TO JE TO BATAT I KAKO SE UZGAJA?

Batat je viegodinja povrtna kultura, koja se u Hrvatskoj u komercijalnom uzgoju rabi

kao jednogodinja kultura. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korijena i mlado
zeleno lie.

Batat (lat. Ipomoea batatas) je viegodinja biljka iz porodice Convolvulaceae.

Korijen i mlado lie koriste se u prehrani. Moe se kuhati, pei i priti. Dobra je hrana i za
dijabetiare. Potjee iz tropskih podruja June Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju ve
najmanje 5000 godina i danas je iroka rairena kultura u tropskim krajevima svijeta. Najvei
svjetski proizvoai su Kina (80% svjetske proizvodnje), Indonezija i Uganda. Najvie se
jede po stanovniku na Solomonskim otocima (160 kg po osobi godinje) i u Burundiju (130
kg po osobi godinje).

U Hrvatskoj do sada nije bilo neke vee proizvodnje, ali nakon detaljnih petogodinjih
istraivanja Zavoda za povrarstvo Agronomskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu i suradnje
s potencijalnim proizvoaima, moemo napokon oekivati da e se od ove jeseni batat nai i
na hrvatskim trnicama. Na engleskom se govornom podruju batat naziva sweet potato, to u
prijevodu znai slatki krumpir, ali nema nikakve veze s krumpirom i pripada porodici slakova
(Convolvuaceae), a ne spada u porodicu pomonice (Solanaceae) kao krumpir.
Mnogo je sorti batata, ali najee se rabe sorte naranaste boje koice i mesa,
crvenoljubiaste boje koice i bijelog mesa te bijele boje koice i mesa.
Hranidbena i zdravstvena svojstva
Batat je visokoenegetska kultura (puno kroba, malo eera), iznimo zanimljiva okusa i
bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se rabe sekundarna zadebljanja korijena (koja se
esto pogreno nazivaju gomoljima), ali i mlado lie, koje se moe upotrijebiti kao varivo ili

salata. Prije upotrebe za jelo korijen i lie potrebno je termiki obraditi. Zbog mnotva
minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo vanim
antioksidansima. Najvea mu je vrijednost velika koliina beta-karotena (200 g batata daje
istu koliinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Samo 140 g batata posve osigurava dnevnu
potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno vaan, jer titi organizam od sranih tegoba i
zaepljenja krvnih ila. Antioksidansi su vani i za dobro funkcioniranje mozga
(Alzheimerova bolest i sl.).
Batat je bez masti i kolesterola, to je vrlo vano za ljude koji imaju tegobe zbog povienih
masti u krvi i ui. Vrlo je korisna hrana za dijabetiare zbog niskoga glikemijskog indeksa,
koji osigurava sporiju absorpciju glukoze, pa nema tetna stresa za organizam. Batat je velik
izvor dijetalnih vlakana, nunih za pravilno funkcioniranje probave, ime se smanjuje rizik od
raka debelog crijeva i slinih bolesti. Preporuka je da se batat za jelo (bez obzira na pripremu)
rabi 2 - 3 puta tjedno, i to do 200 g. Odlina je i vrlo prihvatljiva hrana za djecu i sportae jer
daje energiju, a ne pridonosi debljanju. Za jelo se batat moe upotrijebiti i spremati kao
krumpir; kuhan, peen, pren, pire i sl.
Kuhanje na pari bolje je nego kuhanje u vodi, a radi uvanja okusa i arome, kuhati ga treba
30-40 minuta. Batat se moe pei na iste naine kao i krumpir i pripremati kao samostalno
jelo ili kao prilog uz mesna jela. Pogodan je i za peenje na rotilju, a moe se preraditi u
brano, pire, ips itd. Osim za ljudsku prehranu batat je vrlo vrijedna namirnica i za hranidbu
domaih ivotinja (upotrebljavaju se korijen i list), to ga svrstava u potpuno iskoristive
kulture, idealne za uzgoj u malim obiteljskima gospodarstvima.
Uzgoj batata
Batatu je za kvalitetan rast i razvoj potrebno 3-5 mjeseci bez mraza. Najee se uzgaja
vegetativno, "presadnicama" (ukorijenjenim izbojima iz korijena), pazei na temperaturu
zraka i tla u trenutku sadnje. Sadnja na otvorenom u kontinentalnom se dijelu Hrvatske
planira oko 15. svibnja te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla
nije nia od 10 C. Presadnice se proizvode u zatienim prostorima uz vrlo visoku
temeperaturu i vlagu i nakon 2 mjeseca spremne su za sadnju. Pripremu tla za sadnju batata
najbolje je poeti ve u jesen, oranjem na dubinu od 30 cm. Prije sadnje kod proljetne
pripreme tla (prije zatvaranja brazde) gnoji se sa 50 kg N, 100 kg P2O5 i 150 kg K2O po
hektaru. Najbolje je sadnju batata obaviti na izdignute gredice malirane crnom PE-folijom.
Razmaci sadnje najee su 1,2 m x 0,3 m-0,4 m, odnosno treba ih prilagodit raspoloivim
strojevima za postavljanje PE- mala i strojevima za berbu. Takvim razmacima sadnje dobiva
se sklop od 20 000 do 27 000 biljaka/ha. Prije mala ispod se postave cijevi za natapanje
kapanjem (to je vanije u uzgoju u mediteranskom dijelu Hrvatske). Neposredno prije sadnje
na PE-mal foliji se izbue rupe na navedene razmake i presadnice se sade. Nakon sadnje
presadnice je potrebno zalijevati (natapati) 3-4 dana tako da se to prije dobro ukorijene, a
potom zalijevanje vie nije nuno, osim u izuzetno sunim godinama u mediteranskom dijelu
Hrvatske.
Treba paziti na plodoredu, pa batat smije doi na istu povrinu tek nakon 3 godine. Izbjegavati
treba tla na kojima je bio sijan kukuruz, zbog moguih oteenja korijenova od upotrijebljenih
herbicida. Prema petogodinjim istraivanjima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, odreene
su pogodne lokacije za uzgoj u kontinentalnom dijelu, a to su Meimurje, Podravina, istona i
zapadna Slavonija, Prigorje, Moslavina te neke mikrolokacije s klimom koja odgovara

navedenim podrujima. U mediteranskom dijelu to su Istra, Primorje i otoci, Dalmacija i otoci

te dalmatinsko zalee. Najbolji se rezultati postiu na glinasto-pjeskovitim tlima koja su
ocjedita, sa slabije izraenom humusnom komponentom, a kiselost bi trebala biti oko pH 6.
Preporuka je da se batat ne sadi na golo tlo, ve svakako na mal od crne PE- folije, jer mal,
osim to omoguuje stalnu toplinu i vlanost u podruju korijena sprjeava rast korova, koji bi
mogli pridonijeti slabijem razvoju korijena batata. Tijekom vegetacije potrebno je suzbijanje
korova meuredno (odnosno izmeu folija), dok se vrijee posve ne razrastu, pa tako zague i
sprijee korov u rastu. Tijekom proizvodnje batata ne nastaju vee tete uzrokovane bolestima
i tetnicima (osim na izuzetno zaraenim i neodravanim tlima).
Neki zemljini tetnici (injaci, klisnjaci, nematode i sl.) mogu napraviti djelomina
oteenja, ali ne s velikim posljedicama za prinos, osim to e se zbog sporadinih buotina na
korijenu pokvariti izgled korijena. Za sprjeavanje takvih oteenja mogu se upotrijebiti
zemljini insekticidi, ali strogo potujui upute o primjeni. Nadzemni dijelovi batata (lie)
mogu biti oteeni napadom pipa ili slinih kukaca, koji grizu ili bue lie. Upotrebom
insekticida takve se tete mogu smanjiti. Tijekom uzgoja nema veih opasnosti od gljivinih
bolesti i nije potrebna preventivna zatita. Ako se pri kraju vegetacije zbog previsoke vlage
pojave odreene gljivine bolesti (trule korijenova vrata i sl.), potrebno je korijenje vaditi
ranije. Zbog moguih napada mieva i voluharica takoer je poeljno vaditi korijenje prije
kraja listopada.
Berba batata
Berba je jedan od teih poslova u uzgoju batata. Na manjim povrinama bere se iskljuivo
runo (tihaama), a na veim mehanizacijom (posebno pripremljenim plugovima ili
preinaenim kombajnima za krumpir). Brati treba vrlo oprezno da se oteenja korijenja
smanje na minimum. Pritom je jedan od najvanijih imbenika kvaliteta (struktura) tla i
vjetina beraa. Rokovi berbe batata ovise o sorti i roku sadnje, ali svakako vaenje treba
treba dovriti prije mraza. Batat dolazi u tehnoloku zriobu ve za 80 dana, to se moe
najjednostavnije provjeriti rezanjem vrijea, u kojih se u zriobi pojavljuje bijeli gusti sok, to
je oit znak pune tehnoloke zriobe. Nakon vaenja korijenje se klasira i priprema za
skladitenje, odnosno prodaju. Trnim se korijenovima smatraju oni vei od 150 g, bez veih
oteenja koice. Budui da u berbi nastaju oteenja korijenova, nuno je prije skladitenja
sve oteene odvojiti od zdravih.
TROKOVI ULAGANJA U PROIZVODNJU
Batat je odlina kultura za proizvodnju u malim obiteljskim gospodarstvima, zbog relativno
jednostavna uzgoja i zbog potpune iskoristivosti. Preliminarna istraivanja o trokovima
ulaganja pokazala su da su trokovi proizvodnje batata (obrada tla, gnojidba, maliranje,
"presadnice", natapanje, vaenje berba, sortiranje i skladitenje na 1 ha oko 120.000 kn. Na
temelju prinosa od 20 t/ha, a na osnovi veleprodajne cijene 7-10 kn/kg (koja jo nije do kraja
odreena jer se batat tek poeo pojavljivati na tritu u Hrvatskoj), moe se oekivati dobit od
oko 80.000,00 kn/ha. Cijena batata u Europi je u prosjeku 4-5 eura/kg .
Podaci o prosjenom prinosu (prema dosad obavljenim istraivanjima) od 25 t/ha ohrabruju
jer pokazuju da se i na tlima prosjene kvalitete i u loijim vremenskim uvjetima batat jo
moe proizvoditi profitabilno. Preliminarna istraivanja o mogunostima prerade pokazala su

da je za preradu u ips povoljnija sorta crvene boje koice i bijele boje mesa, koja ima vie
suhe tvari (30 %), a za pire je prihvatljivija sorta naranastog mesa.
EVO I NEKIH JELA OD BATATA
PAGETE U MEDITERANSKOM UMAKU (za 4 6 osoba)
Sastojci:
500 g pageta
3 4 lice maslinovog ulja
3 renja enjaka, usitnjena
2 lice svjeeg perinovog lista, usitnjenog
200 g ampinjona, narezanih na krike
150 g maslina bez kotica
1 lica kapara
700 g batata s bijelim mesom, oguljenog i izrezanog na kockice
3 4 lista svjeeg bosiljka, usitnjenog (ili liice suenog bosiljka)
1 dl bijelog vina
250 ml vrhnja za kuhanje
2 lice parmezana
liice metvice, suene (po elji)
sol
papar
Priprema:
U zasoljenu, kipuu vodu, s dodatkom lice ulja, stavite pagete da se kuhaju.
U manjoj posudi smijeajte maslinovo ulje, enjak i perinov list.
U dubljoj tavi zagrijte mjeavinu ulja i zaina, i na njoj prite ampinjone 3 minute.
Dodajte batat i malo soli te prite 3 minute.
Dodajte masline, kapare, bosiljak, vino i vrhnje za kuhanje te kuhajte 1 2 minute.
Dodajte jo malo soli, malo papra i metvicu.
Ocijedite pagete. Prelijte po njima umak i posipajte parmezan.

PAGETE CARBONARA S BATATOM (za 4 6 osoba)

Sastojci:
500 g pageta
3 4 lice maslinovog ulja
1 crveni luk, usitnjen
2 renja enjaka, usitnjena
100 g unkarice, narezane na kockice
malo slanine, narezane na kockice
400 g batata, oguljenog i narezanog na kockice
250 ml vrhnja za kuhanje
liice kopra
1 lica svjeeg perinovog lista, usitnjenog
prstohvat origana (po elji)
sol
papar
parmezan ili dimljeni sir, naribani
Priprema:
U zasoljenu, kipuu vodu, uz dodatak lice ulja, stavite pagete da se kuhaju.
Na maslinovom ulju lagano prite crveni luk dok ne omeka.
Dodajte enjak, unkaricu i slaninu te pirjajte 2 3 minute.

Dodajte batat i malo soli te pirjajte 7 8 minuta.

Dodajte vrhnje za kuhanje, kopar, perinov list, origano i malo papra te kuhajte 1 2 minute.
Ocijedite pagete te ih prelijte umakom.
Posipajte parmezan ili dimljeni sir.

LAZANJE OD BATATA I BUKOVAA (za 4 6 osoba)

Sastojci:
1 pakovanje gotovog tijesta za lazanje
2 lice margarina
1 kg batata, oguljenog i narezanog na kockice
350 g svjeih bukovaa
3 4 renja enjaka, usitnjena
liice rumarina, suenog
1 liica kadulje, suene
liice origana, suenog (po elji)
beamel umak
5 dl pasirane rajice
200 g trapista, naribanog
sol
papar

Priprema:
Rastopite margarin, dodajte rumarin i kadulju te ih prite dok ne zamiriu.
Dodajte batat i malo soli te prite 6 7 minuta.
Dodajte enjak i malo papra te maknite s vatre.
Bukovae ispecite na rotilju, grilu ili tavi, a potom ih izreite na manje komade.
U nauljenu posudu za peenje slojevito sloite: tijesto za lazanje, nadjev od batata, sira, pola beamel umaka,
tijesto za lazanje, ostatak beamel umaka, sira, bukovae, tijesto za lazanje, pasiranu rajicu, origano i ostatak
sira.
Zagrijte penicu na 190 C i pecite 40 minuta.

RIOTO OD BATATA I BUKOVAA (za 4 osobe)

Sastojci:
3 4 lice ulja
1 crvena paprika, izrezana na kockice
1 uta paprika, izrezana na kockice
400 g batata, oguljenog i izrezanog na kockice
150 g bukovaa, izrezanih na kockice
200 g rie
3 renja enjaka, usitnjena
2 lovorova lista
1 dl bijelog vina
5 6 dl vode
prstohvat kopra, suenog
prstohvat rumarina, suenog
1 lica svjeeg perinovog lista, usitnjenog
1 liica Vegete
sol
papar

Priprema:
Zagrijte ulje, dodajte papriku i prite je 2 3 minute.
Dodajte bukovae, enjak, lovorov list i malo soli te pirjajte 3 minute.
Dodajte riu, rumarin, vino i 4 dl vode te pirjajte 5 minuta.
Dodajte batat, Vegetu, kopar i jo malo vode (ovisno koliko je ria upila) te pirjajte jo 5 6 minuta, odnosno
dok ria ne bude mekana.
Dodajte malo papra, maknite jelo s vatre, a prije nego to ga posluite posipajte perin.

Sadnice batata mogue je u ogranienim koliinama kupiti na proljee u Zavodu za

povrarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.