko 9:23) Vjera uvijek pokree Boju silu
u Kristu i proizvodi neograniene rezultate.

14

Tree poglavlje

BLAGOSLOVI U ISUSOVOM IMENU

Zdravlje
Mnoga je druga udesa Isus uinio pred svojim uenicima.
Ona nisu opisana u ovoj knjizi. A ova su opisana
da trajno vjerujete da je Isus Mesija, Boji Sin,
te da vjerujui imate ivot u NJEGOVOM IMENU.
(Ivan 20:30,31)

Uistinu, Isus je uinio mnoga izvanredna udesa pred

svojim uenicima i drugim svjedocima. Ivan kae da im je
brojnost bila tolika da sve knjige svijeta ne bi bile dovoljne za
njihovo biljeenje. Izvorna svrha oitovanja Boje sile nadilazila je
izmamljivanje uzdaha trenutnog oduevljenja ljudi koji su im
posredno ili neposredno svjedoili. U Bojem naumu ona
predstavljaju siguran putokaz u trajnu i vrstu vjeru. Primjetno je
da su veina uinjenih udesa u Isusovoj zemaljskoj slubi bila
vezana za ozdravljenje. Ova ocjena takoer vrijedi za vjersko
djelovanje Isusovih sljedbenika koje je potanko opisano u Knjizi
Djela. Isto se dogaa i danas kad Kristovi sljedbenici djeluju u
slubi ozdravljenja.
Bog se u Starom savezu objavio Izraelcima pod razliitim
imenima koja su otkrivala Njegov karakter. Novi savez objedinio
je sva objavljena imena u jedinstveno ime Isus. U petnaestom
poglavlju Knjige Izlaska vidimo da se Bog Izraelcima objavio kao
JAHVE RAFA - ONAJ KOJI DAJE ZDRAVLJE, GOSPODIN JE NA
ISCJELITELJ (26). Biblija kae da zazivanjem GOSPODINOVOG
IMENA bivamo spaeni. (Rimljanima 10:13) Ne mijenjajui smisao
to moemo prevesti i ovako: Zazivanjem Isusovog imena bivamo
ozdravljeni. Jedno od znaenja grke rijei sozo jest ozdravljenje
i osloboenje od bolesti ili demonskih sila.
Jako je vano da na doivljaj Boga bude usklaen s
Njegovom objavom u Bibliji. Previe ljudi uvjereno je da Bog
uzrokuje bolesti. Moe se shvatiti da ljudi iz svijeta imaju tako
iskrivljenu predodbu, ali to rei za Boju djecu koja su uvjerena
15

da On iz samo Njemu znanog razloga doputa da budu bolesna.

U sluaju da je Bog uzronik bolesti ili onaj koji eli da ljudi iz
bilo kojeg razloga budu bolesni, onda bi to moralo biti objavljeno
u Njegovom imenu. Meutim, Bog se nikad nije objavio kao
takav. Vratimo se na Isusovu zemaljsku slubu i Njegove rijei da
Otac koji je u njemu ini svoja djela. (Ivan 14:10) Dakle, vidjeti
Isusa znailo je vidjeti Boga Oca. Ono to Isus nije inio, nije ni
Otac. U propovijedi na ovu temu izreen je zanimljiv i ispravan
teoloki zakljuak: Isus je Boja volja u djelovanju!
Kakvu vrstu djela su iz prve ruke vidjeli Isusovi najblii
suradnici? Petar je u Kornelijevoj kui prisutnim vjernicima
poganskog podrijetla rekao kako je Bog pomazao Isusa iz
Nazareta Svetim Duhom i silom, te kako je Isus proao inei
dobro, ozdravljajui sve koje je avao bio tlaio, jer Bog je bio s
njim. (Djela 10:38) Dakle, Bog je Isusa pomazao Svetim Duhom i
silom, djelovao je zajedno s Njim, ali ne zato da razboli ljude ili ih
ui kako je stanje bolesti Boja volja za njihov ivot. Takvo to
bilo bi protivno Njegovoj naravi. Pismo kae da je Isus primio silu
Svetog Duha zato da ozdravi sve koje je avao bio tlaio. Ova
Petrova izjava rui sve mitove o Bogu koji na ljude stavlja bolesti.
U Lukinom evanelju itamo o eni koja je osamnaest godina bila
opsjednuta od duha koji je zaetnik bolesti. (13:11) Koja vrsta duha
je uzrokovala bolest? Isus je pomazan Svetim Duhom rekao eni
da je osloboena od svoje bolesti. (12) Bog Otac inio je kroz
Isusa svoja djela i oigledno je da On nije razbolio ovu enu.
Naprotiv, dao joj je zdravlje! U esnaestom stihu Isus je pokazao
na sotonu, kao onoga koji osamnaest godina dri svezanu
Abrahamovu kerku. (16)
Sljedea dvojba u vezi ozdravljenja glasi: Je li ozdravljenje
Boja volja za svakog ovjeka? Postoje li presedani, sluajevi gdje
Bog ne eli ozdraviti ovjeka? U sluaju postojanja morali bi biti
zabiljeeni u Isusovoj zemaljskoj slubi. Kako bismo inae znali
jesmo li u skupini odabranih za ozdravljenje, ili u onoj koju Bog
ne eli ozdraviti iz samo Njemu znanih razloga. Gubavac koji je
pristupio k Isusu nije sebe ubrajao u prvu skupinu. Njegove rijei
to dokazuju: Gospodine, ako hoe, moe me ozdraviti. (Matej
8:2) Isus je prihvatio njegovu molbu, ali je iz nje izbacio 'ako
hoe' element. Ostalo je samo Hou. Ozdravi! (3) Isus je kao
predstavnik i provoditelj savrene Boje volje jasno i
nedvosmisleno objavio Hou. Ozdravi! Nevolja je u tome to
religiozni ljudi nikako ne mogu prealiti 'ako hoe' molitvu.
Kome moe pomoi ovakva molitva: Isuse, zazivam Tvoje ime da
budem ozdravljen, ako je to Boja volja! Nikome! Od takve vrste
molitve nitko nikad nije ozdravio. Razlog?
16

TAKVE ILI SLINE MOLITVE NISU USKLAENE S OBJAVOM

BOJE VOLJE U ISUSOVOJ SLUBI. UKOLIKO U NJOJ NE POSTOJE,
NEMOJMO IH IZMILJATI KAO OPRAVDANJE ZA NEVJERU.

Trea dvojba vezana za ozdravljenje glasi: Ukoliko Bog eli

ozdraviti sve ljude, zato onda nisu svi ozdravljeni? To je vrlo
est argument osporavatelja boanskog ozdravljenja. Vratimo se
na Ivanove rijei da vjerujui imamo ivot u NJEGOVOM IMENU.
Prevedemo li ovo u kontekst zdravlja, onda moemo rei da
vjerom u Isusovo ime primamo zdravlje i ivimo u zdravlju.
Prouimo li evaneoske izvjetaje zapazit emo da je oko
sedamdeset posto bolesnika ozdravljenje postiglo osobnom
vjerom (Matej 8:5-13; 9:27-31; Marko 5:25-34). To je vrlo znakovit
podatak koji nikako ne bi smio biti zanemaren u prouavanju.
Naalost, upravo se to nerijetko dogaa.
Zanimljiv je primjer slijepaca koji su Isusa traili da im se
smiluje. (Matej 9:27) Prije nego to e poloiti ruke na njih
uputio im je ovo pitanje: Vjerujete li da to mogu uiniti? (28)
Ovo nije bilo tzv. tek - tako pitanje. Bog ih nikad ne postavlja.
Zamislimo da su ovako odgovorili: Gospodine, nadamo se da
moe. Pomoli se za nas, pa emo vidjeti to e biti. U tom
sluaju sigurno ne bi primili ozdravljenje, kao to ga ne primaju
ljudi koji Bogu prilaze s ovakvim ili slinim stavom: Pomolit u
se, pa to bude! To nije ispravan pristup! Njihov odgovor Da,
Gospodine ugodio je Bogu. (28) Nije to bio Da, Gospodine!
ispunjen sumnjom i nevjerom.
BOG UVIJEK NAGRAUJE VJERU I NIJE CJEPIDLAKA
KOJA TRAI I NAJMANJU GREKU U PRISTUPU.

Isus im je jednostavno dotakao oi i rekao: 'Neka vam bude

prema vaoj vjeri!' (29) Grka rije kata koja je prevedena kao
neka vam bude znai u skladu sa, kao posljedica ega, na temelju
ega, upravo kao, na isti nain. Ishod njihove vjere bio je da su
im se otvorile oi. (30) Slijepci su primili ozdravljenje na temelju
svoje vjere. Isus je imao Boju silu, a oni su je trebali pokrenuti
vjerom. To je bio njihov dio posla. Zato ostatak ljudi nije bio
ozdravljen? Kako to da su se negdje dogodila mnogobrojna
udesna ozdravljenja, a negdje malo ili nita? U estom poglavlju
Markovog evanelja itamo da Isus u svom zaviaju nije mogao
uiniti nikakva uda. (5) Ne da nije htio, nego nije mogao. To
dvoje se bitno razlikuje. U estom stihu vidimo da se Isus udio
njihovoj nevjeri.
17

LJUDSKA NEVJERA ZAUSTAVLJA I ONEMOGUUJE

DJELOVANJE BOJE SILE U ISUSOVOM IMENU.
TO NIJE IZNIMKA, NEGO PRAVILO.

S druge strane, Petar je dokazao da vjera u Isusovo ime

moe uiniti neogranieno vie nego to molimo ili mislimo,
upravo kao to Pavao ui u treem poglavlju Poslanice Efeanima
(20). Ne znamo kakva su bila njegova i Ivanova oekivanja onog
dana kad su etali jeruzalemskim ulicama. Ono to sa sigurnou
uoavamo jest to da je pred hromim prosjakom tono znao to
eli: Ja nemam srebro ili zlato, ali to imam to ti dajem: u IMENU
ISUSA KRISTA IZ NAZARETA ustani i hodaj! (Djela 3:6) i ono
jednako vano, kako to ostvariti: Ujedno ga je uhvatio za desnu
ruku te ga podigao, a njemu su odmah ovrsnula stopala i
glenjevi, pa je skoio i poeo hodati. (7)
udo koje se dogodilo do te je mjere zaprepastilo Jeruzalem
da su ljudi poeli pratiti Petra, Ivana i ozdravljenog ovjeka u
Salomonov trijem. Preneraenom gradskom mnotvu Petar je
propovijedao ovu poruku: I zbog vjere u ISUSOVO IME, upravo je
NJEGOVO IME ovrsnulo ovjeka kojeg vidite i poznajete. Da, vjera
u ISUSOVO IME vratila je ovomu ovjeku potpuno zdravlje
naoigled sviju vas. (16) Sotona je bio uplaen razvojem dogaaja
i odmah je pokrenuo progon uenika. Baeni su u tamnicu, a
idui dan bili su izvedeni pred lanove velikog vijea, starjeine,
knjievnike, velike sveenike i lanove velikosveenike loze. Oni
su od njih htjeli saznati samo jedno: Kakvom vlasti ili u IJE IME
ste to uinili? (4:7)
NEVJEROJATNO JE KAKO SNAAN POTRES I LANANU REAKCIJU
U DUHOVNOM SVIJETU MOE IZAZVATI
SAMO JEDNO OZDRAVLJENJE U ISUSOVOM IMENU.
TO TEK MOE IZAZVATI VIE NJIH?

Hrom ovjek je udesno ozdravljen i kroz taj dogaaj Boja

sila je do temelja prodrmala cijeli Jeruzalem. Evanelje je
propovijedano gradskom mnotvu, a duhovno ozraje u gradu se
iznenada uzburkalo i promijenilo na bolje u korist krana.
Vrhunac je dostignut Petrovim privoenjem i izlaskom pred
religiozno poglavarstvo. On se nije zbunio ili uplaio. Naprotiv,
pun Svetog Duha poruio im je ovo: ... to dobro znajte svi vi i sav
izraelski narod: u IMENU ISUSA KRISTA NAZAREANINA, koga ste
vi razapeli, a koga je Bog uskrsnuo od mrtvih, po njemu ovaj ovjek
pred vama stoji zdrav. (10)
18

Konanu potvrdu Boje volje Isus je dao zastupnikom

rtvom na kriu Golgote. Prorok Izaija imao je proroku viziju
Krista koji je ponio nae bolesti i uzeo na sebe nae boli. (53:4)
Isus je na svom unakaenom tijelu ponio bolesti cijelog ljudskog
roda i tako slomio sotoninu vlast u tom podruju. Ogranieno
ljudsko razumijevanje ne moe sagledati patnje ovjeka koji
istovremeno na svom tijelu nosi bolesti ljudi koji su ivjeli u svim
epohama prije i poslije Njega. Petar u prvoj poslanici kae da
smo izlijeeni Isusovim modricama. (2:24) Vjera u Isusovo ime
ostvaruje da djelo zastupnike smrti na kriu postane naa
vidljiva stvarnost. Vjerujemo li da je na kriu plaena cijena
grijeha, onda jednako trebamo vjerovati da smo na kriu i
ozdravljeni. Pavao kae da je propovijedanje o kriu Boja sila za
nas koji se spaavamo. (1. Korinanima 1:18) U svjetlu apostolovih
rijei vidimo tragine razmjere zablude onih ljudi koji svoju
bolest proglaavaju kriem koji im je Bog dao nositi. Takvo
razmiljanje nema biblijski temelj i izraava krajnje neznanje.
Blizanac ovog stava je ovakvo uvjerenje: Bog me nije
ozdravio, zato to me kroz bolest neto ui. Naalost, ljudi koji
ustraju u ovakvim razmiljanjima nikad nita ne naue o
duhovnim stvarima. Stoji ocjena da nas Bog u stanju bolesti eli
neto nauiti. Pozorno pogledajmo to. Njegov nauk mogli bi
nazvati Kako vjerom primiti zdravlje u Isusovom imenu. Upravo
zato u Sto sedmom Psalmu itamo da je Bog poslao svoju rije da
ih ozdravi i spasi im ivot od grobne jame. (20)
Postoji i sindrom Pavlovog trna toliko prisutan kod nekih
kranskih denominacija. Nevjerojatno je kako ljudi vide stvari
kojih nema ili ih tumae u kontekstu koji opravdava njihovu
nevjeru. Pavao ne kae da je trn u njegovom tijelu bolest, nego
slabosti, uvrede, nevolje, progonstva i tjeskobe koje je podnosio
za Krista (2. Korinanima 12:7-10). No, kad netko eli vidjeti samo
ono to eli, onda to i vidi, pri tom nairoko zaobilazei dio
spasenja ostvaren na golgotskom kriu. Korijen navedenih
stavova raste iz tla samo pravednosti i ponosa. Sotona tovari
breme bolesti na ljude i uvjerava ih da je to Boja volja za njihov
ivot, kri koji moraju nositi ili Pavlov trn koji ih uva od ponosa.
Jo jedan izvjetaj iz Pavlove slube takoer biva esto
vaen iz konteksta sa svrhom opravdavanja nevjere onih koji
nijeu ozdravljenje kao Boju volju za svakog ovjeka. U etvrtom
poglavlju Poslanice Galaanima, apostol kae tamonjim
vjernicima da mu je bolest pruila priliku da im prvi puta
propovijeda Evanelje. (13) Izvorno znaenje grke rijei
19

astheneia koja je prevedena kao bolest jest slabost, slabunjavost,

nemo, bolest, oskudica, neimatina, bijeda, siromatvo. Kao to
vidimo, Pavao u ovom stihu ne kae nuno da je bio bolestan u
klasinom smislu. U pitanju su mogle biti i neke druge vrste
nedaa i tekih ivotnih okolnosti. Ono to je bitno zapaziti i
razumjeti apostol je izrekao u sljedeem stihu: Svoju kunju,
mene u mojem bijednom stanju Ono to sa sigurnou iz
Pavlovih rijei moemo zakljuiti jest to da je njegovo teko
stanje bilo privremeno, a ne trajno. Kao to i sam kae, to je bila
kunja. Zato su potpuno besmislene i biblijski neutemeljene
teorije da je apostol bio trajno bolestan. U svakom sluaju, onaj
tko vjeruje Bojoj rijei sigurno biva ozdravljen u Isusovom imenu
i ivi zdravo u duhu, dui i tijelu. To je savrena Boja volja
objavljena u Pismu.

Mir
Ali meu tim narodima nee imati mira;
ni tvome stopalu nee biti poivalita, nego e ti ondje
Jahve dati uznemireno srce, utonule oi i tjeskobnu duu.
Tvoj ivot visjet e o niti; bojat e se i danju i nou,
i nee biti siguran za svoj ivot.
(Ponovljeni zakon 29:65,66)

Bog je pravovremeno upozorio ljude na prokletstvo koje e

doi na njihove ivote ukoliko ne budu posluni Njegovoj rijei.
Nemir ima sve navedene simptome i trebamo ga poeti nazivati
prokletstvom jednako kao i Biblija. U Knjizi o Sucima vidimo da
je Gideon primio objavu Bojeg imena JAHVE ALOM - GOSPODIN
JE MIR (6:24). Kao to vidimo, postoji razlika izmeu objave
Bojeg imena i stanja u koje ovjek moe pasti zbog grijeha. Moe
se rei da je mir danas jedna od najtraenijih vrijednosti, kako u
svijetu, tako i u Crkvi. Spasenje u Isusovom imenu nudi nam
mogunost osloboenja od svakog prokletstva koje je prisutno u
naem ivotu. Pavao kae: Krist nas je otkupio od prokletstva
Zakona postavi proklet umjesto nas - stoji, naime, pisano: 'Proklet
svaki koji visi na drvetu!' - da bi u Kristu Isusu na pogane doao
Abrahamov blagoslov, da primimo obeanog Duha po
vjeri. (Galaanima 3:13,14) Iz Pavlovog izvjetaja vidimo da je Isus
na kriu podnio svako prokletstvo Zakona, a to ukljuuje i nemir.
Svako djelo Isusove zastupnike smrti na kriu primamo vjerom.
20

Dakako, Isus nikog ne prisiljava na vjeru, ali nam u ljubavi

nudi blagoslov koji nitko drugi na ovom svijetu ne moe ponuditi:
Ostavljam vam mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem
kakav svijet daje. Neka se ne uznemiruje i ne plai vae srce. (Ivan
14:27) Zazivajui Isusovo ime u na ivot dolazi i Boji mir. To je
neprocjenjiv blagoslov neophodan za uspjean vjerski ivot.
Gospodin je najavio da e Njegovi sljedbenici biti izloeni
estokom pritisku demonskih sila. Zato nam ove Njegove rijei
nude veliko ohrabrenje: Ovo sam vam rekao da u meni imate mir.
U svijetu ete imati patnju. Ali, ohrabrite se; ja sam pobijedio
svijet! (Ivan 16:33)
Pavao poziva Filipljane da u svemu iznose svoje potrebe
Bogu, sve u zahvalnosti. Uzdanje uzrokuje da Boji mir, koji
nadilazi svaki razum, uva naa srca i nae misli u Kristu Isusu.
(4:7) Ne zaboravimo, neposlunost Bojoj rijei uvijek uzrokuje
nemir. Analogno tome, poslunost jami Njegovu prisutnost,
naklonost, podrku i mir. Apostol je dao biblijski primjer
nasljedovanja Krista i postavio nepromjenjiv standard: Ono to
ste od mene nauili i primili, to ste od mene uli i na meni vidjeli,
to nastavite initi, pa e Bog, izvor mira, biti s vama! (9) Ovdje
vidimo da naziva Boga izvorom mira. On e uvijek biti s nama
kad vrimo Njegovu volju. Danas je vie nego ikad potrebno da
Crkva pone nasljedovati prave, a ne lane uzore vjere. Pavao je
zasigurno jedan od najsvjetlijih.

Providnost
A moj e Bog ispuniti u Kristu Isusu
svaku vau potrebu raskono prema svom bogatstvu.
(Filipljanima 4:19)

U Knjizi Postanka vidimo da je Abraham primio ovu objavu

Bojeg imena: JAHVE JIRA - GOSPODIN PROVIA (22:13,14).
Religiozna misao ima minimalistiku predodbu Boje
providnosti. Takav stav moe se naslutiti u prosjakim molitvama
koje samo naoko izgledaju ponizno, iako od Boga oekuju
odgovor na kapaljku, s jedva prikrivenom sumnjom u Njegove
mogunosti i htijenje da nas blagoslovi. Koliko oekujemo toliko i
molimo, a na kraju i dobivamo. Jakov kae u poslanici: Nemate,
jer ne molite. (4:2) U sljedeem stihu upozorava i na opasnost
molitve koja je nadahnuta krivim motivom: Molite, ali ne
21

dobivate, jer molite s grenom nakanom, da to potroite u svojim

poudama Netko ne moli nita od Boga zato to uope ne
oekuje da e mu odgovoriti i blagosloviti ga. Sveti Duh djeluje u
smjeru promjene takve iskrivljene predodbe Boje providnosti.
Isus kae da emo primiti sve to zamolimo s vjerom. (Matej
21:22) Ova izjava jamstvo je Boje spremnosti odgovaranja na
svaku molitvu vjere, a ujedno i poticaj na molitveno djelovanje.
Petar u drugoj poslanici opisuje razmjere Boje opskrbe u
Isusovom imenu: Njegova boanska sila obdarila nas je svime to
je potrebno za ivot i pobonost, pravom spoznajom onoga koji nas
je pozvao vlastitom slavom i moi. (1:3) Onog trenutka kad smo
zazvali Isusovo ime, sila uskrsnua donijela je sve to je potrebno
za na ivot i pobonost u Kristu. Vano je da u na mentalni i
duhovni sklop ugradimo ove rijei: sve to je potrebno. Druga
vana stavka odnosi se na pravu spoznaju zato to Petar kae da
samo kroz nju u na ivot moe doi sve to nam je potrebno.
Kriva, biblijski neutemeljena spoznaja proizala iz lanih uenja
moe nas osakatiti u primanju Bojih stvari koje trebaju biti
koritene za izvrenje Njegove volje.
Jakov ohrabruje krane da od Boga u svemu trae
mudrost. (1:5) U nastavku stiha opisuje Boga kao onoga koji
svima daje obilno i bez prigovora. Ove Jakovljeve rijei trebale bi
naglavake preokrenuti na molitveni pristup i oekivanja. Bog
nije opisan kao onaj koji prigovara ljudima kad mu iznesu svoje
molitvene potrebe ili im daje na kapaljku. Nije li Bog tako opisan,
onda mu ni u kojem sluaju ne bismo trebali prilaziti na opisani
nain. U suprotnom, sigurno emo doivjeti razoarenje. Pavao
kae da je Gospodin bogat za sve koji ga zazivaju. (Rimljanima
10:12) Trinaesti stih dovodi Isusovo ime u kontekst navedenih
rijei: Tko god zazove GOSPODINOVO IME, spasit e se.
TRAIMO LI OD BOGA NA KAPALJKU,
ONDA NE MOEMO PRIMITI VIE NEGO TO STANE NA NJU.

Isus nas ohrabruje i potie: Zaista, zaista, kaem vam, ako

to zamolite od Oca u MOJE IME, dat e vam. (Ivan 16:23) U
Gospodinovoj slubi ne vidimo odmjereno davanje, ali zato
vidimo odmjereno primanje pojedinaca ili skupina. Ljudi koji su
mu vjerovali za ozdravljenje bili su najee trenutno i potpuno
ozdravljeni, bez obzira na teinu bolesti. Zarobljeni demonskim
silama bivali su osloboeni jarma. Isusovo ime je i danas
neiscrpno bogato i dostupno svakom tko ga zaziva vjerom.
22

Radost
Tvoja svjedoanstva su mi vjena batina,
ona su radost mojem srcu.
(Psalam 119:111)

Rijei kranske pjesme kau: Tko ima pravo ako ne Boji

narod, da klie i raduje se ... ruho alosti sada smo skinuli, uljem
radosti On nas pomaza Biblija puno nauava o radosti i pridaje
joj veliku vanost u vjerskom ivotu. Analogno tome, vjernici u
Boju rije bi trebali biti radosni ljudi koji isijavaju vedrinom i
lanano je prenose na sve one koji je nemaju. To je u svakom
sluaju Boja volja. Zato je onda nema na licima mnogih ljudi
koji svakodnevno ispovijedaju vjeru u Krista?
Odgovor na ovo pitanje pronalazimo u Knjizi proroka
Nehemije. On je tjeio narod ovim rijeima: Ne alostite se;
Gospodinova radost je vaa snaga. (8:10) to se moralo dogoditi
da rijei nadahnute Svetim Duhom blagoslove ljude i umjesto
alosti donesu radost? Otkrivenje! U dvanaestom stihu vidimo
da je narod otiao slaviti veliko slavlje zato to su shvatili rijei
koje su im objavljene. Upravo je nerazumijevanje Boje rijei
konica dotoka radosti u ljudske ivote. Iako svaki dan itaju
jamstvo da zazivanjem Isusovog imena bivaju spaeni na svakoj
razini potrebe, svejedno jadikuju i zapomau, kao da u Bibliji ne
pie ono to pie. Zamislimo da nam nepoznati dobrotvor uplati
veliku svotu novca na na raun. Mi ujemo obavijest, ali uope
ne razumijemo njezin stvarni znaaj. Isto je kad se bojimo
povjerovati u Boje najbolje za nas. Unato objavljenoj istini,
nastavljamo jadikovati i zapomagati da smo od Boje strane
osueni na ivot oskudice, beznaa, alosti i zaputenosti.
Meutim, upravo nam objava ivota u Isusovom imenu
obeava radost. Tako npr. u Osamdeset devetom Psalmu vidimo
opis Bojeg naroda koji se uvijek raduje u NJEGOVOM IMENU. (17)
Kad Duh mudrosti i otkrivenja osvjedoi naeg nutarnjeg ovjeka
to znai biti spaen u Isusovom imenu, onda naoj radosti nema
kraja. Izgubljeni grenici bi u suzama radosnicama trebali
zahvaljivati Bojem Sinu koji je platio njihov dug i pomirio ih s
Nebeskim Ocem. Bolesnici bi trebali podii glas do neba kad
proitaju ili uju da su izlijeeni Isusovim modricama. Okolnosti
u ivotu mogu biti raznolike, ali Njegova obeanja su predostojna
23

vjere. Onog trena kad ujemo Boju rije odmah joj se trebamo
poeti radovati kao najveem dobitku i djelovati u vjeri. Potom se
Boja sila oslobaa i blagoslivlja nas, pretvarajui tamu u svjetlo,
grenost u pravednost, slabost u snagu i bolest u zdravlje.
to je s novoroenim kranima? Kako neki od njih mogu
imati objeena lica, iako Pavao kae da se uvijek trebamo radovati
u Gospodinu. (Filipljanima 4:4) Sila uskrsnua daje nam sve
potrebno za ivot i pobonost. U Duhu vjere nita nam ne
nedostaje i nismo prikraeni. Tko na ovom svijetu ima razloga
radovati se, ako mi nemamo? Jo jedna stvar vezana uz radost nas
bitno razlikuje od ljudi iz svijeta. Njihova radost u pravilu je
vezana uz pozitivne okolnosti. Kad se to promijeni na gore, radost
im nestaje i nastupa tuga i nezadovoljstvo. S nama je drugaije.
Naa radost ne ovisi o okolnostima zato to njezin izvor nije
vezan uz njih. Naa radost izvire iz Gospodina, tako da se
moemo radovati ak i kad smo progonjeni za Krista, kao to
vidimo u sluaju Petra i ostalih apostola koji su bili zatvoreni od
strane velikog sveenika i njegovih sljedbenika iz saducejske
sljedbe (Djela 5:41).

24

etvrto poglavlje

SVETOST U ISUSOVOM IMENU

Temelj
Jer ovako govori Vinji i Uzvieni,
koji vjeno stoluje i IME MU JE SVETI.
(Izaija 57:15)

Hebrejska rije kade znai SVETI. Bog se Izraelcima

objavio kao JAHVE MEKADE - GOSPODIN KOJI VAS POSVEUJE I
ODVAJA (Levitski zakon 20:7,8). Svetost je dio Njegove osobnosti
koju je On namjeravao prenijeti na sve pripadnike svojeg naroda
u Starom i Novom savezu. Srce Bojeg naroda smije pripadati
samo Njemu, a upravo posveenje i odvajanje to omoguuju.
Pavao je ujedinio ove dvije objave i otkrio vjernicima Novog
saveza: Ali vrsto stoji temelj koji je Bog postavio, on nosi ovaj
peat: 'Gospodin poznaje svoje' i 'Neka se odijeli od zloe svaki koji
zaziva GOSPODINOVO IME'. (2. Timoteju 2:19) Svetost je dio
karaktera Isusovog imena i Pavao jasno kae da se mora odijeliti
od zloe svaki koji zaziva GOSPODINOVO IME. Grka rije
aphistemi koja je prevedena kao odijeliti znai odmetnuti se,
oduprijeti se, ostaviti se. Rije adikia (zloa) znai nastranost
karaktera ili djela, nepravednost, grijeh, zlo. Pavao poruku o
odvajanju od zla naziva temeljom koji je postavio Bog. to nam to
govori? U kontekstu Boje volje to znai da je odbacivanje zla
prva, a kasnije i usporedna radnja pri zazivanju Isusovog imena.
Naalost, danas u kranstvu poruka svetosti nije
dobrodola i sve ee se izostavlja iz vjerskog uenja. Iako Pavao
kae ... izaite izmeu njih i odvojite se - veli Gospodin - ne
dotiite se nieg neistog, i ja u vas primiti! (2. Korinanima 6:17)
svejedno puno ljudi sjedi na dvije duhovne stolice. Ispovijedaju
vjeru u Isusovo ime, iako su i dalje nevidljivim nitima povezani sa
svijetom. Sluaju svjetovnu glazbu, priaju svjetovne ale i
openito razmiljaju svjetovno. Kako se u biblijsku objavu svetosti
moe uklopiti praksa obrade svjetovnih pjesama i umetanja rijei
kranskog sadraja?
25

Prorok Izaija upozorava: Jao onima koji od tame prave

svjetlost (5:20) Nije li rastui ekumenski pokret dokaz da je
antikristov dolazak i preuzimanje religiozne i politike vlasti nad
cijelim svijetom samo pitanje trenutka? Kako e svijet dobiti
spasonosnu vjeru u Krista kad vidi ljude koji ispovijedaju vjeru i
istodobno svetkuju religiozne obiaje i bajke (boi, djed mraz i
sl.) Nee li zakljuiti da meu njima zapravo nema bitne razlike?
ISUSOVO IME JE SVETO I NE TRPI KOMPROMISE!
SVAKI VJERNIK KOJI ELI UGODITI BOGU
TAJ STANDARD TREBA UVIJEK DRATI PRED OIMA.

Na stav prema Isusovom imenu takoer mora biti duhovno

ispravan. U treoj Bojoj zapovijedi itamo upozorenje: Ne
uzimaj uzalud IMENA JAHVE, SVOJEG BOGA, jer Jahve ne oprata
onome koji uzalud izgovara NJEGOVO IME. (Ponovljeni zakon
5:11) Ljudi koji psuju Boje ime opsjednuti su zlim duhovima. Oni
vladaju njihovim srcima i ustima, koristei ih kao kanal za
izgovaranje hule na Boga (Otkrivenje 13:6). Nita manje opasni
nisu komentari uenja Isuse Boe! Boe dragi! Boe mili!
kao i trivijalni izriaji Ne daj Boe! Daj Boe! Sauvaj Boe!
Pomozi Boe Oslobodi Boe! Bog zna! Pitaj Boga! i sl. koji
sveto i uzvieno Gospodinovo ime svode na potapalicu.
Uzaludno izgovaranje Bojeg imena obuhvaa i sve mehanike
molitve koje se koriste u religioznim ritualima.

Zakonska strana obraenja

... Bojoj Crkvi u Korintu,
posveenima u Kristu Isusu, pozvanima da budu sveti,
sa svima koji ma gdje zazivaju IME GOSPODINA naega
ISUSA KRISTA, GOSPODINA njihovog i naeg.
(1. Korinanima 1:2)

U kranskom posveenju ljudi mogu skrenuti u dva

ekstremna podruja. Prvo je zakonsko, a osnova mu je takozvani
smije - ne smije nain ivota. Takav doivljaj duhovnosti ima
stanovitu zaslugu u poetnom razlikovanju dobra od zla, iako u
kasnijem vjerskom razvoju ne bi trebao postati prevladavajui.
Dakako, krani uvijek moraju znati to smiju i to ne smiju, ali s
ispravnom motivacijom u srcu, a to je ljubav prema Bogu.
26

Zakonski okviri su vrlo kruti i ne daju neophodan prostor

milosnom djelovanju Svetog Duha.
Drugo skretanje u vjerskoj praksi uzrokovano je
neispravnim razumijevanjem Boje milosti. Pavao kae: Ba se
tim oitovala Boja milost za sve ljude, da nas odgaja da se
odreknemo bezbonosti i svjetskih pouda te ivimo umjereno,
pravedno i pobono u ovom svijetu (Titu 2:11,12) Danas je
popularna ovakva poruka: Sve je doputeno zato to ivimo u
Bojoj milosti! Upravo je to razlog zato nije rijetkost da ljudi
pod utjecajem takvog uenja budu ravnoduni na poinjenje djela
grene prirode. Ne shvaaju da ih Boja milost na koju se pozivaju
eli odgojiti da se odreknu bezbonosti i svjetskih pouda, kako
bi ivjeli umjereno, pravedno i pobono u svijetu koji se protivi
Kristovom autoritetu.
Ovo je Isusova poruka: Obratite se i vjerujte u Radosnu
vijest! (Marko 1:15) To je bitno drugaije od dananjeg poziva s
veine crkvenih propovjedaonica: Samo vjerujte i bit ete
spaeni! Boje kraljevstvo ne prihvaa neobraene ljude, koliko
god moda karizmatski ili openito teoloki bili ispravno
usmjereni. U svakome od nas mora se dogoditi duboka, korjenita
promjena koja e se oitovati i u vanjskim djelima, a ne samo
rijeima. Ivan Krstitelj je pozvao ljude da donesu plodove koji
odgovaraju obraenju. (Luka 3:8)
Evo kako je to izgledalo u gradu Efezu. Nakon to je demon
izranjavao i ponizio Skevine sinove stanovnike Efeza, idove i
Grke, obuzeo je strah, a velialo se IME GOSPODINA ISUSA. (Djela
19:17) U osamnaestom i devetnaestom stihu vidimo posljedicu
spomenutih dogaaja: I mnogi su obraenici dolazili priznati i
otkriti svoja vraarska djela. A mnogi od onih koji su se bavili
vraanjem donosili su knjige te ih spaljivali naoigled sviju.
Obraenici nisu samo usmeno priznali grijeh vraarstva, nego su i
spalili vraarske knjige. To je biblijsko obraenje, spoj zakonskog
(vidljivog) i duhovnog (nevidljivog). to bi se dogodilo da su
zadrali knjige i govorili Mi smo krteni u vodi, Bog je ljubav!
Isto ono to i danas. Bili bi lanovi kompromisnih crkava, ali ne i
Bojeg kraljevstva. Isusovo ime je sveto i ne trpi kompromis s
tijelom, grijehom ili svijetom! Svatko tko eli biti ozbiljan u hodu
s Gospodinom mora usvojiti ove standarde.

27

Posveenje Duha
... jer vas je Bog od poetka izabrao za spasenje
koje se postie posveenjem Duha i vjerom u istinu.
(2. Solunjanima 2:13)

Biti posveen za Boga zadatak je i cilj svakog vjernika koji

mu eli ugoditi. Sveti Duh nas uvijek prvo vodi do kria. Tamo je
obavljen najtei dio posveenja. Odmah moramo naglasiti da je
Isus Krist uinio ono to mi nikad ne bismo mogli u svojoj snazi.
Pavao kae da je na stari ovjek razapet zajedno s Isusom da bi
nae grene elje bile unitene i da grijeh ne bi vie imao autoritet
nad nama. (Rimljanima 6:6) Slamanje zlog utjecaja grene
prirode (stari ovjek) izvravamo na isti nain kao i primanje
oprotenja od grijeha. Shvatimo li jednostavnost tog uenja
uvidjet emo kako sve lake lomimo vlast i utjecaj grijeha. Dakle,
uvijek prvo moramo vidjeti to je Isus uinio.
Drugi korak ide u smjeru vjerovanja i osobnog prihvaanja.
Zato trebamo sami sebe smatrati mrtvima grijehu, a ivima Bogu
u Kristu Isusu. (11) Osobna vjera uvijek igra kljunu ulogu! Mrtvi
smo grijehu smatramo li sebe takvima. Zato ne smijemo rei
ovako: Ja sam grenik! Mi nismo grenici, nego sveti ljudi u
Kristu koji ponekad grijee. Bitna je razlika izmeu biti pravednik
ili nepravednik. Takoer, vjerom smo ivi Bogu u Kristu Isusu. To
je naa stvarnost. Budui da Pavao podrazumijeva injenicu da
pripadamo Bogu, usmjerava nas da vie ne dajemo svoje udove
kao oruje nepravednosti u slubu grijeha. (13) Onog trenutka kad
Sveti Duh preuzme nae udove, oni postaju Njegovo vlasnitvo i
instrument sile u provedbi Boje volje.
DUHOVNA SILA (KRISTOVA ILI SOTONINA) KOJOJ PREDAJEMO UDOVE
UPRAVLJA NAIM MISLIMA, UVJERENJIMA I IVOTOM OPENITO.

Znamo li da grka rije metanoeo znai pokajati se, imati

grinju savjesti, ponovno razmisliti, promijeniti nain
razmiljanja i djelovanja, promijeniti srce, ivotni put usmjeriti u
drugom pravcu, onda se s pravom postavlja ovo pitanje: Jesu li
ljudi koji ne odbacuju svjetovne i tjelesne stvari obraeni i nalaze
li se uope u procesu posveenja? Nije mogue doivjeti spasenje
u Isusovom imenu i ostati isti. Tad ne postavljamo ovakva i slina
pitanja: to je loe u tome da sluam svjetovnu glazbu, drim
ljudsku tradiciju, slavim religiozne blagdane (boi, uskrs i sl.)?
28

Zato posluajmo Pavlovu uputu iz nastavka stiha: Naprotiv,

prinesite Bogu sami sebe, kao takve koji ste od mrtvih postali
ivima, a svoje udove kao oruje u slubu Bogu! Ovdje moramo
vidjeti vanu stavku, mi sebe moramo prinijeti Bogu. To je naa
obveza! On to nee uiniti umjesto nas. Moda nam to ispoetka
nije ugodno, ali je zasigurno neophodno za zdrav duhovni ivot u
Kristu. Posveenje je trajan proces koji nas postupno oblikuje
prema Kristovoj slici.

Spasenje od grijeha
Rodit e sina i nadjenuti mu IME ISUS,
jer e on izbaviti svoj narod od njegovih grijeha.
(Matej 1:21)

Oprotenje grijeha u Isusovom imenu (Djela 10:43) dio je

spasenja u Kristu koje razraunava s grijesima koje smo poinili u
prolosti, kao i sa svim koje emo poiniti u budunosti. Iako
teimo posveenju i poslunosti Bogu, ipak ponekad nenamjerno
sagrijeimo. Ono to smo uinili u prolosti ne moemo
promijeniti, ali zato postotak grijeha u sadanjosti i budunosti
moemo i moramo smanjiti na najmanju moguu mjeru. Tu se
pojavljuje uloga Isusovog imena u drugom dijelu spasenja. Ono se
odnosi na svrgavanje vlasti grijeha u naem ivotu.
Biblija ne idealizira ljudsku narav. Kao to prihvaamo
injenicu da jesmo pripadnici Bojeg naroda, poniznog srca
moramo prihvatiti ocjenu da moramo biti izbavljeni od grenih
sklonosti. Na koji nain moemo izvesti revolucionarni duhovni
prevrat u naem srcu i svrgnuti omraenog vladara? Duhovne
revolucije vrlo su sline svjetovnim. Jedna interesna skupina bori
se protiv druge, silom je rui s trona i uspostavlja vlast. Mi sami
po sebi nemamo silu kojom bismo mogli svrgnuti grijeh. Zato je
oslonjeni na Boju milost moramo pozvati vjerom i oekivati da
e blagoslovljeno djelovati u nau korist.
Isusovo ime je sila koja rui vlast grijeha u srcu i izbavlja nas
iz ropstva. Isus je bio osuen za nae grijehe. Na temelju tog
saznanja vjerom zazivamo Njegovo ime i grijesi nam bivaju
oproteni. Teret pada s naeg srca i radost spasenja nas
preplavljuje. Ipak, oprotenje ne promatramo kao izdvojen dio
spasenja. Ono je samo uvod u trajno izbavljenje. Sveti Duh u
29

nama eli oblikovati trajne, a ne kratkorone vrijednosti.

Robovati grijehu znai robovati sotoni! On porobljuje i poniava
ovjeka, unitavajui mu dostojanstvo. U takvom stanju prisiljava
ga da izvrava njegovu zlu volju. Ne smijemo biti naivni, ili jo
gore, duhovno ponosni, mislei da nas ne moe ujarmiti samo
zato to se smatramo kranima. Nitko nije nedodirljiv!
ONO TO INI RAZLIKU JEST IVOT UTEMELJEN
NA UENJU PISMA U SVIM PODRUJIMA.

Boja volja je da se uzdignemo iznad djeje duhovne razine:

grijeh - priznanje - oprotenje. Nije dobro predugo ostati na
razini gdje nam je grijeh preblizu, zato to je onda i njegova
mogunost negativnog utjecaja izraenija. Isusovo ime je snaga
naeg izlaska iz ropstva i trajne pobjede nad grijehom,
posredstvom jaanja naeg duhovnog karaktera. Mi znamo da
Krist po vjeri ivi u naim srcima po vjeri, zar ne? Jaanjem
duhovne snage u Isusovom imenu postajemo sve neosjetljivi na
grene izazove. Oblikovanje Krista u naim srcima jamstvo je
trajnog prebivanja u slobodi.

30

Peto poglavlje

PROGON ZBOG ISUSOVOG IMENA

Ispravan stav prema progonu
Blago vama, ako vam se izruguju zbog KRISTOVOG IMENA,

jer tada Duh slave, Boji Duh, poiva na vama!

(1. Petrova 4:14)

Crkve usmjerene prvenstveno na Boje blagoslove vrlo

rijetko propovijedaju da je i progon zbog vjere blagoslov. U
kontekstu Bojeg kraljevstva ono ima najveu vrijednost. Taj
standard ne uklapa se u religiju lako emo kranstva, koje vjeru
doivljava iskljuivo kao sredstvo ostvarenja osobnih interesa. Biti
progonjen zbog Krista nije znak da neto krivo inimo. Upravo
suprotno, Pavao kae u Poslanici Filipljanima da i to dolazi od
Boga, jer nam je s obzirom na Krista dano kao milost ne samo da
vjerujemo u njega, nego i da trpimo za njega. (1:28,29) Isus nikad
od nas nije tajio cijenu vjere i otvoreno nam je najavio to
moemo oekivati: Svi e vas mrziti zbog MOJEG IMENA. (Luka
21:17) To je neuobiajeno za svjetovno poimanje duhovnog
marketinga koji je generalno usmjeren na broj, a ne istinske
vrijednosti. Upravo zato danas u crkvenim krugovima najee
ujemo ovo pitanje: Koliko ljudi je u crkvi? a zapravo bi trebalo
ovako glasiti: U kakvom duhovnom stanju su ljudi u crkvi?
Nauavajui o vrstama ljudskih srca koja s razliitim
stavovima prihvaaju Njegovo uenje, Isus spominje rije (sjeme)
koja je posijana na kamenito tlo. Odlika takvog ovjeka je da rije
koju uje prima veselo, ali kako nema u sebi korijena, nestalan je,
kada doe nevolja ili progonstvo zbog rijei odmah podlegne.
(Matej 13:20,21) Za razliku od uobiajenog miljenja, Isus ljudima
poruuje da prvo promisle, odvagnu i izraunaju cijenu uenitva
prije nego li se odlue postati Njegovi sljedbenici (Luka 14:28-32).
Pogledajmo sadraj Pavlove poruke: A i svi koji hoe pobono
ivjeti u Kristu Isusu, bit e progonjeni, dok e zli ljudi i varalice,
ujedno zavodnici i zavedeni, napredovati iz zla u gore. (2.
Timoteju 3:12,13)
31

Prvi krani ivjeli su u punini objave Isusovog imena. Oni

nisu prihvatili ponudu kompromisnog evanelja iji su se krakovi
poeli iriti ve u ono vrijeme, a danas je to notorna injenica. To
je razlog zato su vrlo esto bili progonjeni. Pogledajmo dva
izvjetaja iz Knjige Djela u kojima je opisan progon vjernika.
U petom poglavlju opisan je sluaj uhienja Petra i ostalih
apostola. Religiozno sveenstvo bilo je zavidno. Boja sila kroz
udesa i znakove potvrivala je poruku Evanelja. Oni to nisu
mogli podnijeti u svojoj blizini, zato to su gubili utjecaj i
autoritet u narodu. Zatvorili su apostole u tamnicu, ali Boje
udesno djelovanje tim postupkom nisu zaustavili. Naprotiv, na
scenu je stupio i Boji aneo. Otvorio je tamnika vrata i
propovijedanje je nastavljeno. Nakon to su apostoli opet
privedeni, iibani su i otro im je zabranjeno da propovijedaju
Isusovo ime. Pismo kae da su uenici ostavili Veliko vijee veseli,
zato to im je udijeljena ast da podnesu zlostavljanje za ISUSOVO
IME. (41) Nekome se njihova reakcija moe initi udnom. Kako
se netko moe radovati zlostavljanju? To mogu shvatiti samo oni
koji svim srcem pripadaju Gospodinu i zastupaju Njegove
duhovne standarde.
Stjepan je bio muenik prve Crkve. U njegovom sluaju
ispunile su se Isusove rijei da e doi dan kad e oni koji nas
ubijaju misliti da slue Bogu. (Ivan 16:2) On je propovijedao
Evanelje okupljenim pripadnicima sinagoge Libertinaca,
Cirenaca Aleksandrinaca i onih iz Cilicije i Azije. Njihova srca bila
su beznadno tvrda i prepirali su se s njim u vezi vjerskih pitanja.
Meutim, nisu mogli odoljeti mudrosti i duhu u kojem je Stjepan
govorio. Potom su uinili ono to religiozni ljudi uvijek ine kad
ih se stisne u kut biblijskim argumentima koji razotkrivaju
njihove zablude. Poeli su klevetati Bojeg ovjeka i dovoditi
lane svjedoke, a naposljetku su ga izveli na sasluanje pred
Veliko vijee. On je okupljenim idovima prepriao dogaaje iz
Abrahamovog, Josipovog, Mojsijevog i Davidovog ivota.
Na kraju poruke istaknuo je stoljetnu sklonost idova
prema otpadu i neposluhu Bojim standardima: Ljudi tvrde ije,
neobrezanih srca i uiju! Vi se uvijek opirete Svetom Duhu, kako
vai oevi, tako i vi! Koga od proroka nisu progonili vai oevi?
Poubijali su one koji su unaprijed najavljivali dolazak Pravednika,
kojeg ste vi sad ve izdali i ubili, vi koji ste primili Zakon preko
anela, ali ga niste vrili. (7:51-53) Istina koja je izala kroz
Stjepanova usta nije u njima proizvela obraenje i spaavajuu
vjeru, nego je probudila najnie strasti: Kad su to uli, uskipio im
je bijes u srcima, te su poeli kripati zubima na njega. (54)
32

Nije trebalo proi puno vremena i mrnja u srcu prerasla je

u ubojstvo. Prisutni idovi bili su toliko razdraeni da su rukama
poeli epiti ui i nekontrolirano vikati. Zgrabili su Stjepana,
izgurali ga izvan grada i kamenovali. Njegova muenika smrt
nije bila uzaludna. Istog dana jeruzalemski krani pretrpjeli su
veliki progon i rasprili su se po Judeji i Samariji. To je urodilo
irenjem poruke Evanelja, oitovanjem Boje sile kroz udesa,
znakove i spasenjem grenika.
uvajmo se podmiivanja od strane zloga. On nam eli
podmetnuti lano evanelje koje nudi laki put u nebo. Isus
pohvaljuje Crkvu u Filadelfiji jer su unato maloj snazi sauvali
njegovu rije i nisu se odrekli NJEGOVOG IMENA. (Otkrivenje 3:8)
Vidimo da Isusa ne zanimaju veliki brojevi, nego uvanje istine i
vjernost Njegovom imenu. To su duhovne vrijednosti koje
trebamo vrsto drati, uporno zastupati i vjerno provoditi.

Smrt je dobitak
Za mene je uistinu ivot Krist, a smrt dobitak.
Ali, ako mi je dalje ivjeti u tijelu, to za mene znai plod - rad.
Ne znam to bih onda izabrao. Pritisnut sam, i to s dvije strane:
imam elju umrijeti i biti s Kristom, jer je to mnogo bolje.
(Filipljanima 1:21-23)

Pavao je ivio u punini otkrivenja Isusovog imena. U

duhovnoj dimenziji vidio je stvarnosti koje mnogi njegovi
suvremenici nisu. Moemo samo nagaati kako su krani u
Filipima doivjeli njegovu gore spomenutu izjavu. Veina ljudi
nikad ne doivi Pavlovu vrstu pritiska, dvojbu izmeu sluenja
Kristu na zemlji i izravnog odlaska u Njegovo drutvo u vjenosti.
Apostol je okusio nebesku slavu, a tada ovjek vie ne moe
eznuti za zemaljskim prebivalitem. Tajna uspjenosti njegove
slube nalazi se u rijeima da ima elju umrijeti i biti s Kristom,
jer je to mnogo bolje.
Svakako, Pavao je bio prokuani djelatnik u sili Svetog
Duha. Treba naglasiti da on nije imao super - pomazanje kako
to danas krivo predstavljaju neki karizmatski uitelji. Primio je
silu Svetog Duha, otkrivenje poloaja u Kristu i mogunosti
djelovanja u vjeri kao i svatko od nas. Razlika je samo u tome to
je bio puno spremniji za djelovanje. Nije pretvarao vjeru u
suhoparno i beivotno uenje bez spasiteljske sile.
33

TE ODLIKE GA BITNO RAZLIKUJU OD MNOGIH DANANJIH VJERNIKA.

Pogledajmo to je rekao u kui Filipa evaneliste nakon to

mu je prorok Agab navijestio da e ga idovi uhititi i predati u
ruke poganima, a prisutni su ga poeli odvraati od ulaska u
Jeruzalem: to inite? Zato plaete i mekate mi srce? Ja sam
spreman ne samo biti svezan, nego i umrijeti u Jeruzalemu za IME
GOSPODINA ISUSA. (Djela 21:13) Pavlova ljubav prema Isusu
dokazana je spremnou da umre za Njegovo ime. To je ono to
ini razliku. Zato je njegov ivot bio vjerodostojno svjedoanstvo i
putokaz. On nije bio iznenaen trpljenjem koje je u vie navrata
iskusio u slubi. Gospodin je u viziji objasnio Ananiji da je Pavao
odabrano sredstvo da donese NJEGOVO IME pred pogane, kraljeve i
Izraelove sinove. (Djela 9:15) U sljedeem stihu Gospodin je
otvoreno najavio da e mu pokazati koliko treba pretrpjeti za
NJEGOVO IME.
Krani koji su spremni umrijeti za Isusovo ime
predstavljaju opasnost za sotonino kraljevstvo. Oni nikad nee
biti podmieni od njegove strane. Naalost, filozofija ivotnog
osiguranja prodrla je u razmiljanja i djela ljudi koji nisu podloni
Isusovom Gospodstvu. Oni se skrivaju po mrtvim, hladnim i
otpalim crkvama koje uvaju vanjski oblik pobonosti.

34

esto poglavlje

BOJ VJERE U ISUSOVOM IMENU

Pozvani smo vladati ivotom

A svima koji su ga primili dao je autoritet
da postanu Boja djeca; onima koji vjeruju u NJEGOVO IME.
(Ivan 1:12)

Grka rije exousia koja je prevedena kao autoritet znai

usmjereni utjecaj, nadnaravna sila, sposobnost djelovanja, mo.
Gledano iz legalistike perspektive, Isus je svoj Bojoj djeci dao
autoritet. On treba biti koriten za ispunjenje svrhe. Naalost,
ograniena spoznaja spreava njegovu uinkovitu provedbu.
Uzroci takvog negativnog stanja su dvojaki. Ogranieno
nauavanje od strane crkvenih slubenika spreava vjernike u
primanju otkrivenja. Naalost, nije rijetkost da se i oni
zadovoljavaju prebivanjem u prosjenosti umjesto da pokazuju
zanimanje i izraeno htijenje za duhovnim napretkom na svim
podrujima vjerskog ivota u Kristu.
Poetak spoznaje autoriteta jest naa osobnost u Kristu.
Sveti Duh djeluje u smjeru stvaranja ispravne spoznaje kako
bismo sebe poeli gledati isto kao to nas Otac vidi u svom Sinu.
Kraljevsko odijelo roba ne ini kraljem, ak i ako ga proglase
takvim. U svom misaonom sklopu on je i dalje rob. Jedina razlika
je u tome to nosi ljepu odjeu, ali to nita bitno ne mijenja. Rob
postaje kraljem onog trenutka kad odluno stane na noge i
autoritativno kae: Ja sam kralj i od sad u razmiljati, govoriti i
djelovati kao kralj! Zaboravljam da sam bio bespomoan rob!
Upravo je to stav koji moramo zauzeti u Kristu! Moramo se
odluno rijeiti ropskog naina razmiljanja i djelovanja. Apostol
Pavao kae da e mnogo sigurnije oni koji primaju izobilje milosti
i dar pravednosti vladati u ivotu po jednome - Isusu Kristu.
(Rimljanima 5:17) Grka rije basileuo koja je prevedena kao
vladati znai biti kralj, gospodariti, vladati. Ne moemo vladati u
ivotu ukoliko se ne vidimo vjerom na kraljevskom poloaju.
35

Biblija kae da je Isus Gospodar gospodara i Kralj kraljeva.

(Otkrivenje 17:14) Zemaljski predsjednici imaju autoritet koji
vrijedi i primjenjiv je u vidljivom podruju. Oni vladaju
primjenom ustava i zakona. Autoritet djeluje jednako u vidljivom
i nevidljivom podruju. Mi vladamo ivotom u Kristu. To znai da
izvravamo, primjenjujemo i govorimo u autoritetu Kristovu
kraljevsku rije, isto kao to zemaljski predsjednici primjenjuju
zakonske ovlasti. Kaemo li vjerom da se zovemo Isusovim
imenom, onda to postaje kraljevska rije i cijeli duhovni svijet to
prepoznaje i priznaje. Isto vrijedi za priznanje da smo uskrsnuti s
Kristom kako bismo s Njim vladali u ivotu. Kraljevska rije nas
uzdie na zapovjedni poloaj Kraljevstva. Nita manje od toga nije
Boja volja za na ivot. Svatko ivi na razini poloaja koji
zauzima. Zato trebamo vjerom zauzeti pravi poloaj, a to je onaj
na nebesima u Kristu.

Natjerati sotonu u bijeg

Jer, naa naa borba nije protiv ljudi,
nego protiv Poglavarstava, protiv Vlasti,
protiv Vrhovnika ovoga mranog svijeta;
protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima.
(Efeanima 6:12)

Demonske sile redovito koriste dvije oprobane tehnike u

duhovnom ratu. Promatramo li kranstvo mirnih i povuenih
crkvenih ljudi pomislili bismo da je svijet osloboen zlog
demonskog utjecaja. Pojmovi kao to su kranska bojna oprema,
autoritet, ma Duha ili oruje pravednosti gotovo se i ne
spominju. Oni u skrovitosti ive svoje ivote, meusobno se
sastaju, idu na izlete i nastoje ne izazivati nevolje u okolini. Za
njih neprijatelj kao da ne postoji ili ne smatraju da je boj vjere
njihov poziv. Ukoliko su bolesni smisle doktrinu koja ne prihvaa
Boju volju za ozdravljenjem svakog ovjeka, a njihove molitve
ohrabrenja zvue otprilike ovako: Brate ili sestro, molimo i
suosjeamo s tobom u tvojoj bolesti, neka ti Gospodin udijeli
snagu da izdri. Amen! Suoe li se s nasljednim prokletstvima
pomo trae iskljuivo od svjetovne medicine.
Budimo iskreni, to bismo uinili na mjestu neprijatelja?
Pokuali unititi takvo sterilno, osakaeno, mlitavo i bezlino
kranstvo, ili ga ciljano ostavili na miru kao nadgrobni spomenik
36

s podrugljivim natpisom Ovako izgleda vjera u Krista! Vidi li

svijet malodune, obeshrabrene i poraene vjernike u tom e
sluaju doi upravo do onog zakljuka koji im demoni sustavno
nameu: Ukoliko vjera u Krista ne moe ostvariti vie od ovoga
to vidim na onima koji tvrde da vjeruju, onda mi ne treba takva
vjera i takav Bog! Moramo razumjeti da nae ivotno djelovanje
neminovno alje ljudima odreenu poruku, onu koja e ih
potpuno odbiti, ili koja e ih poput duhovnog magneta privui
Kristu. Ono to vide u naim rijeima i djelima moe biti
presudno pri donoenju odluke i zato trebamo biti svjesni svoje
duhovne odgovornosti.
Druga tehnika koju neprijatelj koristi jest pokuaj
napuhavanja svoje duhovne snage. Mora se priznati da su vrlo
vrijedni i uporni u tome zato to treba iz niega napuhati neto.
Usporedimo li demonsku snagu s Isusovim imenom onda je to
omjer nita prema sve u korist Njegovog imena. Svejedno,
neprijatelj nikad ne odustaje. Iako poraen, sposobnost laganja i
obmanjivanja nije izgubio. On napuhava balone bolesti, slabosti,
obeshrabrenja, razoarenja i straha. Skriven iza njih prilazi
kranima uvjeravajui ih da je to prava i neminovna slika njihove
ivotne stvarnosti. Nasjednemo li toj lai ona poinje preuzimati
nadzor nad nama i napuhane balone poinjemo doivljavati kao
granitne zapreke. Napuhani baloni su samo to to jesu, nita vie.
U njima nema nikakve stvarne snage, nego samo zrak. Dovoljan je
lagan ubod iglom i oni postaju komadii najlona poderani na
podu. Mi moramo upoznati i shvatiti stvaran odnos snaga u
duhovnom svijetu.
Bog se Izraelcima u Starom savezu objavio kao GOSPODIN
SEBAOT GOSPODIN NAD VOJSKAMA, ZAPOVJEDNIK,
VOJSKOVOA. Golijat je iskusio to znai sukobiti se sa ovjekom
koji vjeruje u silu Isusovog imena. David pred njim nije molio
duge molitve probude ili pronalazio desetine izgovora zato da ne
krene u boj vjere. U ratnikom duhu proklamirao je vidljivom i
nevidljivom svijetu: ... a ja idem na tebe u IME GOSPODINA
SEBAOTA, BOGA Izraelskih eta koje si ti izazvao. (1. Samuelova
17:45) Znamo ishod bitke, filistejska uzdanica zavrila je u praini
odrubljene glave. Ostatak vojske dao se u bijeg kad su vidjeli kako
je poginuo njihov junak. (51)
VJEROM U ISUSOVO IME U NAE SRCE
DOAO JE IVJETI NEPOBJEDIV RATNIK - GOSPODIN ISUS KRIST.
TO ZNAI DA SMO PRIMILI RATNIKI DUH.

37

Kako bismo se inae odazvali pozivu da bijemo plemenitu

bitku vjere. (1. Timoteju 6:12) Ove Pavlove rijei trebamo shvatiti
u kontekstu otkrivenja Isusovog imena. Nemogue je imati vjeru
u Krista, a nemati borbenost kao odliku karaktera i usmjerenja u
djelovanju. Bez navedenog ne moemo osvojiti i koristiti duhovne
vrijednosti Bojeg kraljevstva. Isusovo ime ne djeluje samo od
sebe. Ono je estoko i silovito u Duhu, ali bez vjere ne moe biti
pokrenuto u cilju izvrenja Boje volje. To je razlog zato u
neijem ivotu ponekad nepomino stoji, umjesto da mono
djeluje i ostvaruje ciljeve Boje volje.
Kralj David bio je neustraiv ratnik Bojeg kraljevstva.
Pogledajmo za kakvim duhom je on vapio pred Bogom: Vrati mi
radost svoga spasenja i uvrsti me spremnim duhom. (Psalam
51:14) Hebrejska rije nadab koja je prevedena kao spremnim
znai spremnost za vojniku slubu. David je starozavjetna slika
kranskog vojnika u Novom savezu. Sila uskrsnua je Isusovo
ime uinila velianstvenim i jedinstvenim i zato se moramo
poistovjetiti s njom. Nije vano jesmo li prirodno roeni
temperamentni ili povueni. To nije presudna stavka. Mi smo
vjernici Novog saveza. Novim roenjem naslijedili smo Kristov
duhovni karakter. Svaki put kad se sukobimo sa sotonom trebalo
bi doi do ovakvog ishoda: Oduprite se avolu, pa e pobjei od
vas! (Jakovljeva 4:7) Grka rije pheugo koja je prevedena kao
bjeati znai naglo ostaviti, spasiti se, traiti spas u bijegu,
nestajati, gubiti se. Kad to vidimo postaje nam jasnije zato
sotona ini sve u svojoj moi da ljudi ne postanu vjernici. Neka
nae duhovne oi vide ovu istinu u pravom svjetlu.
NAA VJERA U ISUSOVO IME NAGONI SOTONU U PANIAN BIJEG!

Upravo zato nam Petar u prvoj poslanici kae da se avolu

odupremo vrsti u vjeri. (5:9) Pogledajmo znaenje grke rijei
stereos koja je prevedena kao vrsti: nepokolebljiv, ustrajan,
nepomian, jak, tvrd, okrutan, grub, neugodan, tvrdoglav,
tvrdokoran. Naa vjera mora imati spomenute odlike u duhovnim
bojevima koje vodimo protiv sila tame.

38

Sredstvo pobjede
Svatko tko je roen od Boga pobjeuje svijet;
a ovo je sredstvo pobjede - naa vjera.
(1. Ivanova 5:4)

Mi moramo postati nova stvorenja u Kristu elimo li ui u

Boje kraljevstvo i poeti djelovati u skladu s njegovim zakonima
(Ivan 3:5). Jednako je vano i ovo; primiti razumijevanje nove
osobnosti i duhovnog poloaja. Novo roenje poinje ostvarivati
svoju svrhu kad shvatimo da je na trajni poraz u stanju duhovne
smrti pretvoren u trajnu pobjedu koju nasljeujemo u Kristu.
Ivanove rijei stoga su kljune za razumijevanje. Prorok Izaija
kae da su svi koji se zovu BOJIM IMENOM stvoreni na njegovu
slavu. (43:7) Boja slava je nemjerljiva ljudskim mjernim
jedinicama. Isto tako, ljudski rjenik samo donekle moe opisati
njezinu velianstvenost. Pavao moli Nebeskog Oca za duhovno
razumijevanje da vidimo koliko bogatstvo slave krije njegova
batina meu svetima. (Efeanima 1:18) Imamo ono to duhovno
vidimo i prisvojimo! Isus je pobijedio svijet (Ivan 16:33) i zato bi
svi novoroeni ljudi trebali ivjeti u svjetlu te istine. Ivan kae u
prvoj poslanici da je jai onaj koji je u nama, od onoga koji je u
svijetu. (4:4) Onaj koji je u nama jest Isus, tj. Njegovo mono i
nepobjedivo ime, snanije od bilo kojeg imena i sile u svijetu.
UPRAVO JE ZATO ISUSOVO IME
SREDSTVO, ALAT I ORUJE NAE POBJEDE U NOVOM SAVEZU.

Nakon to su Izraelci pobijedili Amaleane, Mojsije je

podigao rtvenik Bogu i nazvao ga JAHVE NISSI - STIJEG NAE
POBJEDE (Izlazak 17:15). Mi moramo znati ostvariti pobjedu nad
neprijateljem. Vjera je sredstvo pobjede i zato je ivotno vano
otkriti izvor vjere. Pavao kae da vjera dolazi od sluanja Kristove
rijei. (Rimljanima 10:17) Na duh mora biti napajan na dubokom
zdencu koji sadri pitku i kristalno istu vodu Bojeg uenja.
Svaki ovjek u neto ili nekoga vjeruje, ali upitno je iz kojeg
materijala je sazdan njegov sklop razmiljanja i djelovanja. elimo
li pobjedu u Kristu, onda iz naeg ivota moramo izbaciti svako
ljudsko uenje koje nije utemeljeno na istini objavljenoj u Bibliji.
Krivo je misliti da emo biti jaki i pobjedonosni samo zato to se
izjanjavamo kao krani. Mnogi koji se tako izjanjavaju ive u
slabosti, nemoi i porazu.
39

Ivan u prvoj poslanici kae: Mladii, piem vama jer ste jaki,
u vama je Boja rije i pobijedili ste Zloga. (2:13) Grka rije meno
koja je prevedena kao u vama je znai biti prisutan, ivjeti. Sjeme
moe niknuti i izrasti pod uvjetom da je posaeno u zemlju. Nae
zanimanje trebalo bi biti usmjereno na uenje Boje rijei o sili
uskrsnua. Pavao je u svom kranskom ivotu zauzeo takav stav
(Filipljanima 3:10).
Presudno je kakve vrste rijei, stavova i razmiljanja
prebivaju u naem srcu i umu. To najsigurnije moemo provjeriti
kad neprijatelj napadne tako silovito da jedva stignemo doi do
daha. Navale li na nas slabosti, to e izai iz naih usta? ivi li
Boja rije u naem srcu zasigurno emo uzdanje staviti u Boje
obeanje, oduprijeti se vjerom i hrabro rei: Slabosti, odupirem ti
se u autoritetu Isusovog imena! Nisam slab, u meni ivi sila koja
je Krista podigla iz mrtvih! Pobjeujem te u Isusovom imenu!
Tako bi trebao izgledati na otpor. Pavao kae da sve to elimo
rei ili uiniti, neka sve bude u IME GOSPODINA ISUSA.
(Koloanima 3:17)
TO ZAPRAVO ZNAI IVJETI U ISUSOVOM IMENU,
GOVORITI I DJELOVATI U SKLADU S PRIMLJENIM OTKRIVENJEM
BOJE RIJEI O TOM PREDMETU. ZAPAZIMO DA PAVAO NE KAE
PONETO OD ONOGA TO ELITE REI ILI UINITI, NEGO SVE.

Knjiga Otkrivenja ovako opisuje uskrslog i proslavljenog

Krista: Obuen je u ogrta umoen u krv, a NJEGOVO IME glasi:
BOJA RIJE ... A na svom ogrtau nosi NAPISANO IME: KRALJ
KRALJEVA I GOSPODAR GOSPODARA. (19:13;16) Primjeujemo da
nema nikakve razlike izmeu Isusovog imena i Boje rijei, kao i
to da je povezano s Njegovim Gospodstvom i kraljevskim
poloajem. Nae priznanje Isusa kao Gospodina mora biti
izreeno vjerom da Njegovo ime duhovno znai i moe uiniti sve
ono to Pismo ui.
Steknemo li potpuno i bezuvjetno povjerenje u Boju rije,
onda emo bez iznimke prihvaati zapisane istine i doivjeti
iskustvo proroka Jeremije: Kad su mi dole tvoje rijei, ja sam ih
gutao; tvoje rijei su obradovale i ushitile moje srce, jer sam se zvao
TVOJIM IMENOM. (15:16) Vjera se, kao i malo dijete, spontano
oduevljava i raduje objavljenoj istini. Ona je prihvaa zdravo za
gotovo bez sumnjiavog seciranja koje se ponekad opravdava
doktrinalnim oprezom. Dakako, on je u razumnoj mjeri nuan pri
provjeri svakog vjerskog uenja, dokle god je u slubi otkrivanja
istine. Nemogue je biti hladan i zatvoren u doivljaju objavljene
40

istine kao da nas netko tuira ledenom vodom. Takvo negativno

stanje proizvodi religiozan duh. On koi ljude, uvodi ih u mrtvu
formu i tako sustavno liava duhovnog ivota.
Pavao zapoinje uenje o pobjedi u Kristu ovim rijeima:
Hvala Bogu koji nam daje pobjedu po naem Gospodinu Isusu
Kristu. (1. Korinanima 15:57) Grka rije didomi koja je
prevedena kao daje znai darovati, omoguiti, proizvoditi, brinuti
se o kome, utemeljiti. Kontekst ovih rijei govori o sili uskrsnua
koja u nama proizvodi i utemeljuje pobjedu Isusovog imena. Mi
ne trebamo raditi za pobjedu. Ona nam je ve darovana po
neizmjernoj Bojoj milosti. Vidjet emo u narednom poglavlju da
s darovanim vrijednostima trebamo poeti djelovati u vjeri i ui u
otvoreni dvoboj protiv demonskih sila. David kae: Radovali se
tvojoj pobjedi, u IME GOSPODINA BOGA svojega dizali
stjegove! (Psalam 20:6) U sljedeem stihu objanjava razlog
radosti: Znam evo, Jahve e dati pobjedu svom pomazaniku,
usliat e ga iz svetih nebesa snagom svoje pobjednike desnice.
DANAS SMO MI SPOMENUTI POMAZANICI U KRISTU.
NJEGOVA POBJEDNIKA DESNICA NASTANILA SE
I ZAUZELA BORBENI POLOAJ U NAEM NUTARNJEM OVJEKU,
UVIJEK SPREMNA ZA OKRAJ U ARENI DUHOVNOG SVIJETA.
UJEDINJENA S NAOM VJEROM POBJEUJE SVAKOG NEPRIJATELJA.

Upotreba Isusovog imena

na svim razinama boja vjere
Po tebi smo odbili svoje dumane,
u TVOJEM IMENU smo zgazili one koji su se digli na nas.
(Psalam 44:6)

Isus je Petru unaprijed najavio da je sotona dobio

doputenje da ga reeta kao penicu. (Luka 22:31) Dakako, isto
upozorenje vrijedi za svakog vjernika. to je naa odluka da
slijedimo Krista radikalnija, iskuenja su tea i opasnija. Mi ih
moramo shvatiti u ispravnom kontekstu. Ratnici kraljevstva
mogu biti izvjebani samo u borbenim uvjetima. Reetanje
vjernika koje je Gospodin dopustio nema za cilj njihovo ruenje,
nego duhovno proienje i jaanje. Dakako, sotonine namjere i
ciljevi jesu suprotni. On kroz kunje eli oneistiti i oslabiti
vjernike, unitavajui im duhovni odnos s Kristom.
41

U Dvadesetom Psalmu vidimo Davidov opis duhovnog boja.

On stavlja naglasak na ovo: Radovali se tvojoj pobjedi, u IME
SVOJEG BOGA dizali stjegove! (6) Prema njegovim rijeima, on
otvoreno i hrabro pokazuje svim demonskim poglavarstvima i
vlastima da mi vjerujemo u IME GOSPODINA, BOGA naega. (8)
Nemojmo se osvrtati na izvjetaj prirodnih osjetila koja mogu
prepoznati samo vidljivu stvarnost. Uope nije vana brojnost
demonske vojske koja se prijetei postrojila ispred nas. Naa vjera
mora biti vidljiva i prepoznata u duhovnom svijetu. U suprotnom
nitko nas nee ozbiljno doivljavati. Ishod e biti ovakav: Oni
posru i padaju, mi se drimo i stojimo. (9)
DEMONSKE SILE NE MOGU IZDRATI NALET SILE USKRSNUA.
KLJUAN TRENUTAK SVAKOG DUHOVNOG SUKOBA
NASTUPA POKRETANJEM KRISTOVE POBJEDNIKE DESNICE.
ONA OBARA I RUI SVE NEPRIJATELJSKE SILE KOJE NAM SE PROTIVE.
NIKAD NEMOJMO ZABORAVITI DA JE KRIST U NAEM SRCU
NADMONIJI U SVAKOM POGLEDU OD SOTONE KOJI JE U SVIJETU.

Prorok Ilija imao je objavu navedenog kada je odluno

izazvao Baalove sveenike na dvoboj: Vi zazovite ime svog boga,
a ja u zazvati GOSPODINOVO IME; bog koji odgovori ognjem,
pravi je Bog. (1. Kraljevima 18:24) Nakon to sveenici nisu uspjeli
zapaliti svoju rtvu, Ilija je od kamenja sagradio rtvenik
GOSPODINOVOM IMENU. (32) Tim inom stijeg pobjede bio je
visoko podignut. Boja sila dala je vatren odgovor koji nikoga od
prisutnih nije ostavio ravnodunim. Pogledajmo to se dogodilo
pred auditorijem cijelog Izraelskog naroda: Jahvin oganj pao je i
progutao paljenicu i drva, kamenje i prainu, ak je i vodu u jarku
isuio. (38)
Prorok Izaija opisuje upotrebu Isusovog imena u tekim
okolnostima koje su obiljeene napadima duha straha i tamom.
On kae: Tko god se od vas boji Jahve, neka poslua glas njegovog
Sluge! Tko hoda u tami, bez traka svjetlosti, neka se uzda u
JAHVINO IME, neka se osloni na svog Boga. (50:10) Isus je put i
svjetlost naeg spasenja, ali u periodu iskuenja na nas se moe
spustiti neobjanjiva tama. Iznenada vie nema radosti, otkrivenja
ili osjeaja Boje prisutnosti. Kamo god se okrenemo vidimo samo
mrak, beznae i besmisao. To je vjerojatno najtea razina
duhovnog sukoba. Neprijatelj je izrazito uoljiv i stvaran, a Boje
sile kao da nema nigdje. No, to je samo varljiv privid. Mi smo u
duhu i dalje na Kristovom prijestolju (Efeanima 2:6) bez obzira
osjeamo li to trenutno.
42

Bog ima toliko povjerenje u nas da privremeno doputa

sotoni sputanje mrane zavjese. On predvia da e nas pojava
iznenadne tame preplaiti, baciti u oaj, strah i nevjeru, ali Sveti
Duh nas hrabri ovim rijeima: Uzdaj se u Isusovo ime, osloni se
na svog Boga! U takvim trenucima oruje nae borbe je oslonac
na Isusovo ime. Bukvalno, to je kao da smo slijepi, a Njegovo ime
za nas postaje:
tap pomou kojeg hodamo
oi u tami koje gledaju i vide skrivene opasnosti koje sami ne
moemo prepoznati
noge koje e zaobii prepreke postavljene s namjerom da se
spotaknemo o njih
ovjek koji naui hodati vjerom u periodima tame ulazi u
viu dimenziju duhovne zrelosti. Boja volja je da svaki vjernik
uspjeno proe to iskustvo i bude spreman ponovno proi kad
god to bude potrebno za duhovni razvoj. Iako je naa vjera
prvenstveno usmjerena na nevidljivu dimenziju, osjeajni dokaz
Boje prisutnosti i potpore nam u nekim posebno tekim
okolnostima moe pomoi da ih uspjeno nadvladamo. Vano je
naglasiti da nikad ne trebamo moliti Boga za takvu vrstu
duhovnog iskustva. To trebamo prepustiti Njegovoj suverenoj
volji i odluci zato to On zna kako i kad nam se treba tako
objaviti. U suprotnom nam neprijatelj moe podvaliti svoju
osjeajnu objavu i predstaviti je kao Boju. Vremenom moemo
postati osjeajni ovisnici koji doivljaj stavljaju na prvo mjesto.
U Knjizi Izreka itamo: Tvrda je kula JAHVINO IME,
pravednik se utjee k njemu. (18:10) Ovdje Isusovo ime vidimo u
kontekstu duhovne tvrave. Zaklon je mjesto u koje ulazimo
onog trenutka kad procijenimo da vani vie nije sigurno. Pavao
nas ui da tit vjere gasi sve gorue strijele zloga. (Efeanima
6:16) U duhovnom sukobu prije ili kasnije bivamo zasuti njegovim
goruim strijelama. Ovdje zasad ne vidimo napadaku ulogu
Isusovog imena, nego samo obrambenu. Dananja bojna vozila
naoruana su najsuvremenijom elektronikom sofisticiranom
tehnologijom. Unato tome, ona moraju imati tit i oklop koji e
zatiti posadu od opasnih napada izvana i tako joj omoguiti
nesmetano bojno djelovanje. Krani moraju znati i duhovno
razumjeti ove objave ukoliko ele preivjeti u nemilosrdnom
duhovnom ratu protiv sila tame. U Devedeset prvom Psalmu
itamo snano Boje obeanje koje govori tome u prilog: Izbavit
u ga jer me ljubi, zakrilit ga jer poznaje MOJE IME. (14)
43

Slavljenje Bojeg imena je sljedea razina boje vjere. Da

bismo dublje uli u otkrivenje ovog predmeta svakako trebamo
prouiti Davidov ivot. Kao prekaljeni ratnik Bojeg kraljevstva
proao je sve razine duhovnog ratovanja. Okusio je strahote
aulovog progona, izgnanstva, osamljenosti, izdaje najbliih i
osobnih grijeha koji su mu remetili duhovni mir. U kojoj god
okolnosti se nalazio David je uvijek davao slavu Bogu, ak i kad je
traio oprotenje za poinjene grijehe. Njegovo duhovno
usmjerenje glasilo je: Tako u te slaviti za ivota, u TVOJE IME u
dizati ruke. (Psalam 63:4,5)
Pogledajmo kako je slavljenje Bojeg imena opisano u
etrdeset etvrtom Psalmu. Pisac podsjea na slavnu izraelsku
prolost i Boju naklonost koju im je iskazao protjerivanjem
neprijateljskih poganskih naroda i omoguavanjem da se nastane
u obeanoj zemlji. U devetom stihu vidimo da su se diili Bogom
u svako doba i NJEGOVO IME su uvijek slavili. Poseban naglasak
stavljen je na injenicu da su ljudi bili svjesni toga da ih uzdanje u
oruanu snagu ne moe odrati: Nisam se pouzdavao u svoj luk,
niti me moj ma spaavao. (7) esti stih otkriva pobjedniku silu
kojoj su vjerovali: Po tebi smo odbili svoje dumane, u TVOJEM
IMENU smo zgazili one koji su se digli na nas.
U Drugoj knjizi Ljetopisa itamo o pobjedi koju je kralj
Joafat izvojevao nad Moabcima i Amoncima. Gledano iz ljudske
perspektive vijest koja je doprla do njega bila je u najmanju ruku
uznemirujua: Na tebe dolazi veliko mnotvo s one strane
mora ... (20:2) Strah je bio kraljeva prva reakcija, a potom je
oglasio post po cijeloj Judeji. Pogledajmo dio njegove molitve koje
je uputio prema Bogu u predvorju Jahvinog doma: Ti si, o Boe
na, istjerao stanovnike ove zemlje pred svojim izraelskim narodom
i dao je zauvijek potomstvu svojeg prijatelja Abrahama; i nastanili
su se u njoj i sagradili svetite TVOJEM IMENU govorei: Kad na
nas navali kakvo zlo, osvetniki ma, kuga ili glad, te kad stanemo
pred ovim Domom i pred tobom, jer je TVOJE IME u ovom Domu, i
zavapimo k tebi iz svoje nevolje, uslii nas i spasi. (7-9)
Abrahamovi potomci koje je kralj spomenuo imali su
razumijevanje praktine primjene odredbi saveza s Bogom. On je
obeao svojem narodu da e mu biti zatita protiv neprijatelja.
Valja napomenuti da je Boja zatita i naklonost uvijek bila
uvjetovana poslunou Njegovoj rijei. U suprotnom,
neprijateljska najezda bila je sredstvo kazne i svojevrsni poticaj na
obraenje i htijenje za obnovom zajednitva. U gore spomenutom
sluaju Joafat je poinio krive stvari (pomo bezboniku i
prijateljstvo s Bojim mrziteljima) zbog kojih je opomenut od
44

strane proroka Jehua, ali i dobre (uklanjanje idola i traenje Boga

svim srcem) za koje je pohvaljen (19:2,3). Nakon to je priznao
Bogu da nemaju dostatnu vojnu mo kojom bi se oduprijeli
nadolazeim neprijateljima i spoznaju rjeenja, kralj je zavapio:
... nae su oi uprte u tebe. (12).
Sve ono to je Bog poduzeo kao odgovor na molitvu dokaz
je Njegove velianstvene moi i neograniene raznovrsnosti
rjeenja kojima raspolae. Njegov narod se u Starom savezu
uglavnom morao fiziki boriti protiv neprijatelja, ali ovaj put je
bilo drugaije: Ne trebate se boriti, postavite se, stojite i gledajte
kako e vam Jahve pomoi. (17) Kralj je zapovijedio da
prethodnica vojsci budu pjevai i hvalitelji. Oni su poeli pjevati i
klicati Gospodinu pjesmu pohvalnicu. Ono to je uslijedilo i
danas ostavlja bez daha svakoga tko Pismo ita s vjerom.
Gospodin je izazvao potpunu zbrku u neprijateljskoj vojsci.
Amonci i Moapci napali su vojsku koja se kretala seirskom gorom.
Nakon toga meusobno su se sukobili i istrijebili. Joafatova
vojska stigla je na bojno polje i tamo zatekla tijela mrtvih
neprijateljskih vojnika. Plijen je bio toliko obilan da su ga kupili
tri dana, a etvrtog su slavili Gospodina.
Izvjetaji o bitkama iz vremena Starog saveza slikovit su
prikaz duhovnih bitaka koje mi danas vodimo. Zato ih trebamo
potanko prouiti i dobiti otkrivenje koje e nam koristiti u
svakodnevnoj primjeni. Dvoboj protiv sila tame je za svakog od
nas povremeno neizbjean, ali to ni u kojem sluaju ne znai da
zbog toga trebamo strepiti. Za takvo to uope nema potrebe.
Krist u nama jai je od svakog zla koje se prijetei postrojilo
ispred nas. Bitno je da mi uvijek izaberemo mjesto obrauna.
Nikad ne smijemo dopustiti sotoni da nam odreuje gdje emo se
i kakvim orujem boriti protiv njegovih sila, jer u tom sluaju
emo sigurno izgubiti.
NEMA SUMNJE DA JE ISUSOVO IME BORILITE
U KOJEM GAZIMO NEPRIJATELJA. OD TAMO NE IZLAZI IV!

Onog trenutka kad ta istina iz mentalne suglasnosti bude

pretvorena u ivu vjeru srca, razumjet emo zato je David s
neskrivenim oduevljenjem, sigurnou i radou izgovorio ove
rijei: Radujem se i kliem tebi, pjevam TVOM IMENU, SVEVINJI!
Moji dumani krenuli su natrag, pali su i poginuli pred tvojim
licem. (Psalam 9:3,4) Pjevanje i klicanje Isusovom imenu ili
njegovo oboavanje uvijek pokree Boju silu u nau korist,
unitavajui neprijateljsku silu koja nam se protivi.
45

U Sto osamnaestom Psalmu opisana je upotreba Isusovog

imena u sukobu protiv zla: Pogani su me okruili: unitio sam ih
GOSPODINOVIM IMENOM. Opkolili su me odasvud. Unitio sam ih
GOSPODINOVIM IMENOM. Opkolili su me poput pela, ubod im
ee kao zapaljeno trnje: unitio sam ih GOSPODINOVIM
IMENOM. (10-12) Oito je da ovaj izvjetaj govori o otvorenom i
estokom sukobu vjernika protiv demonskih sila. To je boj prsa o
prsa! Psalmist spominje da je opkoljen i napadnut sa svih strana,
izboden zapaljenim trnjem, guran u cilju obaranja, ali unato
svemu tome nije poraen. Moramo poeljeti voditi ovakve slavne
duhovne bitke. Vjera u Isusovo ime unitava demonsku silu!
Tjelesnom umu ove istine izgledaju nestvarno. Meutim,
Sveti Duh ih objavljuje upravo zato da bismo temeljito obnovili
umove Bojom rijeju i bili u stanju prihvatiti Kristovu misao:
Hvala Bogu, koji nas uvijek u Kristu vodi u pobjednikom
slavlju! (2. Korinanima 2:14) Grka rije pantote koja je
prevedena kao uvijek znai na svakom mjestu, cijelo vrijeme,
stalno. Sveti Duh posredstvom Pisma objavljuje Boju volju za sve
novoroene vjernike.
ONA GLASI OVAKO: POBJEDA U KRISTU
DVADESET ETIRI SATA DNEVNO, NA SVAKOM MJESTU!

Prorok Mihej opisuje Krista kao onog koji e se uspraviti i

na pau izvoditi svoje stado, Jahvinom silom, velianstvom IMENA
SVOJEGA BOGA. (5:3) Mi smo Isusove ovce i On nas vodi na pau
otkrivenja. Zasienog duha i ispunjeni silom uskrsnua u stanju
smo izvriti Boju volju. Mihej kae da svi narodi idu, svaki u ime
svojeg boga, a mi, mi idemo u IMENU JAHVE, NAEG BOGA, uvijek i
dovijeka. (4:5) Svatko u neto ili nekoga vjeruje, traei ivotni
oslonac. Mi nikad ne bismo trebali imati nikakvu dvojbu.
PROROK KAE DA JE OVO NAE IVOTNO USMJERENJE I OSLONAC:
UVIJEK II, BORITI SE I POBJEIVATI VJEROM U ISUSOVO IME.

46

Sedmo poglavlje

PROPOVIJEDANJE ISUSOVOG IMENA

Vanost propovijedanja
Kako li e uti bez propovjednika?
(Rimljanima 10:14)

U prethodnim poglavljima vidjeli smo mogunosti sile

Isusovog imena u naem ivotu. Tematika propovijedanja bavi se
istim uenjem, ali s jednom razlikom. Rije je o tome kako
vrijednosti spasenja prenijeti u ivote ljudi koji ga ne poznaju kao
osobnog Spasitelja. Spasenje se vrti oko osi Pavlovih rijei: Tko
god zazove GOSPODINOVO IME - spasit e se. (Rimljanima 10:13)
Apostol u sljedeem stihu navodi zapreke koje mogu sprijeiti
ljude u zazivanju spasiteljske sile: Ali, kako e zazivati onoga u
koga nisu vjerovali? Kako li e vjerovati u onoga za koga nisu uli?
Kako li e uti bez propovjednika? Prouimo li pozorno Pavlove
rijei uvidjet emo da navedene zapreke nemaju izravne ili
neizravne veze s ljudima koji trebaju biti spaeni. On kae da ne
mogu vjerovati u Isusa zato to nikad nisu uli za Njega. Dakle,
postavlja se kljuno pitanje o kojem moe ovisiti neije spasenje od
duhovne smrti, oprotenje grijeha, pravednost, ozdravljenje,
osloboenje od zla, mir i radost: Kako da uju za Isusovo ime? To
je pitanje svih pitanja u vezi razumijevanja svrhe prebivanja
Kristovog tijela (Crkve) u svijetu.
Zamislimo da Pavao danas doe na crkveni sastanak koji se
popularno zove molitva za probudu. Tamo bi sluao molitve koje
imaju ovakav ili slian prizvuk: O, Boe, molimo te da izlije
Svetog Duha na zemlju! Osvjedoi grenike da su nepovratno
izgubljeni bez Krista! Uini neto! ekamo ve godinama, ali se
nita ne dogaa! Sluajui molitve krana probude ispada da je
Bog odgovoran zato mnogi ljudi nisu spaeni. Naime, oni to
ovako sagledavaju: Sveti Duh jo nije izliven. Nema pomazanja nema spasenja ljudi. Moramo i dalje uporno moliti za izlijevanje
Duha, a u meuvremenu emo i dalje samo ekati.
47

Pavao bi ih sigurno s jedva prikrivenim uenjem pitao ovo:

O emu vi to ljudi priate? Nigdje u poslanicama Novog saveza
nisam izloio takvo uenje, a nisu niti drugi pisci, otkud vam takva
nauka? to se u ovom vremenu dogodilo s razumijevanjem crkvenog
poslanja? Pobornici trenda probude mu sigurno ne bi znali
odgovoriti na ta vana pitanja, tj. pokazati biblijsku podlogu takvih i
slinih uenja. To je samo po sebi znakovito. Pavlovo uenje u
korijenu se razlikuje od suvremenih crkvenih trendova: Kako li e
uti bez propovjednika? (14) Nikako, promatramo li stvar iz
biblijske perspektive.

Kransko poslanje
Idite po cijelom svijetu i propovijedajte
Radosnu vijest svakom stvorenju.
(Marko 16:15)

Dakle, Pavao nadahnut Svetim Duhom ui da ljudi bez

propovjednika Radosne vijesti ne mogu uti za Isusovo ime i biti
spaeni. Tako vidimo da propovjednici zauzimaju kljunu ulogu u
Bojoj namjeri prijenosa Njegovog uenja do ljudi, kako bi ih On
mogao spasiti i blagosloviti. Ovdje dolazimo do pitanja
propovjednikog poziva. Pavao nastavlja: Kako li e propovijedati
ako nisu poslani? (15) Ovo su najei crkveni izgovori za
nedjelotvornost: Nisam poslan, nemam poziv ili pomazanje
Duha neophodno za propovijedanje Evanelja. No, je li to
uistinu tako? Postoje li pozvani i nepozvani krani? Ukoliko je
odgovor potvrdan, tko e razluiti kome Isus zapovijeda da ide po
cijelom svijetu i propovijeda Radosnu vijest svakom ovjeku.
Zapovijed propovijedanja Evanelja izdana je svakom
Isusovom sljedbeniku. Isus se neposredno nakon uskrsnua
ukazao svojim uenicima i rekao im: Kao to je mene poslao
Otac, tako i ja aljem vas. (Ivan 20:21) Grka rije pempo koja je
prevedena kao poslanje znai imenovati, postaviti, ovlastiti,
povjeriti. Kao to vidimo, nema razlike izmeu Isusovog i naeg
poslanja. Ljudi esto ovako kau: Isus je bio djelotvoran i
uspjean slubenik zato to je imao pomazanje Svetog Duha! Ta
ocjena je svakako tona. Naalost, obino se kae u krivom
kontekstu, kao da mi nemamo Boju silu. To onda podrazumijeva
da ne moemo ni djelovati s istim uspjehom kao i Gospodin. Tako
zvui prosjean crkveni alibi.
48

Isus kae da smo poslani od Njega isto kao to je On bio

poslan od Oca. Kao to je Isus primio silu od Oca za svoje
poslanje, tako i mi moramo primiti silu od Njega za nae. Zato
Isus kae u Knjizi Djela da emo primiti silu kada Sveti Duh doe
na nas, pa emo mu biti svjedoci. (1:8) Ove rijei odnose na
krtenje u Svetom Duhu koje treba primiti svaki vjernik. Krtenje
u vodi poruuje da smo prekinuli sa svijetom, tijelom i grijehom.
Krtenje u Duhu poruuje duhovnom svijetu: U vojsku Bojeg
kraljevstva stupio je jo jedan Kristov ratnik, spreman u Isusovom
imenu propovijedati Evanelje!
Svatko tko je krten u Duhu primio je silu za davanje
Kristovog svjedoanstva izgubljenom svijetu. Bog nas ne poziva
na besplodno crkveno sastanenje, nego na zauzimanje stava
vjernika Novog saveza zabiljeenih u etvrtom poglavlju Knjige
Djela: A sada, Gospodine, pogledaj na njihove prijetnje pa svojim
slugama daj da potpuno neustraivo propovijedaju tvoju rije.
Prui ruku da se u IMENU TVOG SVETOG SLUGE ISUSA dogaaju
ozdravljenja i udesni znakovi! (29,30) U sljedeem stihu
moemo vidjeti da su vjerom odluno krenuli u izvrenje onoga
za to su molili. Tako bismo i mi danas trebali postupati.

Propovijedanje Isusovog imena

Objavite narodima njegova djela,
razglaujte uzvienost NJEGOVOG IMENA.
(Izaija 12:4)

Zavidni zbog poveane popularnosti apostola u narodu,

saduceji su ih uhitili i zatvorili u tamnicu. Gospodinov aneo je
otvorio vrata jeruzalemskog zatvora i donio im ovu poruku: Idite
i propovijedajte u hramu sve to se tie ovog ivota. (Djela 5:20)
Dvije stvari je vano zapaziti u poruci. Prvo, aneo je donio ovu
Kristovu zapovijed: Idite i propovijedajte! Propovijedanje je
prijenos Boje rijei sa svrhom otkrivanja Njegove volje ljudima.
Propovjednik je ljudska posuda u ije srce i usta Sveti Duh stavlja
ivu rije. Drugo, vidimo da je Boja volja da ljudima bude
preneseno sve to se tie ovog ivota.
ISUSOVO IME SPAAVA LJUDE NA RAZINAMA
DUHA, DUE I TIJELA I ZATO TREBAJU UTI PUNU ISTINU.

49

U Knjizi Djela vidimo izvjetaj o Pavlovom pridruivanju

uenicima u Jeruzalemu. Barnaba im je opisao kako je Pavao u
Damasku propovijedao u ISUSOVO IME. Otada se s njima slobodno
druio u Jeruzalemu, smjelo propovijedajui GOSPODINOVO IME.
(9:27,28) Pogledajmo to je veliki sveenik predbacio apostolima
na sasluanju: Zar vam nismo otro zabranili da uite o TOM
IMENU? A vi ste, evo, napunili Jeruzalem svojom naukom i hoete
baciti na nas krv tog ovjeka (5:28)
To je ono to uasava demonske sile; propovijedanje
Isusovog imena. Kad ga ljudi vjerom zazovu, sotonina vlast nad
njihovim ivotom biva slomljena. Zamislimo da su apostoli
primjenjivali dananju teologiju probude. Sastajali bi se iz dana u
dan u dvoranama i beskonano molili da otkrivenje i osvjedoenje
o nunosti obraenja i vjere doe na njihov grad i naciju. U tom
sluaju sotona ne bi bio nimalo uznemiren. On se ne boji sterilnih
molitvenih sastanaka koji nikad ne prerastaju u ono to Isus
zapovijeda, a to je propovijedanje Evanelja u sili Svetog Duha.
Religiozni duh u Jeruzalemu nikad ne bi bio uznemiren da su
apostoli zatvorili svoju vjeru u etiri zida.
GRAD JE BIO ISPUNJEN OTKRIVENJEM BOJE RIJEI
KROZ PROPOVIJEDANJE I UENJE O ISUSOVOM IMENU,
A NE BESKONANE MOLITVENE SASTANKE.

Pavao nadahnut Svetim Duhom poziva sve krane:

Nasljedujte mene, kao to i ja nasljedujem Krista! (1.
Korinanima 11:1) Grka rije mimetes koja je prevedena kao
nasljedovanje znai oponaati, povoditi se za kim, slijediti nekoga
ili neiji primjer, ugledati se u nekoga. Ove rijei nisu apostolov
prijedlog za djelotvorniju slubu i kranski ivot uope, nego
zapovijed. Dakako, trebamo je vidjeti u kontekstu Boje ljubavi.
ovjek koji je iskusio silu Isusovog imena jednostavno ne moe
utjeti i ne propovijedati ga drugima ljudima, liavajui ih tako
spasonosne spoznaje o Bojem Sinu, Isusu Kristu. Vjera govori, a
nevjera uti!

50

Kako propovijedati?
Budi odvaan!
Dakako, kao to si za mene svjedoio u Jeruzalemu,
tako ti treba svjedoiti i u Rimu.
(Djela 23:11)

Pavao kae da je Bog odluio one koji vjeruju spasiti

ludou propovijedanja. (1. Korinanima 1:21) Vidimo da
spasonosno otkrivenje na ljude dolazi kroz propovijedanje
Evanelja i zato Gospodin treba lude propovjednike za izvrenje
svoje volje. Pavao je u toj epohi bio predvodnik navedene
skupine. Ovo je bila njegova molitva: ... neka nam Bog otvori
vrata propovijedanju Radosne vijesti i da moemo navijestiti Tajnu
- Krista - zbog koje jesam u okovima - i da je objavim kako je
trebam objaviti! (Koloanima 4:4) Cilj Pavlove molitve bio je
otvaranje vrata za propovijedanje Radosne vijesti. On se nije
zaustavio samo na tome. Obratimo pozornost na njegove rijei:
... i da je objavim kako je trebam objaviti.
Pozvani smo propovijedati najmonije, najuzvienije i
najsilnije ime Isus. Pred njim se klanja cijeli duhovni svijet.
Hoemo li ga predstaviti u pravom svjetlu propovijedamo li kao
da predstavljamo igraku za uspavljivanje male djece? Pavao u
Poslanici Efeanima pokazuje kako treba izgledati biblijsko
propovijedanje: ... da mi se kad otvorim usta da rije, da smjelo
mogu saopiti tajnu Radosne vijesti, koje sam poslanik u okovima,
da u njenoj slubi mogu smjelo govoriti kako i trebam
govoriti. (6:19,20) Otvaranje usta je in vjere. Krani zatvorenih
usta nisu opasni za sotonino kraljevstvo, bez obzira na moebitno
duhovno znanje. Nae poznavanje uenja o Isusovom imenu
ljudima koji ne poznaju Boga ne vrijedi nita ukoliko ga ne uju.
Ono to znamo ne smijemo sebino zadravati, nego to trebamo
podijeliti s drugima kako bi i oni mogli biti blagoslovljeni.
Izgovorena rije pokree silu Svetog Duha i donosi spasonosno
otkrivenje izgubljenim ljudima. Nita drugo to ne moe ostvariti.
Drugo, rije dolazi da smjelo propovijedamo Kristovo
Evanelje. Samo je u njemu sila za spasenje svakom ovjeku
(Rimljanima 1:16). Mi ne primamo rije od Boga zato da bismo
propovijedali svoju slubu, Crkvu ili denominaciju kojoj
pripadamo. Mi smo predstavnici Bojeg kraljevstva na zemlji i
pozvani smo ljude usmjeravati prema njemu. Tree, Pavao kae
da treba govoriti smjelo, kako i treba govoriti. Grka rije
51

parhesiazoma koja je prevedena kao smjelo znai slobodno,

otvoreno, javno, smiono, smjelo, odluno ili neustraivo govoriti,
slobodno se izraavati, imati hrabrosti.
Sveti Duh je doao sa silom u naa srca zato da bismo bili
djelotvorni svjedoci Isusovog imena koje je posredstvom Boje
milosti spasilo nas, a eli spasiti i druge ljude. Govori li Boji Duh
mlako, beivotno i kompromisno? Ni u kojem sluaju! Povlai li
se u strahu pred demonskim poglavarstvima i vlastima? Isus ih je
nadmono pobijedio. On se ne povlai pred nijednom silom
vidljivog i nevidljivog svijeta. Ista ocjena vrijedi i za one koji su u
Njemu. Tvrdimo li da smo Isusovi sljedbenici, onda silu Njegovog
imena moramo propovijedati u autoritetu i duhu poslanja koje
nam je povjereno.

Ozdravljanje bolesnika
... pomou MOJEG IMENA ...
stavljat e ruke na bolesnike i oni e ozdravljati!
(Marko 16:17;18)

Knjiga Djela nosi takav naziv zato to opisani junaci vjere

nisu bili crkveni filozofi, nego djelotvorni izvritelji Boje rijei.
Filip je jedan od opisanih junaka. Pismo kae da je narod
povjerovao Filipu koji je propovijedao Radosnu vijest o Bojem
kraljevstvu i o IMENU ISUSA KRISTA. (8:12) Na junak je sam siao
u glavni grad Samarije i silovito poeo propovijedati Evanelje. U
sedmom stihu vidimo to se dogaa kad netko propovijeda pravu
poruku u pravom duhu: Neisti su duhovi, naime, izlazili s
velikom vikom iz mnogih opsjednutih, a mnogi uzeti i hromi su
ozdravili. Danas veina crkava opisane dogaaje zovu probudom,
usrdno molei da se ponove i u naem vremenu. Nije od
presudnog znaenja kako emo ih nazvati, nego hoemo li
shvatiti, a potom i prihvatiti ime su bili izazvani.
PISMO JASNO KAE DA JE TO BILO OSTVARENO
PROPOVIJEDANJEM ISUSOVOG IMENA U SILI SVETOG DUHA.

Netko je morao biti lud propovjednik, a tamo je to bio

Filip. On je poeo initi ono to Isus zapovijeda svim
sljedbenicima: Na svom putu propovijedajte: 'Blizu je Nebesko
kraljevstvo!' Lijeite bolesnike, uskravajte mrtvace, istite
52

gubavce, izgonite zle duhove! Besplatno ste primili, besplatno i

dajte! (Matej 10:7,8) Danas bi mnogi ljudi komentirajui dogaaje
u glavnom gradu Samarije rekli ovo: Filip je imao veliko
pomazanje i zato su se dogodila udesna ozdravljenja i znakovi!
Reeno u takvom kontekstu to bi znailo da takoer postoji malo
i srednje pomazanje. Ona po toj logici ne mogu ostvariti rezultate
kao ono veliko. Uitelji zapadnih karizmatskih crkava stvorili su
itavu zbrku uenjima o pomazanju koja su vrlo matovita i
biblijski neargumentirana. Nije bilo u pitanju malo, srednje ili
veliko pomazanje, zato to se razina Boje sile nikad ne mijenja.
FILIP JE IMAO DJELOTVORNU VJERU
KOJA JE USPJENO POKRENULA BOJU SILU U ISUSOVOM IMENU.

Kae li Isus ovako: Oni koji e imati veliko pomazanje

ozdravljat e bolesnike u moje ime! Ne, ono to Isus kae je ovo:
Ova e udesa pratiti one koji budu vjerovali u MOJE IME ... na
bolesnike e polagati ruke i oni e ozdravljati. (Marko 16:17;18)
Grka rije epitithemi koja je prevedena kao stavljati znai zadati
udarac ili nanijeti bol, navaliti na to, napasti, darovati, pokloniti.
Mi kao vjernici ne napadamo bolesnog ovjeka, nego nanosimo
bol zlim silama koje su ga uinile bolesnim. Vidjeli smo kakvu
lavinu je u Jeruzalemu izazvalo ozdravljenje hromog prosjaka na
vratima Krasna. Isto se dogodilo i u glavnom gradu Samarije.
Izvrenje takvih djela je Boji poziv za svakog od nas. Sluba
ozdravljenja ljudima otkriva Kristovu ljubav i usmjerava ih prema
obraenju, pravednosti i vjeri.

Istjerivanje zlih duhova

Gospodine, ak nam se i zli duhovi pokoravaju u TVOJE IME.
(Luka 10:17)

Ovo je bio radostan zakljuak uenika nakon to su obavili

propovjedniki zadatak. U devetnaestom stihu Isus im je
odgovorio: Eto, dao sam vam autoritet da bez pogibelji gazite
zmije i korpione i nad svakom neprijateljskom silom, te vam
sigurno nita nee moi nauditi. Pogledajmo to Isus
podrazumijeva kad kae da trebamo gaziti demonske sile (zmije i
korpioni). Grka rije pateo koja je prevedena kao gaziti znai
zdrobiti, smrviti, zgnjeiti, baciti pod noge i unititi.
53

U poglavlju 'Boj vjere u Isusovom imenu' vidjeli smo kako

se silom Isusovog imena borimo protiv demonskih sila u podruju
svog ivota. Autoritet koji Isus ovdje daje kranima primjenjiv je
za borbu protiv demonskih sila u slubi propovijedanja Evanelja.
Ovdje spomenuta grka rije za autoritet jest exousia, kao i u
prvom poglavlju Ivanovog evanelja (dvanaesti stih). Pavao moli
u Drugoj poslanici Solunjanima da se u nama proslavi IME NAEG
GOSPODINA ISUSA KRISTA - i mi u njemu - u skladu s milou
naeg Boga i Gospodina Isusa Krista. (1:12) Ova molitva izreena
je kao potpora naoj dobroti i nastojanju oko svake vjerske
djelatnosti. Krist nas u svakom trenutku slube podupire silom
uskrsnua. Jedan od vrlo uspjenih naina da se u nama i kroz nas
proslavi Isusovo ime jest istjerivanje zlih duhova iz ljudi.
Apostol je u Filipima ovako postupio nakon to je njega i
Silu uporno slijedila i izazivala djevojka opsjednuta vraarskim
duhom: Pavla to ogori, te se okrene i ree duhu: 'Zapovijedam ti u
IME ISUSA KRISTA da izae iz nje'. (Djela 16:18) Ishod je bio
ovakav: I u isti as duh je izaao. Isto kao i u Filipovom sluaju,
postavlja se kljuno pitanje za razumijevanje ovog vanog
premeta: kako je to Pavao uspio izvesti? Nikako drugaije, nego
djelotvornom vjerom u Isusove rijei: Ova e udesa pratiti one
koji budu vjerovali: u MOJE IME izgonit e zle duhove (Marko
16:17) Sportai kau da je uvijek najslaa pobjeda na gostujuem
terenu. Uskrsli Krist toliko je nadmoniji od sotone da svojim
sljedbenicima kae kako mogu ui na njegov teren (svijet) i
izbaciti demone iz ljudi pred auditorijem vidljivog i nevidljivog
svijeta. Tad i oni koji to ne ele moraju priznati da je Krist
nadmono jai od sotone. Neka nae duhovne oi vide tu slavnu
istinu. Takvo slavno i mono djelovanje Isusovog imena trebamo
pokazati izgubljenom svijetu.
VJERA JE KLJUNA RIJE USPJENOG IVOTA U ISUSOVOM IMENU.

Mi moramo vjerovati i djelotvorno primjenjivati sve ono to

Biblija ui o tom predmetu. Ne stajati, ekati, pronalaziti izgovore
ili moliti Boga da uini ono to je u Pismu nama reeno da
trebamo. Neka zato Mihejove rijei postanu temelj nae vjere,
uenja, djelovanja i dnevne pobjede u Kristu: A mi, mi idemo u
IMENU GOSPODINA, NAEG BOGA, uvijek i dovijeka.

54

Knjige

Autor: Ivan Lovrenevi

Budimo vjernici Pavlovog kova
Duh straha
Rije vjere
Novi ovjek (Prva knjiga)
Novi ovjek (Druga knjiga)
Hou! Ozdravi!
Boje kraljevstvo
Spasenje
Knjige se mogu itati u pdf formatu na naoj web stranici.

Krani

Pripadnost i temelj:
Pripadamo naem Spasitelju i Gospodinu, Isusu Kristu. Njega
slijedimo vjerom, a izjanjavamo se kao krani (Djela 11:26).
Temelj naeg uenja i djelovanja je Sveto pismo. Ustrojeni smo
kao kuna crkva apostolskog usmjerenja po uzoru na prvu
Crkvu opisanu u knjigama Novog saveza. Nismo pripadnici
crkvenih denominacija (katolika, pravoslavna ili reformacijske
batine), kao ni sekti (jehovini svjedoci i mormoni).
Duhovno djelovanje:
oslanjajui se na Boju milost i vjerom u silu Isusovog imena
molimo za ozdravljenje bolesnika i osloboenje zarobljenika u
kuama, bolnicama, starakim domovima, zatvorima,
komunama i gdje god postoji potreba.
pruamo duhovnu pomo i mogunost uenja cjelokupne
istine Pisma svim zainteresiranim pojedincima i skupinama.
Nae djelovanje je besplatno i ne obavezuje korisnike
na bilo to protivno njihovom uvjerenju ili izboru!

Kontakt:
Ivan Lovrenevi
tel: 091 527 5519
mail: krscani@krscani.net
www.krscani.net