Mainski sistemi za reciklau graevinskog materijala

Reciklaa asfaltnih kolovznih konstrukcija podrazumjeva koritenje

izvornog materijala nastalog struganjem te ponovno koritenje za
spravljanje novih mjeavina i ugradnja prilikom rehabilitacije.
Glavne prednosti primjene recikliranog materijala su:
Ponovna upotreba izvornih materijala
Smanjenje trokova
Ekonomski je prihvatljivo da se koriste ve raspoloivi materijali.
Intenzivnija upotreba recikliranih materijala je potreba i sa aspekta
okoline. Recikliranje ne samo da smanjuje trokove deponovanja starog
izvaenog asfalta, nevezanih granularnih materijala i pijeska ve takoer i
smanjuje potrebu za rijetkim prirodnim izvorima. Ovo je vano poto se
prirodni kapaciteti smanjuju i predvia se da e trokovi prirodnih
materijala da rastu, a reciklirani materijali igraju vanu ulogu u
implementaciji odrivih politika planiranja u pogledu agregata. Nedavno, u
nekim zemljama, aspekti okoline esto su vaniji od ekonomskih
razmatranja, naroito kada se radi o ponovnom koritenju materijala.
Recikliranje asfalta je logian i praktian nain da se ouvaju ograniene
koliine sirovina i da se smanje trokovi izgradnje i ouvanja postojeih
asfaltnih povrina. Industrija asfalta u SAD-u reciklira godinje oko 73
miliona tona materijala, to je vie nego duplo recikliranog papira, stakla,
plastike i aluminijuma zajedno.
Procjenjuje se da se u svijetu godinje proizvede vie od 500 miliona tona
recikliranog materijala. Danska, Njemaka i Holandija imaju iskoristivost
recikliranog materijala za proizvodnju novih asfaltnih slojeva u postotku
veem od 50%. Slini podaci su i za Japan i Veliku Britaniju.

Drava

Austrija
Belgija
eka
Danska
Francuska
Njemaka
Maarska
Irska
Italija
Luksemburg
Holandija
Norveka
Portugal
Rumunija
panija
vedska
vicarska
Turska

Koliina
upotrebljeno
g
asfalta(tone)
550.000
1.500.000
1.500.000
600.000
7.080.000
16.000.000
64.882
100.000
11.000.000
190.000
4.000.000
726.000
2.000
13.000
1.350.000
1.100.000
1.750.000
2.809.000

Postotak upotr. asfalta prema nainu

upotrebe
Vrue
Hladno
Nevezani
recikliranje
recikliranje
slojevi
90
5
5
64
14
35
15
80
0
20
45
84
0
16
199
0
0
40
20
95
5
0
83
15
2
18
20
62
60
5
15
60
73
10
17
70
15
15
69
19
10
23
0
77

U zavisnosti od lokacija na kojoj se vri tehnoloki postupak prerade

materijala, razlikuju se osnovni postupci reciklae i to:

Metodu koja se koristi stacionarnim pogonima

Metodu koja se izvodi na licu mjesta

U zavisnosti od temperature tretirana materijala postoje dva postupka i to:

Metode prema vruem postupku

Metode prema hladnom postupku

Izbor metode recikliranja zavisi i od vrste kolovozne konstrukcije u pogledu

saobraajnog optereenja.
Zbog razlika u debljini nosivih slojeva kod kolovoza optereenih sa tekim i
lahkim saobraajnim optereenjem, i sam proces recikliranja postojeeg
materijala se znaajno razlikuje. Kod kolovoza sa velikim saobraajnim
optereenjem ostvaruju se znaajne koliine postojeeg, frezanog asfalta i
on kao takav predstavlja prioritet prilikom recikliranja. Sa druge strane,
kod kolovoza sa manjim saobraajnim optereenjem oslobaaju se manje
koliine asfalta, zbog malih debljina ovih slojeva, te se i recikliranje svodi
na lijeenje materijala podloge ili posteljice. Naravno, izmeu ova dva

osnovna tipa kolovoza, postoje mnoge varijacije, te se i adekvatna metoda

recikliranja prilagoava njima.
Vezivo
Grupa

Vrsta

Bitumenska
veziva
Bitumenska
emulzija
portland
cem
Hidraulina
veziva

Petrolej
Emulzija

Cement
ljaka
Kre
Letei
pepeo

Topli ili hladni

postupak
Toplo
Hladno

Mjesto reciklae
Na licu
mjesta

+
+

+
-

+
+

U
centralno
m
postrojenj
u
+
-

+
+
+
+

+
+

+
+
+
+

+
+
+

Materijali za reciklau se mogu sistematizirati u nekoliko grupa a najbitnije

meu njima dijelimo na osnovu sljedeih baza i to:

Njihovog potencijala za ponovnu upotrebu pri izgradnji puta

Njihovog potencijala za ponovnu upotrepu negdje drugdje
Nedostatak potencijala za ponovnu upotrebu/recikliranje i prema
tome treba svesti otpadni materijal na minimum

Faktori koji utiu na izbor reciklae

Za vrijeme faze procjene stanja kolovoza, stanje povrine puta je bilo
subjektivno rangirano na osnovu njegovog vizuelnog izgleda. Kako bi se
dobili dodatni podaci, koji bi pomogli u odreivanju jednog ili vie uzroka
oteenja kolovoza, treba ustanoviti deformacije postojeeg kolovoza. Ovo
ukljuuje odreivanje fizikih svojstava kolovoza na terenu i u labaratorij.
Fizike osobine kolovoza koje treba izmjeriti su sljedee:

Neravnost
Kolotrazi
Broj trenja
vrstoa materijala
Svojstva materijala

Ravnost je najei poetni faktor kojim se identifikuje odreeni put kao

kandidat za rehabilitaciju ili rekonstrukciju. Kolotrazi su drugi vaan faktor

kojim se identifikuje odreeni put kao kandidat za rehabilitaciju ili

rekonstrukciju.
Generalno, faktori koji utiu na izbor reciklae i njene ponovne upotrebe u
kolovoznoj konstrukciji zavisni su od stvaranja prioriteta i to od:
potencijalno tetnog dejstva koje materijal moe imati na okolinu, analize
koristi od njegove ponovne upotrebe, zapreminu otpada i da li postoji neko
potencijalno ili gotovo trite za izvaeni materijal. Recikliranje postojeeg
fleksibilnog kolovoza ukljuuje recikliranje/ponovnu upotrebu slojeva
asfalta (bitumeniziranog) i nevezanih noseih slojeva kao i sloja posteljice.
Asfaltni slojevi se mogu ponovo koristiti kao novi asfaltni slojevi (termiko
recikliranje) ili kao vezani ili nevezani nosei slojevi kolovoza (hladno
recikliranje).
Prema tome, gotovo svi slojevi postojeeg kolovoza mogu da se recikliraju.
Razmatranja za recikliranje ukljuuju sljedee:

Tehnike mogunosti
Zakonske i tehnike propise za svaku posebnu zemlju to se tie
odrivog razvoja, promocije recikliranja i kontrole zagaenja okoline
Ekonomski aspekti

Odluka da se materijali iz kolovoza ne recikliraju dovela bi do nepotrebnog

bacanja znaajnih koliina novih materijala kao to su bitumen, ljunak,
drobljeni kamen i pijesak, istovremeno, znaajne povrine zemljita bi bile
zauzete skladitenjem ovog otpadnog materijala. Kao to je ve reeno,
kapaciteti skladitenja otpada u zemlju se ve sada smanjuju i moraju da
se trae alternativne metode skladitenja otpada i njegovog koritenja.
Prihvatanje i implementacija programa recikliranja dovodi do smanjenja
skladitenja otpadnog materijala u zemlju. Efikasna upotreba primarnih
resursa agregata je od velike koristi za drutvo generalno. Meutim,
zahtjevi za recikliranjem mogu biti tako restriktni da predstavljaju konicu
za samo recikliranje. Dok bi specifikacije trebalo svesti na minimum rizika
da se neodgovarajui materijali koriste, u nekim sluajevima oni su tako
restriktni da:

Specifikacije usporavaju inovacije

Garancije uinka ograniavaju inovacije
Tehnike specifikacije zahtjevaju jednak ili ak bolji uinak ponovo
upotrebljenih materijala

Ukoliko nema prednosti u pogledu trokova, teko je ukljuenim stranama

da rade u zatvorenom graevinskom krugu. U nekim zemljama, cijene
novih materijala su tako niske da obeshrabruju ponovnu upotrebu asfalta,
kamenih agregata i pijeska.
Iako se razliiti metodi ocjenjivanja stanja povrine kolovoza meusobno
razlikuju, koji imaju direktan uticaj na izbor tipa reciklae ipak generalni
principi ostaju isti tj. vizuelna ocjena stanja povrine kolovoza, zapisi,
rangiranje intenziteta i odreivanje uestalosti pojave svakog tipa

oteenja. Ocjena stanja povrine kolovoza se generalno sumira i

kvantifikuje u numeriku vrijednost kao to je Pavement Condition Index
(PCI), Surface Distress Index (SCI) ili neku slinu vrijednost.
Oteenja povrine fleksibilne kolovozne konstrukcije moe da se grupie u
est glavnih kategorija:
Povrinski defekti
Deformacije
Pukotine
Aktivnosti odravanja
Problemi u noseim slojevima/posteljici kolovoza
Kvalitet vonje nivo usluge
Bezbjednost

Metoda za recikliranje po vruem postupku na licu

mjesta

Metoda za recikliranje po vruem postupku predstavlja proces koji se

sastoji iz sljedeih faza:

Zagrijavanja mjeavine
Usitnjavanja i mijeanja mjeavine
Ponovnog ugraivanja materijala

Ovaj postupak predstavlja tehnoloki proces gdje originalna mjeavina

moe biti i korigovana dodavanjem bitumena, ulja za regeneraciju,
kamenog agregata, nove asfaltne mjeavine, polimernih granula, vlakana i
dr. Primjenjuje se kod degradiranih i deformisanih kolovoza prilikom ega
se koristi cjelokupan asffaltni materijal na licu mjesta. Ovo ima za
posljedicu da je postupak veoma ekonomian u odnosu na neka druga
rjeenja.
Metoda za recikliranje po vruem postupku na licu mjesta se dijeli na tri
podkategorije i to:

Reshape postupak
Repave postupak
Remix postupak

Reshape postupak se odnosi na obradu i ponovno ugraivanje i profilisanje

mjeavine asfalta iz postojeeg asflatnog sloja kolovozne povrine. To je u
biti termiko recikliranje originalne asfaltne mjeavine odnosno proces
dekohezije i ponovnog ugraivanja. Najee se koristi za rehabilitacije
kolovoznih povrina kod kojih je prisutno oteenje u vidu kolotraga. Ova
vrsta postupka predstavlja samo privremenu mjeru sanacije jer se
originalnoj mjeavini ne poboljavaju svojstva. Ukoliko se prilikom procesa
ne dobije dovoljna koliina materijala za ugradnju, dopuna materijala se
vri materijalom spravljenim u asfaltnoj bazi. Nakon ugradnje nove

mjeavine, sanirana saobraajnica ili kolovozna povrina se ureuje u

skladu sa projektovanom ravnou i nagibom.