Emanuel Matei*

Ivana Zeli**

Primljeno: travanj 2013.

Prikaz

I. GODINJI KOLOKVIJ O SUZBIJANJU TRGOVANJA LJUDIMA

VAE VICTI(M)S? IZGRAIVANJE PRISTUPA SUZBIJANJU
TRGOVANJA LJUDIMA S NAGLASKOM NA LJUDSKIM PRAVIMA1
Zagreb, 22. oujka 2013.
U Zagrebu je 22. oujka 2013. godine u auli Sveuilita odran I. godinji kolokvij o suzbijanju
trgovanja ljudima, pod nazivom Vae victi(m)s? Izgraivanje pristupa suzbijanju trgovanja
ljudima s naglaskom na ljudskim pravima u organizaciji Pravnog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu i Max Planck instituta za inozemno i meunarodno kazneno pravo (Freiburg). Cilj
kolokvija bio je svraanje pozornosti na dosad u veem dijelu zanemareno pitanje zatite
ljudskih prava u suzbijanju trgovanja ljudima, pomou interdisciplinarnog pristupa. Kolokvij je
otvorio prodekan Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Dalibor epulo koji je
svima poelio dobrodolicu i istaknuo vanost rasprave o ovom fenomenu kao jednom od
najvanijih u kaznenoj teoriji i praksi dananjice. Izrazio je zadovoljstvo to je Pravni fakultet
domain tako vanog dogaaja koji oznaava ne samo poetak ire rasprave, nego
interdisciplinarni pristup ovom fenomenu, to moe biti osnova za implementaciju novih
pristupa u zakonodavstvo. Naime, prije samog odravanja I. godinjeg kolokvija o suzbijanju
trgovanja ljudima dekan Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Zoran Para i
direktor Max Planck instituta za inozemno i meunarodno kazneno pravo u Freiburgu prof. dr.
sc. Hans-Jrg Albrecht sveano su potpisali Sporazum o opoj suradnji te Sporazum o projektnoj
suradnji Max Planck instituta i Katedre za kazneno pravo na podruju istraivanja i sprjeavanja
trgovanja ljudima. Nastavno na zakljuivanje sporazuma kojemu su prisustvovali i predstojnik
prof.dr.sc. Davor Dereninovi te lanovi Katedre za kazneno pravo odran je I. Godinji
kolokvij o suzbijanju trgovanja ljudima. Poticanje i uvrivanje meunarodne suradnje je jedna
od najvanijih uloga sveuilita u dananje vrijeme, stoga je prof. dr. sc. epulo zahvalio doc. dr.
sc. Anni-Mariji Geto na dugogodinjem poticanju suradnje izmeu Max Planck instituta i
Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Na kraju svog uvodnog izlaganja prof. dr. sc. epulo je
izrazio sigurnost da e kolokvij biti dobra poetna toka u institucionalizaciji nove suradnje te da
e Zagreb postati, ne samo regionalno, sredite u ovom podruju.
Prvo izlaganje odrao je prof. dr. sc. Hans-Jrg Albrecht, direktor Max Planck instituta za
inozemno i meunarodno kazneno pravo, pod nazivom Trgovanje ljudima izmeu politike i
kriminoloke teorije2. Prof. dr. sc. Albrecht je upozorio da je trgovanje ljudima heterogeno
podruje, koje obuhvaa trgovanje enama radi seksualnog iskoritavanja, radnom snagom,
djecom i ljudskim organima. Naglasio je vanost vizualiziranja ovog problema i mo brojki, pa
tako primjerice Aargauer Landeskirchen, vicarska crkvena organizacija, procjenjuje da godinje
dva i pol milijuna ljudi postaje rtvama trgovanja ljudima, pri emu se zaradi 35 milijardi
*

Emanuel Matei, student III. godine Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Ivana Zeli, studentica III. godine Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
1
Vae Victi(m)s? Towards Building a Human Rights Approach in Combating Trafficking in Human Beings
2
Human Trafficking between Policy Making and Criminological Theory
**

amerikih dolara. Nije najjasnije na osnovi ega su vrene te procjene. Trgovanje ljudima je
podruje na kojem se ispreplie mnogo problema dananjice. Kao glavni problem javlja se
pitanje legalizacije prostitucije i kontrole trita seksualnim uslugama, zatim problem
organiziranog kriminala i meunarodnih kaznenih djela, imigracije, ilegalnih useljenika, pitanje
zatite ljudskih prava, zatite drave, suzbijanja siromatva i politike zatite rtava. S
kriminolokog aspekta vano je shvaanje funkcioniranja trita seksualnim uslugama i trita
rada, zatim odreenje trgovanja ljudima kao pitanja javne politike, podizanje svijesti da se radi o
globalnom problemu te implementacija odgovarajuih odredbi u pravni sustav. Profesor je
spomenuo presudu Europskog suda za ljudska prava Rantsev protiv Cipra i Rusije, u kojoj je
sud, izmeu ostalog, zakljuio da je broj mladih ena kojima su ciparske vlasti dopustile
useljavanje zbog rada u nonim klubovima u nerazmjeru s brojem stanovnitva Cipra, ime je
otvoreno pitanje suradnje drave s kriminalnim organizacijama. Istraivanja o ovom fenomenu
su drastino porasla devedesetih godina prolog stoljea. Meutim, istraivanja su uglavnom
podravana od strane razliitih interesnih grupa, orijentirana su na prostituciju i zanemaruju
druge vane segmente ovog podruja kao to su poinitelji, trite seksualnim uslugama, djece za
posvajanje, radnom snagom i ljudskim organima. Spomenuo je istraivanje u Njemakoj koje je
pokazalo nerazmjer izmeu procijenjenog broja sluajeva trgovanja ljudima, otkrivenih
sluajeva i pravomonih presuda protiv poinitelja. Kao jedan od razloga tomu navodi to su
rtve trgovanja ljudima najee ujedno ilegalni imigranti pa ne ele suraivati s policijom.
Nedostatak pouzdanih podataka predstavlja veliki problem u suzbijanju trgovanja ljudima.
Sljedee izlaganje odrao je prof. dr. sc. Davor Dereninovi, predstojnik Katedre za kazneno
pravo Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, pod nazivom Reformuliranje trgovanja ljudima
neki konceptualni prijepori3. Postoji velika diskrepancija izmeu procjena broja rtava. Neke
su procjene u milijunskim brojkama, dok s druge strane broj otkrivenih i procesuiranih sluajeva
ne prelazi brojke od nekoliko desetaka, najvie stotinjak sluajeva. Prof. dr. sc. Dereninov je
bio dopredsjednik Nezavisne skupine strunjaka za provedbu Konvencije za djelovanje u borbi
protiv trgovanja ljudima Vijea Europe (GRETA4) te je s ostalim strunjacima, tijekom posjeta
europskim dravama, zakljuio da je najslabija karika u lancu suzbijanja trgovine ljudima, koji
se sastoji od: prevencije, zatite rtava i kaznenog progona5, upravo identifikacija rtava. Tekst
Konvencije ne govori puno o definiciji rtve, pa su i strunjaci u GRETA-i raspravljali o tome
treba li teta nanesena rtvama biti dokazana u postupku kako bi dobile status rtve trgovanja
ljudima. Poveava se broj drava koje su unijele trgovanje ljudima u svoje zakonodavstvo, ali je
to uglavnom ogranieno na kazneno zakonodavstvo i zapravo jo uvijek nema sveobuhvatne
regulacije. Stoga se trgovanjem ljudima bave uglavnom represivni organi, a rtvama se bave
samo kao potencijalnim svjedocima tj. koliko je potrebno radi postizanja osuujue presude.
Nedostaje djelovanje iz perspektive zatite ljudskih prava. Profesor je takoer spomenuo presudu
Rantsev protiv Cipra i Rusije, s kojom se ne slae u potpunosti, ali istie kako je sud ispravno
odluio da je trgovanje ljudima povreda l. 4. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava tj.
povreda temeljnog ljudskog prava na dostojanstvo. Veina rtava trgovanja ljudima su ene, ali
iznenauju statistike koje nam pokazuju i veliki broj poiniteljica ovog kaznenog djela pa tako
npr. UN-ove statistike pokazuju da na svjetskoj razini ak 25% osuenih ine ene. Za razliku od
uvrijeenog miljenja da se radi o sofisticiranom kriminalu, nove statistike pokazuju da su veina
poinitelja pripadnici malih grupa, fleksibilno organiziranih i dobro povezanih s grupama u
zemlji tranzita i destinacije. Konvencija Vijea Europe je proirila domaaj kaznenog djela i na
unutargranino trgovanje ljudima, mada je u javnosti jo uvijek percipirano kao prekogranino
kazneno djelo. Iako postoje i transkontinentalne rute, kao to je npr. s azijskim rtvama koje su
najee transportirane u Europu i Sjevernu Ameriku, veina rtava je transportirana regionalno,
kao npr. iz Tajlanda u Singapur, iz Meksika u SAD. rtve redovito potjeu iz ekonomski slabije
3

Re-shaping Human Trafficking Some Conceptual Issues

Group of Experts on Action against Trafficking in Human Beings
5
3P prevention, protection, prosecution
4

razvijenih drava, a prevoze ih u razvijene. Jo uvijek nije osvijeteno da postoji trgovanje

ljudima za iskoritavanje radne snage jer se preteito percipira kao iskoritavanje u seksualne
svrhe. Time se nedovoljno evaluira viktimizacija rtava koje su iskoritavane kao radna snaga.
Povezanost ilegalne imigracije uvelike oteava razotkrivanje trgovine ljudima jer su rtve ujedno
i poinitelji nekog kaznenog djela ili prekraja, kao to je posjedovanje krivotvorenih
dokumenata i prostitucija te zbog toga nisu sklone obratiti se dravi za zatitu. Ta neobina
dimenzija je izazov u suzbijanju trgovanja ljudima: postii balans izmeu kaznene ili prekrajne
odgovornosti rtava i spaavanja istih te procesuiranje pravih poinitelja.
Raspravu nakon prvog dijela kolokvija moderirala je doc. dr. sc. Anna-Maria Geto s Katedre za
kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Na poetku su prof. dr. sc. Albrecht i prof. dr. sc.
Dereninovi definirali elemente kaznenog djela trgovanja ljudima: radnja (transport, skrivanje,
prihvat itd.), sredstvo (prijevara, prijetnja, nasilje, druga sredstva prisile) te namjera
iskoritavanja. Da bi se djelo smatralo dovrenim nije potrebno da doe do samog iskoritavanja.
Ako je osoba u tranzitu i iskoritavanje nije nastupilo, osobu se mora smatrati rtvom trgovanja
ljudima, koja onda ima sva prava kao i rtva kod koje je nastupilo iskoritavanje. Poinitelji
ee pribjegavaju sredstvu kao to je iskoritavanje stanja bespomonosti nego primjeni prisile
iz razloga to su rtve tretirane kao investicije, postoji mogunost viestruke prodaje rtve, pri
emu je mogue ostvariti veu zaradu. Sloenost kaznenog djela jedna je od prepreka tuiteljstvu
te su zbog toga male brojke procesuiranih i osuenih poinitelja. Tuiteljstvu je lake dokazati
elemente nekih drugih kaznenih djela kao to su podvoenje, vrbovanje za prostituciju. Rasprava
je nastavljena pitanjem uloge GRETA-e i njezinim sredstvima za suzbijanje trgovanja ljudima.
Prof. dr. sc. Dereninovi GRETA-u smatra znaajnim korakom u suzbijanju trgovanja ljudima
kojoj je Konvencija o suzbijanju trgovanja ljudima dala ovlasti, zajedno s Odborom stranaka,
koje je politiko tijelo, da daje preporuke dravama kako bi uredile zakonske rupe, poboljale
zakonodavstvo i praksu openito. Takoer postoji mogunost za drave koje nisu lanice Vijea
Europe da postanu lanice spomenute Konvencije. Rasprava je nastavljena o politici koja koristi
neprovjerene podatke i informacije. Prof. dr. sc. Albrecht smatra da se politika suzbijanja
trgovanja ljudima puno ne razlikuje od bilo koje druge kriminoloke politike, kao to su pranje
novca, korupcija, organizirani kriminal. Usporedio je trgovanje ljudima s organiziranim
kriminalom, o kojem se mnogo govori, ali relevantni podaci nam pokazuju da o njemu ne znamo
puno. U postupku otkrivanja lanca trgovanja ljudima najvanija i najtea toka je identifikacija
rtve. Profesor je kritizirao ve spomenutu presudu Rantsev protiv Cipra i Rusije, gdje se radilo
o ubojstvu mlade djevojke, ali je pozadina dogaaja bilo trgovanje ljudima, a ciparske vlasti su
uinile veliki propust ne poduzevi mjere kojom bi djevojku zatitili. Prof. dr. sc. Dereninovi
se nadovezao s kritikama na spomenutu presudu, u kojoj je sud propustio utvrditi povredu l. 4.
Europske konvencije za zatitu ljudskih prava. Policija nije identificirala djevojku kao
potencijalnu rtvu trgovanja ljudima, iako je ona bila u policijskoj postaji, to je relevantno te je
naposljetku upozorio da se sluaj Rantsev moe dogoditi bilo gdje. Prof. dr. sc. Albrecht je jo u
vezi sluaja istaknuo suradnju policije s vlasnikom cabareta, kojem su naposljetku predali
djevojku, dakle postojanje svojevrsnog javno-privatnog partnerstva u iskoritavanju rtava.
Drugi dio kolokvija zapoet je izlaganjem dr. sc. Michaela Kilchlinga s Max Planck instituta za
inozemno i meunarodno kazneno pravo, pod nazivom Procesuiranje trgovanja ljudima u
uvjetima legalizirane prostitucije? Koncepti i prijepori ureenja trgovanja ljudima u
Njemakoj6. U Njemakoj se vodi iva rasprava o pravnoj reformi koja je provedena prije
nekoliko godina, a za posljedicu je imala legalizaciju prostitucije. Jedan element reforme bila je
legalizacija prostitucije, a drugi element jaanje zatite ljudskih prava u odnosu na trgovanje
ljudima, na nain da se kazneno djelo trgovanja ljudima u kaznenom zakonu iz seksualnih
delikata premjestilo u kaznena djela protiv osobne slobode. Razdvojeno je trgovanje ljudima
6

Prosecution on Human Trafficking in a Legalised Environment? Concepts and Controversies of Human

Trafficking Legislation in Germany

zbog seksualnog iskoritavanja, trgovanje ljudima zbog radne snage i trgovanje djecom.
Posljedice reforme su takve da, prema policijskim statistikama, nije dolo do poveanja broja
otkrivenih sluajeva trgovanja ljudima. Dr. sc. Kilchling istie kako je trite rada oduvijek
legalno i kako policija uspjeno kontrolira radne dozvole zaposlenika. Naprotiv, policija se ali
na potekoe pri provoenju novih odredaba jer je gotovo nemogue vriti efektivnu kontrolu u
uvjetima legalizirane prostitucije. Meutim, analiziranjem policijskog Godinjeg izvjea o
trgovanju ljudima, mogu se pronai argumenti da legalizacija prostitucije nije imala veliki utjecaj
na policijski rad. Jedan od glavnih argumenata je to se proirenjem Europske unije poveao broj
useljenika iz istone Europe, koji sada imaju legalno prebivalite u Njemakoj te policija ne
moe djelovanje osobe na tritu seksualnim uslugama uzeti kao poetnu toku za istragu. Dr. sc.
Kilchling to smatra najveim problemom kod otkrivanja rtava. Jo jedan od glavnih problema je
slaba suradnja rtava s policijom. Zbog svega toga u Njemakoj se javljaju prijepori oko dotine
reforme, koju mnogi smatraju pogrekom te zahtijevaju vraanje trgovanja ljudima kao
seksualnog delikta. Predlae se usvajanje skandinavskog modela kojim se u potpunosti
zabranjuje prostitucija, a kanjava se korisnika. Usprkos tome, dr. sc. Kilchling tvrdi da ne
postoje statistiki dokazi da je legalizacija prostitucije kao takva sprijeila uspjeno provoenje
kaznenog progona.
Drugi dio kolokvija nastavio je prof. dr. sc. Peter J. Henning (Wayne State University Law
School, Detroit, Michigan, SAD), koji kao Fullbright scholar predaje predmet Economic
Criminal Law na Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Profesor se u izlaganju pod nazivom
Prijepori ustanovljenja odgovornosti korporacija za trgovanje ljudima prema zakonodavstvu
SAD-a7, koncentrirao na iskoritavanje radne snage kao aspekt trgovanja ljudima te
zakonodavna rjeenja u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Statistike pokazuju porast broja
otkrivenih sluajeva u posljednjih nekoliko godina, ali kada se uzme u obzir da to znai
dvadesetak sluajeva vie u dravi s vie od 300 milijuna stanovnika, napredak je jo uvijek slab.
Trgovanje radnom snagom promatra se kroz dva aspekta: prvo, poinjeno od strane pojedinaca i
malih poduzea unutar samih Sjedinjenih Drava (npr. kod izrada vjenanica, usluga ienja) te
drugo, kod velikih korporacija, koje se same ne bave kriminalnim aktivnostima, ali ih indirektno
podravaju odabirom dobavljaa u inozemstvu koji zloupotrebljavaju radnu snagu. Velike
korporacije same gotovo nikad nisu ukljuene u aktivnu trgovinu ljudima, ali su, zbog pritiska
velike konkurencije, sklone traiti dobavljaa koji nudi to nie cijene, ne provjeravajui razlog
tim niim cijenama. Doseg normi kaznenog prava ogranien je tekim dokazivanjem kaznenog
djela trgovanja ljudima, posebice zbog visokih zahtjeva za dokazivanjem posebne namjere. Zbog
toga prof. dr. sc. Henning predlae prouavanje alternativnih rjeenja, posebice onih u
trgovakom pravu. Kao primjer istie zakonodavstvo Kalifornije, gdje poslovni subjekti s
godinjim prihodima veima od 100 milijuna amerikih dolara koji posluju s inozemstvom,
moraju u svojim izvjeima navesti mjere kojima osiguravaju da meu svoje dobavljae ne
ukljuuju trgovce ljudima. Drugi je primjer zakon na saveznoj razini kojim se slina obveza
namee svim poslovnim subjektima koji trguju mineralima iz ratom pogoenim podrujima
sredinje Afrike (conflict minerals).
Nakon izlaganja uslijedila je rasprava koju je moderirala doc. dr. sc. Maja Munivrana Vajda s
Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Sudionici su su se osvrnuli na
povezanost diskriminacije s trgovanjem ljudima. Ona ima uinak na dva mjesta: u zemlji
podrijetla rtava stvara atmosferu netrpeljivosti koju diskriminirani pokuavaju izbjei
migracijom u druge drave i pritom postaju rtve trgovanja ljudima. U zemljama odreditima
diskriminacija prema migrantima smanjuje uinkovitost mjera suzbijanja trgovanja ljudima.
Diskriminacija moe biti raznolika, a posebno se oituje ona na temelju spola ili pripadnosti
etnikim skupinama, koja se u Hrvatskoj posebno pokazuje u odnosu na romsku manjinu. Kao
7

The Hurdles to Holding a Corporation Liable for Human Trafficking Legislation under United States Law

primjer diskriminatornih mjera spomenuta je mogunost obeteenja rtava kaznenih djela u

Europskoj uniji, koja je dostupna samo dravljanima lanica EU, ime je automatski iskljuen
najvei broj rtava trgovanja ljudima, koje potjeu iz drava istone Europe koje jo nisu lanice.
Osim toga, sudionici su se jo jednom dotakli pitanja utjecaja (i)legalne prostitucije na suzbijanje
trgovanja ljudima. Kao suprotnost njemakom pristupu koji legalizacijom i regulacijom
pokuava sprijeiti iskoritavanje, spomenuta je Konvenciju UN-a o suzbijanju trgovanja ljudima
i iskoritavanja prostitucije drugih, u kojoj je zauzet stav da je prostitucija nespojiva s
dostojanstvom ovjeka. Prof. dr. sc. Albrecht je dao primjer Dortmunda, gdje su gradske vlasti
pokuale zabraniti ulinu prostituciji. Meutim, prostitutke su se usprotivile toj mjeri te su
sudskim putem uspjele ishoditi njeno ukidanje.
Trei dio kolokvija zapoeo je prof. dr. sc. Richard P. Farkas (DePaul University, Chicago,
Illinois, SAD), profesor politologije, koji se u svojoj znanstvenoj aktivnosti posvetio
prouavanju promjena u postkomunistikim dravama srednje i istone Europe. U svom
izlaganju pod nazivom Sloenost ocjenjivanja dravnih i regionalnih rjeenja8 osvrnuo se na
poziciju i mogunosti onih koji oblikuju javne politike (public policy makers) u suzbijanju
trgovanja ljudima. Profesor navodi est faza u kojima se moe pokuati sprijeiti trgovanje
ljudima: vrbovanje rtava, skrivanje rtava, transport, primanje rtava u dravi odreditu,
uvoenje posla u dravi odreditu te odravanje sustava iskoritavanja. Uinkovitu borbu protiv
kriminala oteavaju injenice i u zemlji podrijetla rtava i odredita: u zemlji podrijetla to je
siromatvo, vrlo esto praeno irokom nepismenou, a u zemlji odreditu to su ravnodunost
politiara i ire javnosti te korupcija. S politoloke perspektive, dva su mogua naina rjeavanja
problema: popravljanje situacije u zemlji podrijetla ili kaznenopravna rjeenja u zemlji odredita.
Politiari obino prihvaaju drugi pristup, koji je lake pravno urediti, ali je manje uinkovit.
Statistike pokazuju da su rezultati borbe protiv trgovanja ljudima prilino slabi: u sredinjoj i
istonoj Europi 20 000 racija provedenih godinje rezultira s dvjestotinjak osuenih i tristotinjak
spaenih rtava, uz prilino visoke trokove, dok UN procjenjuje da je na svjetskoj razini oko 21
milijun ljudi barem na neki nain oteen trgovanjem ljudima. Umjesto primjene 3P (prevention,
protection, prosecution) drave se ograniuju na 3R pristup (rescue, rehabilitation,
reintegration), koji se premalo bavi korijenom problema, koncentrirajui se na sanaciju ve
nastale tete. Profesor je zakljuio izlaganje konstatacijom da ne nedostaje dobrih ideja za
suzbijanje trgovanja ljudima, ve je glavni nedostatak nedostatak politike volje, potkrijepivi
tu tvrdnju podatkom da od 134 drava koje imaju zakonodavstvo protiv trgovanja ljudima, 15%
njih godinje ne prijavljuju niti jedan kazneni postupak u vezi s tim kaznenim djelom.
Prof. dr. sc. Nikoleta Radionov s Katedre za pomorsko i opeprometno pravo Pravnog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu u svojem izlaganju pod nazivom Trgovanje ljudima pomorskim
prometom izazovi za pomorsko pravo9 dotakla povezanosti trgovanja ljudima s pomorskim
prometom. Istraivanja pokazuju da etvrtina kaznenih djela ukljuuje prijevoz rtava preko
granica jedne regije. Poinitelji se uglavnom odluuju na prijevoz brodom, ponajvie zbog niske
cijene, ali i male opasnosti od otkrivanja. Prilikom toga, prijevoznici mogu igrati dvije razliite
uloge. U manjem broju sluajeva prijevoznici svjesno sudjeluju u organizaciji i provoenju
trgovanja ljudima. Oni obino koriste brodove koji ne zadovoljavaju tehnike standarde te su
registrirani u zemljama treeg svijeta s manjkavom regulacijom. Meutim, u veini se sluajeva
ljudi prevoze brodovima iz bogatih zemalja, iji vlasnici i zapovjednici brodova ni koji nain
nisu ukljueni u planiranje kaznenih djela. Naime, iako je zapovjednik broda odgovoran za brod,
posadu i teret , njegove ovlasti ne ukljuuju provjeravanje sadraja zatvorenih kontejnera.
Meutim, u praksi mnogih zemalja zamjetna je tendencija proirenog shvaanja odgovornosti
zapovjednika broda, to prof. dr. sc. Radionov usporeuje sa zapovjednom odgovornou vojnih
zapovjednika. Istraivanje koje je proveo Meunarodni centar za pravnu zatitu pomoraca
8
9

Complexities in Assesing State-Based and Regional Solutions

Trafficking and Smuggling by Sea, Maritime Challenges

pokazuje da se etvrtina ispitanih nala pod kaznenim optubama, a zabrinjavajue je to su im

prilikom toga u velikoj veini sluajeva bila uskraena osnovna postupovna prava, poput prava
na branitelja i prevoditelja. Profesorica je zavrila svoje izlaganje s upozorenjem da takve mjere
upravljene na suzbijanje trgovanja ljudima mogu imati upravo suprotan uinak; zbog
nesigurnosti smanjuje se interes za pomorstvo ime se gube kvalitetni kadrovi, to poveava
opasnost od nesrea uzrokovanih ljudskom pogrekom i ostanak samo onih kadrova koji su
skloniji upustiti se u ilegalne aktivnosti.
Zavrnu raspravu moderirala je mr. sc. Sunana Roksandi Vidlika s Katedre za kazneno pravo
Pravnog fakulteta u Zagrebu. Sudionici su raspravljali o statusu rtve s obzirom na to da
Konvencija Vijea Europe o suzbijanju trgovanja ljudima poziva drave da u svoje
zakonodavstvo ukljue mogunost nekanjavanja rtve prisiljene na sudjelovanje u ilegalnim
aktivnostima. Kao rjeenje su spomenuti primjena odredaba opeg dijela kaznenog
zakonodavstva, ukljuivanje odredbi u posebni dio ili postupanje u okviru diskrecijskih ovlasti
tuiteljstva u kaznenom postupku. Sudionici su zakljuili da je vjerojatan razlog koncentracije
represije na rtve, i kao to je navela prof. dr. sc. Radionov, zapovjednike brodova to to je to
najjednostavnije provesti, dok su mjere upravljene na otkrivanje pravih poinitelja organizatora
skupe i za sada daju slabe rezultate. Kako je ponekad teko provesti razgranienje izmeu rtve i
poinitelja, govori primjer prof. dr. sc. Dereninovia o kriminalnoj praksi prijevoza trudnih
Romkinja u Grku, gdje se djeca prodaju ubrzo nakon roenja. Postavlja se pitanje jesu li te ene
(samo) rtve ili i poiniteljice, a ako jesu, koji je trenutak u kojem postaju poiniteljice. Kao
primjer promaenog postupanja naveden je sluaj u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se vodio
postupak protiv 14-godinjaka koji je otkriven na ilegalnoj farmi kanabisa. Da bi se tome stalo
na kraj, potrebno je provesti nova istraivanja i pomou dobivenih preciznih rezultata, umjesto
dosadanjih procjena, formulirati mjere suzbijanja trgovanja ljudima, i to je najvanije,
implementirati ih.
Na kraju kolokvija, prof. dr. sc. Dereninovi zahvalio je svim izlagaima te ostalim prisutnima
na sudjelovanju u kolokviju. Izrazio je nadu da ovaj kolokvij predstavlja poetak ire rasprave o
suzbijanju trgovanja ljudima. Naime, u iroj je javnosti, izvan uskog kruga strunjaka koji se
bave ovom problematikom, trgovanje ljudima i dalje relativno nepoznato, neto to se dogaa
negdje drugdje i ne prijeti izravno njima. Meutim, ovakvi bi kolokviji, sudei prema prvome,
mogli poboljati situaciju.