SAMOSPOZNAJA I BOGOSPOZNAJA

Uvod
Najee kada uju rije 'samospoznaja' ljudi pomisle na mudru izreku
pripisivanu grkom filozofu Talesu 'Spoznaj sam sebe' (Gnothi seauton) koja je stajala kao natpis na hramu starogrkog boga Apolona u Delfima.
U kranskoj tradiciji pojam se korist za spoznaju o tamnoj strani nae
osobnosti i povezivao se redovito uz 'ispit savjesti' i ispovijedanje vlastitih
grijeha. To je samo jedan vid samospoznaje na kojem se ne smije stati.
Istinska samospoznaja uvijek ukljuuje i spoznaju o naoj svijetloj,
Boanskoj strani.
Prava samospoznaja dogaa se u ozraju povjerenja. to vie imamo
povjerenja u Boga, to vie moemo pogledati istinu o sebi. Moemo
pogledati svoje lice kakvo uistinu jest samo pred nekim komu vjerujemo.
Takoer, iskrena samospoznaja je uvjet da se moe dobro moliti.
Istinska samospoznaja uvijek je povezana sa radom na sebi koji je naporan
i bolan. Stvarna promjena dogaa se u poroajnim bolovima. Na tom putu
dubljeg upoznavanja sebe mi emo se koristiti knjigom koju su napisali
dvojica autora: jedan je katoliki sveenik, ameriki franjevac, a drugi je
njemaki protestantski pastor.
Na zanimljiv i pristupaan nain oni obrauju devet ljudskih karaktera
sluei se tzv. enneagrammom (jedno staro uenje koje potjee
najvjerojatnije iz sufistike tradicije i opisuje devet lica ljudske due).
Mnogi se ljudi plae puta samospoznaje jer se boje pogledati u svoju
nutrinu. Mi silazimo u vlastitu nutrinu s Kristom a ne sami. S Kristom
imamo odvanosti za iskreno sueljavanje sa sobom.
Budui da nas Bog bezuvjetno ljubi sa svim onim to je u nama nije
potrebno bjeati od sebe. U svjetlu ove boanske Ljubavi moe bol
samospoznaje istodobno biti poetak naeg iscjeljenja i postojanja
cjelovitim.
Duhovni uitelji svih duhovnih tradicija Zapada i Istoka znali su da stvarna
samospoznaja jest pretpostavka za 'unutarnje putovanje'. Tereza Avilska u
svog glavnom djelu Zamak due pie o znaenju samospoznaje za molitvu:
"Ne mala bijeda i smetenost dolazi odatle to mi kroz vlastitu krivnju ne
poznajemo sebe i ne znamo tko smo. To je strano neznanje kada netko ne
zna tko je".
S pravom se moe rei da su prve odaje (poetak rasta u duhu) odaje
spoznaje samoga sebe. A 'spoznati sebe' znai prihvatiti u potpunosti svoju
stvarnost, cjelovitu istinu o sebi, biti u svemu osoba istine. Terezija je

uvjerena da ovjek do prave istine o sebi moe doi samo u svjetlu Boje
istine, te stoga spoznaja Boga postaje primarna. Opet, spoznaja Boga bez
poznavanja sebe, raa tamu, kao to i spoznaja vlastite tame bez spoznaje
Boga raa oaj.
Istinska duhovna samospoznaja dovodi do prave poniznosti. Prava
samospoznaja ne baca u malodunost, nego oslobaa. Spoznaja samih sebe,
poniznost, istina o sebi, jest najsigurniji put rasta i otkriva osobu istinske
molitve to se oituje u konkretnim inima ivota s Bogom i ljudi.
Samospoznaja omoguuje osobi da otkrije Boga u samoj sebi i samu sebe u
Bogu, a to otkrie pridonosi uspostavljanju novih odnosa prijateljstva u
svim pravcima.
Sve religiozne tradicije govore o tome kako neophodno razotkriti 'lani ja' i
probiti se do 'istinskog ja', do osloboenja od Ega a to se moe zbiti na
razne naine: inei dobra djela, meditirajui, askezom ili spoznajom.
U kranstvu se otkupljenje od 'lanog ja' shvaa kao dar Boje milosti. Ali
to ne iskljuuje potrebu da ovjek sam sebe pripravi, bude raspoloiv,
otvori se za Milost. ovjek treba initi kao da sve ovisi o njemu. Kasnije e
spoznati da Boji duh bijae ve na djelu u njemu i da ga je potaknuo na
traenje, na borbu i na molitvu. Taj paradoks vlastite borbe i Boje milosti
Pavao je dobro formulirao: "Sa strahom i trepetom radite oko svoga
spasenja! Da, Bog u svojoj dobrohotnosti izvodi u vama i htjeti i djelovati".
(Fil 2, 12)
Duboko sam uvjeren da nam 'Enneagramm' moe pomoi doi do dubljeg i
iskrenijeg odnosa prema Bogu. Kao zrcalo due 'enneagramm' je samo
jedno sredstvo, orue, putokaz izmeu mnogih, a ne jedini odgovor.
Putokazi pokazuju put, ali hodati svatko mora sam. Svaki oblik
samospoznaje, bio on samo psiholoki ili takoer i duhovni, od velike je
koristi za izgradnju zdrave duhovnosti.
Ova knjiga pomogla mi je da sebe bolje razumijem, kao i da dobijem
osjeaj za posebne osobine mnogih ljudi koje poznajem i susreem. Osjetio
sam kako je na odnos s Bogom usko povezan sa naom karakternom
strukturom.
Tekstovi koji slijede mogu produbiti nau samospoznaju, kvalitetno
proiriti nau svijest a na ivot preobraziti. Pred nama je jedna vrsta
'duhovne psihologije' koja na praktian nain povezuje duhovno iskustvo i
moderno uenje o ovjeku (antropologija).
Svaki od devet tipova ljudske osobnosti ralanjuje se na etiri odsjeka:
najprije slijedi jedan opi pogleda na dotini Tip, a zatim postavljamo
osnovnu DILEMU koja je svojstvena tom tipu. To ukljuuje specifinu
napast, grijeh u koji najee upada, te razne strategije i obrambeni
mehanizmi.

Zatim se upuuje na dar ili plod duha koji predstavlja protivnu stranu,
nalije glavnog grijeha.
Konano, tumai se zamka ili fiksiranje dotinog tipa. Time se misli na
nesvjesni ivotni program, uobiajeni nain zapaanja i ponaanja.
U treem dijelu, slijede neki simboli (ivotinje, zemlje, boje) i primjeri iz
literature, povijesti i Biblije.
Na kraju, donosimo upute koje mogu pomoi obraenju i otkupljenju
dotinog tipa: specifini poziv ili zov na promjenu, osobitu ivotnu
zadau i poticaj u svrhu boljeg ophoenja sa sobom. Predstavljamo i
nekog sveca, tj. neku osobu koja nije zanijekala svoj tip, ali je razvila svoje
darove na stvaralaki nain.

TRI SREDITA OVJEKOVIH VITALNIH FUNKCIJA: Glava, Srce, Trbuh

Mirotvorac

9
Idealist

Voa

UTROBA
Motivacija
Optimist

Pomaga

GLAVA
Razum

SRCE
Volja
Karijerist

Legalist

Mislilac

Romantik

Srce: emocionalno sredite

Srce je ovjekovo emotivno sredite koje ravna podrujem osjeaja,
meuljudskih odnosa i susreta. Ljudi srca se kreu u smjeru drugih, to su osobe
darovite u komunikaciji. Razgovorljivi su i drutveni. Jako im je vaan status u
drutvu. Obino se nalaze u zanimanjima gdje se ljudima pomae. Oni vole ivot i brinu
za vanjski dojam. Dobri su suradnici. Vanjski svijet doivljavaju ogromnim, a svoj
unutarnji svijet malenim. Angairani u tom vanjskom svijetu imaju potrebu da budu
drugima potrebni. Imaju naglaenu potrebu za komunikacijom, za odnosima, za
ljubavlju. Tu je potrebna energija srca, a centar se nalazi u limbikom sistemu mozga.
Cilj je razumjeti druge, uivjeti se u potreba drugih i biti blizu njih, ii prema drugima.

Tipovi srca reagiraju neposredno i djelotvorno. Usredotouju energiju na

okolinu i njome nastoje ovladati. Nastoje imati dobre meuljudske odnose. Vani su im
stavovi i miljenja drugih i da li ih drugi prihvaaju. Smatraju se odgovornima za itav
svijet. O sebi imaju visoko miljenje. Snalaljivi su, aktivni i kompetentni. Brinu za
druge i slue drugima, a zaputaju sebe. Vie rade, a manje osjeaju za sebe. Vezani
su za zajednicu. Potrebna im je vea briga za sebe, a ne samo za druge. ive u prolosti
i budunosti, a najmanje u sadanjosti.
Naalost, ljudi srca nemaju pravog pristupa vlastitim osjeajima. Oni
doivljavaju sebe u reakciji na osjeaje ili modele ponaanja drugih. Oni ne mogu
stajati oslonjeni na vlastite snage i neprestano razvijaju aktivnosti da bi osigurali
privrenost ili panju drugih. Srce i cirkulatorni sustav njihovo su tjelesno sredite. Kod
njih su posebno istaknuti dodir i okus. Njima vlada osjeaj zabrinutosti i straha, protiv
ega se bore pomaganjem, uspjehom i posebnou. Zaokupljeni su bivanjem za druge.
Njima je teko samostalno egzistirati. U novoj situaciji oni pitaju: Hou li vam se
svidjeti? Njihova emocionalna inteligencija se povezuje sa srcem. Tu su najvaniji
osjeaji, emocionalni utisci.
Tipovi srca vide ivot kao zadatak koji se mora svladati, to pak vodi u
neprestani aktivizam. U ovome su zaokupljeni (esto nesvjesno) prestiem i ugledom.
Pozitivna strana toga jest da obino imaju jasno definiran osjeaj odgovornosti. Naginju
tome da se prilagode, da zahtijevaju panju i mjesto za sebe, a za to vrijeme oni su ti
koji sve najbolje znaju o svemu. Ravnaju se po onome to o njima misle drugi, a
esto misle da znaju to je dobro za te druge. Dok na jedan pretjeran nain njeguju
svoju briljivost, oni suzbijaju svoju agresiju i skrivaju se iza fasade ljubaznosti i
aktivnosti. Izvana na ljude ostavljaju dojam kao da su samouvjereni, sretni i
harmonini. Iznutra se esto osjeaju praznima, nesposobnima, tunima i
posramljenima.
Oblici pobonosti povezani s druenjem, toplinom i sigurnou (npr.
karizmatski pokreti, molitvene zajednice) od posegne su privlanosti ljudima srca.
Njihov pristup Bogu esto se dogaa putem doivljavanja zajednice. Zato oni trebaju
nauiti biti sami i moliti se tako da ne budu ni zamijeeni niti nagraivani od svojih
blinjih. Isusove rijei: Kad moli, ui u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svome
Ocu, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit e ti (Mt 6,6),
sadravaju istinu posebice za njih. Budui da ljudi srca misle kako sve mogu uiniti
sami, teko im je prihvatiti spasenje kao isti dar. Zadatak njihova ivota sastoji se u
tomu da mnoge stvari kojima se nadaju pretvore u stvarnu nadu.
Pitanja: Jesam li ja osoba srca? Zapaam li brzo i jasno potrebe drugih?
Osjeam li da ak i znam to je za druge bolje? Zaboravljam li na sebe? Putam li da
razum ue u srce? Imam li potrebu biti od koristi drugima? Znam li rei ne mogu?
Imam li osjeaj da vrijedim onoliko koliko sluim? Gledam li sebe iz perspektive
drugog?
Utroba: motivacijsko sredite
Tjelesno sredite koje upravlja ljudima utrobe jest probavni trakt. Oni reagiraju
instinktivno. Trbuhu pripadaju motivacija, borba za pravednost, sklonost konfrontaciji,
5

ekoloka svijest, spontanost. Predstavnici ovog sredita ive naizmjenino u unutarnjem

i vanjskom svijetu, energini su i spontani. Kod njih prevladava osjeaj bijesa i srdbe.
Uho i nos njihovi su istaknuti osjetilni organi. U novoj situaciji prvo to kau je: Tu
sam, bavi se mnome. Za njih je ivot neka vrsta bojnoga polja. Zaokupljeni su, esto
nesvjesno, moi i pravdom. Moraju znati tko je odgovoran. Uglavnom su izravni,
otvoreno ili skriveno agresivni i zahtijevaju vlastiti teritorij.
Tipovi utrobe reagiraju neposredno i emocionalno. Ponaaju se instinktivno.
Vaniji su im principi od prilagodbe. Svoje slabosti skrivaju, a tue otkrivaju. Nastoje
biti uvijek dobitnici. ele ovladati sobom i okolinom. Instinktivno odreuju to vole i
to ne vole, to ih privlai i to odbija. Dre se svoje procjene i nju smatraju stvarnou.
Naknadno trae racionalne razloge za svoje ponaanje. Skloni su srdbi. Reagiraju
nagonski i estoko. Potiskuju emocije. Mogu biti neosjetljivi, grubi i bezobzirni.
Reagiraju uz gledanje i sluanje. Zadovoljavaju vlastite, a zanemaruju tue potrebe.
Potreban im je uvid u vlastito djelovanje i stalno povezivanje unutarnjeg i vanjskog
svijeta.
Ljudi utrobe ive u sadanjosti, sjeaju se prolosti i nadaju se mnogoemu u
budunosti. Kad stvari krenu loe po njih, obino krive sebe: Sve sam pogrijeio. Lo
sam. Jadan ja! Skloni su tad samosaaljenju. Ljudi utrobe svjesno su ili nesvjesno
upravljani agresijom. S druge strane, imaju vrlo malo pristupa do svojih tjeskoba i
strahova. Oni su skriveni iza fasade preuzetnosti. Izvana na veinu promatraa
ostavljaju dojam samopouzdanja i snage, dok iznutra znaju biti mueni moralnim
sumnjama u pogledu samih sebe. Oni imaju naglaenu potrebu za autonomijom. Tu
je potrebna energija trbuha, a centar se nalazi u modanom deblu. Cilj je potvrivati se,
boriti se, svaati se, znati se postaviti protiv drugih.
Za njihov molitveni ivot su najbolje vjebe meditacije u kojima su u
potpunosti svjesni sebe i svoga tijela. Budui da slijede svoje instinktivne poticaje, u
dio njihovih ivotnih zadaa ide i to da okrenu svoje ope voljenje u autentinu ljubav
koja je specifina, konkretna i u cijelosti osobna. Njihova instinktivna inteligencija se
povezuje s trbuhom. Tu su najvanija osjetilna zapaanja, nai organi zapaanja. U
pozadini se nalazi gnjev. Taj gnjev moe biti pounutranjen, uspavan ili izraen vani.
Pitanja: Jesam li ja osoba utrobe? Bacam li se u akciju a da nisam svjestan/a to
inim, da prije ne promislim? Djelujem li instinktivno? Jesam li sklon/a srdbi, bijesu?
Jesam li sklon/a samosaaljevanju? Borim li se za svoje mjesto u zajednici, drutvu,
radnom mjestu? Osjeam li da je ivot borba? Znam li se oputati i uivati? U emu
uivam?
Glava: intelektualno sredite
Glava je intelektualno sredite djelovanja. Pripadaju joj praktino miljenje,
logika, principi, stavovi, misli, ideje, planovi. Ljudi glave imaju tekoa u pokazivanju
emocija: Manjka im prava toplina i spontanost. U strahu su i zato su stalno budni i
zabrinuti. Njihov kontrolni toranj je mozak. Njima upravlja sredinji ivani sustav i oni
su u prvom redu ljudi oka. Oni su promatrai, otro uoavaju unutarnji svijet,
objektivno promatraju vanjsku stvarnost, praktiari su i ele neto ostvariti. Njihova
naglaena potreba jest potreba za orijentacijom. Tu je potrebna energija glave, a
centar se nalazi u kori velikog mozga. Cilj je distancirati se od drugih i biti za sebe.
6

Tipovi glave nastoje shvatiti to se dogaa. Trae sigurnost u svojoj nutrini. U

strahu su. Vanjska zapaanja analiziraju i obrauju. Najvanija im je unutarnja
sigurnost. To su ljudi koji primaju: skupljaju podatke i okoline i sreuju ih u sebi.
Vaan im je uvid u vlastitu unutarnjost. Bave se injenicama i stvarnou. Polaze od
onoga to stvarno vide i sve provjeravaju. Najvanija im je istina. ive distancirano i
povueno. Preosjetljivi su i nepovjerljivi. Ponaaju se racionalno. Ne osjeaju se
slobodno i ugodno u vanjskom svijetu. Potrebno im je izai iz sebe, okrenuti se okolini i
drugima. Sadanjost uglavnom promatraju, ali u njoj slabo sudjeluju.
U novoj situaciji ljudi glave prvo ele vidjeti svoj put: Gdje sam sad? Oni
ivot vide prije svega kao zagonetku i misterij. Imaju osjeaj za red i dunost. Djeluju
tek nakon to dobro promisle stvari i poslu pristupaju metodino. Budui da pate od
pretjerane tjeskobe, oni skrivaju osjeaje, osobito one njene, i to esto iza fasade
objektivnosti i neuplitanja. Izvana izgledaju bistro, uvjereno i pametno. Iznutra se pak
esto osjeaju izoliranima, zbunjenima i beznaajnima. Njihova mentalna inteligencija
se povezuje s glavom. Tu su najvaniji mentalni utisci, razmiljanja, ideje. U pozadini
se nalazi tjeskoba. Strah moe biti internaliziran, projiciran van ili pretvoren u
pretjeranu radost.
Ljudi glave komuniciraju s Bogom preko Sina, u kojemu je Bog objavio sebe i
postao vidljivim. Njihove molitve mogu se na ljude izvana doimati kao suhe i
apstraktne, kao puko ispunjavanje dunosti. Konkretni oblici meditacije (npr. gledanje
slika), u kojima mogu neto probrati, takoer gode njihovom ukusu. Ljudi glave imaju
potekoa u prijelazu s miljenja na djelovanje, jer su neodluni. Sline probleme
imaju u komunikaciji s drugim osobama, u prijelazu od izolacije prema zajednici.
Njihov ivotni zadatak sastoji se u pretvorbi mnogih sumnji i djelominih istina u
vjeru, koja ne ostaje samo u glavi ve zahvaa itavu osobu.
Pitanja: Jesam li ja osoba koja preteno funkcionira na razini glave? Treba li mi
podosta vremena za neku odluku? Kakav/a sam u uspostavljanju odnosa s drugima?
Imam li prijatelja? Kako komuniciram na poslu s drugima? Mogu li se uivjeti u
potrebe i emocije drugih osoba? Jesu li mi naela vanija od osobe? Moram li sve imati
pod kontrolom, sve isplanirati, provjeriti?

Devet naina ljudskog ponaanja

Nijedan eneagramski tip nije potpuno i u cijelosti prisutan kod pojedinca. Svi
smo mi kombinacije tih brojeva koji imaju vei ili manji utjecaj na nae ponaanje.
Devet brojeva predstavljaju devet ivotnih ciljeva i devet ivotnih filozofija.

TIP JEDAN
Opi pregled
Tip jedan su idealisti koje pokree duboka enja za jednim svijetom istine,
pravednosti i moralnog reda. Oni su iskreni i 'fair', te mogu druge potaknuti
da na sebi rade i sebe nadiu. Oni su esto nadareni uitelji/ce koji se trude
biti drugima dobar uzor. Njima je jako teko prihvatiti vlastitu i tuu
nesavrenost. Samo kada su sasvim otkupljeni naue prihvaati stvarnost te
imati povjerenje u polagani rast Dobra (Kraljevstva Bojega) u svijetu.
Od malih nogu tip Jedan pokuao je biti uzorno dijete. U djetinjstvu su
navikli sluati glasove koji su im govorili: 'Budi dobar! Pristojno se
ponaaj! Ne budi djetinjast! Budi bolji!' Shvatili su da trebaju zasluiti
ljubav svoje okoline time to e ispuniti sva njezina oekivanja i biti
'dobri'. Ovaj zahtjevni unutarnji glas u njima prati ih itavi ivot. esto je
to glas jednog od roditelja. Zato tip Jedan voli moralizirati, on je
perfekcionist i esto nezadovoljan. Imaju visoke zahtjeve i ideale. Oni se u
ivotu mnogo trude i pretjerano rade. Uinit e sve da ne bi izgubili ljubav
osoba do kojih im je stalo.
Mnogi izmeu tip Jedan su tzv. 'nadarena djeca'. Oni su esto mamini ili
tatini ljubimci. Ovdje meutim lei njihova 'drama': mnogi roditelji
nadoknauju svoje neispunjene ivotne snove tako to ih pokuavaju
ostvariti kroz svoju djecu. Da ne bi izgubilo ljubav svojih roditelja, djeca
ue od malena ispuniti njihova oekivanja i elje, ali time gube sve vie
kontakt sa vlastitim osjeajima i potrebama. (esto su navezani na majku)
Prema shvaanju S. Freuda u ovom sklopu osobitu ulogu igra odgoj za
istou, urednost. Njihov samonadzor i tobonja moralna nadmonost
postaje 'nadomjestak' za odricanje od tzv. 'niih uitaka'.
Oni su esto fanatici u urednosti. Opaze odmah im neto nije na svom
mjestu. I osjeaju se bolje kada je sve na svom mjestu. Takve osobe stalno
neto iste, premjetaju, peru. Kada netko ne isprazni pepeljaru, dre
moralnu propovijed. Ako shvate da u tome pretjeruju, znaju se nasmijati na
raun sebe.
Tip Jedan pokuavaju biti dobri da ne bi bili kanjeni. Oni ele po svaku
cijenu sprijeiti da ih njihov nutarnji glas osudi. Zahtjevi izvana polako se
premjetaju unutra. Sada poinju sami sebe optuivati ako nisu dovoljno
'portvovni', 'dobri' ili 'velikoduni'. Ali vano je uoiti tu se ne radi o
objektivnoj portvovnosti, dobroti i velikodunosti, nego o onome to oni
dre kao takvima. Ovaj nutarnji glas kao da ih stalno pita: 'Jesi li dovoljno
dobar?' U njihovoj nutrini odrava se sudski proces u kojem su oni i
8

optueni i branitelji. Tko nije tip Jedan ne moe sebi niti predoiti kako taj
nutarnji proces kanjavanja zna biti muan.
Hoe se velika odlunost prekinuti ovaj proces i sebi jasno rei: 'Prestani s
tim! Poludjet e od svih tih pretjeranih mjerila i moralnih naela. Sjeti se
zaboga da je to tvoj subjektivni pogled a ne objektivna istina!'
Tip Jedan prerano odrastu, uozbilje se. esto su morali vrlo rano preuzeti
odgovornost za obitelj iz bilo kojeg razloga ili zato to su kao najstarije
dijete trebali mlaoj brai i sestrama biti primjer.
Ima jo neto kod njih prepoznatljivo: vole tedjeti novac. To im daje
dobar osjeaj. Kod njih vlada geslo: Uvijek je bolje novac tedjeti nego li
ga troiti!
Imaju sklonost pravdanju, nepopustljivosti, parnienju. Vole ustanoviti da
su oni imali pravo.
DILEMA
Traenje savrenstva (potpunosti) vlada ivotom ovih osoba i upravo u
tome lei i njihova glavna napast. U borbi protiv nesavrenosti mogu se
razviti u Don Quichotte koji se bore protiv vjetrenjaa i sanjaju 'nemogue
snove'.
Kada neto zapaze to odgovara njihovom idealu savrenstvo od radosti
'iskoe iz koe' i nekoliko trenutaka su najsretniji ljudi na svijetu. To moe
biti zalazak sunca, neko umjetniko djelo, glazbeni komad ili susret s
nekim ovjekom koje za jedan trenutak dre neim 'savrenim'. Ali im
otkriju da i ovaj ovjek ima pogreke i slabosti, brzo se razoaraju. Zato se
tip Jedan uvijek iznova osjea frustriranim. ivot i ljudi nisu onakvi kakvi
bi trebali biti. Prije svega, oni su razoarani radi vlastite nesavrenosti.
Zbog toga je za njih religiozni put jako privlaan: jer, barem je Bog
savren!
Oni su odgovorni i savjesno ispunjavaju svoje dunosti. esto su ubitano
toni. Imaju budilicu u glavi. Stalno se nalaze pod pritiskom vremena,
biljee termine. Vrijeme prolazi, a ja jo uvijek nisam savren!
Oni su ozbiljni ljudi. Rijetko priaju viceve. Doputaju sebi predah i
oputanje tek kada su sve svoje zadae temeljito i potpuno ispunili. A to je
rijedak sluaj. Uvijek ima neto to se dade poboljati. U nastojanju oko
boljega nema odmora! Ako imaju neki hobby, onda je to uglavnom neto
jako praktino, to drugima koristi ili ini radost. Recimo, rado peku kolae
i sl.
Tip Jedan ima sklonost sebe zanijekati i mogu svoje osjeaje i potrebe
potisnuti ili sasvim umrtviti. Oni su po naravi askete i puritanci i nadaju se
sebe spasiti time to barem pokuavaju dosei Ideal. Zbog toga jako teko
uspijevaju uivati ivot. Odmah osjete grinju savjesti. Ameriki puritanci
jednom su proglasili ples i igru grijehom.
9

Calvin, otac puritanizma, bijae tip Jedan. To ne znai da su oni nesretni,

smrknuti. Oni se rado smiju drugima koji su komini, oputeni i 'otkaeni',
ali sami ne mogu takvo to initi. Jedna strana u njima estoko protestira
im pokuaju biti malo neozbiljni.
Bez pomoi molitve i meditacije, dakle otvaranja duhovnosti, oni postanu
zanovijetala, angrizavci, svadljivci, cjepidlake. Molitva im pomae da bi
u ovom nesavrenom svijetu ipak bili sretni. Nije im lako ui u tiini,
smiriti se. Premda to za njih nije nimalo lako, ovi ljudi trebaju uiti ui u
mir da ne bi samo opaali nesavrenost svijeta (a to im ne pada teko!),
nego se uili prihvaati i ono to je nesavreno i nepotpuno. I to je njihova
glavna ivotna zadaa i izazov.
Takvi ljudi vide mnoge patnje, gluposti, prevare, povrnosti u svijetu i to ih
strahovito ljuti. A jo srditijim ini ih ono to kod sebe otkriju. Zato su jako
srditi. Srditost je njihov glavni grijeh.
Dodue, oni e teko priznati sebi ili pred drugima da su agresivni. Iznutra
u sebi kuhaju od gnjeva jer je svijet tako prokleto nesavren. Ali to teko
sebi priznaju. Oni e radije rei: 'Ma nisam ljut na tebe, premda bih imao
pravo zbog tih i tih stvari biti ljut!'
Obrambeni mehanizam koji su razvili kako ne bi morali pokazati svoju
ljutnju zove se kontrola reakcija. Umjesto da neposredno i izravno
reagiraju, u djeli sekunde nastupi u njihovoj nutrini proces cenzure u
kojem odlue to i u kakvom obliku na vani smiju pokazati.
injenica da ne ele priznati svoje agresije, izaziva u njima nevjerojatan
pritisak. Mogu se pretvoriti u hodajui 'uskipjeli lonac'.
Pritisak da stalno ine 'dobra djela' natjeralo je u svoje vrijeme Martina
Luthera u oaj. On je njihov najpoznatiji predstavnik.
Postoje takoer jako neotkupljeni tipovi Jedan koji svoje dileme rjeavaju
na nain da vode dvostruk ivot. U javnosti i tamo gdje su poznati i gdje ih
se promatra, ponaaju se korektno, moralno i besprijekorno. Ali kada se
osjete da ih nitko ne promatra ili se nalaze u tuoj okolini, moe se
dogoditi da potajice iive sve ono to sebi i drugima zabranjuju. To osobito
vrijedi za njihove potisnute seksualne elje. Neurotini tipovi Jedan mogu
propovijedati moral i ivjeti nemoralno. Oni se tada pretvore u farizeje i
licemjere kojima Isus ree: 'Tko je od vas bez grijeha, neka privi baci
kamen!' (Iv 8,7)
Osobiti dar ili plod duha koji krasi zrelog i otkupljenog predstavnika tipa
Jedan jest druga strana njihove specifine slabosti, a to je u ovom sluaju
vedra oputenost. Kako doi do tog dara? Kako nauiti ophoditi sa
vlastitom ljutnjom i agresivnou?
Tri stvari osobito im pomau: molitva, ljubav i priroda. Molitva ublauje
nutarnje glasove pretjerane dunosti i odgovornosti i vodi neposredno do
ljubavi koja je 'sveza savrenstva' (Kol 3, 14). Konano, pomae im priroda
i etnja u prirodi.
10

Veina 'Jedinica' vole raditi u vrtu, obraivati voke, etati umom. Mnogi
su u ekolokim pokretima. Bez prirode, ljubavi i Boga, tipu Jedan je
gotovo nemogue dospjeti u prostor vedre oputenosti i strpljenja. Tada
ostaju cijeli ivot agresivni idealisti i ideolozi koji druge osuuju i od njih
zahtijevaju da se prema njihovim predodbama moraju popraviti i biti
'savreni'.
Osim oputenosti, kada dosegne odreeni stupanj nutarnje zrelosti
otkupljeni tip Jedan ima i druge darove. Oni su razumni, pravedni i
uravnoteeni. Zbog toga su dobri uitelji, upnici, inovnici, itd.
U govoru ili kada javno nastupaju znaj esto koristiti: 's jedne strane s
druge pak strane', to znai da ele biti krajnje fer i uvijek gledaju i onu
drugu stranu. To je prokletstvo i blagoslov istodobno.
Zreli tip Jedan zna dati promiljene i razborite odgovore. Njihovo
miljenje je prolo kroz vatru nutarnje kritike, kroz mnoge nutarnja 'kada' i
'ako' prije negoli nekome javno reknu svoje miljenje ili savjet. Zato kada
jednom izraze svoje miljenje, teko im se je usprotiviti!
Slabo razvijeni tip Jedan moralizira, stalno govori sa uzdignutim prostom i
sve kritizira u svijetu. Mogu biti jako arogantni i samopravedni.
Teko donose vane odluke jer se boje uiniti pogreku. Oklijevaju. esto
se ne pomiu naprijed i zato to se previe bave prolim pogrekama.
Moraju uvijek oistiti prolo. Pretvaraju se u 'savjest' obitelji. Uvijek
spominju prole krivnje i proroci su obraenja. esto su ovi tipovi
reformatori.
Specifini pad (slabost) lei u njihovoj osjetljivosti. Olako upadaju u brze
sudove o svemu i svakome. Trebaju nauiti izvaditi brvno iz svoga oka,
prije nego li se pozabave trunom u oku brata svoga (Mt 7, 3-5).
Nezreli tip Jedan stalno kritizira a drugi osjeaju tu negativnu energiju.
Ljudi se boje otvoriti pred njima jer imaju strah da ih on potajno osuuju.
Oni su esto 'bojovnici' koji spaavaju svijet i koji uivaju u tome da iz
korijena istrijebe zlo. Sv. Jure ili sv. Mihovil, koji u kranskoj tradiciji
ubijaju Zmaja, zatitnici su tipa Jedan.
U odnosima energija tipa Jedan moe dovesti do velikih komplikacija. Oni
se rado zaljube u ovjeka koji je u njihovim oima savren. im se pokae
prvo slabo mjesto, pokuavaju ga mijenjati. Oni imaju vrlo malo
razumijevanja ako se drugi jednako ozbiljno ne trudi postati 'bolji ovjek'.
Kada drugi meutim priznaju svoje pogreke i obeaju popraviti se i to
potvrde svojim ponaanjem, tip Jedan tada velikoduno sve oprata i
zaboravlja. Ali pratanje je kod tipa Jedan rijetko sasvim bezuvjetno.
Simboli i primjeri
ivotinja koja se pripisuje neotkupljenom tipu Jedan jest agresivni i lajavi
terijer (engleska rasa psa, dobar za lov). Takoer mrav i pela
11

simboliziraju njihovu marljivost. Simbolina nacija jest Rusija. Ruski

utopisti, revolucionari i pisci kao Dostojevski i Tolstoj utjelovljuju san o
savrenom svijetu i humanijem drutvu. I Mihael Gorbaov spada u ovaj
reformatorski ideal.
Boja tipa Jedan je srebrena. Srebrena je hladna, trijezna i jasna boja. Ona
predstavlja mjesec koji svoj sjaj duguje Suncu (viem idealu).
Redovnik Martin Luther bijae u dnu svoje due ovjek koji je eznuo za
Bogom koji ljubi bezuvjetno. Njegovo ivotno pitanje bijae: 'Kako do
Boga koji je milostiv i milosrdan?'
S pravom se obruio na katoliko uenje u njegovo vrijeme koje je uilo da
Boju ljubav treba zasluiti kroz rituale, dobra djela i sl. Luther je imao
jako strogog oca na zemlji i ljutitog Boga na nebu. I majka Crkva bijae
stroga i zahtjevna. I to ga je guilo.
isto psiholoki gledajui, Reformacija je nastala iz zapletenosti tipa Jedan
u vlastite prisile. Luther je u dnu due eznuo za bezuvjetnom milou,
ljubavlju i prihvaanjem.
Erik H. Erikson doao je do vanih psiho-analitinih uvida istraujui
Lutherov ivot. Dvoznani odnos prema svome ocu bijae glavni razlog za
doivotne Lutherove borbe i prisile. Kada je Luther kasnije opisivao svoje
ispovjedne skrupule, spominjao je redovito libido (seksualni uitak), ira
(srditost) i impatientia (nestrpljivost) kao glave izvore napasti. Kao mlad
ovjek trpio je od zaepljenja i mokrenja.
I tada je otkrio apostola Pavla i kod njega naao odgovor na ono to ga je
muilo. I Pavao je bio tip Jedan. Da se osjetiti, dok itamo njegove
poslanice, da je Pavao na trenutke previe svadljiv i nepopustljiv, da uvijek
hoe imati pravo? Bijae farizej.
No, Bog je preobrazi njegov glavni grijeh i uinio od njega dar. Postao je
gorljivi propovjednik Evanelja i sve bi za Krista uinio. Ali osjeamo da
je to ponekad pretjerano i najradije bi mu rekli: 'Smiri se, Pavle! To je ipak
previe!' Osobito kada Pavao napada i kritizira, moe biti jako neugodan,
zajedljiv i sarkastian prema svojim protivnicima.
U tom pogledu zanimljiv je sluaj o kojem Pavao pie u poslanici
Galaanima kada se obruio na apostola Petra (tip est) i u lice mu se
usprotivio jer je zavrijedio osudu (Gal 2, 11). Petar je najprije u zajednici u
Antiohiji zajedno blagovao s poganima, a kasnije se poeo povlaiti kada
su doli pravi idovi. Pavao napada njegovo povlaenje i prijetvornost.
Pavlu bijae na srcu da istakne kako je Krist ukinuo stare granice izmeu
idova i pogana.
Obraenje i otkupljenje
Tip Jedan treba nauiti da ne postoji samo jedan ispravan put, nego da svi
putovi vode u Rim.
12

Neotkupljeni Jedan uvijek trai zgodnu rtvu na koju onda prenosi svoje
negativne osjeaje i raspoloenja; u pravilu je to prva i najbolja osoba u
njihovoj blizini: njegova djeca, brani partner.
Oni su jako ugodni dokle sebe ne uzimaju odve ozbiljno. Za njih je zato
izlaz u tome da znaju sebe relativizirati i da se mogu nasmijati na vlastiti
raun. Oni trebaju prestati traiti sve ili nita.
Duboko u njima ivi ideal Dobrote, Istine i Ljepote. I ta energija daje im
snage da rade bez predaha. Bog redovito iskoristi tu njihovu energiju za
dobro, premda nisu uvijek najii motivi koji ih pokreu. Ipak, u svemu
ime se tip Jedan bavi ima neto i od pravog predanja.
Premda mnoge stvari ine zbog sebe, doim to spoznaju i ponizno priznaju,
Boja milost i ljubav u njima postaje mona. Samo se na istini moe
graditi! Lai i iluzije razotkriju se prije ili kasnije. Cilj ovih predavanja jest
upravo to: imenovati i demaskirati nae lai kako bi se stvorilo mjesto za
Boju milost koja nam moe pomoi graditi na istini umjesto na
samozavaravanju.
Specifini poziv koji tip Jedan mora uti i posvojiti jest rijei rast. Nauiti
vidjeti stvari kako rastu. A to raste, jo nije savreno. Ali je na putu. Isus
je ispripovjedio mnoge prispodobe u kojima sjetva i etva, strpljivo
ekanje u meuvremenu, predoava dolazak Kraljevstva Bojega. Tako
itamo: 'Kraljevstvo je Boje kao kad ovjek baci sjeme u zemlju. Spavao
on ili bdio, nou i danju sjeme klija i raste sam ne zna kako; zemlja sama
od sebe donosi plod: najprije stabljiku, onda klas i napokon puno zrnja na
klasu. A im plod dopusti, bre se on laa srpa jer eto etve' (Mk 4, 26-29).
Bog koji je savren ima strpljivosti i doputa vrijeme rasta. Tip Jedan koji
to isto ini, ima udjela u boanskoj oputenosti.
U ovom procesu moe se preobraziti destruktivna srdba ovih ljudi u 'svetu
srdbu'. Biblija esto govori o Bojoj srdbi naoigled nepravde na zemlji.
Proroci Starog zavjeta i Isusa znali su se razgnjeviti. Najpoznatiji je sluaj
ienja hrama. Kod Isus je, meutim, 'sveta srdba' uvijek izraz ljubavi i
nikada ne ide protiv ljubavi. On ne eli nikoga unititi, nego uspostaviti
izvorni poredak, ispraviti iskrivljenja i nepravde.
Ignacije Loyolski, utemeljitelj Isusovaca, bijae takoer tip Jedan. Njegove
glasovite Duhovne vjebe svjedoe o tome. Njihova jaa strana je
temeljitost i savjesnost pri istraivanje sebe i spremnost podvri se
mukotrpnom radu na sebi i ispitivanju vlastitih motiva.
Kao ivotna zadaa koja pripada tipu Jedan i koju trebaju nauiti glasi:
Ostaviti nekada po strani svoje dunosti, red i napor oko poboljanje svijeta
i znati zaigrati, prepustiti se slavlju i ivot uivati.
Takoer, kada se oslobode svoje preosjetljivosti i gnjeva, tada je mogue
milosre. Vedra oputenost, strpljivost i milosre to krasi otkupljenu
Jedinicu.

13

Kratki saetak: Tip JEDAN

Tip Jedan misli da je samo ono to je potpuno, savreno, vrijedno ljubavi.
Treba zasluiti pravo da budemo ljubljeni. Zato je najvanije za tip Jedan:
povjerovati u bezuvjetnu ljubav! Ljubav zasluuje i ono to je nesavreno,
krhko i slabo...
esto ih stvarnost razoarava zato to stalno oekuje da e konano doi
neto savreno. Ovo razoarenje izraava se u bijesu, gnjevu. To nije bijes
na neto posebno, nego openita ljutnja radi nesavrenosti svijeta.
Ovaj gnjev (srdba) opskrbljuje ih meutim s velikom koliinom energije u
pokuaju da poboljaju svijet. Ali to je agresivna energija. Oni esto ine
ono to je ispravno ali iz pogrenih motiva. To otkrie je za njih jako
poniavajue! Jer oni redovito misle kako rade sve iz ljubavi prema Bogu.
Ima naravno i nje u svemu to oni poduzimaju.
Bijes ne izgleda kao bijes. Na prvi pogled djeluje kao idealizam ili revnost,
gorljivost. Zato je skriven drugima i njima samima. Oni su redovito jako
iznenaeni kada otkriju da je njihov glavni grijeh upravo srdba. Njima je
teko priznati da se radi samo o njihovim visokim idealima a ne bezuvjetno
o nekom objektivnom plemenitom cilju. I to moraju spoznati ako ele
postati milosrdni.
Duboko u njima postoji velika rijeka, bujica ljutnje, koju ne spoznaju ili ne
priznaju. Ova bujica tjera ih esto na brzoplete sudove i presude. I to moe
postati trajno stanje ako se ve u zaetku ne zaustavi taj proces. Tada
nastaje zaarani krug iz kojeg teko izlaze: ljutnja sud pritajena mrnja
(tenja za osvetom).
Tip Jedan treba prestati svoj bijes nazivati drugim imenima, kao npr.
'istina' ili 'pravinost'. Dugo vremena nisu svjesni da reagiraju 'agresivno'.
Ali bijes, srdba, ljutnja postali su jedini izvor energije u njihovom ivotu a
da nisu toga ni svjesni.
Oni osjeaju ono to trebaju osjeati. Zato su njihovi osjeaji skriveni. Tip
Jedan mora otkriti svoje istinske osjeaje i vlastiti pogled na stvarnost. To
ide jako teko, jer je sve to stalno bilo pokrito i potisnuto zapovijedima i
zabranama. Oni trebaju prestati donositi sudove, osobito moralne sudove.
Oni su opsjednuti moralnim sudovima. Sve mora biti dobro ili zlo,
kreposno ili greno. Kada dopuste stvarima da budu onakve kakve jesu i
kada naue najprije vidjeti prije negoli sude tada dospijevaju do vedre
oputenosti. Tada su pobijedili i preobrazili svoju srdbu. A bilo kada oni
se umore od svoga bijesa i ozbiljnosti i tada shvate da unutarnji mir jest
najvei dar.
Otkupljeni tip Jedan ima izraziti smisao za sklad i uravnoteenost. U
pravilu dre ih za veoma razumne ljude.
Geslo 'sve ili nita' provlai se kroz njihov ivot. Ono zna prouzroiti
velike nevolje, osobito u braku kada shvate kako je nesavren. Tada se ele
14

rastaviti. Bolje 'nita' nego stvarati kompromise. Umjesto 'sve ili nita'
trebaju dopustiti: 'ne samo nego i'. To ima otkupljujue djelovanje za tip
Jedan.
Njima je od velike koristi vidjeti Boga kao Oca koji ih bezuvjetno ljubi i
koga zanima njihova osoba a ne njihova djela. Tada dobiju osjeaj
bezgranine slobode slobode od sebe. Na duhovnom putu razviju
oputenost i strpljivost. Lake prihvaaju tue pogreke.

PODSJETNIK: Tip JEDAN

Poziv: rast - Plod duha: vedra oputenost (strpljivost) Nain govora:
pouava, moralizira ivotinje: terijer, mrav, pela Zemlja: Rusija
Boja: srebrena Obrambeni mehanizam: kontrola reakcija Pad:
osjetljivost Glavni grijeh: srdba Slika o sebi: Ja imam pravo
Izbjegavanje: ljutnja Napast: savrenstvo Nasljedovanje Krista:
pedagogija, tolerancija, strpljivost.

TIP DVA
Uvod
Problematika odnosa izmeu samospoznaje i Bogospoznaje nezaobilazna
je u duhovnom ivotu. Za duhovni rast od presudne je vanosti spoznaja,
uvid, svjesnost, pozornost, sposobnost da gledamo dublje u prirodu stvari i
fenomena.
Duhovno osloboenje je pitanje duhovnog uvida. Zato Isus kae: "Istina e
vas osloboditi" (Iv 8, 31). U evaneljima veliku ulogu imaju pojmovi kao
to su 'istina', 'svjetlo', 'oko', 'uho', 'sljepoa' i sl. Osloboenje je pitanje
zapaanja a ne samo vjere. 'A blago vaim oima to vide i uima to
sluaju.' (Mt 13, 16)

15

Duhovni problem ovjeka sastoji u tome da mu najee nedostaje uvid i

pozornost. Isus dodue razlikuje izmeu povrnog promatranje (gledanja) i
dubokog 'znati vidjeti'. Prava duhovnost nije mogua bez dubokih
duhovnih uvida.
Opi pregled
Tip Dva mogue je prepoznati po tome to on ulau svoju snagu i darove
koje posjeduje na korist drugih. On e se rado pobrinuti za zdravlje,
prehranu, odgoj i dobrobit ljudi s kojima ivi.
Oni su kadri s drugima velikoduno sve podijeliti, drugima dati i 'zadnju
koricu kruha' ili 'komad odjee'. Oni se nalaze uvijek blizu drugima koji
prolaze kroz neku krizu, trpe bol, podnose patnju ili neki sukob. Na taj
nain ono svojim blinjima prenose osjeaj da je tu netko za njih i da ih
prihvaa.
Ova ljubav prema blinjima ima naravno i svoju sjenovitu stranu koju
valja osvijetliti i koja se ne vidi u prvi mah.
Tip Dva ivi od toga da se drugima svidi. Njima je potrebno neobino
mnogo potvrivanja u ivotu. Mnogi od njih imali su sivo i alosno
djetinjstvo; nedostajao im je osjeaj zatienosti, onaj osjeaj da su doma.
Ili su iskusili samo uvjetovanu ljubav, kupljenu ljubav plaenu poslunim
ponaanjem. Ili su zarana postali emocionalna potpora drugim lanovima
obitelji.
Odrastali su s osjeajem da moraju biti korisni. Poruku koju su ponijeli u
ivotu glasi: 'Drugi e me ljubiti samo ako prema njima uvijek budem
njean, pun razumijevanja i spreman pomoi a svoje vlastite potrebe
ostavim po strani.'
Kada odrastu, postanu portvovne majke ili tete te redovito biraju zvanja u
kojima mogu pomagati i sluiti drugima. Oni su najee 'Milosrdni
Samaritanci' i mae bi se drutvo raspalo da se toliki iz tip Dva ne rtvuju
za opu dobrobit. Tipini poslovi: socijalna radnica, medicinska sestra ili
sestra u starakim domovima i sl. Tu se daju do krajnjih granica svojih
snaga. I moe se dogoditi da potpuno 'puknu' ako ne posluaju neiji
pametni savjet ili dobronamjerno upozorenje u stilu: 'Ne samo davati, nego
i primati! Recimo, mogu kao tajnice sluiti duom i tijelom, ali hoe sve
informacije i pamte svaki detalj. Svojom brinou ele kontrolirati sve.
O njima su napisane mnoge knjige u kojima se analizira duevna
problematika osoba u zanimanjima kojima se direktno pomae drugima.
Oni koji su godinama pomagali drugima, na kraju postanu sami
bespomoni i potrebni tue pomoi. To je tzv. 'sindrom pomagaa' kojima
treba pomo.
Ali problem nastaje kada ne naiu na zahvalnost. Tada se pitaju: 'Kako su
mi mogli tako neto uiniti nakon svega to sam za njih uinio!' Oni
16

redovito naviknu druge da se za njih brinu ne traei nita zauzvrat. Ako

meutim taj drugi osjeti da mu je to previe naporno i da ga 'gui' te pokua
napraviti mali odmak, tada se tip Dva osjea prevarenim i iskoritenim jer
mu nije uzvraeno na njegovu 'ljubav'.
Tip Dva (kao i tip Tri i etiri) pripadaju 'podruju srca'. 'Tipovi srca'
najee su voeni 'izvana' a to znai da njihovo dobro raspoloenje ovisi
najvie o tome kako okolina na njih reagira. Njihovo raspoloenje ovisi o
koliini simpatije ili odbojnosti prema njima. Za njih je svijet pozornica na
kojoj ine sve da ih se primijeti. Ako ih se ne primijeti, kao da nestane
benzina u autu. Oni e prevrnuti nebo i zemlju da bi privukli nau
pozornost.
To je kod djeteta razumljivo i oprostivo, ali problem poinje kada se
odrasli ponaaju po tom modelu. Bilo kada ta igra tipa Dva poinje druge
ljude iritirati i nervirati. Tko se drui neko vrijeme sa nezrelim,
neotkupljenim tipom Dva, osjeti kao da iz njega izlazi neka suptilna
energija koja nas polako osvaja i vrsto stee porukama kao to su:
'Primijeti me! Trebaj me!'
Zato se njima u tom stanju moe lako manipulirati. Dovoljno je da rekne:
'Ja te trebam!' i odmah svaki otpor poputa. im uju glagol 'trebati',
izvui e zadnji atom energije i pohitati u pomo. Kasnije kada se vraaju
kui umorni, sebe predbacuju u stilu: 'Ah, glupane jedan! Zato si opet
dopustio da te iskoriste? to je trebalo da ulazi u tu organizaciju, grupu?
Zato sam obeala napraviti kolae za drugi put? Pa sve to skupa uope mi
vie nije zabavno! i sl.'
Ali problem je njihov to u onom presudnom trenutku nisu se mogli
oduprijeti, uinilo im se to lijepo i zamamno pa su rekli 'Da'.
Tip Dva rado govori o odnosima i o ljubavi. Njima su u ivotu najvaniji
ljudski meuodnosi. Oni meutim tu imaju velike probleme sa vlastitim
identitetom. Skloni su se odmah promijeniti kako bi ispunili oekivanje i
potrebe svaki put nove osobe.
Veinom imaju iroki krug poznanika i skloni su brzo ljude nazvati svojim
'prijateljima'. Ponosni da imaju toliko velik broj ljudi koji mogu izrei ono
to im je na srcu i gotovo na opipljiv nain osjeaju tuu potrebu. Pritom
imaju sklonost prebrzo dati dobre savjete i ponuditi rjeenja koja puno
obeavaju.
DILEMA
Najvea napast sastoji se u tome da pomaui drugima znaju dugo
vremena izbjegavati suoiti se sa samim sobom. esto njihov identitet lei
u eljama i potrebama drugih ljudi, to znai: izvan njih samih. To dovodi
do toga da je njihov uvstveni svijet esto kaotian. Nezreli tip Dva teko
pronalazi vlastito sredite.
17

Meditacija i molitva 'u tihoj sobici' kako Isus ree, njih strai zato to tu
nema nikoga s njima koji e ih potvrditi i biti im blizu i zato to se boje da
u sebi nee nita nai do li praznu rupu ili nemir kojeg se plae.
Oni imaju sklonost zavesti druge ljude. U neurotinim sluajevima to moe
dovesti do zloupotrebe djece. Privlai ih bespomonost i potreba djece. Ne
mora se pritom raditi o seksualnoj zloupotrebi. esto je bespomono dijete
nadomjestak za njihove vlastite neosvijetene potrebe. Daju njima svu
ljubav koju sami sebi ele...
Njihov je altruizam esto prividan jer je to (skriveni) nain kako ive
vlastiti egoizam. Oni imaju srce za naputenu djecu, rado postaju kume
djece u treem svijetu. To je veliki dar ali i dvojba: Drugima daju upravo
ono to bi sami sebi eljeli! U njima lei bespomono dijete. Ljudi koji su
jadniji od njih ili slabiji daje im osjeaj jakosti. Tko moe pomoi ima
mo!
Oni esto 'spajaju' druge, namjetaju upoznavanja i znaju tko kome pae.
im dvoje u njihovoj blizini razviju neke romantine osjeaje jedno za
drugo, oni odmah 'kreu u akciju' da bi ih povezali. Ali to mogu koristiti i
na nain da suptilno onemogue povezivanje izmeu dvije osobe pogotovo
kada se boje da e oni sami zbog toga biti na gubitku. Rado itaju ljubavne
romane jer je za njih ivot bez romantine ljubavi samo upola lijep.
Otkupljeni tip Dva moe se prepoznati po tome to oni znaju ljubiti ne
postavljajui uvjete i to nemaju neke 'svoje raunice' ili neke misli u
pozadini. Za njih je put izmeu nesebine ljubavi prema blinjima i
'kompleksa pomagaa' esto hodanje izmeu grebena.
U odnosima tip Dva moe biti veoma posesivan, posjedniki raspoloen.
Katkada trae sebi partnera koji je slab i ovisan. Klasian sluaj moe biti
odnos koji nastane izmeu (veinom ene) tipa Dva i nekog ovisnika.
Fenomen su-ovisnosti zadnjih je godina i struno osvijetljen. Ona pomae
njemu, sve izdrava, oprata, uvijek iznova daje mu novu priliku, ali ne eli
primijetiti i priznati da to za njega zapravo otrov, jer mu tako doputa da
nastavi onako kako se do tada ponaao. A nesvjesno je upravo to njezin
cilj, premda ni jedno ni drugo to nee priznati. Jer kada bi on bio zdrav i
samostalan, moda je vie ne bi trebao i mogao bi je ostaviti!
Uspjeh knjige: Kada ena previe ljubi pokazuje da ta njihova ljubav
moe postati sredstvo kojim se njima manipulira; da ih se iskoristi i uini
nesretnima Mnoge se ene troe do potpunog ponitenja sebe za nekog
mukarca, i tu 'opsjednutost' nazivaju ljubavlju, na kraju postanu tjelesno i
duevno bolesne (npr. ovisnost o jelu) te vie ne znaju kako izai iz svega
toga.
Koncept ljubavi kod nezrelog tipa Dva funkcionira dok drugi sudjeluje u
igri, ali ako prestane igrati tu igru moe se tip Dva odjednom pretvoriti u
bijesnu osobu koja i doslovno moe gaziti po leevima.

18

Problem tipa Dva esto je sram da prizna svoju ovisnost, potrebu za

drugima, svoj strah da nee biti shvaeni ili da e biti odbaeni. Teko e to
priznati sebi i drugima u razgovoru. A istodobno ih iznutra razdire enja
za tako neim. Oni zato imaju potrebu ovjeka u kojega imaju takvo
povjerenje da mu mogu sve rei. Njih se treba jako osjetljivo savjetovati i
pokazati osjeaj da su unato svemu prihvaeni. Oni trebaju puno 'meke'
ljubavi prije negoli su spremni prihvatiti i 'tvrde rijei' od osobe koja ih
ljubi.
Glavni grijeh
Iznenaujue, ali to je lani ponos (tatina, oholost). 'Psihologija grijeha'
kod tipa Dva vodi nas iza zastora.
to je lani ponos? To nije tama ili narcizam. Ona je izraaj 'napuhanog ja',
'inflacija ega'. Neotkupljeni tip Dva moe samouvjereno izjaviti: 'Ja imam
vie ljubavi nego svi vi skupa! Moja ljubav spaava svijet!' Gotovo
mesijanski zvui
Ova tatina jako oteava tipu Dva ispravan pristup samom sebi i Bogu.
Istinska ispovijed grijeha (iskreno priznanje, pokajanje) njima tee pada
negoli drugima. Da bi priznali svoj grijeh ne-ljubavi trebali bi najprije
spoznati vlastitu oholost, a upravo takvu spoznaju prijei oholost!
Oni se trebaju silno truditi da instaliraju unutar sebe objektivnog 'nutarnjeg
promatraa' koji e biti protutea njihovom prirodnom subjektivizmu.
Zato tip Dva teko izgrauje srdaan i prisan odnos s Bogom. U biti oni ne
trebaju Boga. Oni trebaju Bogu! Mnogi meu njima su praktini ateisti.
Tek kada su bolesni, onesposobljeni i u totalnom kolapsu lee u krevetu,
mogu stvarno od srca moliti: 'Gospodine, smiluj mi se!' esto zbog te svoje
samodostatnosti nemaju osjeaj zahvalnosti prema ivotu.
Tamna strana neotkupljenog tipa Dva jest lana ljubav; njihova oholost
sastoji se u tome da oni tu lanu ljubav dre za pravu i uvrijeeni su kada
drugi to odbije.
Obrambeni mehanizam
On se sastoji u tome da se vlastite potrebe potiskuju i prenosi na duge. Tip
Jedan skriva svoju ljutnju, a tip Dva skriva injenicu da su tako potrebiti,
siromani. Boje se to e se dogoditi ako izmakne kontroli njihova silna
potreba za toplinom, ljubavlju i blizinom.
Potrebe tipa Dva u pravilu su emocionalne prirode: njenost, seks,
naklonost. Druge neke osjetilne potrebe mogu lako postati nadomjestak:
kao jelo, kupovanje, itd. Mnogi od njih 'tamane' velike koliine okolade.
Nakon to su itavi dan zadovoljavali tue potrebe a svoje vlastite
potiskivali, naveer reknu: 'Sada sam zasluio sebe poastiti neim
slatkim.' Mnogi od njih imaju problema s odravanjem linije i teinom.
19

Dakle, njihov obrambeni mehanizam zove se potiskivanje. Oni slino

tipu Jedan potiskuju negativne poticaje i osjeaje, osobito u podruju
agresivnosti i seksualnosti. Oni izraavaju svoje raspoloenje na indirektan
nain i pobrinu se da to bude zapaeno. Jedan povrijeeni tip Dva moe
bez ijedne loe rijei zatrovati ozraje itave grupe i zatim slegnuti nevino
ramenima: 'Nije mi nita! Sve je u redu!'
Pad
Njihov pad sastoji se u namjetenoj uslunosti ili laskanje (ulagivanje).
Sebe e zanijekati samo da bi se drugima 'svidjeli' ili uinili uslugu. Lako
padaju u ekstreme: da bi prekrili svoju ovisnost, onda ele dokazati svima
kako su neovisni, kako im nitko ne treba i povlae se.
esto ive od toga to njihova okolina o njima misli. Stalno gleda na
'feedback', na tue ocjene. Teko im pada pouzdati se u svoju vlastiti sud,
prosudbu. Ponekad neki mogu doi dotle da nemaju nikakvo miljenje o
sebi, pogotovo ne ono pozitivno.
Mnogi problemi kod tipa Dva nastaju odatle to ne znaju rei 'Ne' i zbog
toga vie obeavaju nego to mogu odrati i ispuniti. Oni stoje pod
pritiskom 'biti upotrebljiv', bilo to od strane siromanih ovoga svijeta bilo
to od neke vane osobe kojoj slue. Ali su skloni i da stvore krug 'uenika'
oko sebe koje 'razumiju'. Ako se uenici ele izvui iz tog kruga, moe biti
jako komplicirano. U pravili njima uloga voe nije draga jer je tu previe
odgovornosti. Stoga su radije broj 'dva', sive eminencije u pozadini koji
imaju mnogo moi a malo odgovornosti.
Plod duha
Poniznost je, kao to znamo, protivna strana ili nalije oholosti. Kada tip
Dva doe do toga da spozna svoje istinske motive ('Ja dajem da bih sam
dobio!'), tada je za njih to jedno tako silno otrjenjenje. Kad se odvae
prihvatiti uvid u prave motive svojih ina i to dobro 'provakaju' i
'probave', dogaa se nevjerojatna preobrazba i iscjeljenje te doive pravo
obraenje.
U svetakim ivotopisima nailazimo esto na pojavu 'oplakivanja grijeha'.
Te suze slane pokornikog srca znak djelovanja Duha Svetoga koji potie
duu na iskreno kajanje. To je jedno veliko nutarnje ienje. Ali treba
pripaziti da to ne budu suze samosaaljenja, ve suze iskrene samospoznaje
koje donosi otkupljenje. Prava poniznost temelji se na realistinom
procjenjivanju sebe i na zdravom osjeaju osobne vrijednosti. Tada je
poniznost zdravi i 'posveeni' ponos.

20

Simboli i primjeri
Simbolina ivotinja je maka i magarac. Maka simbolizira dvoznanost
izmeu blizine i odmaka.
Make su umiljate. Vole se maziti. Maku se ne moe dresirati. Magarac je
strpljiva teretna ivotinja. On nosi ono to su drugi stavili na njega. On je
takoer simbol poniznosti. Isus je jaui na prezrenom magaretu uao u
Jeruzalem, a ne na nekom ponosnom konju. Ali bilo kada i magarac osjeti
da mu je previe. Iznenada postane tvrdoglav i jogunast.
Zemlja je Italija. Pred oima nam je karikatura debele talijanske mame
koja upravlja obiteljskim klanom. Talijane ele ostaviti dojam srdanih,
ljubaznih i armantnih ljudi. Ali njima je vanija slika, dojam od samih
injenica. Recimo, kada upita nekog Talijana da ti pokae put, on e ti
jako ljubazno pokazati pokretom ruke pravac i rei: 'Tamo, preko!', ali ako
slijedi tu uputu uglavnom opazi da si uzalud iao u tom pravcu i da te
ulice nema nigdje. Povrno ljubazni i zainteresirani. Kada zamoli nekog
Engleza da ti pokae put, on e uiniti sve da ti pomogne, ak moda s
tobom ii do cilja.
Boja tipa Dva je crvena. Ona znai ivot, snagu i strast. U hebrejskom
rijei za krv (dam), zemlja (adamah), crven (adom) i ovjek (adam)
potjeu iz istog korijena. Crvena je boja ljubavi i muenitva.
Krv Kristova je simbol bezuvjetne predanosti Bogu. Kao boja vatre crvena
predstavlja i Duha Svetoga. Crvena boja ima i agresivne crte: ona pripada
bogu rata Marsu, sirovim strastima. U arenama bikovima se pokazuje
crveno platno. Crvena zastava se esto vijorila u raznim revolucijama.
Marija Magdalena, Marta i Ivan, ljubljeni uenik, biblijski su likovi koji
simboliziraju tip Dva.
Marija Magdalena, biva prostitutka, ena koja je bila jako bliska Isusu.
Najvjerojatnije je o njoj rije u onom prizoru kada 'grenica' svojim suzama
pere Isusove noge a svojim kosama ih osuila; ena koja je mnogo u ivotu
ljubila, s nadom da e jednom i ona biti ljubljena. Nju prvu susree uskrsli
Krist. Ona ga eli zadrati, ali on joj kae: 'Ne dodiruj me! Ne zadravaj se
sa mnom!' (Iv 20, 17) Time je Isus pouio da je vrijeme fizike blizine
prolo. 'Ona ga je naime traila izvanjski, a on ju je pouio da ga trai
nutarnje'(Grgur Veliki). Nakon Uskrsnua, treba se osloboditi navezanosti
na njegov fiziku prisutnost kako bi izgradila duhovni odnos prema svom
Uitelju.
Marta pripada onim dvjema sestrama kod kojih je Isus redovito svraao. I
tako jednom prilikom opet je Isus bio kod njih kao gost i Marija je sjedila
do njegovih nogu i sluala ga to je za jednu enu u ono vrijeme bilo
neuveno. Marta se uivjela u klasinu ulogu ene i posluivala je kod
stola premda joj to nije ba inilo zadovoljstvo. Naljutila se to zato to je
Marija udovoljavala svojim 'egoistinim' potrebama, sjedila do Njega,
21

sluala i govorila. Na kraju se obraa Isus: 'Zar ne mari to me sestra

ostavila samu da posluujem? Reci joj da mi pomogne!' Ali Isus odbija
potvrditi njezinu ulogu te joj ree: 'Marta, Marta! Brine se i uznemiruje
za mnogo, a jedno je potrebno' (Lk 10, 38-42).
Osim ove dvije ene, tu je i jedan mukarac, klasini tip Dva: evanelist
Ivan. itamo kako je na posljednjoj veeri naklonio svoju glavu na Isusove
grudi. On je jedini ostao s jo nekim enama ispod kria, dok su drugi 'jaki'
mukarci pobjegli. Glavna tema u Ivanovim poslanicama je ljubav: Bog je
ljubav! (1 Iv 4, 16). Zadnje rijei starca Ivana prije njegove smrti glase:
'Djeice, ljubite jedni druge!'
Njegova druga tema koja mu je jako bila na srcu jest Inkarnacija,
utjelovljenje Boga. Jako mu je stalo istaknuti opipljivost spasenja: 'to
bijae od poetka, to smo uli, to smo vidjeli oima svojim, to
razmotrismo i ruke nae opipae o Rijei, ivotu' (1 Iv 1, 1).
Njegovo evanelje je produhovljeno i mistino. utilnost (osjeajnost,
putenost) i duhovnost nisu suprotnosti.
Ljubljeni uenik Ivan ima meutim tipine sjene tipa Dva koje se lako
previde. Ali u sinoptikim evaneljima (Marko, Matej i Luka) to jasno
otkrivamo: On je pun ambicija i natjee se zajedno sa svojim bratom
Jakovom za prvo mjesto u nebu: 'Daj nam da u slavi tvojoj sjednemo jedan
zdesna, a drugi slijeva!' (Mk 10, 37). Kad mu se ne uzvrati ljubav, postaje
agresivan: 'Kad to vidjee uenici Jakov i Ivan, rekoe: Gospodine, hoe li
da kaemo neka oganj sie s neba i uniti ih?' (Lk 9, 54)
Evanelist Ivan govori vie od drugih o ljubavi, ali ako se malo bolje
pogleda, tada se vidi da je ta ljubav iskljuiva i vrijedi samo za 'brau'.
'Braa' su za njega sada samo oni koji su povjerovali u Krista. On povlai
otru crtu razgranienja izmeu onih unutra i onih napolju. Kod njega ne
postoji pojam 'ljubav prema neprijatelju'. Oni koji drugaije misle odmah
naziva 'antikristima'. Ali osobito idovski narod, kojem i sam pripada po
roenju, demonizira zato to nije prihvatio Krista. Ovdje se nalazi jedan od
korijena kranskog antisemitizma. Ivan na jednom mjestu puta da Isus
idovima ree: 'Va Otac je sotona!' (Iv 8, 44) rije, koju povijesni Isus
zasigurno nije nikada rekao. Kod A. Hitlera kasnije nalazimo slinu
reenicu: 'idovi nisu slika Boja, nego slika avla!'
Obraenje i otkupljenje
Obraenje i otkupljenje skriveno je u pozivu na slobodu. Istinska sloboda
oslobaa tip Dva od svih tih igri manipulacija i lane ljubavi, ovisnosti o
drugima, itd. Da bi se to dogodilo, potrebno je da doivi iskustvo koje se u
kranskoj tradiciji naziva Milost. Znak da je ova milost stigla u njegov
ivot vidi se po sposobnosti zahvalnosti. Otkupljeni tip Dva iskreno se

22

raduje kada ovjek oko kojeg se mnogo trudio u prolosti sada kree
naprijed svojim putem u slobodi i ne treba vie tue pomoi.
ivotna zadaa tipa Dva sastoji se u tome da se oslobodi brbljavosti, lane
blizine, ulagivanja, stalne potrebe za potvrivanjem. Mogu li uiniti neto
za druge to nee biti upadljivo i nagraeno, uzvraeno? To je ono to Isus
ree: 'Ti naprotiv kada daje milostinju neka ti ne zna ljevica to ini
desnica' (Mt 6, 3).
Tip Dva, zato to pripada podruju srca treba jedno mjesto tiine i
objektivnosti, gdje e biti sami sa sobom, i o svemu dublje razmiljati. Oni
su skloni misliti srcem, a preskoiti glavu. U nekim razdobljima ivota
znaju sasvim iskljuiti glavu. Ne ele nita znati o logici, nita pokuati
racionalizirati. Tada znaju uzvratiti: 'Molim te ne idi mi na ivce sa svojim
injenicama! Ja se sada osjeam tako i gotovo!' Otkupljeni tip Dva uvaava
injenice a ne samo emocije.
Senzibilnost tipa Dva za raspoloenja i osjeaje ima svoju veoma pozitivnu
stranu. Njima je dovoljno nekoliko pokreta, neke sitnice u tuem
ponaanju, i oni odmah itaju 'kakvo je vrijeme' kod drugog. Ali trebaju
uiti ivjeti sa svojom emocionalnom hipersenzibilnou. Za to trebaju
strpljivost okoline, ali i da ih se upozori kada previe zamjenjuju svoje
osjeanja sa stvarnou.
Tip Dva treba paziti na dva upozoravajua signala: prvi je stid, a drugi je
oekivanje uzvrata.
Stid i potiskivanje vlastitih potreba na due staze donosi im emocionalno
oteenje. Takoer, trebaju se uvati da druge ili Boga optuuju. im
osjete da su ostali prikraeni nalaze krivca na kojeg sve svaljuju. Oni mogu
intenzivno ljubiti, ali i mrziti. Mogu biti jako okrutni prema sebi i prema
drugima. To je strana deformacija tipa Dva koji je po sebi srdaan, topao i
ljubazan.
U odnosima moraju nauiti rei 'Ne' a svoje vlastite potrebe znati jasno
formulirati. P. Schellenbaum prouavao je mehanizam tzv. simbioznih
odnosa (dugotrajan, tijesan suivot) i pokazao kako se mnogi odnosi
raspadaju zato to se u njima ne potuje prostor razgranienja. O tome na
jednom mjestu u Proroku H. ubran lijepo kae: 'Ljubite jedno drugo, ali
nemojte uiniti od vae ljubavi meusobnu tamnicu. Napunite jedno
drugom ae, ali ne pijte nikada samo iz jedne ae. Neka svatko poda
drugom od vlastitog komada kruha, ali ne jedite isti komad kruha I
budite zajedno, ali ne previe blizu jer hrast i empres ne rastu nikad jedno
u sjeni drugog'.
Tip Dva najbolje se razvija kada moe ljubiti i sluiti. Tada dolazi do
izraaja njegova najbolja strana, ali treba nekog 'supervizora' i nekog 'ferpromatraa' koji e mu pomoi u izbjegavanju moguih manipulacija i
samozavaravanja pitajui ga uvijek: 'Zbog ega to stvarno radi?'

23

Sindrom pomagaa, mesijanski kompleks, muenike fantazije, ovisnost o

odnosima sve su to tipine igre tipa Dva koje mogu dovesti do toga da se
osjeaju 'dogorjeli', potroeni, iscrpljeni. Radi vlastitih i tuih zahtjeva,
osobito mnoge ene, na kraju skrahiraju. Njima se osvete lani motivi. Zato
uvijek moraju ispitati svoje stvarne motive i osloboditi se svih vrsta prisila.
Otkupljeni tip Dva je sposoban snano ljubiti. Tko ima sreu da ga zavoli
jedan zreli, integrirani tip Dva, ima velianstvenog i udesnog ljubavnika
ili prijatelja(-cu) na kojem se njoj ili njemu moe pozavidjeti. Ta osoba zna
suosjeati, osjea bol due, ne eli da netko mora pretrpjeti ono to su oni
pretrpjeli. To je veliina i ljepota otkupljenog tipa Dva.
Jedan primjer: Majka Tereza. Ula je u samostan asnih sestara, ali je u
jednom trenutku svoga ivota shvatila da nije dovoljno pomagati
siromanima a zatim se povui u sigurnost vlastita etiri zida u samostanu.
Godine 1946 shvatila je: 'Moram napustiti samostan i pomoi siromanima
time to u meu njima ivjeti'.
I tako je nastao red Misionarke ljubavi. Osobito su joj na srcu bila djeca.
Tvrdnja da ima previe djece na svijetu za nju je besmislena kao to bi bila
besmislena tvrdnja da netko kae kako ima previe zvijezda na nebu.
Najtee na ovoj zemlji jest osjeaj da nismo eljeni, da smo nepoeljni. Isto
tako, kritizirala je politiku useljavanja i traila da se otvore vrata
izbjeglicama. Istinska ljubav ljubi 'dok ne zaboli' i trai rtvu. U Priesti
imamo Krista u liku kruha. U naem radu nalazimo Krista u liku osoba od
krvi i mesa esto je ponavljala. To je isti Krist veli na jednom mjestu.
Otvara kue gdje su ovisnici. Nju ne zanimaju strukturalne promjene. Na to
su pozvani neki drugi. Kod nje se radio 'o pojedincu'. Motiv i temeljno
geslo koje je dala sestrama glasi: 'Ne pitaj koliko kota!' To je dar
otkupljenog tipa Dva: Dajem i ne pitam to u dobiti zauzvrat!
Sestre Majke Terezije crpe uvijek novu snagu za svoj radu u tiini:
adoracija, molitva i euharistija sastavni su dio dnevnog reda. Premda po
prirodi su skloniji akciji nego kontemplaciji, Majka Tereza je znala da
samo ravnotea izmeu rada i molitve spaava od iskrivljenja njihovog
dara. Zato su Majka Tereza i njezine sestre skladno spojile oba pola u svom
ivotu.
SAETAK
Tip Dva polaze od uvjerenja da e biti ljubljeni ako oni sami ljube: 'Ako ti
mogu pomagati, uvijek e me ljubiti!' Zato oni trae sigurnost u svijetu
ljubavi. Oni idu kroz ivot i kupuju ljubav. Razmiljaju otprilike ovako: 'Ja
u te na takav nain ljubiti da me ti nee moi ne ljubiti! A ako me ne
bude mogao ljubiti, ti e se osjeati kriv!'
Pri tome ne primjeuju koliki pritisak i osjeaj krivnje prenose na druge.
Ali svi koji pripadaju njihovom okruenju osjeaju to stalno utljivo,
24

neizreeno, nijemo oekivanje. Kao da postoji neka prikrivena nakana koje

ni sami nisu svjesni. Kao da je na tu ljubav koju pruaju drugima
privrena neka nevidljiva udica koja eka da zakvai ili neka nit koja eli
druge vezati uza se.
Oni nose u sebi duboki osjeaj srama. Veoma rano otkriju kako su
potrebiti, ali ne ele ni po koju cijenu da drugi primijete koliko trebaju
druge. Zato oni djeluju indirektno. Oni ispunjaju svoje potrebe esto
potajice. U tome su oni pravi majstori. Oni daju stvarno mnogo. Ali
potajno vode o svemu tome knjigu zapisa. Oni e npr. poslati 500 estitki
za Boi, ali vode unutarnju listu tko je njima uzvratio.
Kada vide da drugi ne uzvraaju u dovoljnoj mjeri na njihovu ljubav, onda
sebe znaju 'nagraditi' na veoma konkretan nain tako to e recimo pojesti
neto slatko, kriomice pojesti neku okoladu, otii u trgovinu i kupiti sebi
neto to zapravo i ne trebaju. Ali oni se stide svojih potreba.
Oni se trebaju nauiti malo nasmijati na raun te svoje pretjerane potrebi i
ovisnosti o drugima. Kada shvate da je veliki dio njihove ljubavi nije do
kraja 'ist', to je za njih teak udarac. Kada to spoznaju, znaju danima
plakati. Kada se srui njihova slika o sebi a koja glasi: 'Ja sam utjelovljena
ljubav!', tada im treba dugo da se oporave.
Ali grijeh oholosti moe se pretvoriti u poniznost. Oni trebaju jednostavno
doi do one toke otrijenjenja kada shvate: 'Ja nisam sposoban dati istu
ljubav. Moram se povui i dopustiti da Bog kroz mene ljubi druge!' Ako to
naue, postaju veoma ponizna sredstva, kanali Boje ljubavi u svijetu. Ali
se prije moraju osloboditi udica koje bacaju da zakvae druge svojom
ljubavlju. To za njih predstavlja herojsko obraenje. Zato koristimo Majku
Tereziju kao simbol. On je rekla: 'Ne pitaj nikada za cijenu! ini dobro!'
Kada prestanu raunati, postaju slobodni.
Dar srdanosti je istodobno i mogua zamka. Jako dugo moe potrajati dok
posvema proiste svoje srce. Oni trebaju na duhovnom putu osobitu
pozornost posvetiti ienju svog svijeta osjeaja i odnosa s drugima.
Kada to uine, postanu udesni prijatelji.
Ali i mi drugi koji moda ne pripadamo ovom tipu Dva trebamo dobro
pripaziti da ih iskoritavamo. Ne samo da oni mogu drugima manipulirati,
nego se i njima moe lako manipulirati. Vidjeli smo da oni padaju na
reenicu: 'Trebam te!'- odmah skau u pomo. Znaju i oni to. Nisu tako
naivni. Pa se onda ljute na sebe. Ali i na tebe jer znaju da ih koristi! Nama
dobro doe tip Dva i elimo da oni takvi ostanu. Ali ne smijemo tu igru
podravati radi njihova dobra. Osobito u braku onaj tko je oenio partnera
koji je tip Dva ne eli da se mijenja jer njemu to odgovara. Njima je to
ugodno i znaju da e uvijek biti poslueni.
Oni znaju dugo vremena ivjeti pod stresom, velikom preoptereenou
(posao, djeca, razne inicijative) i zato imaju velikih problema kada treba
biti sam i ui u mir.
25

Dobro je da naue kako ne moraju uvijek biti jaki, da znaju priznati svoju
nemo i da ne trebaju skrivati svoju potrebu za pomou. Moe se ivjeti i
nakon sloma. I to je neka ansa. I ne trebam se skrivati iza uloge jake osobe
ako to nismo nikada ni bili. Kada se to prizna, moe se poeti razvijati
istinska jakost i lake prihvatiti svoje slabosti.
PODSJETNIK: Tip DVA
Poziv: sloboda (milost) - Plod duha: poniznost Nain govora: ulaguje se,
savjetuje ivotinje: magarac, maka Zemlja: Italija Boja: crvena
Obrambeni mehanizam: potiskivanje Pad: ulagivanje, dodvoravanje
Glavni grijeh: lani ponos, tatina Slika o sebi: Ja pomaem
Izbjegavanje: potrebu, ovisnost o drugima Napast: Pomaganje
Nasljedovanje Krista: skrb za druge, milosre, solidarnost.

TIP TRI
Opi pregled
Tip Tri zrai lakoom kojom iri dobro raspoloenje oko sebe. Oni
relativno lako izvravaju povjerene zadatke, postiu osobne ciljeve ili
motiviraju druge ljude s kojima ive i rade.
Moe se rei da oni imaju neko 'esto ulo' (osjetilo) za dinamiku radne
grupe. Lako se poistovjete sa firmom (organizacijom, zajednicom) u kojoj
26

su djelatni. Na srcu im je povezivanje i umreavanje lanova grupe. Svojim

nastupom, uvjerljivim zraenjem i snagom argumenata mogu zadobiti
veliki utjecaj a projekte u koje vjeruju bez velikih potekoa dovesti do
ostvarenja.
Premda pripadaju tzv. 'podruju srca' (a to su tip Dva, Tri i etiri), ne
mogu se pohvaliti time da se dobro snalaze kada je u pitanju svijet osjeaja.
Upravo obratno: od svih tipova imaju najvee potekoe u zapaanju
vlastitih osjeaja.
Za njih je glavno pitanje: 'Postiem li uspjeh? Jesam li napredovao?'
Moda su kao djeca navikli da ih roditelji gledaju kroz postignuti uspjeh u
koli ili igri, tako da su razvili ivotno geslo: 'Ja sam dobar ako
pobjeujem!' Uspjeh im daje neophodnu ivotnu energiju. Oni su
karijeristi, poduzetnici i lako se snalaze u raznim ulogama, ali svoje
istinsko ja jedva poznaju. Uloga, maska titi ih i motivira.
Njihov je ivot obiljeen borbom, nadmetanjem; radi se o tome hoe li
pobijediti ili izgubiti. ele biti pobjednici. Oni znaju raditi naporno i svu
svoju energiju unijeti u projekt. Na svom podruju jako su kompetentni a
na vani se prikazuju da su to jo i vie. Ostavljaju dojam da su potpuno
ovladali materijom kojom se bave i da su vrsto uvjereni u ono to
zastupaju.
Mnogi meu njima su izvana atraktivni, jako zgodni. Od malena su bili
prepoznatljivi i navikli su sluati:: 'Ti to moe! Uspjet e!' Veina ih
djeluje optimistino, mladenaki, inteligentno, dinamino i produktivno.
Zanimanja u kojima daleko doguraju jesu trgovci, 'manager', dizajneri i sve
to ima posla sa medijima i reklamama. Ako su 'samo' domaice i majke,
tada su 'super mame' i 'super domaice'. ele biti prototip, model.
Poistovjeuju se sa vrednotama koje su u modi.
im zakorae u neki prostor u kojem je mnogo osoba u djeli sekunde oni
znaju kako se treba ponaati, kako nastupiti, kako govoriti, sve one
potrebne 'nijanse' da bi ostavili dojam na prisutne. Oni su uspjeni ljudi,
dobra izgleda, razdragani i veseli, i ini se da lako dobiju u ivotu ono to
hoe. Ali u stvarnosti to nije ba tako. Nikome nita ne pada sluajno u
naruje. Znaju raditi itekako naporno da bi postigli uspjeh. Oni se pobrinu
da njihove namjere uspiju i u to uloe svu svoju energiju. Ali oni ele da to
na vani izgleda kao 'lako i lepravo' i skrivaju od tueg pogleda uloeni
trud. Kada se poistovjete s nekim idejama i planovima, slijepi su za
problematine strane njihova projekta. Oni rado priaju o svojim
uspjesima, nabrajaju ljude na koje imaju utjecaj, itd. Nikada im dosta
pohvala. To je njihovo pogonsko gorivo. Pohvala, kompliment, reakcija
drugih
DILEMA

27

Najvea napast je upravo ta njihova sposobnost (efikasnost, vrsnost).

Kapitalistiki sustav koji vlada svjetskom ekonomijom produkt je ovog
tipa ljudi. Ameriko drutvo je simbol, rezultat takvog stava. iroki slojevi
ljudi u Americi zaraeni su ovakvim nainom razmiljanja. Pobjednicima
se dive, a gubitnike preziru. 'Ameriko evanelje' velia pragmatizam,
uinak, uspjeh, blagostanje i ini se kako se toj 'globalnoj filozofiji' nitko
ne moe oduprijeti. ak se to prenosi i na duhovno podruje. I tada imamo
religiju kao 'duhovni proizvod' koji se nudi na tritu ili amerike
televizijske 'duhovne zvijezde' koji propovijedaju, zrae optimizmom, itd.
Isusu se prodaje kao recept za uspjeh. Isusov Kri vie ne igru nikakvu
ulogu jer oni znai poraz, gubitak, a to se ne moe povezati sa uspjehom.
Obrambeni mehanizam tipa Tri je poistovjeivanje. Sakriva se iza svoga
posla, firme, uloge ili projekta. Skloni su uljepavanju i pretjerivanju. Nita
nije problematino.
Mogunost zakazivanje je neto ega se oni panino boje. Za njih nema
nita tako tragino, tako dramatino i traumatino, kao kada se moraju
suoiti sa neuspjehom, zakazivanjem, gubitkom. Neotkupljeni tip Tri mrzi
poraz kao gubu. Pa i kada se takvo neto dogodi u njihovom ivotu, onda
znaju 'polirati' neuspjeh, preoblikovati ga u 'polu-uspjeh'; ili pak druge
okrive i bre-bolje pobjegnu od svega i obrui se na neki novi projekt.
Pritisak uspjeha natjera ih na njihov glavni grijeh, a to je la ili prijevara.
Oni su majstori u 'rastezanju istine'. Stvaraju 'image' koji se dobro prodaje.
Ne radi se uvijek o nekim debelim laima, ali su esta ona neprimjetna
uljepavanja, preuivanja i zaobilaenja problematinih strana, pretjerano
isticanje prednosti, itd.
Neotkupljeni tip Tri vara najprije samoga sebe. On uvjeri sebe da je la
istina i onda pred svima mirno rekne da je 'sve u redu' (kao politiari). Oni
ne ele zakoraiti u dubinu. emu dubina, kada povrnost dobro
funkcionira i kada se dobro prodaje ono to je lijepo upakirano a bez
sadraja? Oni su pragmatini: istinito je ono to funkcionira. O objektivnoj
istini nema ni spomena.
Oni mogu sve prodati zato to drugima najprije prodaju sami sebe. Tako su
oni cool, kompetentni a mi kupujemo sve zato to je sve savreno
prireeno za pozornicu.
Zamka u koju nezreli tip Tri upada jest tatina. Pod tatinom ovdje se misli
na stav kada je ono to je drugorazredno, izvanjsko, kao to su pakiranje,
izgled, vanjski dojam, vanije od onoga to je 'pravo' (supstanca, osoba,
sadraj). Zato su oni roeni glumci. Ne treba nas uditi da je jedan Ronald
Reagan mogao postati predsjednik USA. (I dananji Papa ima neto od
ovog tipa). Oni znaju kako mase treba posluiti. Oni rado stoje ispred
velikog mnotva. 'Kupanje u mnotvu' za njih je zabavno. U osobnom
razgovoru u etiri oka mnogo su nesigurniji. Tu se trai nepatvorenost,
ranjivost i dubina.
28

Dar ili plod Duha jest: istinitost ili iskrenost. Oni trebaju prestati varati
sebe i druge. A to ne ide dokle god se ne upute na put samospoznaje i
pogledaju u oi svojim malim i velikim ivotnim laima. Budui da to
ukljuuje i uvid u vlastiti neuspjeh, ide to jako sporo.
Simboli i primjeri
Prva simbolina ivotinja jest kameleon. (To je guteru slian gmaz toplih
zemalja. Odlikuje se sposobnou da mijenja boju svoje koe kad se
razdrai ili kad se promjeni boja njegove okoline). Ima ena tip Tri koje
prije svakog veernjeg izlaska dugo razmiljaju koji tip ene te veeri ele
utjeloviti, kakvo novo izdanje pokazati. Kad im se oduzme uloga ili maska,
uhvati ih panika.
Druga simbolina ivotinja jest paun. Oni (tipovi iz podruja srca) imaju u
sebi neto 'paunsko' zato to im je jako stalo do toga kako e okolina
reagirati na njihovo ponaanje i ele se predstaviti u najboljem svjetlu.
Tako se tip Dva pokazuje ljubazan i spreman pomoi, tip Tri igra uloge
koje donose uspjeh, a tip etiri nastupa kao neto posebno. Paun se izlae
pogledu. Njegov tati ukras, gizdanje eli privui pozornost na sebe.
Trebalo bi paunu malo 'podrezati rep' kako bi shvatio da je i bez tog
dodatka jedno sasvim drago 'pernato bie'. Malo ale.
Simbolina ivotinja otkupljenog tipa Tri jest orao. Kralja nebeskih visina
je slika za brzinu, snagu, izdrljivost i obnovu: 'Al onima to se u
Gospodina uzdaju snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima, tre i ne
sustaju, hode i ne more se.' (Iz 40, 31)
Zemlja je Amerika. Mladi Amerikanci odgajaju se od malih nogu u tom
duhu. Oni se ele uspeti do vrha drutvene ljestvice. Mnogima je to jedini
sadraj i cilj ivota. Amerikancima je zato jako teko prozreti lai njihova
vlastitog sustava, vlastitog kolektivnog ja. Ta vrsta prijevare dio je
amerikog sustava i ivotnog stila. (U zemljama Treeg svijeta siromani
se od prve godine svoga ivota moraju suoiti sa nestaicama i porazima.
Rijetko dobiju ono to hoe)
R. Reagan utjelovljuje kolektivno bie Amerike: pragmatian, uspjean,
ugodne vanjtine, ali bez velike dubine. To odgovara tatini i povrnosti
neotkupljenog tipa Tri. On je tip blagostanja.
Boja je uta. uta je upadna, dinamina, ekscentrina. Kao najsvjetlija od
svih boja ona osvjetljava stvari, signalizira na putu. Ona je istodobno
najosjetljivija od svih boja. Malo mrlja i ona je runa U nekim
Giottovim slikama Juda je oslikan u zamuenoj utoj boji
Biblijski lik je praotac Jakov, varalica. Ve u majinoj utrobi braa su se
'tako sudarala' i nagovijestila meusobnu borbu. Ezav se rodio kao
prvoroenac. Jakov je bio ljubimac svoje majke Rebeke, dok je otac Izak
skloniji bio mirnijem lovcu Ezavu. Jedne veeri Jakov iskoritava umor i
29

glad svoga brata da bi za zdjelu lee preoteo pravo koje je pripadalo sinu
prvoroencu. Kada je kasnije slijepi otac leao na postelji pred svoju smrt,
Ezav je uz pomo svoje majke uspio dobiti na prijevaru oev blagoslov. On
se predstavio kao da je brat Ezav. Kada je brat doao kasnije kui,
blagoslov je ve bi podijeljen. Jakov bjei ujaku Labanu u Haran pred
srdbom prevarenog brata Ezava. Dok je bjeao, imao je san u kojem je
vidio otvoreno nebo i doivio kako Boji aneli silaze i uzlaze (Jakovljeve
ljestve kasnije su postale simbol za Boju providnost, duhovni rast, itd.)
U Haranu se zaljubio u svoju roakinju Rahelu koja je bila lijepog stasa i
lica. Ali da bi je mogao oeniti, trebao je svome ujaku sedam godina
sluiti. Ovog puta njega su prevarili. Naime, nakon svadbe shvaa da su
mu u krevet podmetnuli drugu enu, stariju sestru Leu ije su oi bile bez
sjaja. Ali Jakov se ne predaje. Slui svom ujaku jo sedam godina i
konano dobiva Rahelu za enu.
Ujak Laban je u meuvremenu uz pomo Jakova postao bogat ovjek. Ali
Jakova vue neto doma. Usprkos strahu od bratove osvete, eli natrag da
bi se s njim izmirio. Preuzima posljedice svoje prevare. I to je ono
pozitivno. Kao plau za dugogodinje sluenje smio je povesti sa sobom
jedan dio stada. Uz pomo rafiniranog trika pobrinuo se da postane bogat i
dobije mnoge ovce, robove, deve i magarce. alje poslanike sa bogatim
darovima ispred sebe kako bi Ezava odobrovoljio. No prije susreta
provodi Jakov sam na rijeci Jabok i dolazi nepoznati ovjek i s njim se
bori. Jakov se ne da svladati. Tek jednim nekorektnim udarcem u bedra
stranac mu je iaio kuk. Ali ne predaje se. Kada je stranac u zoru htio
otii, Jakov ga je vrsto uhvatio i rekao: 'Ne putam te, dok me ne
blagoslovi!' Stranac Jakovu daje novo ime: Izrael (Boji borac). Jer, veli
on, 'ti si se s Bogom borio i nisi izgubio'. Na kraju, dogaa se pomirenje
izmeu dvojice brae. (usp. Post 25-33)
Jakov bori se s Bogom i ljudima sluei se i trikovima. A Bog mu ipak
ne uskrauje svoj blagoslov. idovski narod se do danas poistovjetio sa
ovom borbom praoca Jakova.
Tu su i neki drugi: Juda i Pilat. Oni utjelovljuju dilemu neotkupljenih
ambicija. Juda je, prema jednoj rairenoj teoriji, Isusa izdao kako bi ga
prisilio na djelovanje, da se konano kao Mesija pokae u svoj svojoj moi.
Kada je shvatio da ga je ta raunica izdala, pada u oajanje i oduzima sebi
ivot. Takoer i njegova pohlepa za novcem spominje se u evanelju.
Karijerist Pilat kao politiar bio je uvjeren u Isusovu nevinost. Ali
pravedna presuda u Isusovom sluaju mogla bi nakoditi njegovoj karijeri.
U sasluanju pita: 'to je istina?' (Iv 18, 38). Prozreo je igru, ali ipak igra tu
istu igru zato to nema snage da prekine i da iz lai ue u istinu koja ga
susree u liku Isusa iz Nazareta.

30

Obraenje i otkupljenje
Tip Tri treba razviti u sebi krepost nade koja daje snagu da se ne gleda
samo neposredni uspjeh i koja ohrabruje da se 'dublje zagazi' u ivotu. "Ta
ova malenkost nae asovite nevolje donosi nam obilato, sve obilatije,
breme vjene slave jer nama nije do vidljivog nego do nevidljivog: ta
vidljivo je privremeno, a ne vidljivo vjeno." (2 Kor 4, 17-18)
Krepost nade znai da ivot ne temeljimo samo na vlastitim eljama i
planovima (samovolja), nego u traenju Boje volje i njegove pravednosti
(Mt 6, 33).
Budui da ele biti uspjeni, suspendiraju emocije. Barem dok neki zadatak
ne obave. One ometaju efikasnost i organizaciju. Ali kako uvijek imaju
neke nove planove u glavi, tako njihov unutarnji svijet ostane nerazvijen. I
za njih vrijedi: nauiti biti sam. Trebaju mjesto tiine i odvojenosti, gdje
nema feedback, nema aplauza i divljenja. Kontemplativna molitva i
meditativna utnja najprikladniji su 'medikament'.
Kad pone otkrivati svoj unutarnji svijet, u poetku je i to dio 'novog
projekta'. Oni hoe uspjeno meditirati. I tada shvate da se u meditaciji
upravo radi o tome da se nita ne ini, nita ne doivi, jednostavni sjediti u
tiini. Put u dubini trai zato strpljivosti i spremnost da se dugo vremena
nita osobito ne doivi.
S tim je povezana i potreba samokritinosti. Umjesto bjeanja od svojih
negativnosti, treba 'provakati' svoja zakazivanja i poraze. Iskreno
priznanje: 'Zakazao sam! Nisam bio u pravu! Lagao sam!' za njih je
veliki korak naprijed. Zapadna civilizacija u tome ne pomae. Jer, 'zdrav' je
onaj tko moe raditi i moe uivati. To je sve u ivotu, prevladavajui
ivotni stil na koji se poziva u revijama za moderne ene i mukarce.
Isac B. Singer, veliki idovsko-ameriki pisac, nobelovac, u romanu
'Pokornik' opisuje ivotni put jednog idova i nabraja neke tipine oznake
neotkupljenog tipa Tri a to su: ugroen obiteljski ivot, pohlepa za
luksuzom i tehnikim triarijama, slabo potivanje ljudi starije dobi,
ulagivanje mladima, itd.
Oni se ne snalaze kada stvari krenu 'nizbrdo'. U situacijama kao to su
bolest i starost njihovo ivotno geslo: 'Ja proizvodim, dakle ja jesam' rui
se kao kula od karata. Zato njihova ivotnu zadau sastoji se u tome da i u
bolesti vide priliku za preobrazbu, da tonije opaaju signale vlastitog tijela
i uju glas vlastitih osjeaja umjesto da uvijek ine samo ono to obeava
potvrivanje izvana. On se treba osloboditi vlastite tatine i iskreno se
odrei osiguranja kroz status, novac i mo.
Takoer, trebaju i svoju savjest izotriti a ne olako na putu do uspjeha i ono
to je moralno dvojbeno tolerirati. U tom smislu tajna Kria i Kristova
'neuspjeha' treba ga pouiti kako Bog moe nae neuspjehe pretvoriti u
svoju a ne nau! pobjedu.
31

Jedan primjer otkupljenog tipa Tri je Dorothy Day (1897-1980), amerika

'svetica' ovog stoljea. Roena je potpuno nereligioznoj obitelji. Njezina se
obitelj seli u Chicago; polako se budi njezino zanimanje za drutvena
pitanja. Ve sa 16 godina pristupa socijalistikoj partiji. Nakon prekinutog
studija skrasila se u redakciji socijalistikog asopisa i napravila je intervju
sa Trockim. Postaje anarhist. Puke teorije ne mogu je zadovoljiti; treba
spoznatu istinu navijestiti masama i mobilizirati ih. Prilikom demonstracija
biva uhiena i zatvorena. Inae, ak est puta je sjedila u zatvoru u svom
ivotu. U zatvorskoj eliji postaje samokritina i budi se u njoj interes za
religiju. Shvaa da je u svemu ime se bavila bilo previe potvrivanja
sebe. Nakon izlaska iz zatvora poinje redovito ii na svetu Misu i krtava
se.
U privatnom ivotu brak joj se raspada; poslije toga ulazi u novi odnos s
jednim ateistom. Zbog krtenja kerke Tamare emu se protivio njezin
partner dolazi do novog razlaza. Godine 1933. pokree katoliki asopis.
Bio je radikalan, anarhian, pacifistiki, ali katolikog usmjerenja. Ve
prve godine dosegao je 100.000 primjeraka. U velikim amerikim
gradovima osniva kue za beskunike i organizira trajkove i razne
proteste. Malo-pomalo postaje savjest amerike katolike Crkve i
amerikog kranstva Evanelje u ovoj eni postaje vatra i eksplozija
ljubavi. Ona se nije ograniila samo na milostinju, nego se i borila
drugaije od Majke Tereze za stvarnu promjenu nepravednih struktura.
Nije o tome dovoljno veli ona itati u papinskim enciklikama. To se
treba prakticira i tada je opasno! Za vrijeme II. svjetskog rata i dalje ostaje
dosljedni pacifist. Nakon rata ima problema sa slubenim predstavnicima
Crkve koji trae da izbaci pridjev 'katoliki' iz svojih novina i nazivaju je
komunistkinjom jer je protiv rata u Vijetnamu.
Kranska ljubav za nju bijae praksa. Dugo vremena nije mogla razvijati
kontemplativnu dimenziju vjere. Borba za siromane bijae njezina jedina
vrsta molitve. Zadnjih godina ivota sve se vie povlai i postaje tiha
moliteljica. Mnogo trpi zato to toliko socijalno angairanih mladih ljudi
zbog razoarenja u slubenu Crkvu zauvijek odlaze. Kada je umrla od
sranog infarkta, na njezin su sprovod dole mase siromanih ljudi i stali su
izmeu slubenih predstavnika Crkve i drave ono su znali da je Dorothy
oduvijek pripadala njima. Prema izvjetaju Newsweek-a na pokopu nije
bilo suza, samo 'aleluja' za njezin dugi i svijetli ivot.
Saetak
Tip Tri je bilo kada 'progutao' la: 'Ti e me samo onda ljubiti ako budem
uspjean'. Zato od malih nogu donose kui 'petice' i pokazuju svoje odline
ocjene. Oni ive od naih reakcija na njih. 'Uspjeh po svaku cijenu' prua

32

im izvjesnost: 'Ja sam vrijedan i dobar'! Zato im jako teko pada svaki
neuspjeh.
Spomenuli smo kao primjer biveg amerikog predsjednika R. Reagana.
Njegov otac bijae alkoholiar. Reagan o tome nije nikada govorio. To
potvruje i njegova ena, Nancy. Tu bol iz djetinjstva nije nikada svjesno
proivio. On je izabrao tipino rjeenje tipa Tri: postao je glumac. Glumac
stalno proizvodi slike uspjeha daleke od obinog ivota. Tu napast
pojaava i dananja kultura koju obiljeava promidbeni diskurs, korisnost,
zabava.
U njihovim najgorim fazama moe ih se oznaiti kao uplje i povrne. U
pravilu se mijenjaju samo kada ih pritisne neka bolest ili slom koji se vie
ne da uljepati. Mnogi od njih izgledaju atraktivno. Oni su brzo uoili da
na druge djeluju privlano. Zbog toga najprije prodaju sami sebe. Oni
shvaaju da to funkcionira. I tako poinje igra. Oni su i trgovci a ne samo
glumci. Uhvate nas u mreu.
No, bez takvih ljudi ne bi se dogodilo mnogo dobra. Ako elite da neka
stvar bude napravljena profesionalno, povjerite je njima. To je njihov dar.
ak Pavao nabraja kao jednu od karizmi ili duhovnih darova 'upravljanje'
(administracija). Danas bi to radije nazvali 'dobar manegement'.
Kada oni uvide da su sami sebe dugo zavaravali, sposobni su nauiti
mnogo. Tada svim srcem trae iskrenost. Oni spoznaju da je njihova napast
privid; zbog toga ude za tim da stvarno budu.
PODSJETNIK: Tip TRI
Poziv: nada (Boja volja) - Plod duha: istinitost (iskrenost) Nain
govora: natjecateljski, oduevljeno ivotinje: kameleon, paun, orao
Zemlja: Amerika Boja: uta Obrambeni mehanizam: identifikacija
Pad: tatina (povrnost) Glavni grijeh: la (prijevara) Slika o sebi: Ja
sam uspjean - eli izbjei: zakazivanje Napast: sposobnost, okretnost,
efikasnost Nasljedovanje Krista: odlunost, djelotvorna snaga, vizija.
TIP ETIRI
Opi pregled
Oni ulau svoje darove u to da probude u svojoj okolini osjeaj za ljepotu i
sklad. Oni su visoko senzibilni i gotovo uvijek umjetniki nadareni, tako da
svoju osjetljivost mogu izraavati u plesu, glazbi, slikanju, glumi ili
knjievnosti i pjesnitvu. Oni 'hvataju' raspoloenja i osjeaje drugih ljudi,
kao i ozraje koje vlada na nekim mjestima i dogaajima sa sezmiolokom
33

preciznou. Odbijaju svaku podjelu na sveto i profano. Za njih je svijet

cjelina. Bolje se snalaze na podruju nesvjesnog, simbola i snova nego u
realnom svijetu.
I oni primaju ivotnu energiju od drugih. Njihovo ivotno pitanje glasi:
'to mislite o meni? Opaate li me?' Oni tee biti 'estetski' privlani, biti
neto posebno i kreativno, izgledati pomalo ezoterino, ekscentrino,
ekstravagantno. Ali ako se radi o neotkupljenom i nezrelom tipu, primijeti
se da imaju neto 'umjetno' u sebi. Njihov ivot je prvenstveno odreen
enjom za ljepotom. Dostojevski jednom napisa: 'Ljepota e spasiti svijet!'
Oni u to vjeruju.
Kao djeca esto su doivjeli da je stvarnost nepodnoljiva i besmislena.
Moda je to bilo povezano uz iskustvo gubitka: npr. jednog od roditelja,
rastava, preseljenje, roditelji su vie voljeli brata ili sestru, ili je taj gubitak
bio samo 'emocionalan'. Osjeali su se nepoeljni ili zanemareni. Ili, nisu
imali pozitivne uzore tako da su u potrazi za identitetom ili u nutrinu.
enja tipa etiri usmjerena je na izgubljenu ljubav. Oni ekaju na dan
kada e se 'velika ljubav' vratiti u njihov ivot i otkupiti ih. esto znaju za
to i sebe kriviti.
Ono to je zabranjeno osobito ih privlai. Veina misli da drutvene norme
za njih ne vrijede. Mnogi od njih imaju 'elitnu' svijest, tj. da nadilaze razinu
svijesti obinih ljudi. Na vani ih je mogue prepoznati esto po nainu
odijevanja. Veina svoju melankolinu stranu izraavaju davajui prednost
bojama kao to su crna ili ljubiasta. Mnogi od njih su vegetarijanci,
zatitnici ivotinja, pripadnici feministikih i drugih alternativnih pokreta.
eznuti - a ne imati za njih je vanije. im dobiju ono za im su udjeli,
u pravilu se razoaraju i ohlade. Zato mogu biti jako komplicirani brani
partneri. Ulaze u odnose s ljudima koji su daleko tako da nije mogua
ljubav u svakodnevnici.
Imaju veliko potovanje prema autoritetima kao to su: glasoviti pjesnici,
glazbenici, duhovni uitelji koji su neto 'posebno'. Samo takvi 'nutarnji
autoriteti' za njih su vani. Formalni autoritet ih ne zanima. Njih ne vara
osjeaj za ono to je 'pravo', 'autentino', a ne vole ono to je prosjeno,
normalno, svakidanje.
Njihov ivotni program mogao bi se slikovito opisati kao vjeno traenje
Svetog Grala. Gral se kao motiv pojavio u 12. stoljeu u francuskom
pjesnitvu. Prema predaji radilo bi se o Isusovom kaleu sa Posljednje
veere. Gral donosi onome tko ga posjeduje zemaljsku i nebesku sreu, ali
samo 'isti' koji su za to odreeni, mogu ga nai. Kasnije je Gral smatran
kamen sa udesnim snagama, itd. Slian motiv nalazimo i u romantinom
traganju za tzv. 'plavim cvijetom' (Novalis) koje simbolizira tenju ljudske
due za ispunjenjem i cjelovitou.
DILEMA
34

Njihova je napast da se grevito trude oko istinitosti, nepatvorenosti.

Dijete u njima budi enju za izgubljenom jednostavnou i prirodnou.
Specifini obrambeni mehanizam jest umjetnika sublimacija. Osjeaji
ne oituju izravno, nego neizravno kroz simbole, rituale i dramatske
priredbe. Oni se boje izloiti direktno tuem pogledu.
Estetsko gledite ima glavnu ulogu. Oblikuju ivot kao malo umjetniko
djelo: odjea, namjetaj stana, hobby, navike, itd. Pomalo boemski nain
ivota, svijee, melankolina glazba, sklonost razmiljanju o prolaznosti
svega, svijee, dnevnik pokraj kreveta, itd. Oni vole duge none razgovore
uz aj ili crno vino.
Glavni grijeh je zavist. Oni odmah opaze ako netko ima vie stila, vie
ukusa, talenta, zanimljivih ideja, 'genija' os njih. Vide odmah ako je tko
jednostavniji, prirodniji, 'zdraviji'. I nema nita na to oni ne bi mogli biti
zavidni. Kada se radi o odnosima, onda se zavist oituje kao ljubomora.
ive u strahu da netko drugi moe kao partner biti vie atraktivan,
zanimljiv od njih. U njemu se bori dijete sa svojim kompleksom manje
vrijednosti. Oni stoga podruje bliskih odnosa esto doivljavaju kao arenu
u kojoj se treba bespotedno boriti.
to ele svakako izbjei? Od ega bjee? Od obinosti, od svakidanjeg,
od svega onoga to je konvencionalno i normalno. Zahtjev da budu kao
'sav normalan svijet' kod njih izaziva panini strah. To ne ele. Njima se
svia biti drugaiji. Ne ele biti prilagoeni. Upravo njihova
neprilagoenosti daje im status, ulogu, krug prijatelja, divljenje,
prepoznatljivost i toga se ne ele odrei. Tu se neto moe promijeniti tek
kada osjete svoju tamnu stranu i tada shvate da sve to skupa prijei da
stvarno ljube i vide kako su egocentrini. Ali hoe se dugo vrijeme dok
postanu spremni rtvovati vlastitu sliku o sebi. Oni se ak mogu aliti na
raun vlastitog snobizma, ali uiniti korak do istinske samokritike njima je
vrlo teko.
Mnogi su istjerani iz vjerskih zajednica kao neprilagoeni. Jer u samostanu
i Crkvi trai se uniformiranost i teko se podnose bilo kakva 'soliranja'. A
oni moraju neto uiniti da budu upadljivi. Kao da misle: 'Ja ne znam tko
sam dok sam kao i drugi. Moram biti upadan i u svakom sluaju biti
drugaiji!'
Pad je njihova melankolija ili sjeta, potitenost koja poput magle
nevidljivo prekriva njihov itavi ivot. Ponekad su ak deprimirani i znaju
patiti da bi bili sretni. V. Hugo napisa: 'Melankolija je srea biti alostan'.
to je vea bol i depresija, to su oni kreativniji. Goethe izraava to duevno
stanje u 'Patnjama mladog Werthera' (1774), a tragino-romantiarsko
osjeanje u njegovo vrijeme nagnalo je mnoge mlade u samoubojstvo. Tip
etiri sklon je razmiljanju o smrti. Za njih bi bila previe banalna pria da
su se Romeo i Julija oenili i imali obian obiteljski ivot. Znaju zamiljati
35

vlastitu smrt i to mora biti estetski savreno. Mora biti proljee, rascvjetana
stabla trenji, itd.
Veina njih su veoma vitki, tanki i privlani, ali skloni su sebe vidjeti
debelima i runima. Uvijek pokuavaju neke nove planove dijete, a
'anoreksija' (ovisnost o mrljavenju) kod ena je relativno esta.
Tip etiri treba stabilna prijatelja i partnera koji e s njima izdrati a da ga
ne uspiju uvui u vrtlog svojih promjenjivih raspoloenja. Njima je
potrebno iskustvo vjernosti. Hoe se mnogo tolerancije. Stvarnost je kao
takva za njih 'nepodnoljiva'. Budui da im je partner svaki dan na 'dohvat
ruke', nije vie za njih tako atraktivan. To moe dovesti do toga da postanu
impotentni ili se seksualno uskrauju. Partner nezrelog i neotkupljenog
tipa etiri stalno je izloen kupki izmjenino toplom i hladnom vodom, tj.
zavoenje i odbijanju.
Jedan poznatiji pripadnih iz ovog drutva bijae danski filozof S.
Kierkegaard (1813-1855). Odnos sa Reginom Olsen s kojom je bio ve
zaruen prekinuo je nakon jedne godine zato to se bojao da e za nju biti
preveliko optereenje njegova melankolina i depresivna narav. Kasnije je
sve to razradio u svojoj prvoj knjizi.
Rainer Maria Rilke, takoer jedan iz ove grupe, nije nikako htio ii na
terapiju premda je imao velike psihike smetnje. On se bojao da e terapija
izmijeniti njegovo istinsko Ja.
Mnogi meu njima vise izmeu faza kada su pretjerano aktivni i faza kada
se povlae i osjeaju se kao da su oduzeti. Ova 'manino-depresivna'
temeljna struktura moe kod nekih koji su jako introvertirani dovesti do
tekih depresija. A ona nije kao kod drugih ljudi. Ona je povezana s
osjeajem jedinstvenosti i veliine vlastite patnje i odbijanjem da prihvate
tuu pomo. Jako su osjetljivi na kritiku, osobito ako se radi o njihovim
slikama ili pjesmama.
Hollywood je eldorado za tip etiri. Kazalite i film su njihova domena jer
oni gledaju na itavi ivot kao na jednu veliku pozornicu. Nagrade tipa
'oskar' i sl. veinom zavre u njihovim rukama.
Marilyn Monroe, Marlon Brando i James Dean neki su od najpoznatijih
ovih tipova meu 'zvijezdama'.
U tom pogledu biografija J. Deana je paradigmatina: u osmoj godini
umrla mu je majka koja ga je nauila pjevati i plesati. Na bilo koji nain
morao je privui panju. Pa i na bizaran nain. Recimo, ima jedna slika na
kojoj se vidi kako lei u mrtvakom sanduku.
Svoju nejasnou, zagonetnost i neprozirnost koristio je da bi stvorio mit o
sebi. Raduje se rizicima, lakouman je, zaljubljen u brza auta i motore.
Vozio je automobilske utrke. U 24. godini zbog velike brzine pogiba.
Premda je snimio samo tri filma, nakon smrti ostao je kult njegove osobe
do danas. Takvi likovi pozivaju druge da svoje snove projiciraju u njih.
Njihova nejasnoa magnetski privlai tue nejasne potrebe i elje.
36

Sposobnost da u sebi utjelove razliite karaktere a sami ostanu skriveni,

ini ih privlanima ali i opasnima.
M. Monroe u devetoj je godina bila silovana i kao prodavaica u 16. godini
prvi put je htjela sebi oduzeti ivot. Njezin duevni srodnik, sveenik i
pjesnik Ernesto Cardenal (isto tip etiri) napisao je potresnu 'molitva za M.
Monroe' u kojoj moli Boga da bude prema njoj milostiv jer je ona
gladovala za ljubavlju a mi smo joj ponudili sredstva za umirenje
Njezina ivotna avantura bijae poljubac zatvorenih oiju i kada je
otvorila oi, shvatila je da je to bio samo 'filmski poljubac'.
Dar ili plod duha otkupljenog tipa glasi uravnoteeni karakter. Oni u
mladosti proive sve mogue emocije, od agonije do ekstaze. Ako naue
kontrolirati emocije, uvesti disciplinu, mogu postati osobnosti koje
ostavljaju jak dojam na druge. Disciplina ini razliku izmeu
drugorazrednog 'nepoznatog' umjetnika i istinskih umjetnika.
Ako svoj osjeaj za lijepo i za bolno mogu sabrano izraziti, tada nastaju
prava umjetnika djela. Nastaje djelo koje vie ne slui samo osobnoj
promociji, nego onome to je openito vrijedno. W. Shakespeare i T.S.
Eliot primjeri su pjesnika kod kojih su velike emocije proiene i
disciplinirano oblikovane tako da oni za sva vremena ostaju vrijedni.
Otkupljeni tip etiri moe najbolje od svih drugih shvatiti i pratiti ljude
koji su u duevnim nevoljama. Oni se ne boje tuih tekih, kompliciranih i
tamnih osjeaja jer su i sami sve to proivjeli.
Simboli i primjeri
Simbolina ivotinja je tuna golubica. Stil tipa etiri je eznutljivo
jadanje, 'lamento'. Zatim tu je jedna vrsta francuskog psa 'basset', kratkih
nogu sa dugim uima i tunim pogledom. Oi veine njih zrcale neku
neodreenu tugu. Pa i kada se smiju, ostaje takav dojam Plemeniti crni
rasni konj simbolizira estetiku, ljepotu.
koljka otriga, kamenica otkupljeni tip s njom se moe usporediti od
starine simbol pretvaranja blata u biser; otkupljeni tip u stanju je negativno
i iskustva gubitka preobraziti u neto lijepo i vrijedno.
Njihova simbolina zemlja je Francuska. Francuski mentalitet djeluje na
druge nekako posebno, rafinirano, elita, kultivirano
Boja je 'violet', viola, svjetlo ljubiasta Ton je pomalo neodreen,
melankolian i mistian Ljubiasta je liturgijska boja za korizmu,
vrijeme pokore i posta, preobrazbe boli i smrti Ona posreduje izmeu
crveno (muko) i plavo (ensko).
U Bibliji energiju tipa etiri susreemo osobito u Pjesmi nad Pjesmama,
koja je puna eznutljive ljubavne romantike: 'Slaa je ljubav tvoja od
vina'

37

Josip, Jakovljev ljubimac, od poetka je neto 'posebno' i to je zasmetalo

njegovoj brai. Oni su ga prodali trgovcima i tako je dospio u Egipat
Josip inscenira pomirenje i obiteljski susret Igra igru i skriva se da ga ne
prepoznaju I na kraju imamo sretan svretak (usp. Post 37-50).
Niz starozavjetnih proroka imaju neke crte tipa etiri. Recimo, prorok
Izaija je godinama gol trao kroz Jeruzalem da bi simbolino nagovijestio
asirsko suanjstvo Ili, Hoea koji je oenio bludnicu. Njegov brak je bio
slika nevjernosti naroda prema Bogu Jeremija se ne eli oeniti da bi
kroz svoju samou predstavio samou i ostavljenost Boga na iju ljubav
Izrael nije odgovorio Jeremijine tualjke pripadaju najstarijim
tekstovima u povijesti ovjeanstva u kojima jedan ovjek izravno
formulira svoje duevno stanje
Obraenje i otkupljenje
Put do otkupljenja za njih vodi preko zova na izvornost (prvobitnost). Oni
nalaze svoju prirodnost na puto do sjedinjenja s Bogom. Kada povjeruju da
ive 'u Bogu' i Bog 'u njima', njihova dua ulazi u dugo oekivani spokoj i
uravnoteenost.
Na njihovu ivotnu zadau spada razvijanje zdravog realizma i
usmjeravanje svoje enje na dostine ciljeve. Takoer, trebaju raditi na
tome da njihova pozornost ostane u sadanjosti a ne da stalno skliznu u
prolost ili budunost. Dakle, da svoju energiju znaju sauvati ne padajui
u ekstreme kao to su euforija ili potitenost. Onaj objektivni promatra u
njima trebao bi ih ee na to podsjetiti pitanjem: 'Zar nije dovoljno malo
radosti i malo tuge?'
Neotkupljeni tip etiri vole vie rituale nego stvarnost. Zbog toga je nuno
da se izloe stvarnosti. Trai se inkarnacija, prihvaanje zbilje i kada
izgleda nesavrena, odbojna i runa. U tome im moe mnogo pomoi
socijalni angaman i zalaganje za mir i pravednost. Da dotaknu 'blato
svijeta' a ne samo estetiku.
Takoer, za njih je pouno ono to Pavao pie u 2 Kor 7, 10: "Jer alost po
Boju raa neopozivo spasonosnim obraenjem, a alost svjetovna raa
smru."
Put do obraenja ne moe zaobii ni njihov snobizam i (prikrivenu) svijest
da pripadaju elitnom, odabranom i najodlinijem drutvu.
Bez njih svijet bi bio siromanija za najvei dio njihove umjetnosti i
poezije. Kada naue sa svojim darovima drugima sluiti, tada e dati vaan
doprinos 'otkupljenju svijeta po ljepoti' (Dostojevski).
Tomas Merton (1915-1968) je 'svetac' zatitnik otkupljenog tipa etiri.
Nakon zavrenog osnovnog kolovanja zapoeo je studij na Cambridge i
odmah je bio poznat po svojim nonim pijankama i provodima. Istodobno
u njemu je raslo gaenje prema samom sebi. Seli se u Ameriku, prikljuuje
38

se komunistikoj partiji i zapoinje se istodobno baviti i religioznim

temama. Jedan hinduistiki prijatelj sa studija preporuio mu je da ita
Augustina i Tomu Kempenca.
Godine 1938 krstio se u katolikoj Crkvi a njegovi prijatelji su taj potez
protumaili kao jednu iz niza njegovih udljivosti (engl. 'spleen'). Ali on je
mislio ozbiljno i htio je postati redovnik franjevac. Kada im je ispriao
iskreno i bez uljepavanja svoju ivotnu povijest, odbili su ga primiti u
samostan i to ga je jako pogodilo. Ali nije se predao. ivio je kao monah u
svijetu, ostavio se puenja, provodio duhovne vjebe u najstroem
samostanu redovnika trapista (Getsemani-Kentucky) gdje je osim triju
zavjeta bila obavezna i stroga utnja.
Samostan ga je kasnije primio kao kandidata. Pet godina kasnije izlazi
njegova autobiografija koja postie senzacionalan uspjeh. Usporeuju je sa
Augustinovim Ispovijestima. U njoj mladi i fanatini Merton radikalno
prezire svijet. U sljedeih trideset godina napisao je gotovo ezdesetak
knjiga. Samostanski ivot za njega bijae sve tei. Njegov opat drao je da
previe ozbiljno uzima svoje subjektivne osjeaje. Konano, zabranili su
mu pisati. Bio je uitelj novaka i njegove su knjige na stotine mladih
potakle da pokuaju ivjeti slinim ivotom proetim radom i molitvom.
Mladi su ga voljeli jer nije htio prenositi krute propise redovnikih pravila
nego je ljubavlju i toplinom poticao pojedince. Ernesto Cardenal jedan je
od njegovih poznatih uenika.
Merton je shvaao redovnike kao ljude koji trae Boga i ele nadii 'lani
ja', tako to e se odrei ivotnih lai i umjetnih sigurnosti. Istodobno
bijae politiki zauzet i pie tekstove protiv crkvenog uenja o 'pravednom
ratu' i protiv amerikog militarizma. Kada se obruio na Vijetnamski rat,
pokuali su ak na njega atentat koji je za dlaku izbjegao. Nakon duge
borbe s opatom samostana dobio je doputenje da u umi izgradi jednu
nastambu. Tu je poeo pisati i primati posjetitelje. Za vrijeme jednog dueg
boravka u bolnici dogodilo se da je duboko zavolio jednu medicinsku
sestru u bolnici. Ali jo uvijek nije zadovoljan. Sanja o novom samotnom
ivotu na Aljaski. Ali odlazi na Istok. Nije se mogao osloboditi jedne vizije
koja ga je potpuno obuzela: potreba jedne sinteze izmeu kranstva i
budizma. God. 1968 putuje na jednu konferenciju u Bankok. Na putu
susree sufi-mistike, zen-budiste i Dalai Lamu. Ostavili su dubok dojam
jedan na drugog. U hotelskoj sobi zbog neispravnog elektrinog prikljuka
pogodio ga je strujni udar od kojeg je preminuo.
Saetak
Oni duboko eznu za neim ljepim od onoga to upravo jest. Sadanjost je
za njih uvijek na neki nain runa. Od malih nogu nauili su da se upute

39

tamo gdje je ljepe i razvili su nevjerojatno bujnu matu. Kada je vanjski

svijet oduran, znaju gdje se mogu skloniti.
Osjeaj koji im najvie daje energije jest osjeaj enje ili sjete, tuge,
melankolije. enja za nekim ljepim svijetom pribavlja im sposobnost da
takav svijet i stvaraju. Gledajui izvana ta se dinamika ne moe shvatiti.
Nama se ini da su oni depresivni ili neuravnoteeni ili u najmanju ruku
egocentrini. A oni moraju ui u svoju vlastiti svijet fantazije da bi dobili
energiju. I ako se ne uklapamo u taj svijet, mi smo za njih dosadni.
Roditelji e priznati da je jako teko odgajati djecu koja su tip etiri zato
to su oni stalno povlae u svoj unutarnji svijet. Katkada djeluju maninodepresivni. Oni proivljavaju svaku emociju, od alosti do ekstaze. Za njih
je svaki osjeaj 'opipljiv'.
Njima je simbol jednak sadraju. Drugi ljudi to ne misle tako. Zato su oni
neto posebno. I oni to znaju! To im se svia. Oni uivaju biti neto
posebno. Oni rado nose crno i po mogunosti lila, ljubiasti al.
Put do otkupljenja poinje kada prestanu biti fascinirani time to su
drugaiji i naue svoju kreativnost koristiti na nain da neto posebno vide
i probude u drugim ljudima. Oni su dobri 'animatori', oni koji znaju otkriti i
potaknuti skrivene potencijale u ljudima.
Oni se ne osjeaju dobro tamo gdje previe vlada uniformiranost i
racionalizam. Oni vole lijepe rituale. Po prirodi su im bliski svi sakramenti
jer je za njih simbol vaniji od supstance. Otkupljeni tip etiri u stanju je
sabrati svoje emocije i uputiti se prema unutra. Oni se prestaju igrati
osjeajima i zapoinju uiti stvarno osjeati. To konkretno znai: ii na
jednoj odreenoj toci u dubinu i proi kroz sve stadije nekog osjeaja.
PODSJETNIK: Tip ETIRI
Poziv: izvornost (sjedinjenje s Bogom) - Plod duha: uravnoteenost
(balans) Nain govora: lirino, lamentirajui ivotinje: golub, crni
konj, koljka otriga, pas basset Zemlja: Francuska Boja: svjetlo
ljubiasta, viola Obrambeni mehanizam: umjetniko sublimiranje Pad:
melankolija, sjeta, potitenost Glavni grijeh: zavist Slika o sebi: Ja sam
drugaiji - eli izbjei: obinost Napast: autentinost, nepatvorenost
Nasljedovanje Krista: stvaralatvo, senzibilnost, prirodnost.
TIP PET
Opi pregled
Tip Pet, est i Sedam pripadaju 'podruju glave'. Oni dobro razmisle prije
negoli neto poduzmu. Ono su otvoreni i prijemivi za nove dojmove, ideje
i injenice. Imaju u sebi neto 'istraivako': prouavaju stvari do u sitne
40

detalje. Zato mogu originalni, provokativni, dubokoumni. Trebamo

zahvaliti Bogu da oni postoje jer su mnogi od njih genijalni izumitelji i
znanstvenici. Oni su dobri sluatelji. Mogu pomoi drugima da stvarnost
sagledaju trijezno i objektivno. Mogu razviti 'kontemplativan' stav prema
ivotu. Otkupljeni tip Pet povezuje svoje znanje i traganje za mudrou i
dubljim uvidima. Trude se dosei spoznaju srca koju krasi suosjeanje.
Otkupljeni, zreli tip Pet posjeduju tihu unutarnju snagu te su veoma
pristojni i blagi.
Prvotno iskustvo mnogih meu njima bijae neka vrsta praznine. Zato
eznu za ispunjenjem. Neki su moda ve u majinoj utrobi 'osjetili' da nisu
poeljni, dobrodoli. Ili su imali nasrtljive roditelje i kao djeca dobili su
malo njenosti i blizine. Odrastali su u nekoj uskoi tako da njihov
unutarnji svijet bijae jedino mjesto i slobodan prostor u kojem su se mogli
nesmetano kretati. Tako je njihova vlastita sposobnost da pokau osjeaje
ostala nerazvijena. Nedostatak zatienosti i osjeaj da su 'bez doma' znaju
nositi itavi ivot.
Oni imaju strast za sakupljanjem, ali ta strast nije usmjerena toliko na
materijalne stvari koliko na misli, ideje, znanje, tiinu i prostor. Ne mogu
funkcionirati ako ne posjeduju zatieno privatno podruje. 'My home is
my castle!' Veina su introvertirani. Po naravi su eremite, redovnici,
bibliotekari, uenjaci, oni koji mnogo razmiljaju i rade na rjeenju nekih
problema.
Veina njih nose naoale. Njihove su oi kao usisiva. Oni ele sve vidjeti,
sve uti i sve zadrati. Bave se poslovima gdje mogu nesmetano
promatrati. Mnogi rado fotografiraju. Premda imaju potekou pokazati
svoje osjeaje, veina imaju intenzivan osjeajni ivot. Oni najprije sve to
se dogaa registriraju oima, uima i mozgom, sve procjenjuju polazei od
glave. Tako i osjeaje treba 'dovesti u red'. Njihov partner ili prijatelj moe
imati osjeaj kao da im nije puno stalo do njih, ali to je samo privid. Oni,
slino tipu etiri, osjeaju jau povezanost s onima koji su daleko negoli s
onima koji su blizu njih.
S njima se moe izgraditi kvalitetno prijateljstvo ako se tri stvari prihvate:
da se ne oekuje od njih inicijativa, stalna tjelesna blizina i totalno
predanje. Oni se boje dati mali prst a kamoli cijelu ruku i jo vie. Tko se
zadovolji s onim to su oni spremni pruiti moe nai u njima istinskog
pratioca na putu, ustrajnog sluatelja i korektnog savjetnika.
Mnogi veliki filozofi bili su tip Pet: Plotin, Toma Akvinski, Decartes,
Spinoza, Feurbach, Heidegger, Popper. Veinom su ivjeli u povuenosti.
Tako npr. jedan uenik Plotina zapoinje ivotopis svoga uitelja
reenicom: 'Plotin je bio slian ovjeku koji se stidio to je u tijelu'.
Plotinova itava filozofija jest suoavanje sa njegovom odbojnou prema
tijelu. A Tomu Akvinskog su nazivali 'nijemi vol'. Bio je utljiv i nije htio
biti upadan. Sluajno su otkrili da se u njemu skriva veliki mislilac. Ili
41

glasovita reenica filozofa Decartesa: 'Sumnjam, dakle jesam; mislim,

dakle jesam' - moe izrei i sasvih shvatiti samo neki tip Pet. Filozofija
Martina Heideggera nosi u sebi neku teinu, samou, laganu sjetu
Pokraj filozofa, i mnogi su mistici i redovnike osobe pripadali tipu Pet.
Osobito je velik broj ena koje su utjecale i snano oblikovale kransku i
islamsku mistiku. Oni imaju laki pristup od drugih unutarnjem gledanju,
unutarnjem oku. Mnogi dugo studiraju i jo uvijek nisu spremni za neku
slubu. Pa se ovjek zapita: 'Kada e ti ljudi konano poeti neto initi za
druge i svoje znanje pretvoriti u praksu, dotaknuti konkretni svijet?'
Dok tip etiri pokuava sve uiniti da bi bio upadljiv, tip Pet sve ini da bi
izbjegao pozornost usmjerenu na njega. Boji se esto da drugi ne bi neto
od njega traili. Ako je u razgovoru tema postala odve osobna, oni spretno
skrenu razgovor na druge teme. Mnogi ne vole rijei kao to su dijeliti ili
podijeliti, priopiti. Ali zato dobro sluaju to drugi kau. Nita im ne
moe promaknuti.
Mnogi od njih imaju potekoe sa roditeljskom ulogom. Odgoj djece esto
predstavlja veliku muku zato to djeca neprestano trae vrijeme, prostor i
energiju od svojih roditelja, dok oni hoe svoje privatno kraljevstvo. Zato
se veliki broj njih usteu oeniti i imati djecu. Ako su u samostanu, tada
ele neku sobu po mogunosti na kraju hodnika jer tamo postoji najmanja
opasnost da bi netko mogao zaviriti i naruiti njihovu privatnost. Oni mrze
nametljivost i uljeze. Ako elimo naljutiti inae povueni tip Pet, dovoljno
je da upadnemo u sobu bez pitanja i kucanja. Njima je naporno kada je
previe ljudi. Treba im vremena da bi poredali svoje misli i osjeaje i
iznutra se pripravili za nove susrete. Kod predavanja sjede uglavnom u
zadnjem redu. Oni ele gledati, ali da pritom ne budu vieni.
Iz dosada reenog ne bi se smjelo zakljuiti da su svi intelektualni,
inteligentni i dubokoumni ljudi. Ima i glupih. Ali i kod njih je kontrolni
toranj glava, logika. Ako neto ne shvaaju, u to se ne uputaju.
Neotkupljene tip Pet moe imati izofrenike crte, razviti neke oblike
autizma ili zavriti u nihilizmu sve su to posljedice 'istog miljenja', bez
tjelesnosti, emocionalnosti, konkretnog djelovanja.
Film Rain Man, koji je dobio 1989. Oskara, bavi se tipino mladim,
dinaminom tipom Tri, Amerikancem koji nakon smrti svoga oca otkriva
da ima starijeg brata (Dustin Hoffman). Ovaj brat je matematiki genije, ali
zatoenik nepominih rituala. Odnos prema vanjskom svijetu je
mehaniziran. Film opisuje pokuaje jednog 'obraenja' koje doivljava na
vani usmjerene tipa Tri kroz susrete sa svojim bolesnim introvertiranim
bratom. A ta iznenadna bratova naklonost djeluje terapijski na autistikog
Raimonda. Nezaboravna je scena u filmu kada on polae njeno svoju
glavu na rame svoga brata i prvi put na taj nain izraava blizinu.

42

DILEMA
Njihova je napast znanje. Znanje je mo. Neotkupljeni tip Pet misli da se
na taj nain moe 'osigurati', da se moe o svemu detaljno informirati.
Nikada dovoljno informacija. Uvijek treba jo jedan kurs, jo jedan
seminar, jo jedna knjiga. Zanimaju ih duhovni sustavi koji tumae
univerzum ili ljudsku duu kao to su: psihoanalitike metode, teorija
relativiteta, uenje evolucije, itd. itavi ivot mogu briljirati
intelektualnom nadmonou: 'Ja znam vie od drugih. Ja razumijem bolje
svijet od drugih. Ja sam iznad pretjerane osjeajnosti, itd.' Veina njih rado
putuju; to im ini uitak, upoznavati nepoznate strane kulture, obiaje i
navike. Katkada se znaju upustiti u 'ograniene avanture' jer znaju da e i
dalje ostati slobodni i da mogu u svakom asu otputovati i sve okonati.
Jedan od njihovih obrambenih mehanizama glasi: povlaenje (uzmak).
Niega se toliko ne boje kao emocionalnog angamana. to su vie
neotkupljeni, to se vie boje osjeaja, seksa, odnosa koji stvaraju ovisnosti.
Zato su mnogi od njih 'celibaterske naravi'. Mogu izabrati celibat iz
pogrenih motiva ili ostati okorjele neenje ili usidjelice.
Jedna velika glumica Greta Garbo tipini je predstavnik tipa Pet. Da ne bi
bila upadna, znala se u javnosti preoblaiti; na kunim vratima nije bio
natpis s njezinim imenom; imala je tjelohranitelja koji se brinuo da joj se
nitko ne moe pribliiti. Mrzila je gledati vlastite filmove. Na sveanim
primanjima priala bi o apstraktnim ili politikim temama samo da ne bi
morala priati o sebi. Nikada se nije udala. Njezine ljubavne afere trajale su
kratko. Privatno se oblaila jako jednostavno. Od 1941. potpuno se
povukla iz svijeta filma i ivjela kao eremit. Njezino glasovito lice skrivalo
se iza eira i sunanih naoala.
Jedan neotkupljeni tip Pet boji se konkretnih obaveza, dunosti. Radije
ostaje u apstraktnom svijetu teorija i ideja; oni objanjavaju svijet, ali
rijetko sami neto ine da bi ga poboljali. Karl Marx je tako filozofima
predbacio da samo tumae svijet umjesto da ga mijenjaju. Abraham
Maslow ukazao je na opasnost ivotnog stava koje eli u svemu samo
shvatiti meusobne povezanosti i odnose. Prema njemu, takva je 'spoznaja
bitka' bez suda, procjene, usporeivanja. Ona je bez odluke jer odluka
znai uvijek i spremnost na djelovanje Dokle god se rak ili bakterije
samo promatraju, dotle se nita ne poduzima Dokinuti su osjeaji kao to
su strah, ljutnja, elja da se pobolja situaciju, uniti To je jedan nain
'ne-biti-u-svijetu' u egzistencijalnom smislu.' Ako su znanstvenici, tada
odbijaju razmiljati o etikim implikacijama svojih spoznaja.
Helena Palmer nazvala je neotkupljene tip Pet 'neprosvijetljeni Buda'.
Prosvijetljeni Buda je kadar osloboditi se svijeta i njegovih strasti, ali
nakon to ih je proivio. Neprosvijetljeni Buda odrie se svojih emocija jer
ih ne moe ili ne eli proivjeti. Takvim ljudima, recimo, prakticiranje
43

'zen-budizma' moe jo vie oteati stanje i potpuno ih uiniti 'imunima'

prema 'svijetu' i 'tijelu'.
Drugi obrambeni mehanizam jest segmentiranje (dijeljenje na odsjeke,
cijepanje). Mnogi dijele svoj ivot na brojne odsjeke ili odjeljke koji u
praksi postoje neovisni jedni od drugih. Parcijalno biranje zasebnih
podruja nije uklopljenu u sveukupnost njihova ivota.
Ogranienje (omeenje) je takoer jedna rije koja pomae razumjeti psihu
tipa Pet. Oni ele znati koliko e dugo trajati neka priredba ili dogovor
kako bi se mogli na to pripraviti.
Njihov glavni grijeh jest pohlepa (gramzljivost, lakomost). Oni nisu
davaoci. Oni su skloni gomilati svoje duhovne, a i materijalne posjede.
Trebaju se nauiti podijelit s drugima neto od svoga blaga.
Zamka u koju upadnu jest krtost. Ponajprije, krti su prema samima sebi.
Boje se drugima povjeriti. To to imaju daje im sigurnost. Zato oni zapravo
ne uivaju ivot, nego krtare sa svojim posjedom kako bi im i ubudue
osigurao mirni spokoj. Kod nekih to moe poprimiti patoloke crte: neki
milijarderi nisu znali sebi nita priutiti. Ipak, veina su po prirodi skromni
i zadovoljni sa malim; skloni su askezi. Ponosi su zato to su skromni.
Moda njihovo prvotno ivotno iskustvo bijae to da nisu dobili oni to su
htjeli. Navikli su se da budu zadovoljni s malim. Gledajui tako, krtost i
skromnost nisu stvarne proturjenosti.
Najvei dar kod njih jest uvijek druga strana njihove opsesije: oni su
kontemplativno nadareni, shvaaju sveobuhvatne zakone i povezanosti,
pronalaze velianstvene duhovne sustave.
Tip Pet izbjegava prazninu. Dok ih drugi esto dre da su tajnoviti i
'duboki', oni se u stvari esto boje da nisu tako bogati u sebi. Strah od
praznine (horor vacui) je njihov pokreta koji se skriva iza mnogih stvari
koje svakodnevno ine.
Dar ili plod duha otkupljenog tipa Pet jest objektivnost. Opet vidimo kako
jedna te ista karakterna crta moe sadravati blagoslov ili prokletstvo. Oni
mogu tue monologe satima sluati i napete situacije sagledati veoma
objektivno. Odmak je istovremeno dar i grijeh. Koristimo istu rije da bi
opisali i jaku i slabu stranu njihove osobnosti.
Simboli i primjeri
Simboline ivotinje su: sova, lisica i hrak. Nepokretne oi sove
usmjerene su prema vani i one sve vide; njihov organ sluha je jako
razvijen. U Egiptu i Indiji sova bijae simbol smrti; u Grkoj sova se
pripisivala boici Ateni i bila je zatitnica grada Atene i svih znanstvenika.
Lisica ima razvijen organ mirisa i sluha. U bajkama i basnama prikazuje se
kao lukava, zlobna, ali i u mnogim priama prikazana je kako pomae u
44

nevolji. Hrak predstavlja strast za skupljanjem, gomilanje 'namirnica' za

loa vremena.
Simbolina zemlja je Velika Britanija. Ona je najprije arhetip za
konzervativne, uljudne, rezervirane, distancirane engleske dentlmene.
Jednu drugu stranu nalazimo u liku krtih kota koje su predmet mnogih
viceva i karikatura.
Simbolina je boja plava. Plava je boja introvertiranosti, mira i distance.
Plavo utjelovljuje ensko; plaviasti zvjezdani ogrta Majke Boje. Nebo i
more su plavi. Ona simbolizira pasivnost, razmatranje i nepokretljivost.
Dva biblijska patrona: Marija, majaka Isusova i apostol Toma. Marija
utjelovljuje pasivnost i prijemivost, mistino-kontemplativnu stranu tipa
Pet. Ona je sposobna primati da bi mogla zatim davati. Na kraju opisa
boinih dogaanja itamo da su joj pastiri sve ispripovijedali to su
doivjeli. O Mariji se veli: "Marija u sebi pohranjivae sve te dogaaje i
prebirae ih u svome srcu" (Lk 2, 19). Oni su sposobni stvari zadrati; ono
to je povjerljivo lei u njihovom srcu; oni mogu utjeti. Marija je esto
kroz povijest kranstva pretvarana u idealizirani simbol produhovljena,
netaknuta (aseptina) djevianstva, 'bez mesa i krvi'. Protiv takve slike o
Mariji osobito nastupa latinoamerika teologija osloboenja koja otkriva u
Marijinoj pjesmi 'Maginificat' (usp. Lk 1, 46-55) jednu borbenu i aktivnu
enu. Rjenikom 'enneagramma' moemo rei da je teologija osloboenja
otkrila neke osobine tipa Osam kod Marije (tip Osam predstavlja
djelovanje, zauzetost, borbu protiv nepravde, itd.)
Apostol Toma je poznati 'sumnjivac'. Prije dogaaja Uskrsnua, ima jedna
epizoda kada Isus pripovijeda svojim uenicima da je Lazar umro i da eli
otii na njegov grob. Tada Toma ree drugim uenicima: "Hajdemo i mi da
umremo s njime!"(Iv 11, 16). Nihilistika rezignacija i ravnodunost je
stalna opasnost za tip Pet! Nije bio nazoan kada se ukazao uskrsli Isus.
Dok mu drugi o tome pripovijedaju, ostaje skeptian. On vjeruje samo
onome to vidi svojim oima. Kada se Isus sljedei put ukazao, i on je bio
tu. Isus ga poziva: "Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke! Prinesi ruku i
stavi je u moj bok i ne budi nevjeran nego vjeran" (Iv 20, 27). Onaj isti Isus
koji je Mariji Magdaleni (tip Dva) rekao: 'Ne dotii me!', od racionaliste
Tome trai tjelesni kontakt! Tako ova scena potvruje kada smo rekli da
tip Pet da treba prijei iz glave u tijelo, od miljenja do djelovanja. Prema
predaji, Toma je poslije toga bio jako djelatan i najvjerojatnije otiao u
Indiju i tamo utemeljio zajednicu.
Obraenje i otkupljenje
Tip Pet je pozvan na mudrost. Mudrost je duboko znanje o povezanostima
svijeta i ivota do kojih se ne dolazi samo miljenjem, nego i iz konkretnih
ivotnih iskustava. Mudrost je refleksivno iskustvo. Rekli smo da oni misle
45

prije negoli ine ili umjesto da neto uine. Refleksija je naknadna duhovna
obrada proivljenoga. Na mudrost spada i pouzdanje u Boje vodstvo.
Na njihovu ivotnu zadau spada nauiti angairati se i konkretno
pomagati. Naelo inkarnacija - to e rei zauzetosti i spremnost da se
'uprljaju haljine'. Kranstvo se ne ostvaruje tako da ovjek samo sjedi u
sobi i ita knjige. A to bi neotkupljeni tip Pet najradije inio. U Kristu se
utjelovljuje Bog koji dotie rane svijeta, Bog koji ljude lijei svojim
dodirom. Stoga je dobro da esto itaju ili meditiraju muku Kristovu kako
bi stekli 'strast za konkretnog ovjeka'. Zbog toga se tip Pet treba izai iz
sebe vani. 'Gestalt-terapija' i fiziki rad mogu biti od velike pomoi, kao i
praktini politiki i drutveni angaman.
Osim toga, za njih i ljudska ljubav predstavlja veliki izazov. Oni se trebaju
strastveno zaljubiti. esto su u susretu sa ljubljenom osobom ukoeni i ne
znaju kako bi se ponaali. Prave osjeaje doive tek kada sve zavri. Zato
'uiti ljubiti' pod ovim vidom za njih predstavlja veliki izazov. Kao ljudi
ostanu veoma nepotpuni ako nikada ne dopuste sebi 'izgubiti glavu'.
Meditacija i molitva za njih su jako vaan izvor snage. Oni moraju
kultivirati svoj unutarnji svijet da bi zatim pronali odvanosti okrenuti se
vanjskom svijetu.
Mi ostajemo to to jesmo. Ali na putu iscjeljenja ili osloboenja moramo
katkada initi ono to Latini nazivaju 'agere contra': djelovati protivno
naim 'prirodnim' sklonostima. To zahtijeva jasnu odluku jer se nita ne
dogaa samo od sebe. Ponekad treba jednostavno neto initi pa makar i
napravili pogreku. Nije pogreka uiniti pogreku! Ali oni se upravo toga
boje: da ne uinu neto nerazumno. Ovdje su tip Pet i tip est slini. Strah
je glavni grijeh tipa est, ali nije stran ni tipu Pet.
Premda se ini da su oni nedrutveni i zadovoljni sa sobom, trebaju
iskustvo ljubavi u unutarnjem svijetu (iskustvo Boga) i u izvanjskom
svijetu (ljubav blinjih). 'Psihika hrana' za njih je svako hrabrenje i
sokoljenje u stilu: 'Moe se ovdje osjeati siguran. Radujemo se da si tu.
Ti si dobrodoao. Pripada nama, itd.'.
Oni se moraju uvati umiljenosti kako prema Bogu tako i prema ljudima.
Trebaju uiti oitovati emocije direktno. Premda su po naravi skloniji
budizmu nego kranstvu, istoni put nijekanja svijeta za njih moe biti
zamka koja ih prijei da tajnu inkarnacije i kria otkriju i slijede u
vlastitom ivotu.
Predstavnik kontemplativnih svetaca tipa Pet jest Hildegarda iz Bingena
(1098-1179). Ona bijae ena velike kulture, upuena u bogato glazbeno,
teoloko i medicinsko znanje. Glasovita je postala zbog dara vizija.
Hildegarda je mnogo trpjela zbog svojih vizija i fiziki oboljela. Tek kada
je sve to je u vizijama ula i spoznala napisala i priopila (!) drugima,
ozdravila je. Mnogi mistici tek kroz teku borbu izgrade odnos prema

46

svijetu i napuste introspekciju. I oni moraju napraviti korak koji vodi od

gledanja do djelovanja.
Takav put je proao jedan otkupljeni tip Pet: D. Bonhoeffer (1906-1945).
Mladi Dietrich je strastveni itatelj i oduevljeni igra aha. Bio je marljiv
student. Ve sa 19. godina poeo je pisati svoju doktorsku radnju o Crkvi
pod naslovom 'Sanctorum communio' (1927) koja je ocjenjena 'summa
cum laude'. Godine 1933. dolaze na vlast u Njemakoj nacisti. Od poetka
je uoio opasnost kulta voe. On je vidio da e pitanje idova biti
odluujue pitanje koje e se Crkvi postaviti u godinama koje nadolaze.
Godine 1936. nacisti mu oduzimaju pravo predavati. 1942. prikljuio se
jednom krugu iji je cilj bio 'ukloniti' Hitlera i tako spasiti od propasti
njemaki narod. Jedan intelektualac postaje politiki zavjerenik! Ali u
travnju 1943. uhien je i zatvoren. U zatvoru je proveo dvije godine i ak je
planirao samoubojstvu u sluaju da nacisti budu htjeli tekim muenjem
iznuditi imena ostalih koji su sudjelovali u uroti. Neposredno pred kraj rata
nacisti su ga objesili. U zatvoru e napisati: 'Izai iz bojaljivog oklijevanja
u oluju dogaaja, noen Bojom zapovijedi i tvojom vjerom, i sloboda e
kliui primiti tvoj duh' (Usp. Otpor i predanje, 184).
Saetak
Obiljeje tipa Pet je duboki doivljaj praznine koju najee ele ispuniti
uz pomo razuma i objanjenja. Oni ele sve razumjeti. Kod njih osjeaji
dou par dana kasnije. Najprije prihvaaju situaciju glavom, i tek nakon
odreenog vremena mogu dublje i osjeati. Oni imaju srce u glavi. Za njih
je razum kontrolna instanca koja priputa samo one informacije koje
odgovaraju njihovoj logici. Takvi su veoma rigidni, ogranieni u loem
smislu konzervativni. Ako je njihova logika ograniena i ako je koriste
samo za obranu sebe, nikada nee uspjeti probiti se do istinske mudrosti.
Kod njih esto upotrebljavamo istu rije da bi imenovali njihov grijeh i
njihov dar: odmak. Oni vrsto dre odmak to moe dovesti do toga da
katkada izgube kontakt sa stvarnou. Ali ista distanciranost moe biti
njihova prednost ukoliko im prua korisnu objektivnost. Kada njihova
logika ima irinu i dobar temelj mogu postati jako uravnoteeni i mudri
ljudi. Jedan tip Pet treba stoga neophodno dobrog uitelja. Najbolji simbol
za njih je Buda. Budizam je religija koja im odgovara. Jer Isus je previe
krvav, angairan, previe zemaljski i konkretan. Budizam naprotiv
naglaava odmak od svijeta i mnogo je oputeniji. Oni zato trebaju 'ostati
vjerni zemlji', kao veli D. Bonhoeffer, jedna predstavnik tipa Pet.
Nekada ne naprave nita od svog ivota, osim to sabiru informacije. Zbog
toga njihov grijeh nazivamo pohlepa: skupljanje radi skupljanja. Ako ne
iziu iz sebe da bi sa svim svojim znanjem neto inili, mogu postati
47

veoma bolesni i udni. Naravno, mnogi veliki mislioci, filozofi i mistici

uspjeli su izbjei sve te zamke i postati otkupljeni tip Pet.
PODSJETNIK: Tip PET
Poziv: Mudrost (Boje vodstvo) - Plod duha: objektivnost Nain govora:
tumaei, sistematino ivotinje: hrak, lisica, sova Zemlja: Velika
Britanija Boja: plava Obrambeni mehanizam: povlaenje
(segmentiranje) Pad: krtost Glavni grijeh: pohlepa Slika o sebi: Ja
gledam, prozirem
- eli izbjei: prazninu Napast: znanje
Nasljedovanje Krista: odmak, trijeznost, mudrost.

48

TIP EST
Opi pogled
Ljudi koji pripadaju tipu est imaju divne darove: oni su kooperativni,
sposobni za timski rad i pouzdani. U odnosima moemo se osloniti na
njihovu vjernost i odanost. Prijateljstvo s njima ispunjeno je toplinom i
dubokim osjeajima. Oni su esto veoma originalni i aljivi, humor im je
prepoznatljiv, zauzimaju se duom i tijelom za ljude koje vole.
Otkupljeni tip est shvaa da ouvanje starih tradicija treba povezati sa
spremnou da se kroi novim putovima. Oni imaju poseban osjeaj za ono
to je mogue i ono to nije mogue. Na vrijeme otkrivaju problematine i
opasne toke nekog plana koje nitko drugi ne primjeuju i imaju neko
'esto ulo' za prijetee opasnosti. Tip Tri i tip est od posebnog su
znaenja zato to se njihovi glavni grijesi ne nalaze u tradicionalnom
katalogu 'sedam smrtnih grijeha', a to su: strah (tip est) i la (tip Tri).
Dokle god se ne prepoznaju ta dva grijeha, svako se drutvo nalazi u
opasnosti.
Mnogi koji se bave 'enneagramom' tvrde da najei tip osobnosti u
evropskom drutvu jesu upravo 'estice'. Postoji itavi niz razloga u prilog
te tvrdnje. Ponajprije, tip est lako posumnja u samoga sebe. To ga onda
ini posebno opreznim, bojaljivim i nepovjerljivim. U psihopatolokom
obliku mogu postati rtve 'manije proganjanja'. Posvuda vide opasnost.
Imajui pred oima sve mogue strahove koji prate ovjeka od malih nogu,
ne treba nas uditi da postoje mnogi ljudi ije geslo glasi: 'Svijet je opasan
(pogibeljan). Treba biti na oprezu. Nisam svemu tome dorastao i nemam u
sebi autoritet. Zbog toga moram negdje izvan sebe potraiti sigurnost.'
Psiholog Riso na sljedei je nain opisao unutarnje stanje mnogih koji
pripadaju tipu est: "Oni su emocionalno ovisni o drugima ele blizinu
drugih, ali ih najprije stavljaju na kunju (ispit) da bi vidjeli mogu li se u
njih pouzdati. Oni se klanjaju autoritetu ali ga se istodobno i boje! Oni su
istovremeno posluni i neposluni. Bojei se tue agresije katkada sami
postanu jako agresivni. Trae sigurnost a osjeaju se ipak nesigurni. Oni
vjeruju u tradicionalne vrijednosti, ali mogu odjednom sve to zanijekati i
odbaciti".
Mnogi su odgajani za poslunost, prilagodljivost i izvanjsku skromnost
(dok su iznutra imali visoke zahtjeve!). Strah, autoritarnost i tenja za
sigurnou glavne su crte odgoja kroz koji su proli. Neki od njih kau da
nisu razvili prapovjerenje jer su imali nasilne i osjeajno hladne roditelje.
Odmalena su morali nauiti ili traiti 'zatitnika' komu se mogu povjeriti ili
na vrijeme uoiti opasnost i skloniti se; ili su morali agresivno predusretati
prijetee nasilje. U prvom sluaju, nedostatak pouzdanja u sebe dovelo je
do toga da trae autoritete, nekoga koji nudi sigurnost, slavan je ili ima
49

poziciju moi. Tip est u tom sluaju treba neku instituciju (recimo Crkvu,
stranku, dravu, znanost) ili knjigu (npr. Bibliju, Pravo, Katekizam) u
kojima se nalaze nepogreivi odgovori. Oni hoe svijet podijeljen na crno i
bijelo i istinu koju 'crno na bijelo' mogu ponijeti kui. U teim sluajevima,
postanu poslunici ili totalitarni tipovi koji bez prigovora vre 'naredbe
odozgor', svojih nadreenih i nikada nemaju vlastite sudove.
Mnogi od njih imaju osobne ivotne povijesti prepune neuspjeha i raznih
kriza. Recimo, moda nisu uspjeli zavriti studij. esto im se dogodi da
upravo pred ispit obuzme ih strah i paralizira, ili su pak kod uenja uvijek
na poetku jer ele svaki detalj tono prouiti i sve proturjenosti iskljuiti.
Mnogi od njih izazivaju nesvjesno situacije u kojima se na kraju izgube.
Oni su pesimisti i imaju strah od uspjeha. Oni se bore za svoje
preivljavanje ali ne za uspjeh, jer im uspjeh moe donijeti samo nove
nevolje, opasnosti, zavist, konkurenciju, itd. Ako jednom i uspiju, veinom
to brzo zaborave. Svaka nova situacija za njih je prijetea, tako da je
'sjedenje na lovorikama' nekorisno. Ako su tip Tri notorni pobjednici, onda
su tip est notorni gubitnici. Taj 'uitak u neuspjehu' moe poprimiti
mazohistike crte. Woody Allen je u mnogim svojim filmovima utjelovio
takve tipove. Veina njih teko prihvaaju pohvalu. Oni misle da je to neki
trik kako bi bili iskoriteni. Lake e primiti pohvalu ako je pomijeana sa
konstruktivnom kritikom. Tada im je vjerodostojnija.
Da bi se tip est u potpunosti shvatio, treba dobro razlikovati izmeu
fobijskog tipa est i kontrafobijskog tipa est.
Fobijski tip je po prirodi oprezan, oklijevajui i nepovjerljiv. Teko se
preputa svome 'instinktu'. U pravilu izbjegava opasnost. Za okolinu su
'lako odrivi'. Relativno, lako se s njima ivi. Ako su pronali duobrinika
ili terapeuta dostojnog povjerenja, spremni su korak po korak dati se voditi
i suoiti se sa svojim strahovima tako da imaju dobre izglede postati sve
vie oputeni, samosvojni i slobodni.
Kontrafobijski tipovi naprotiv mogu sebi i drugima nanijeti veliku tetu.
Oni ele izbjei strah tako da se uputaju u svakojake ludosti. Trae
riskantne situacije i angairaju se kod opasnih sportova (automobilske trke,
opasna planinarenja, itd.) jer radije ele 'pobjei prema naprijed', nego se
neprestano muiti sa svojim strahovima. Na taj nain pokuavaju prikriti
svoj strah koji je zapravo i dalje njihov glavni pokreta djelovanja. U
ekstremnim sluajevima oni viu, bjesne, pjene, lau i gotovo fiziki
udaraju. Teko podnose skretanja od onoga to su zacrtali.
DILEMA
Napast tipa est jest njihova stalna tenja za sigurnou. Oni zato vole
ortodoksne, zatvorene sustave. Oni su skloni fundamentalistikim
pokretima bilo koje provenijencije. Biblija, Kuran i slini sveti spisi, za
50

njih su nepogreivi. Svi fundamentalisti trebaju upravo nepogreivi izvor

istine. To moe biti i znanstveni fundamentalizam. Tada je znanost jedini i
nepogreivi izvor spoznaje. Oni trae hijerarhiju, autoritet i sigurnost. Zbog
toga meu njima imate oduevljene vojnike i asnike. Zakon i sve to je s
tim povezano fascinira veinu tipa est. Suci, odvjetnici, inspektori,
policajci sudjeluju u igri tipa est. Oni su tzv. 'avoljev odvjetnik'
(advocatus diaboli), tj. oni koji trae sve mogue razloge protiv proglaenja
neije svetosti. Imaju poseban osjeaj za sumnjive momente.
Prvotni obrambeni mehanizam je projekcija (prijenos). Oni esto imaju
bujnu matu za apokaliptike scenarije strave i uasa i esto raunaju sa
najgorim. Njihovo nepovjerenje dovodi ih do toga da su skloni projicirati u
drugim ljudima olako neprijateljstvo, mrnju i negativne misli, pa i onda
kada za tako neto nema niti najmanjih naznaka. Oni u odnosima esto
partneru stavljaju pod nos 'podsvjesne motive'. Nepovjerenje prema sebi
vodi ih do nepovjerenja i prema drugima. Takvo programiranje vodi do
klasinog mehanizma traenja 'rtvenog jarca'. 'Hladni rat' je simbol tog
sindroma nepovjerenja.
Glavni grijeh tipa est je strah (tjeskobnost, bojazan). Biblija preko 360.
puta poziva: 'Ne bojte se!' Ne bez razloga. Strah je demonski. On je uljez.
On nije prirodni stanovnik srca. Strah je nepovjerenje u Vjenu Ljubav.
Strah je otpor Svjetlosti. S njim ulazi u nas Tama. Umjesto da se odupremo
glasu straha, esto ga zanijeemo ili mu dademo drugo ime kao
diplomacija, lukavost ili razum. Osobito ljudi koji imaju u rukama
(duhovnu) mo rado manipuliraju strahovima drugih i tako ih kontroliraju,
ali to nee nikada priznati nego e nazvati: 'lojalnost', 'poslunost',
'izvrenje zadatka'. Strah se od malih nogu kroz odgoj nazivao i gledao ak
kao neka dobrodola krepost (vrlina). Meutim, istinska poslunost raste iz
slobode, ona je kristalizacija slobode, samo slobodan ovjek moe biti
posluan; ona nastaje iz moi uti, donijeti odluku savjesti i ako treba rei
takoer 'Ne!' Nekada je neposlunost svetija od poslunosti! Kamo sree da
su ljudi bili kroz povijest vie neposluni kada se 'u ime Boga' radilo
kojekakve gadosti
Tip est pripada tzv. 'podruju glave'. Nije sluajno da se strah upravo
smjeta u glavi a ne u podruje trbuha ili srca. Tko je imao posla sa
plaljivim ljudima, odmah uoi da se radi o utvarama, umiljanju,
privianjima koje ih progoni u njihovim glavama. Oni u svojim glavama
stalno vrte apokaliptike filmove o tome to sve moe strano dogoditi. To
zatim djeluje na osjeaje i na trbuh; ali polazna toka straha je mozak,
glava, um. Neki kau da je katolika Crkva u cjelini zapravo tip est. Oni
imaju dojam da je rimski sustav utemeljen na strahu. To je dovelo do toga
da mnogi ljudi imaju strah od Boga, od sveenika, od smrtnih grijeha, od
samih sebe, od svoga tijela. Kao da im nije dana sloboda upustiti se u rizik.
Pogreke u ovom sustavu nisu doputene.
51

'Veliki Inkvizitor' kod F. Dostojevskog u romanu Braa Karamazovi

opisuje situaciju ponovnog povratka Krista na zemlju koji opet lijei i
propovijeda kao neko, i zatim je uhien. Veliki Inkvizitor prigovara svom
zatvoreniku Kristu da je pretjerao sa slobodom koju eli dati ljudima.
Crkva je iz ljubavi prema ljudima tu slobodu oduzela jer joj oni nisu
dorasli. To bi bilo previe traiti od ljudi: da se usude biti slobodni
U romanu Ime rue, Umberto Eco opisuje kako se u samostanu redovnici
svaaju oko toga je li se Isus ikada nasmijao. Slijepi starac Jorge rtvuje
mnoge redovnike i na koncu cijeli samostan kako bi sprijei da se jedna
knjiga Aristotela o komediji ne pojavi u javnosti. 'Smijeh je slabost,
kvarljivost, ocrtanost nae puti. To je zabava za seljake, razuzdanost za
pijanca, ak je i crkva u svojoj mudrosti odvojila trenutke za veselja, za
poklade, za sajmove No na taj nain smijeh ostaje neto prezreno,
obrana za priproste, obesveeno otajstvo puka U ovoj se knjizi izvre
uloga smijeha, uzdie se do umjetnosti, rastvaraju mu se vrata u svijet
uenih Smijeh oslobaa neotesance od straha pred avlom" (str. 488).
Tjeskoba i humor, sloboda i strah meusobno se ne podnose. Zbog toga
totalitarni sustavi i ideologije nisu dopustile alu na njihov raun.
Prije Drugog vatikanskog sabora (1962.) katolika Crkva je bila jako
privlana za nesigurne ljude. Ona je bila utoite apsolutne i nepogreive
istine i sigurnosti. Danas vie ne postoji takva iluzija. Ali postoje mnogi
ljudi koji trebaju iluziju sigurnosti, i zato e i dalje tradicionalizam i
fundamentalizam 'biti u modi'. Osobito ako ne pomognemo ljudima nadii
'sindrom tipa est', tj. njihove strahove. No, to se ne tie samo kranstva
ve svih religija svijeta... U klasinom popisu 'sedam darova Duha
Svetoga', koji potjeu izvorno od Izaije 11, 1, spominje se i 'strah
Gospodnji'. Biblijski izraz 'strah Boji' moe se lako pogreno shvatiti kao
'strah od Boga' a ne kao 'bogobojaznost' koja je stav potovanja pred
Bogom i elje da se ne povrijede Boji zakoni.
Neotkupljeni tip est izbjegava pogreno vladanje. Zato se dri normi,
zakona. Pad fobijske estice sastoji se u kukaviluku. Pad kontrafobijskog
tipa est je vratolomnost, luda smjelost. Ali njihov glavni grijeh ima i
pozitivnu stranu. esto se tip est, koji se sam osjeao zapostavljen i
gaen, pretvara preko noi u strastvenog i hrabrog ratnika za stvar
potlaenih.
Zato je dar Duha tipa est njegova hrabrost (odvanost). Oni koji su se
dugo muili sa svojim strahovima, mogu odjednom na herojski nain
zablistati i uiniti neustraiva djela. Jedan sluaj: kada je neko dijete
izletjelo na cestu, pred auto, svi su ostali kao ukopani i prije negoli je itko
uspio reagirati, jedna je 'estica' hrabro skoila za djetetom i spasila ga dok
je auto koilo Oni imaju izraziti 'senzor' za ono to se 'nalazi u zraku';
nanjue stvari, nadareni su sposobnou uivljavanja Oni hvataju

52

energiju, zraenje koje dolazi od drugih Oni jednostavno znaju to se u

njihovom sugovorniku dogaa.
Simboli i primjeri
Postoje razliite ivotinje koje predstavljaju tip est. Fobijski vid tako
moe simbolizirati zec, ili straljivi mi ili plaha srna. Zeevi su vjerni
mjestu prebivalita. Oni imaju velike ui i brzo pobjegnu im osjete bilo
kakvu promjenu u okolini. Simbol kontrafobijskog tipa est jesu vuk koji
treba zatitu opora ili pak vjerni i posluni njemaki ovar.
Zemlja je Njemaka. Stereotipna slika o Nijemcima koji udaraju petom o
petu i viu: 'Achtung!' Time se ukazuje na kontrafobijski nain reagiranja,
tj. pokazivanje prividne sigurnosti iza koje se skriva nesigurnost. Potisnuti
strah vie puta u njemakoj povijesti bio je koban. I dva svjetska rata
svjedoe o Nijemcima koji su posluno 'izvravali samo svoju dunost' i
tako omoguili Hitlerovu 'nekrofiliju'. Nije sluajno niti to da je kardinal J.
Ratzinger, ef Kongregacije za nauk vjere, ba Nijemac. On pazi na to da
se ne povrijede norme i pravila ispravnog katolikog vjerovanja.
Luise Rinser, njemaka knjievnica i prijateljica teologa Karla Rahnera, na
jednom mjestu pie da je Njemaka muka zemlja, zemlja oeva, 'animusLand', u kojoj muko ima nadmo, dok je Italija 'anima-Land', zemlja
enskih kvaliteta, zemlja 'Madonna', tj. Majke boje.
Simbolina boja je smea. Ona nije upadljiva i prilagoava se okolini. To
je boja kore drveta koja stablo titi od oteenja. Smea je spoj crvene i
zelene, u kojoj se dinamina crvena porie. To je boja samozatajnosti. Kao
ni zlatna i srebrena boja, tako ni smea ne pripada klasinom krugu boja.
Pa ipak, ona je jedna od izrazitijih i veoma nijansiranih boja i posreduje
vezanost na zemlju i zatienost. Humus (zemlja) i humilitas (poniznost) u
latinskom imaju isti korijen. Zbog toga su srednjovjekovni prosjaki redovi
i prije njih islamski sufiti nosili smee haljine.
Biblijski predstavnik tipa est je Pavlov uenik Timotej. A zatitnik
kontrafobijskih tipova je apostol Petar.
Timotej se relativno esto spominje u Djelima apostolskim i u Pavlovim
poslanicama. Kao mladi ovjek dobio je zaduenje da upravlja zajednicom
u Efezu. U dvjema poslanicama Timoteju imamo prve skice budueg
hijerarhijskog ustroja Crkve. Veliki dio poslanica ita se kao upute
pretpostavljenoga podreenome. Dok su prve zajednice bile vie
karizmatike, kod Timoteja nastupa po prvi put neka vrsta 'upnika' ili
nosioca slubi. Ime Timotej znai 'bogobojazni'. On je dobio zadau
upravljanja zajednicom polaganjem ruku (1 Tim 4, 14) i treba se brinuti za
ispravno uenje (1 Tim 1, 3-7). Sluba biskupa tu se prvi put spominje (1
Tim 3, 1-7). Pastoralne poslanice su zapravo 'rani katolicizam' kada se
kranstvo sve vie pretvaralo od pokreta u instituciju.
53

Petar je kontrafobijski tip est. On je odan svom Uitelju i spreman je za

njega dati ivot (Mt 26, 35). U trenutku opasnosti reagira srano: kod
uhienja Isusova izvlai ma i udara slugu (Mt 26, 51). Ali kratko poslije
toga zatajio je Isusa iz straha (Mt 26, 69-75). Sukob izmeu Pavla i Petra, u
poslanici Galaanima 2, 11-21, spomenuli smo ve u obradi tipa Jedan.
Petar nije uvijek bio kukavica. Postoje brojne naznake da je u veoma
opasnim situacijama bio veoma hrabar i pokazao odlunu stranu. O tome
svjedoe njegove rijei pred idovskim Velikim Vijeem: "Sudite je li pred
Bogom pravo sluati radije vas nego Boga. Mi doista ne moemo ne
govoriti to vidjesmo i usmo" (Dj 4, 19). Kasnije opet ponavlja: "Treba se
vema pokoravati Bogu negoli ljudima!" (Dj 5, 29). Konano, Petar je
podnio mueniku smrt za svoju vjeru.
Obraenje i otkupljenje
Naalost, mali je broj ljudi koji imaju zdravo samopouzdanje. Poziv na
koji je pozvan tip est jest: vjera. Vjera u biblijskom smislu nije u prvom
redu 'drati neto za istinito' ili bilo kakve tvrdnje; kod vjere se radi o
odnosu povjerenja izmeu ovjeka i Boga. Bog vjeruje u nas! Uvijek
iznova ima povjerenja u ovjeka. Zato to Bog ima u nas povjerenje,
moemo onda razvijati zdravo samopouzdanje. Naalost, veina ljudskih
autoriteta ne doputaju povjerenje u sebe, nego trae da se njih slua, u njih
vjeruje. Oni znaju bolje to je za nas bolje. Zato se prije ili kasnije treba
izboriti za povjerenje u sebe i hrabrost da sluamo 'unutarnjeg Uitelja'.
Na ivotnu zadau tipa est spada da naue preuzeti odgovornost za svoj
ivot i svoje osjeaje te budu manje ovisni o vanjskim autoritetima. Prije
svega, trebaju se odvaiti pogledati u oi svome strahu i imenovati ga.
Kada imenujemo demona, zadobivamo vlast nad njim i moemo ga
pobijediti. Zato je Isus u evanelju pitao demone kako im je ime. im se
izgovorilo ime, put iscjeljenja je otvoren.
Po svojoj prirodi oni su skloni obliku duhovnosti i pobonosti koja ima
vrstu strukturu, dobro je ureen i racionalna. Pitaju se: Jesam li rekao na
ispravan nain molitvu? esto se radi o rijeima: formalno izmoliti
asoslov, liturgijske formule ispravno izrei, jednostavno u njihovoj
pobonosti je previe lijeve strane mozga (logika). Zato u njihovim
molitvama treba biti vie intuicije, vie srca. Molitva srca. Duhovni ivot
koji odgovara tipu est jest onaj koji ojaava pouzdanje u Boga i
samopouzdanje. Rije je o tome da se razvije topli, srani odnos s Bogom.
Od pomoi je u tome i zajednica u kojoj se ljudi otvaraju, iznose svoje
strahove i osjeaje a ne samo izmjenjuju apstraktne misli.
Budui da su skloni pretjerivanju s obzirom na svoje strahove, dobro im
doe prijatelj koji ih korigira u tome. Takoer, trebaju se vjebati u
donoenju odluka bez da pitaju za doputenje 'autoritete'. ine im dobro i
54

borilake vjetine kao Teak Won Do ili Judo, zapravo sve tjelesne vjebe
su preporuljive. No, vano je da on sam pronae to mu tono odgovara!
Humor i sposobnost da se naale svojim pretjeranim strahovima od velike
je koristi. Tamo gdje se ovjek od srca smije, ne moe se strah odrati.
Zbog toga sve diktature koje manipuliraju strahom ljudi ne vole
komedijae, ne vole one koji razotkrivaju, izruguju i izlau satiri te
diktature i ideologe. Tip est treba prostore zatienosti u kojem se ne
treba braniti. Iskustvo bezuvjetne ljubavi je jedino to moe trajno i
zauvijek otjerati svaki strah: "straha u ljubavi nema. Tko se boji, nije
savren u ljubavi. Savrena ljubav tjera strah!" (1 Iv 4, 18).
A sada jedan svetac, primjer otkupljenog tipa est: Oscar Romero (19171980), nadbiskup u el Salvadoru. On je dobar primjer obraenja nekoga tko
je bio prilagodljiv, lojalan. Bio je konzervativan, ovjek sustava. Kada je
imenovan nadbiskupom, konzervativci u Crkvi slavili su, dok su progresisti
bili deprimirani. Romero je kasnije sam priznao da je dobio zadatak iz
Rima da 'poisti progresivne' i da ima dobre odnose sa reimom u
Salvadoru. Nisu prola niti tri mjeseca, a sve se naglavake preokrenulo.
Neposredni povod bilo je ubojstvo jednog upnika, seljaka i ministranta u
nekom selu za vrijeme napada vojske. Vojnici su obeastili crkvu i
zabranili Romeru pristup. Ovaj dogaaj znaio je za nj 'obraenje'. Postao
je prorok iz poslunosti.
Promijenio je nain voenja Crkve. Poeo je o vanim pitanjima
raspravljati sa svojim suradnicima umjesto da sam donosi odluke. Vidio je
patnju salvadorskog naroda i postao neobino hrabar. U tri godine, otkako
je postao primas Salvadora, nije trebalo ii u Crkvu: Kada je Romero
propovijedao, irom zemlje bila su upaljeni radio-aparati i svi su sluali
njegovu propovijed. Bogata oligarhija koju je stalno napadao u
propovijedima, proglasili su ga 'psihopatom'; mnogi biskupi i sveenici od
njega su se distancirali, a Ivan Pavao II. izriito je odbio Romerov stav
prema kojem je doputeno i nasilno (kao zadnje sredstvo) svrgnuti tiraniju
bogatih veleposjednika. Na kraju, otvoreno je prozvao i pripadnike vojske
da odbiju izvriti zapovijed i tako pomognu okonanju tlaenja i
izrabljivanja vlastitog naroda od male skupine bogatih monika. Od tada je
znao da moe zbog toga zaglaviti. Kratko prije svoje smrti, u jednom
intervju ree: 'Kao pastir od Boga sam primio dunost da svoj ivot
poloim za one koje ljubim, a to su svi Salvadorci, pa i oni koji smiljaju
kako da me uklone Jedan biskup moe umrijeti, ali Crkva boja, a to je
narod, nikada nee propasti...'.
Dana 24. oujka 1980. za vrijeme propovijedi upali su u Crkvu naoruani
ljudi i ubili ga. Na sprovodu je bilo 80 000 ljudi i dogodio se masakr u
kojem je ubijeno jo 39 ljudi. Slubena katolika Crkva jo je uvijek prema
ovom ovjeku dosta rezervirana ali siromani narod u selima i brdima
odavno je svoga pastira proglasio svecem.
55

Saetak
Sredite 'podruja-glave' je tip est. Vano je spoznati da temelj straha lei
u glavi. Veina nas misli da je strah neto emocionalno. Ali 'strah-tipovi'
potvruju da njima vladaju beskonani apokaliptiki misaoni modeli.
Njihov glavni grijeh je zato nazvan straljivost. Netko im je u prvim
godinama ivota rekao da se ne pouzdaju u sebe. Oni imaju osjeaj:
Trebam nekome vjerovati tko je pametniji od mene. I zbog toga tragaju za
autoritetom u koji se mogu pouzdati. I zato njima do besvijesti treba
ponavljati: Imaj u sebe povjerenje! To tipu est treba svaki dan rei!
Naalost, osobito institucije kao to su Crkva, politiari i vojska, gradili su
kroz povijest svoju mo na energiji tipa est. Neki vele da polovica
stanovnitva USA pripada ovom tipu. Kratko i jasno, tip est ima
pretjeranu potrebu sigurnosti. On eli stvarnost razjasniti da se ne bi morao
s njom susresti.
Moda je zgodno ovaj tip ljudi nazvati 'ljepilo' svijeta. Oni su mase radinih.
Oni nisu bolesno ambiciozni, tati, oholi. Njima je dovoljno biti 'nadniar',
pomoni radnik. Ono u to vjeruju spremni su braniti i podupirati u svim
okolnostima. Oni ne trae neko posebno priznanje. Nemaju ambicija. Tip
est odrava sve institucije ovoga svijeta. Oni tiho ine ono to im je
reeno. I naravno, svi oni koji iskoritavaju tip Dva, isto to ini i sa tipom
est. Tip est esto mijea 'slijepu poslunost' sa lojalnou i hrabrou. A
to su razliite stvari. Kod otkupljenog tipa est susreemo ovjeka koje je u
najboljem smislu rijei odvaan i pouzdan. No, jako je vano otkriti crte
otkupljenog tipa est. Treba vidjeti ljude koji otkupljenu stranu tipa est
ive da bi spoznali to s neotkupljenim dijelom ne tima. Otkupljeni tip
est je najpouzdaniji prijatelj. Bog treba posvuda takve ljude! Moda je to
razlog zbog ega je Bog tako puno 'estica' stvorio! Drugi tipovi radije
slijede svoje vlastite interese, dok je tip est 'ljepilo' koje dri zajedno
cjelinu.
Tip est sklon je traenju u Bibliji i kranskom uenju jedan zaokrueni
sustav i vrsto uporite. I to je razumljivo. Ali vjera ipak nije 'drati se
vrsto' neke misaone zgrade ili sustava, nego srdani, povjerljivi odnos
ljubavi prema Isusu Kristu. Tip est to esto brka. Autoritet Biblije ostaje,
ali on se ne sastoji u tome da Biblija sadri nepogreive odgovore na sva
pitanja. Njezin autoritet sastoji se u ivotnom svjedoanstvu ljudi koji su
htjeli prenijeti snano osobno iskustvo s Bogom. Biblija dostie svoj cilj
kada nas motivira da i mi doivimo takvo iskustvo, kada se prepustimo
smionosti vjere. Vjera koja je prije 'otputanje', nego 'vrsto dranje', vjera
koja ne nudi sigurnost, nego SLOBODU usred straha i nesigurnosti. Ne
spaava nas Boji 'autoritet', nego Boja ljubav! Ako se osjeamo nesigurni
s obzirom na kransku sliku svijeta onda to ne mora biti loe, nego znak

56

da smo na putu traganja za dubljim i osobnijim razumijevanjem nae

vjere.
Primjetno je da vrlo malo ljudi eli priznati ili se poistovjetiti sa tipom
est. Zbog toga treba jo jednom jasno ponoviti: Nijedan tip nije 'bolji' ili
'loiji' od drugih! U svakom se skrivaju rune i divne mogunosti. Zato tipu
est posveujemo specijalni dodatak
Dodatak: O teretu i ansi kada si 'estica'
Ako si tip est, tada kao na pokretnoj traci proizvodi svakojake strahove.
Stalno ti je pred oima to bi se sve moglo dogoditi: da auto ba zakae
kada ti je najpotrebnije, da je ulica blokirana upravo kada mora na vaan
susret, da si ba obolio kad si neto vano planirao ili se neemu lijepom
radovao Ima strah da e nekome biti naporan, da nikome ne moe
vjerovati, da te netko samo iz 'odgojnih razloga' hvali, da te netko rado ima
samo iz osjeaja dunosti ili 'kranske ljubavi' prema blinjima
Ti se boji da e zakazati, da e se osramotiti, boji se vlastitog straha,
kratko, nema niega ega se ne bi mogao bojati Takav ivot u 'kui
straha' je teak. Strah i tjeskoba stalno pritiu. Kada je pritisak prejak,
pokuava ga se osloboditi i tada ini stvari koje upravo izazivaju
opasnosti. Na primjer, nepromiljeno se uputa u svakojake avanture sa
neizvjesnim ishodom, bilo da su to vie ili manje neki opasni pothvati
(zamisli), ili pak provocira ljude koji te na bilo koji nain plae. Ili,
preuzima zadae kojima u biti nisi dorastao. Mnogi ljudi tada dre da si
iznimno hrabar. Ovaj bijeg u riskantne pustolovine odnosi kratkotrajno
pritisak, ali u biti nita ne pomae, jer se nita nije promijenilo u tvom
temeljnom ivotnom osjeanju
esto te moe spopasti panika jer ne vidi vie mogunost bijega. Ako tada
prihvati vlastitu nemo, u dnu tvoga straha, iz bezizlaznosti, moe se
pronai put do povjerenja koje nadilazi strahove, do povjerenje koje
poinje s onu stranu nemoi, povjerenje koje ishod 'povijesti' relativizira...
Mogue je da primi pomo izvana, ili kroz neuspjehe i razoarenja,
mogue je da se oslobodi nova snaga i tako bude 'spaen'. Ovo dragocjeno
iskustvo da povjerenje stiava strah, ostavlja iza sebe u poetku jedva
vidljive tragove. Ali ako u sljedeoj prigodi opet uspije svladati strah,
malo-pomalo raste u tebi povjerenje i pouzdanje koje tjera svaku tamu. I
onda odjednom opazi da je proteklo dugo vremena bez 'padova' i da si pun
povjerenja, da uspjeno rjeava izazove trenutka, i sl. To je prekrasno
otkrie, osjeaj obdarenost, konana pobjeda povjerenja, novi ivotni
osjeaj. Uvijek iznova prelaziti iz tjeskobe u povjerenje, to je iskustvo
otkupljenja! Trajno moi ivjeti naoigled straha, biti njega svjestan, ali ne
morati ga izbjegavati, to je velika ansa tipa est. Strah je opipljiv,
uhvatljiv, posvudanji. Ali budui da ga ne moe potisnuti, on moe u
57

podsvijesti initi nered (stvarati obmane, nepodoptine). Tako ovdje lei

prilika da "sve to se raskrinka, pod svjetlou postaje sjajno" (Ef 5, 13).
Ako si tip est, uvijek e se iznovice pitati: Tko sam ja zapravo? U sebi
e osjeati oprene osobine. Imat e nekada osjeaj da si sam postao
jedna velika proturjenost. Osjeat e se rastrgan i podijeljen, i vjerovat
e da tu unutarnju napetost ne moe izdrati, kao luk koji je prenapregnut
i prijeti mu da pukne. Pitanje 'Tko sam?' postat e nepodnoljivo. Ali usred
te rastrganosti moe se dogoditi da doe do pomirenja, usklaivanja
oprenosti, da odjednom zavlada beskrajni mir, da iz te rastrganosti nastane
cjelovitost, da sva pitanja, sve sumnje prestanu, da je sve u redu, da si ti
Boje ljubljeno dijete, cjelovit ovjek, koji ima udjela u punini ivota.
Polazei od takvih trenutaka moe ivjeti a sjeanje na cjelovitost i enja
za njom nikada te vie nee napustiti.
Ako si tip est, tada eli biti u skladu s drugima, pripadati nekoj grupi.
Potajno oekuje jasnou jer sam teko nalazi svoju nutarnju jasnou.
eli pomo pri donoenju odluka jer tvoje vlastiti unutarnji glasovi
meusobno se svaaju i razilaze, pa ti je teko odluiti se. ezne za
izvjesnou s obzirom na put kojim ti je ii, jer ti se ini da je u tebi sve
neizvjesno, bez usmjerenja
Ali duboko u tvojoj nutrini sumnjiav si prema svakom vanjskom poretku.
Brzo otkriva dugo sakrivana slaba mjesta svakog izvanjskog autoriteta. I
tada se buni protiv svega... to je vea tvoja enja da konano nae
'domovinu', to s veim razoarenjem okree lea raznim prividnim
'lukama-utoitima'; i to su vea oekivanja, to se bespotednije
obraunava sa svime to nije ispunilo ta oekivanja.
Tako ti iz raznoraznih razloga ne uspijeva Krista nasljedovati kako bi elio,
ivjeti prema uputama Govora na gori, i tada usmjeruje sve svoje nade i
oekivanja na Crkvu, tj. na ljude koje nju 'predstavljaju'. Pa si onda
razoaran kada se 'Crkva' ne ponaa sukladno svojim visokim zahtjevima.
Moda si bilo kada opazio da se ponaa kao nezrelo dijete koje oekuje
roditeljske upute ili kao adolescent u pubertetu koji se buni protiv svih
uputa. Polako onda opazi da nisi vie to malo dijete kojemu treba zatita i
autoritet. Otkriva svoju vlastitu jakost, sluti svoje snage Tada poinje
tvoje 'uskrsnue', tvoja preobrazba I ti onda moe sa drugima raditi,
drugima se prilagoditi, ali sada zna i rei 'ne', ne bojei se to e drugi tada
rei i misliti o tebi.
Najjasnije dolazi do izraaja tvoja ambivalentnost (dvoznanost) u
odnosima s drugima. Ovdje igraju veliku ulogu nesigurnost i stvarni ili
nestvarni strahovi. ezne za blizinom, ali te istovremeno i plai.
Propitkuje svaki susret, svaku pokazanu naklonost o njezinim motivima:
Je li on stvarno misli na mene? Bi li me ljubio kada bi me stvarno
poznavao? I onda druge stavlja na kunju (ispit), na odreeni nain
provocira. To ini sa velikim strahom u srcu, boji se da e svojim
58

ponaanjem tog ovjeka izgubiti, ali opet neto te tjera iznutra da

razotkriva u drugome neke dvoznanosti koje sluti. Stavlja sve na
kocku, to ti je drago i vrijedno.
eli da te drugi prihvate, ali budui da sebe ne prihvaa, onda ne vjeruje
da te i drugi mogu prihvatiti. Budui da esto nisi jasan i jednoznaan i
ima velikih problema rei otvoreno 'ne' (to esto prikriva na razne
naine), nesvjesno svoje vlastite dvoznanosti podmee drugima I tebi
treba pod hitno iskustvo bezuvjetne ljubavi, trebaju ti ljudi s kojima e
osjetiti da te prihvaaju takvog kakav jesi.
Kada se nanovo rodi kroz POVJERENJE svi tvoji odnosi poprimaju novu
kvalitetu i nastaje drugaije ozraje. Vie ne oekuje na temelju tvoga
lojalnog vladanja prijateljstvo, naklonost, ljubav, nego prihvaa sve to kao
dar. I tada se dogodi da uzvraa ljubav gotovo iz nutarnje nunosti, ne
pitajui uope to e od toga biti, jednostavno tako, spontano daje
PODSJETNIK: Tip EST
Poziv: vjera (povjerenje) - Plod duha: hrabrost, sranost Nain govora:
opominjui, ograniavajui ivotinje: zec, srna, mi, vuk, njemaki ovar
Zemlja: Njemaka Boja: smea Obrambeni mehanizam: projekcija
Pad: kukaviluk/luda smjelost Glavni grijeh: strah (tjeskoba) Slika o
sebi: inim svoju dunost - eli izbjei: pogreno vladanje, postupak koji
nije primjeren situaciji Napast: sigurnost Nasljedovanje Krista:
vjernost, poslunost, povjerenje

59

TIP SEDAM

Opi pregled
Tip Sedam zrai optimizmom i radou. Oni prepoznaju dragocjenost
svakog trenutka, znaju se djetinje uditi i doivljavaju ivot kao veliki dar.
Oni su neposredni, puni idealizma i planova za budunost, lako druge
odueve. Oni pomau drugima vidjeti i okusiti lijepu stranu ivota. Oni su
nai vedri suvremenici koji imaju zarazan humor. Gdje se oni pojave,
odmah se oko njih skupljaju djeca. Oni su veseli, oputeni, matoviti,
zaigrani, 'armeri'.
Mnogi meu njima imali su neka traumatska iskustva kojima se nisu
osjeali doraslima. Da bi izbjegli ponavljanje boli u budunosti, razvili su
dvostruku strategiju: prvo, potisnuli su svoje negativna i bolna iskustva.
Oni e svoju ivotnu povijest opisivati svijetlim bojama pa i onda kada je
oito da objektivno scenarij ivota je bio sve drugo nego lijep. Drugo, oni
su se povukli u svoju glavu i zapoeli su svoj ivot planirati tako da on ima
to je vie mogue svaki dan radosti, a to manje boli. Budui da znaju
ugodno s korisnim spojiti, esto ive u materijalnom blagostanju. U naem
drutvu to je najlaki put da se zatitimo od boli i potekoa.
Imate 'Sedmica' koje se neprestano smiju. Mnogima se to moe initi
pretjerano, no njima je sve udesno, divno, bajno. ivot je Disneyland
prepun uda i divnih iznenaenja. Tip Sedam je 'vjeno dijete'. Petar Pan
je njihov simbol. Mnogima e prijatelji rei: 'Hej, spusti se na zemlju! Nije
sve u ivotu tako aljivo, veselo i lako!' Oni rado koriste izraze kao to su:
'Izvrsno! udesno! Super! Prva liga!', i slino. Oni su radoznali u punom
smislu te rijei. Stalno trebaju neku promjenu, stimulaciju, nove doivljaje.
Oni su 'ovisnici o adrenalinu', ali esto ne opaaju da mnogo toga to ine
zapravo je bijeg od bolnih bezdana vlastite due. Neugodne ivotne zadae
rado odgaaju, oteu ili ignoriraju.
Oni nisu specijalisti u neemu, nego radije 'openiti'. Oni sve znaju onako
'openito', pomalo diletantski, ostavljaju sve opcije otvorenima, boje se
dubine, tj. da se posvete dublje nekoj stvari ili ovjeku. Oni vole
kombinirati, eksperimentirati, ali teko mogu ustrajno raditi neki posao.
Njima je mnogo zanimljivije raditi vie razliitih poslova usporedno.
Najradije ele biti 'slobodni strijelci' jer ne podnose stroge okvire,
monotono ponavljanje i u svojoj su sri anti-autoritativni tipovi tako da
teko podnose nadreene i svako ograniavanje slobode.

60

DILEMA
Napast tipa Sedam zove se idealizam. On hoe biti siguran da se zalae za
neku dobru stvar, ideju, koja e svima donijeti radost. Oni ele da svi ljudi
budu sretni. Ali esto u njihovom ivotu dolazi do kolizije izmeu vlastite
potrebe za sreom i sree drugih. Recimo, misao da postoji kolektivna
krivnja, tj. grijeh struktura zato to se nae blagostanje financira na raun
siromanog Treeg svijeta, njima je to teko shvatiti i prihvatiti.
Najei obrambeni mehanizam zato je kod njih racionaliziranje.
injenicu nepravednosti svjetskog gospodarskog sustava on e
'relativizirati' i potisnuti tako to e rei da ionako siromane ne moe
uiniti sretnijim time to e se odrei svoga novca, blagostanja i svih
mogunosti koje prua potroako drutvo. Isto tako, bol rastanka u
odnosima tip Sedam e ublaiti na nain da e pronai neke racionalne
razloge za neuspjeh ili e se bre-bolje naglasiti pozitivni aspekt
novonastale situacije: 'Sloboda je takoer neto lijepo!'
Veina njih ne osjeaju bol, nego je premjetaju. Oni u glavi produciraju
sreu i radost. U odreenim okolnostima godinama mogu ivjeti tako da
tamnu stranu ivota uope ne vide i smatraju sve druge da su pesimistima.
Zato to vole da je sve divno i krasno, rado iskljue tamne aspekte
stvarnosti. Slino kao i tip Tri, izloeni su opasnosti 'ego-inflacije', tj.
pretjerano pozitivnog vienja vlastite osobe. Tip Tri odbija vidjeti
zakazivanje, neuspjeh, a tip Sedam odbija zapaziti bol. im se krene u
dubinu i pone govoriti o neugodnim i zahtjevnim stvarima, o potrebi
suoavanja sa vlastitim negativnostima, oni prestaju sluati ili priaju ale
da bi izbjegli takva pitanja.
Oni dakle izbjegavaju bol. Njihova metoda je pritom zapanjujue
jednostavna: 'elim biti veseo umjesto alostan! elim se radovati ivotu!'
Oni su notorni optimisti. No, optimizam i pesimizam nisu tako daleko
jedan od drugoga: oba su duhovni mehanizmi kako izai na kraj sa
ponorima i oteenjima ivota. Teko im se baviti vlastitim i tuim
emocionalnim problemima. Oni su nesretni kada su drugi nesretni. Oni
trebaju ljubazne ljude i 'good vibrations' oko sebe. Kada je 'prevrue',
previe alosno ili razgovor krene u dubine, znaju vrlo vjeto razgovor
zaas preusmjeriti sa floskulama kao to su: 'Ah, bit e sve dobro! Nije sve
tako loe!' Ponekad bi htjeli da drugi opaze njihovu bol, ali to ne ide lako
budui da ih ne uzimaju ozbiljno. Okolina se navikla na njihov 'veseli
karakter' tako da ne mogu povjerovati da tip Sedam pati u nutrini. To onda
ini da se on opet vrati staroj igri: 'Budi uvijek nasmijeen ionako nikoga
nije briga kako je u tvojoj nutrini!' I onda opet ponu igrati 'klauna'.
Grijeh tipa Sedam je neumjerenost ili kako se to ranije zvalo
'prodrljivost'. Njihovo geslo glasi: Vie je uvijek bolje! I ne radi se samo o
jelu ili piu. Oni mogu ba u svemu pretjerati: vie jesti, vie piti, vie
61

raditi, to vie novih planova zapoeti, vie priznanja traiti, vie i ljepe
stanovati, vie kupovati, vie posjedovati. Osobito imaju izrazitu potrebu
za igrom, zadovoljstvima i veseljem. Kada se sastanu dva-tri tipa Sedam,
onda je to urnebes. Stan odzvanja kominim dosjetkama, grohotnim
smijehom, bunim veseljem, a ako je u njihovom drutvu tip Jedan dobije
bolove u elucu od nervoze jer mu ne ide u glavu kako mogu priati takve
triarije cijeli dan. Tip Sedam e ushieno priati o svom posjetu
supermarketu i kako je tamo super, dok e tip Jedan hladno primijetiti: 'Pa
to, i ja sam bio tamo i nita posebno!' Tip Sedam zna 'ukrasiti' dogaaje,
zna malo 'napumpati' stvari, oni bre od drugih vide kominu stranu neke
situacije. Tip Jedan je preozbiljan, a tip Sedam je premalo ozbiljan.
Oni trebaju raditi na tome da budu malo 'trjezniji' i 'asketskiji', svjesno
nadii mnoge neumjerenosti. Nauiti rei: 'Dovoljno je polovica od onoga
to imam ili kaem! Manje je bolje!'
Oni vole 'Science fiction', futurizam i 'Fantasy' sve to ih odvlai od
sadanjosti koja im neugodna. Zbog toga vole putovanja. Slino kao tip
Dva, i tip Sedam ima problema sa teinom. Oni su esto 'na dijeti'. Vole
'dobru spizu' i slabi su na kolae kojima ele zasladiti ivot. Mogu biti
skloni 'drogama' da bi ublaili bol. Ima jedna zgoda iz knjige Mali Princ:
Mali princ susree pijanca i pita ga: 'Zato pije?' On odgovara: 'Pijem da
zaboravim!' 'A to eli zaboraviti?' 'Da se sramim!' 'A zbog ega se
srami?' 'Zato to pijem!'
Oni su epikurejci. Grkom filozofu Epikuru njegovi su protivnici (Epiktet)
prigovarali da je neumjeren, pijanac, itd. Meutim prijatelji Epikura
pohvalno su govorili o njegovoj uzdrljivosti, kreposti i skromnosti.
Epikurejska filozofija doputa obje mogunosti. Za njega je najuzvieniji
ivotni cilj srea. A njoj pripada odsutnost boli i prisutnost uitka. No
ovdje pod uitkom ne smije se odmah podrazumijevati raskalaenost
osjetilnih ugoda, nego vie profinjena duhovna uzdizanja kao to su
prijateljstvo i filozofska izmjena miljenja. On nema nita protiv osjetilnih
uitaka, ali ako se u tome pretjera ona su kontra-produktivna: Tko jede i
pije previe, razboljet e se. Epikurejski ideal bijae dua koja je postala
neosjetljiva, ravnoduna na patnju i bol. Zato treba napustiti razinu
osjetilnih uitaka i uspeti se do uzvienijeg stupnja uitka, a to je razum.
Poznata je njegova reenica o smrti: 'Kada nas ima, nema smrti. Kada doe
smrt, nema nas!' To je primjer tipine racionalizacije kako odstraniti
argumentima strah i bol
Danas postoje dva pokreta koje u prilinoj mjeri oblikuje i nosi energija
tipa Sedam: unutar Crkve to je Karizmatski pokret, a izvan Crkve to je vei
dio pokreta ili strujanja koja se nazivaju New age. Dosta je tu povrnosti i
postmodernog narcizma koji je ravnoduan na tuu patnju i olako preskae
teme kao to su bol, patnja, smrt, nepravda, siromatvo, itd. U tim
pokretima ima dosta strategija kako da se izbjegne tvrdi i mukotrpni put
62

obraenja, ienja due. Nije meutim mogue izbjei jeftinim 'ekspresiskustvima' ozbiljni unutarnji put i rad na sebi. Tako e npr. kranski
'karizmatici' veoma rado na bezbrojnim seminarima koje godinama
posjeuju pljeskati i lelujati pjevajui 'aleluja' i 'Isus je Gospodin' negoli se
konkretno zauzeti za neka gorua drutvena pitanja kao to su borba za mir
i pravednost. Oni se ne pitaju to znai ta reenica da je 'Isus Gospodin'
Koje praktine posljedice to ima za probleme svijeta?
Dar Duha je trijeznost. ivotna tema tipa Sedam je radost i to je dobro. Ali
ta radost ne smije ii na raun tamnih strana ivota, ne smije biti lani
optimizam. Trijezna radost je radost naoigled i usprkos potekoa ivota.
Trijeznost ini razliku izmeu povrnog optimizma i duboko utemeljene
nade.
Simboli i primjeri
Simboline ivotinje su majmun i leptir. Kao to majmun skae sa jednog
na drugo stablo, tako i tip Sedam je stalno u potrazi za novim
pustolovinama i novim uicima. Leptir podsjea na ljepotu i lakou
otkupljenog tipa Sedam. Metamorfoza gusjenice u leptira je simbol za
duhovni proces preobrazbe.
Zemlje su Irska i Brazil. U Irskoj je svaka etvrta kua Pub (toionica
piva). Tu je i Whiskey, pjesma, ples Brazil je primjer zemlje koja moe
biti nevjerojatno bogata i isto tako strano siromana. U karnevalu zajedno
pleu bogati i siromani
Boja je zelena. Zelena simbolizira vitalnost i ivotnu radost, zdravlje i
blagostanje. Hildegarda iz Bingena govori o 'zelenoj snazi' ili 'viriditas', iz
koje nastaje ivot. Zelena u svakidanjem govoru, 'jo si zelen' znai da je
netko naivan, nedozreo i djetinjasta ponaanja. I nezreli plodovi su zeleni.
U kranskoj umjetnosti zelena je boja raja i boja kria. Marc Chagall u
zeleno-zlatnoj boji prikazuje raspetog Krista
Wolfgang Amadeus Mozart je primjer tipa Sedam sa svojim vie ili manje
oaravajuim crtama. Milos Forman je dobro prikazao u filmu Amadeus
'majmunsku', klaunovsku stranu, erotske eskapade, itd. Morao se stalno
boriti sa veoma nepovoljnim vanjskim okolnostima, ali uvijek spreman za
humor, fete, itd. Znao je luaki raditi, ali provoditi cijele dane i noi u
zabavama Bio je okruen prijateljima za zabavu, ali bez dubljeg
odnosa Ima neto paradoksalno: u najtea vremena nastajale su najljepe
i 'najlake' skladbe, dok su ozbiljna djela nastajala u razdoblju sree
Biblijski zatitnici su kralj Salomon i bogati mladi. Salomon je sin
Betebe koju je David doveo u svoj harem nakon to je namjestio smrt
njezina sina. U 1 Kraljevima 5, 2 itamo: "Svakog je dana trebalo
Salomonu za hranu: trideset kora finog brana i ezdeset kora obinog
brana, deset ugojenih volova, dvadeset volova s pae, stotinu ovaca, osim
63

jelena, srna, divokoza i ugojene peradi". Glasovit zbog svoje mudrosti

posjetila ga je 'kraljica od Sabe' da ga iskua zagonetkama (usp. 1 Kr 10,
1). No, Salomonova neumjerenost postala je na kraju njegova zamka: ene
u njegovom internacionalnom haremu nagovorile su ga da podigne hram
njihovim bogovima. I tako je pao u religiozni sinkretizam: "Salomon je
iao za Atartom, boginjom Sidonaca, i Milkomom, sramotom Amonaca.
inio je ono to ne bijae pravo u oima Jahvinim" (1 Kr 11,5). Nakon
njegove smrti, kraljevstvo se podijelilo i nikada vie nije vratilo staru slavu
i mo. Mnoge su se knjige Starog zavjeta njemu pripisivali, to se ne moe
povijesno potvrditi: npr. knjiga Izreka, Propovjednik, Pjesma nad
Pjesmama. Zanimljivo je da dijelovi knjige Propovjednika zrcale neku
vrstu epikurejskog pogleda na svijet: "Zato s radou jedi svoj kruh i vesela
srca pij svoje vino U svako doba nosi haljine bijele Uivaj ivot sa
enom koju ljubi u sve dane svojega ispraznog vijeka". (Prop 9, 7-9).
Novozavjetna pria o bogatom mladiu (usp. Mk 10, 17-31; Mt 19, 16-30 i
Lk 18, 18-30), moe se shvatiti kao 'saetak evanelja'. On dolazi k Isusu i
pita ga: 'Uitelju dobri, to mi je initi da batinim ivot vjeni?' Isus ga
upuuje na Boje zapovijedi. On odgovara: 'Sve sam to uvao od svoje
mladosti. to mi jo nedostaje? Isus ga nato pogleda i zavoli pa rekne:
'Jedno ti nedostaje! Idi i to ima, prodaj i podaj siromasima pa e imati
blago na nebu. A onda doi i idi za mnom.' On se na te rijei smrknu i ode
alostan jer imae velik imetak
Bogati mladi vidi ono to mu jo 'nedostaje' samo kao 'dodatak' onome to
ve ima: materijalno i religiozno bogatstvo. Isus ga meutim upuuje na
izvor ivota koje se otvara samo kada smo spremni predati vlastite ivotne
planove i biti siromani u duhu pred Bogom (usp. Mk 10, 29).
On nije shvatio da Isusovo evanelje ne umiruje (gasi) nagon za
posjedovanjem tako to e obeati jo vie materijalnih i religioznih
bogatstava, ve nudi bogatstvo koje je drugaije i vie od posjeda. Ono ne
eli dodati svjetovnom bogatstvu nebeske vrijednosti, nego stvara novu
pravednost u odnosu izmeu bogatih i siromanih (K. Barth). Dokle god
srce ovisi o novcu, o materijalnom ili duhovnom bogatstvu, ne pomie se
ovjek na duhovnom putu. (O tome kod: D. Bonhoeffer, Nasljedovanje, str.
43-52)
Obraenje i otkupljenje
Poziv upuen tipu Sedam glasi: suradnja s Bogom. Neotkupljeni tip Sedam
stalno planira nove oblike poboljanja ivota zato to misli da je on 'kova
svoje sree'. Kada s Bogom radi, to izgleda drugaije: tada se izlae
stvarnosti svijeta koja je uvijek mjeavina radosti i boli. I tada je sposoban
donijeti radost i nadu gdje je alost. To je korak od idealizma do budnog

64

optimizma. Dar otkupljenog tipa Sedam je trijezna radost. Ta radost moe

postati prava i duboka kada se ne izgubi u traenju povrnih zadovoljstava.
Na njihovu ivotnu zadau spada da uu u trag svojim prebrzim
racionaliziranjima. Oni mogu doi do toke kada nisu vie u stanju
spontano se i od srca smijati. Ponekad su posebno ukoeni i napeti. Ne
smije se zaboraviti da oni u sebi imaju i neto 'dogmatsko'. Premda su
veseli, mogu ubrzo zatim postati uski, apsolutistiki i autoritativni, osobito
ako netko hoe pokvariti njihovo raspoloenje. Njihovo je veselje esto
posljedica straha, povlaenja. Njihova energija je esto uzmak od
stvarnosti a ne stvarni angaman.
Za njih je vano da dospiju do dubljeg prihvaanja samog sebe, a to se
dogaa kada otkriju da su od Boga i od ljudi koji su im blizu prihvaeni ne
samo radi njihove vesele naravi, nego radi njih samih. Tada mogu
realistino ivjeti u lijepim i bolnim trenucima ivota. Oni trebaju uiti
nadii pretjerani strah od tjelesne i duevne boli. Dobro im odgovaraju oni
oblici molitve i meditacije koji ih sueljava sa njihovom tamnom stranama.
Neka bolest ili svojevoljno nametnuto ogranienje moe postati vrata do
dublje radosti, za kojom u biti eznu. Tko je prijatelj ili voli tip Sedam
treba im pomoi da svoju bol provakaju, progutaju, probave. William
James govori o dvije vrste vjernika: 'jedanput roenima' i 'dvaput
roenima'. "Po drugi put roeni vjernici i dalje se pouzdavaju i nadaju,
premda su doivjeli u svome ivotu bol i razoarenje. Jedanput roeni
vjernici dre djetinjasti optimizam, ali nisu proli kroz mnogo boli."
Trebaju zato odrasti po drugi put.
Svetac zatitnik je Franjo Asiki. U njegovom ivotopisu spominje se da je
kao mladi volio provode i zabave. Ali on je sve jasnije osjeao da je to
ipak neki bijeg od sebe sama i poeo se ee povlaiti u osamu. Dok je
leao bolestan u zatvoru, mnogo je razmiljao. Susret sa gubavcem znaio
je za njega ivotni obrat. U svojoj Oporuci pie: 'Dok bijah grenik, bilo mi
je odbojno i gorko vidjeti gubavce.' Oni imaju neku naravnu odbojnost
prema sve to zaudara, to je neisto i runo. 'Ali Gospodin me je doveo
meu njih i iskazao sam milosre prema njima. Kada sam odlazio, ono to
mi se prije inilo odbojno i gorko pretvorilo se u slatkou za duu i tijelo.'
Sveti Franjo je pobijedio odbojnost prema bolnoj i tamnoj strani ivota:
prihvatio je ono runo, zagrlio je bol. On je svojevoljno iao u protivnom
pravcu: izabrao je 'gospou Siromatinu'. Manje je bolje! Unato ivotu
punom odricanja i vanjske oskudice, ostao je veseo svetac i molitelj. I dalje
je imao oko za sve to je lijepo. Nalazio je prelijepa mjesta u prirodi gdje
se je povlaio na molitvu.
Mnoge legende svjedoe o traganju za 'savrenom radou' koja je ostala
njegova doivotna tema. On se radovao zbog cvijea i ptica, na kraju je ak
i smrt nazvao sestrom. Pred svoju smrt primio je stigme: to su bili znakovi
Isusovih rana na tijelu ovjeka koji s Pavlom moe rei: 'Uvijek umiranje
65

Isusovo u tijelu pronosimo da se i ivot Isusov u tijelu naem oituje' (2

Kor 4, 10).
Saetak
Tipa Sedam spada u 'podruje glave', premda na prvi pogled to ne izgleda
tako. No, oni su poznati 'planeri': planiraju svoj itavi dan, itavu svoju
budunost da to vie bude radosti a to manje boli. Slika koju imaju o
sebi: 'Ja sam sretan i veseo ovjek!' Ali pri tome ne spoznaju da je njihov
najdublju pokreta strah od boli. Oni se boje tamne i bolne strane ivota.
im se pone priati o ozbiljnim stvarima, oni vjeto mijenjaju temu
razgovora. Pa i onda kada moraju plakati, kroz suze se smiju. Oni sebi ne
doputaju stvarno osjetiti bol. Njih privlai nebo, visine. Iznad oblaka mora
da je bezgranina sloboda. esto izgledaju mlaima nego to jesu. Oni
promatraju svijet s oima djeteta. U odreenom smislu nikada ne odrastaju.
Ali ne smiju vjeno izbjegavati tamnu stranu ivota. Na to suoavanje ih
najee natjera bolest ili neki neuspjeh. Oni e uvijek nai neki izgovor,
dobro objanjenje. Ali to slui samoobrani.
Tip Pet, est i Sedam nazivaju se 'tipovi samoodranja' zato to je njihova
prva reakcija uvijek povlaenje od stvarnosti, pokuaj da im se stvarnosti
ne priblii: Pet odlazi u svoju glavu, est u svoje strahove, a Sedam u lanu
radost. Radost koju nam Evanelje obeava uvijek je Uskrsna radost. To je
radost na pozadini boli. Tip Sedam eli radost bez boli. To je lana i
povrna radost. To se onda lako primijeti i tada govorimo o 'nervoznom
osmjehu'. Odmah se moe primijetiti razlika izmeu povrnog tipa Sedam i
onog koji je dubok. Zato smo Franjo Asikog stavili kao zatitnika i
predstavnika otkupljenog tipa Sedam. On pronalazi put do radosti time to
se suoava sa boli i grli gubavca.
PODSJETNIK: Tip SEDAM
Poziv: realizam (suradnja s Bogom) - Plod duha: trijeznost, trijezna radost
Nain govora: brbljavo, prianje pria ivotinje: majmun, leptir, vidra
Zemlja: Sjeverna Irska Boja: zelena Obrambeni mehanizam:
racionaliziranje Pad: planiranje Glavni grijeh: neumjerenost Slika o
sebi: Ja sam sretan - eli izbjei: bol Napast: idealizam Nasljedovanje
Krista: sveanost, ivotna radost, bol

66

TIP OSAM

Opi pregled
Osobe koje pripadaju tipu Osam djeluju snano i mono, sposobne
prenijeti na druge taj osjeaj jakosti. Oni imaju izrazit osjeaj za pravinost
i istinu, gotovo instinktivno 'nanjue' svaku vrstu nepravde ili neiskrenosti
na koju naiu u ivotu. Njihov stil izraavanja je otvoren i izravan, bez
okolianja i uvijanja. Oni esto postaju stijena pouzdanosti drugima i mogu
u velikoj mjeri razviti osjeaja odgovornosti i skrbi za druge. Kada se za
neto zaloe, unose nevjerojatnu energiju. U njihovu se rije moe
pouzdati.
Ovaj tip osobnosti pripada podruju trbuha (tip Osam, Devet i Jedan). Kao
to je tip Jedan u djetinjstvu najee bilo drago dijete, dobra curica, tako
je tip Osam esto bilo 'problematino dijete'. Oni su od ranih dana spoznali
da je svijet nemilosrdan prema blagima, mekucima i zato mora biti jak,
vrst, pa i ako treba tvrd. Mnogi su kao djeca bili potlaeni ili izloeni
nasilju. Oni nikome vie ne mogu vjerovati. Uzdaj se samo u sebe. To su
esto djeca koja potjeu iz siromanih etvrti gdje su nauili da nema
mjesta za pokazivanje slabosti ili cmizdrenje. Ne treba uditi stoga ako
mnogi zavre u neke uline bande gdje trebaju pokazati svoju
neustraivost. Neke su pak sami roditelji odgajali u stilu: 'Vrati istom
mjerom! Pokai drugima tko je ef!' Oni su tako razvili osjeaj da jaki
vladaju svijetom i da se slabost ne isplati. I zato razvijaju tu stranu
osobnosti, odupiru se, kre ustaljena pravila i radije drugima zapovijedaju
nego da dopuste da njima netko zapovijeda.
Oni se teko ispriavaju, teko priznaju da su pogrijeili ili se povlae
unatrag, zato to sve to smatraju slabou. Moe ih udarati, kanjavati, ali
oni ne poputaju lako. Takoer, oni mogu biti i jako strogi prema sebi.
Njihova agresija dolazi iz trbuha i obrui se na sve ono to vide da je
patvorina, prividna svetost ili dobrota; im osjete nepravdu sve e izvrnuti
naglavake. Oni su borci od roenja, i uvijek su nastrojeni 'anti', protiv
neega. Ako ti kae 'da', oni e odmah rei 'ne'. Oni uivaju biti protiv!
Na sreu, rado biraju stranu slabih i ugroenih. Ne podnose lane autoritete
i hijerarhije. Njihova strast za pravednou dovodi ih u prve redove boraca
za potlaene i bespomone. Ali ne smijemo se dati zavarati: iza te maske
tvrdoe i tobonje neranjivosti, skriva se malo dijete. Duboko u njima su
pokopani osjeaji njenosti i ranjivosti. Veina njih tu stranu svoje
osobnosti pokau eventualno dvojici ili trojici ljudi u svom ivotu. Oni su
nesigurni nasuprot ovom malom djetetu u njima samima; ali ga zato

67

prepoznaju u drugima i ele ga zatititi. U njima treba prepoznati 'malo

dijete' i tada su razoruani.
Slika koju redovito imaju o sebi glasi: 'Ja sam moan. Ja sam jai od tebe!'
Muki tipovi rado pokazuju svoje miice. enski tipovi su u feministikim
ili raznim emancipacijskim pokretima (npr. teologija osloboenja u Junoj
Americi).
Oni ele uspostaviti vezu, ali ne shvaaju da njihov nain uspostavljanja
kontakta druge esto preplai. Oni su navikli na borbu, sueljavanja, u
tome ive pa zaborave da to mnogima oko njih nije ugodno. Njihov 'uitak
napadanja' (kritike) drugi doive kao neku agresivnost, dominantnost, dok
je to zapravo jednostavno njihov stil, nain uspostavljanja kontakta! Oni
mrze nejasne poruke, fasade, skrivanja i ele vidjeti i znati na emu su.
ele znati tko je prijatelj, a tko protivnik. Oni su 'fer-igrai', potuju prave
protivnike. (Spomenimo u ovom kontekstu poznati talijanski hit-roman:
Don Camillo i Peppone od G. Guarescia, koji opisuje dvije Osmice
(sveenik i komunist) koje zastupaju dva razliita vrijednosna sustava!)
Mogu biti izvrsni terapeuti, duhovni uitelji, natjecatelji u raznim
borilakim igrama. Kao nijedan drugi tip, otkupljeni tip Osam ima dar
pomoi drugima da razviju svoj prave potencijale. Meu njima se nalaze
veliki likovi 'buntovnika': Martin Luther King, Fidel Castro, Che Guevara i
mnogi drugi koji znaju odueviti i karizmatski motivirati druge na
zalaganje. Kod njih se ima osjeaj da e oni izvriti sve onu to su naumili.
Dok je tip Jedan najee reformator unutar sustava, tip Osam je skloniji
izii iz sustava i izvana bacati kamenja na nj. Osobito osobe koje teko
priznaju vlastitu potisnutu agresivnost, znaju se farizejski sablanjavati
zbog njihove bespotedne kritike. No, tip Osam ak ponekada uiva
izazvati upravo takve osjeaje kod drugih. To ih jo vie naotri. Oni bez
srama koriste 'rune rijei'. Oni nisu nikada diplomate! Izravno, pa to
bude.
Ono to najvie izbjegavaju jest osjeaj bespomonosti, slabosti, ovisnosti
o drugome, ili podlonosti. Zato su skloni vidjeti npr. vlastito miljenje
kao neto apsolutno ispravno i zbog toga su posve zatvoreni za argumente
drugih oko njih, ali samo zato da ne bi ispali 'slabiji'. Skloni su i poredati
ljude po shemi 'prijatelj-neprijatelj'. Tipino je za njih i sljedee: Ako vide
da si stvarno siromaan, bespomoan i slab, pokree se njihov zatitniki
instinkt i sve e uiniti da budu uz tebe i pomognu. Kod njih se radi o
strasti i totalnom angamanu za istinu, ivot i pravinost; za stvar u koju
vjeruju ili ljude za koje se osjeaju odgovornima. Oni fasciniraju druge. Na
njih se mora reagirati, htio to ili ne. Kada ih susretnete u ivotu, teko ih
moete zaboraviti.

68

DILEMA
Borba za pravednost predstavlja njihovu jau stranu, ali ujedno je i njihovo
najvee iskuenje. Znaju pretjerati. Trae krivce. Mogu biti osvetoljubivi,
traiti odmazdu (to je njihov najvei pad!). Zapravo, to je za njih nain
kako onaj jeziac na vagi pravde dovesti opet u red. Dananji fenomen
terorizma u svijetu potjee od energije 'pravednosti koja trai odmazdu',
kao i mnogi tzv. 'prijeki sudovi' u prolosti.
Obrambeni mehanizam kod njih je najee poricanje. Oni znaju u
nekim okolnostima sve zanijekati to se ne uklapa u njihov koncept istine i
pravednosti.
Glavni grijeh je besramnost, drskost. Time oznaavamo ono to se u
klasinom katalogu sedam glavnih grijeha naziva bludnost, neistoa. to
se pod tim zapravo misli? Kada se drugog iskoristi iz uitka ili strasti, kada
se ne potuje njegovo dostojanstvo. Neotkupljeni tip Osam esto nema
respekta za ranjivost ili dostojanstvo drugoga. Ili, zahtijeva od drugih visok
moral, a sam se toga ne dri. Oni esto plivaju izmeu rigidnog moralizma
i velikodunog 'putanja neka svatko ini to hoe'. Skloni su pretjeranim
zadovoljenjima nagona tako da tip Osam moe uivati u jelu, alkoholu ili
seksu bez osjeaja krivnje. Kod njih se osjeaj krivnje javlja kada imaju
dojam da nisu bili pravedni ili istiniti. Na slavljima oni su glavni
protagonisti i zadnji idu u krevet. Oni slave jer to spada na puni ivot.
Skloni su takoer imati kontrolu nad onim to posjeduju. Zbog toga
nastanu problemi ako se zaljube. U partnerstvu je potreban minimum
prilagoavanja; mora se znati nai kompromis i ponekad rtvovati vlastite
interese. Takoer, tip Osam ne voli one koji se ne znaju oduprijeti i nemaju
vlastiti stav. U ljubavnom odnosu pogotovo dolazi do sukoba u njima
izmeu njenih poticaja i tvrdoe. K tome, oni trebaju dosta prostora za
sebe same. Oni vole planinariti, pecati, jedriti; oni su tzv. 'marlboro
mukarci' koji prividno ne trebaju nikoga osim sebe i prirode. John Wayne
je klasini tip Osam. Za ljubavni odnos to moe znaiti: 'elim s tobom u
krevet, ali ne biti stalno zajedno s tobom'.
Druga strana medalje je, kao uvijek, dar otkupljenog mukarca Osmice: oni
su najstrastveniji ljubavnici na svijetu. Pasija, pasioniran (strastven,
zanesen za neim) je rije koja najbolje oznaava bit tipa Osam. U toj se
strasti dodiruje ivotna snaga i spremnost na patnju.
Dar Duha kod tipa Osam je nedunost, nevinost, bezazlenost. Ona
obiljeava malo dijete koje se u njima nalazi i koje je nezatieno. Oni
trebaju uiti prihvaati to dijete u vlastitoj dui, a ne ga samo vidjeti izvan
sebe. To je zadaa koja je za njih skopana s dosta straha. Jer to znai
vidjeti vlastitu slabost. Pretpostavka je za to iskrenost. Upravo tip Osam
koji od svoje okoline trai iskrenost i razotkriva svaku lanost, mora uiti
da bude iskren kada se radi o njemu samome. Oni nerado gledaju unutar
69

sebe da bi otkrili tu njenu stranu. Oni to njeno lake vide u drugima: u

djetetu, u ivotinji, u nekoj lijepoj eni. Kod njih je tvrdi vanjski oklop, ali
je unutra meka jezgra!
Nikos Kazantzakis (1883-1957) u mnogim je svojim romanima opisao
osobnosti koje pripadaju tipu Osam. U njima nalazimo opis borbe oko
nadilaenja i 'produhovljenja' onog nagonskog u ovjeku. Osobito u
njegovim religioznim romanima: 'Moj Franjo Asiki' ili 'Posljednje Isusovo
iskuenje'.
Od poznatih Osmica spomenimo i Ernesta Hemingwaya. U njegovim
romanima mukarci i ene su jaki, samosvjesni, borbeni, pustolovni,
brutalni. Kao ovjek, Hemingway je znao bitinagle udi, traiti apsolutnu
poslunost, ali je bio i jako velikoduan. Na jednom mjestu pie: 'Da bi
postao civilizirani ovjek, treba dvije kvalitete: suosjeanje i sposobnost
odbiti udarce'.
U odnosima je bio jako teak. Vie se puta enio, imao niz intimnih odnosa
sa enama. Neka istraivanja to povezuju s njegovim djetinjstvom kada je
odbijao prihvatiti svoj spolni identitet (oblaio se kao djevojica), a imao je
i jako dominantnu majku. Pri kraju ivota upao je u neku vrstu duhovnog
zamraenja; spopala su ga neka udna stanja straha i nije vie mogao pisati.
God. 1961. poinio je samoubojstvo.
Simboli i primjeri
ivotinje koje simboliziraju ovaj tip jesu: bik, nosorog, tigar, zmija
egrtua. Sve te ivotinje su napadake i simboliziraju snagu, energiju,
vitalnost. Sjetimo se samo borbi s bikovima na ivot i smrt u panjolskoj.
Klasina zemlja je stoga panjolska. Energija tipa Osam kod mukaraca
pretvori se u 'maizam'. Maska jakosti skriva zapravo nesigurnost i osjeaj
manje vrijednosti kod mnogih takvih mao-tipova. I kada se taj mehanizam
razotkrije, opet s njima nije lako jer ele biti 'bosovi'. Tip Osam voli
vidjeti krv. U panjolskoj ima mnogo pobonosti vezanih uz 'svetu krv'.
Njihove su boje crna i bijela. Oni vole jasnou. Oni odbijaju kompromise i
neke meu tonove, jer im to izgleda kao slabost. Kod njih je uvijek ili-ili:
prijatelj ili protivnik, dobar ili lo, jak ili slab. Crna predstavlja smrt, kraj,
bezdan, ali i eros i neki iskonski kaos.
Bijela je apsolutno svjetlo koje zasljepljuje, kao to je Mojsije vidio u
goruem grmu. U isto vrijeme utjelovljuje totalitet stvaralake snage. U
Bibliji je boja nedunosti, blaenih i anela (usp. Mt 17, 2; 28, 3). Tip
Osam su ljudi oprenosti: 'Tko nije za mene, protiv mene je!' I sami broj
Osam sastoji se od dva kruga ili pola koji se samo na jednom mjestu
dodiruju. Zato broj osam predstavlja pomirenje oprenosti.
U Bibliji nalazimo neke likove, osobito likove ena za vrijeme razdoblja
'sudaca', i kasnije za vrijeme kralja aula i Davida. Tako nalazimo tragove
70

tipa Osam kod Mojsijeve sestre Mirjam, koja je uz Mojsija i Arona bila
glavni protagonist izlaska iz Egipta. Ona je zapjevala osloboditeljsku
pjesmu nakon prelaska Crvenog mora.
Spomenimo jo jednu karizmatsku enu, proroicu Deboru, o kojoj se veli:
"Pusta bijahu sela izraelska dok ne ustadoh ja, Debora, dok ne ustadoh kao
majka Izraelu" (Suci 5, 7). Jezik tih biblijskih ena bijae snaan i politian
kada se radilo o budunosti njihove djece, naroda. Da bi slabe i ugroene
zatitili, postajale su velike ratnice.
Povijest Samsona takoer dobro izraava mnoge aspekte osobnosti tipa
Osam. Od majine utrobe posveen Bogu, nije iao kosu. Poznat po svojoj
snazi, esto je pobjeivao brojnije Filistejce. Kada se zaljubio u Dalilu,
otkrio joj je izvor njegove nevjerojatne snage u kosi. Dok je spavao,
odrezali su mu kosu i napustila ga je snaga Jahvina. Pogiba zajedno sa
uzvanicima ruei ogromno zdanje gdje se odravalo slavlje, nakon to je
jo jednom uspio izmoliti da mu se podario prijanja snaga (usp. Suci 1316).
Kralj aul takoer je pozvan od Boga i vidjelac Samuel ga je pomazao za
kralja. Kasnije je u Davidu vidio suparnika. Poslije pogibelji aula, David
postaje kralj. No, dogodio se veliki pad kada se zaljubio u Betebu i kada je
uklonio njezinog mua Uriju. Ali, jednog dana dolazi prorok Natan i pria
mu priu: "U nekom gradu ivjela dva ovjeka, jedan bogat a drugi
siromaan. Bogati imae ovaca i goveda u obilju. A siromah nemae nita,
osim jedne jedine ovice koju bijae kupio. Hranio ju je i ona je rasla kraj
njega i s njegovom djecom; jela je od njegova zalogaja, pila iz njegove
ae; spavala je na njegovu krilu: bila mu je kao ki. I doe putnik
bogatom ovjeku, a njemu bilo ao uzeti od svojih ovaca ili goveda da
zgotovi gostu koji mu je doao. On ukrade ovicu siromahu i zgotovi je za
svog pohodnika. Tada David planu estokim gnjevom na tog ovjeka i ree
Natanu: 'Tako mi ivot Jahve, smrt je zasluio ovjek koji je to uinio!
etverostruko e nadoknaditi ovcu zato to je uinio to djelo i to nije znao
milosra!' Tada Natan ree Davidu: 'Ti si taj ovjek!'" (2 Sam 12, 1-7)
To je tipina reakcija Osmice. Prorok Natan predstavlja istinsku savjest
Davidovu i otkriva jednim udarcem njegovo samozavaravanje i
samoopravdanje.
Obraenje i otkupljenje
Tip Osam je pozvan na milosre. Neotkupljeni tip Osam je prema sebi i
drugima nemilosrdan. Tek susret s istinom moe osloboditi. Tada vide
vlastite slabosti i prihvaaju ih. Iz tog iskustva ue onda prihvatiti i tue
slabosti. Oni se boje 'mekoe' u sebi; zato teko pristaju na neku terapiju ili
na redovito meditiranje, to jest na putovanje u nutrinu. Oni se boje da e ih
uitelji i terapeuti kontrolirati ili izmanipulirati. Naravno, postoje i suprotni
71

sluajevi, otkupljeni tipovi koji jedva ekaju raditi na sebi i koji su nauili
bezuvjetno prihvaati druge ljude.
Na njihovu ivotnu zadau spada i razraunavanje sa pitanjem moi. Mo
nije po sebi nita loe. On moe postati blagoslov i prokletstvo. Oni moraju
paziti da svoju mo ne koriste kako bi druge ljude ponizili na bilo koji
nain. Trebaju nauiti respektirati tua stajalita, a svoje osjeaje ne
narkotizirati kroz alkohol i bune fete, nauiti traiti kompromise i drati
se i sami pravila za koja trae od drugih da ih slijede. Otkupljeni tip Osam
svojom snagom i ivotnou moe druge tititi, umjesto da njima vlada.
Kada ne bi postojale Osmice, ovaj svijet bi izgledao jo alosniji i loiji.
Bogu hvala za te ljude koji otkrivaju skrivene fasade institucija i drutva,
svu lanost mnogih tobonjih autoriteta. Mi trebamo takve ljude. Ali im
trebamo pomoi da imaju povjerenja i u onu blagu, meku stranu u njima.
Takoer, trebaju priznati kada nisu u pravu i moliti za oprost. Tada e
opaziti da to nije slabost, nego jakost, izraz vrhunske slobode duha.
Osobito je teko 'enskim' Osmicama. Nae drutvo 'doputa' mukarcima
biti mao. Ali kada neka ena nastupi samosvjesno, tada se to ne prihvaa,
naziva je se hladnom, 'ena-mukarac', itd. Zato one imaju nekada velikih
problema prihvatiti vlastitu enskost, sve ono to je u njima 'majinsko' ili
pustiti da ih dodirnu njene slike poput dojena na prsima majke.
Martin Luther King (1929-1968) je 'svetac' i primjer otkupljenog tipa
Osam. Nauio je od Gandija imati povjerenje u nenasilje: "Nenasilje je
mo ali ona koja je ispravno i dobro upotrijebljena!"
Preko 30 puta je zbog organiziranja graanskog neposluha bio zatvaran i
suen. Nisu ga omeli na njegovom odlunom putu borbe da crncima u
Americi vrati dostojanstvo i samopotovanje ni mnogobrojni pokuaji
atentata. Shvaao je svoje sunarodnjake koji su htjeli na nasilje uzvratiti
nasiljem i bilo mu je ao to su preuzeli recept bijelaca rasista. Kada se
pokazao kao odluujui protivnik rata u Vijetnamu, napustili su ga mnogi
'liberalni' prijatelji bijelci. Osumnjiili su ga da je komunist, kao i Dorothy
Day, Oscara Romero i mnoge krane koji su iz evanelja pokuali izvui
politike i drutvene posljedice. God. 1968. King je pao kao rtva atentata
u Memphisu. Ovaj neustraivi borac za pravinost imao je senzibilnu i
meku stranu i muila ga je itavi ivot sumnje u sebe. Kao mladi dva puta
je pokuao samoubojstvo. Nije se snalazio najbolje ni sa svojom
seksualnou njegov brak su stalno optereivale neke prie o drugim
enama. Utjeno je znati da su 'sveci' i biblijski likovi imali svoje tamne
strane i da su kao svi mi bili nesavreni na putu.
Saetak
Tip Osam moete prepoznati na prvi pogled jer su esto natprirodne
veliine. Oni upotrebljavaju svoj utjecaj i posvuda su uoljivi. Njih se uje
72

i vidi ve izdaleka, oni ulaze u prostoriju buno, suvereno. Oni su toga

svjesni i to im se svia. Oni su puni energije. I ta energija tipa Osam
odraava se u njihovim gestama, na njihovom licu. Tko je s njima pola sata
zajedno, mora malo odahnuti. To je previe, jednostavno previe! Sve to
oni ine ima crtu pretjeranosti i veina osoba oko njih to imenuje kao neto
'negativno'. Njihov susret sa stvarnou je konfrontacija. U pokuaju da se
priblie, zapoet e se svaati. Ali u stvarnosti tip Osam pokuava na taj
nain pribliiti se drugima. I oni se onda ude zato ih drugi naputaju, ne
podnose. U nutrini su esto jako alosni i pitaju sebe: 'Zato me nitko ne
trpi?' Usprkos tome, nee promijeniti svoja pravila igre.
Moete tek zamisliti koliko potekoa ti ljudi imaju sa Crkvom gdje se
trai jednoobraznost, budi dobar, poboan i sl. Oni to ne prihvaaju, a te
'dobrice' smatraju mlakonjama, ljudima bez energije i vlastite inicijative.
Oni ne ele na takav nain biti dobri i poboni. Njima nita ne govori
tradicionalna slika o sladunjavom i sentimentalnom Isusu. Oni vole Isusa
koji istjeruje trgovce iz hrama, koji kri pravila, itd.
Vidjeli smo, maju priroeni osjeaj za pravednost. Odmah uoe glupost i
nepravednost u svijetu; uivaju u tome da skidaju licemjerne maske s lica
ljudi. Bez njih nita se ne bi u ovom naem svijetu mijenjalo. Oni se ne
mogu pomiriti sa budalastim stvarima, nepravednim sustavima Oni u
sebi nose strastvenost! To je kao granata koja u svakom trenutku moe
pasti posred nas i eksplodirati dok drutvo moda ugodno i oputeno
pria Oni odjednom izvuku neku temu koja ima veze sa politikom ili
nepravdom. To je njihov nain da se ukljue. Ili, moete s njima izii vani
na neki prijem, oni e odjednom uperiti svoj prst na nekoga i sve glasno
komentirati, dok mi zaprepateno: 'Pssst!'
I ne pokuavajte ui u borbu s njima. Uzalud ete potroiti svoje vrijeme!
Na jedan va argument, oni e pronai deset svojih, ako povisite glas, oni
e jo vie. Oni vole borbu, okraj i ni po koju cijenu ne ele se povui.
Klju za razumijevanja tipa Osam sastoji se u tome da vidimo skriveno u
njima malo dijete. Budite sigurni: To malo dijete je stalno u njima! Ono se
pokae moda par puta u ivotu, ali je sigurno tu. To je njihova tajna. Zato
oni itavi ivot pokuavaju zatiti sve ono to je nemono, krhko,
bespomono, kao to su mala djeca, bolesnici, starci, itd. U zemljama tzv.
Treeg svijeta imate mnogo misionara koju su upravo tip Osam. Oni su
spremni izloiti se svim neugodnostima ivota, spavat e na golom podu,
samo da bi zatitili neko malo siromano dijete. Njihova je ljubav prema
onome to je maleno i krhko bezgranina. Kada vide da je netko slab,
imaju beskonano suut i nema toga to nisu spremni uiniti. Zbog toga ne
mrzite tip Osam! Oni po stare dan, nakon ivotnih borbi, esto vuku sa
sobom teki teret ivotnih borbi i svijest da su ih mnogi ljudi odbacivali i
da su oni sami mnoge u toj ivotnoj borbi povrijedili. Njihova strastvenost
je istodobno njihov dar i njihov grijeh. I zato otkupljeni tip Osam stoji pred
73

izazovom da preobraze destruktivnu stranu svoje strastvenosti i probiju se

do strastvenosti koja e biti izgraujua i donositi ivot. to su stariji,
postaju meki, blai. Ali im esto treba gotovo itavi ivot da bi stigli do te
toke.
PODSJETNIK: Tip OSAM
Poziv: milosre (istina) - Plod duha: nedunost, nevinost Nain govora:
izazovno, demaskirajui ivotinje: bik, nosorog, tigar Zemlja:
panjolska, potlaene nacije Boja: bijelo-crno Obrambeni mehanizam:
poricanje Pad: vraanje milo za drago, odmazda Glavni grijeh:
besramnost, drskost, neistoa Slika o sebi: Ja sam jak - eli izbjei:
svaku vrstu slabosti Napast: pravednost Nasljedovanje Krista:
sueljavanje, jasnoa, punomo

74

TIP DEVET
Devetka osjea potrebu za izbjegavanjem sukoba. To proizlazi iz
injenice da ivotu ne pristupa odvie energino, zbog ega u sebi
osjea potrebu za ibjegavanjem svake napetosti. To su obino u
sebi veoma smirene osobe koje smatraju kako je vano ne
dopustiti da im konflikt izvana ugroava a njihov (unutarnji) mir.
Roditeljskim odgojem i okolnostma u koima je odraslanedostatak panje i nedovoljno uvaavanje u djetinstvu - nastao je
karakter ovjeka kojega opisuju kao devetki. To je osoba koja je
spremna ak i zanijekati svoju vanost i vrijednost, osoba koja
nikad nema skrivenih motiva i zakulisnih igara,koja mnoge
ivotne situacije najradije mirno promatra. U djetinstvu je obino
bila nezapaena,drugi se nisu osvrtali na nju - stoga se i kao
odrasla boji iznijeti svoje miljenje. Boji se velikih odluka. No,
drugi ju veoma rado imaju za prijatelja i suradnika. Devetke su
drage osobe,jednostavno ih morate voljeti. Devetka eli razumjeti
sve ljude.Stoga moe biti pravedan sudac,jer e kod obiju
zavaenih strana nai pozitivne elemente. Velike istine i tajne
moe iznijeti nabblag i prikladan nain. Svi bismo postali devetke
kad ne bismo ivjeli u naoj uzavreloj svakodnevnici optereenoj
silnim problemima i stresovima.
PONIZNOST I NENAMETLJIVOST
Glavni joj je grijeh lijenost.Prisutna je svugdj i nigdje, jer se
esto zamilja na razliitim mjestima i u razliitim okolnostima.
Svata bi pokuala raditi, a nita ne bi zavrila. Svagdje bi otila,
a nigdje stalno ostala... Ponekad joj nedostaje hrabrosti da svoje
talente pokae pred drugima. Rado pliva nizvodno. Devetka
uope nije optereena vremenom. Za nju svaki ivotni trenutak
ima jednaku vrijednost i jednako traje. Ako idete na sastanak s
devetkom, ne morate uope biti toni, vano je da se sastanak
dogodi. eli se poniziti pred svima,kao i pred sobom. Na prvi
pogled djeluje veoma ponizno,skromno,a u stvarnosti se iza toga
krije strah pokazati se onakvom kakva uistinu jest. Zna se
dogoditi da ue u prostoriju punu ljudi i da izie iz nje nakon
nekog vremena, a da to nitko ne primijeti. Sama sebe dovoljno ne
uvaava, zato je ni drugi ne primjeuje. Devetka ezne za
odnosima s drugim u kojima e je ozbiljno shvatiti i uvaavati
75

njezinu samostalnost. Najvie je pogaa ako je drugi previde i ne

uzmu ozbiljno.
OBRAMBENI MEHANIZAM - joj je ukoenost, tjelesna
tromost. Ne eli drugima biti na teret, neka se drugi ne brinu za
nju. Ako je netko prevari, zna dugo vremena biti potitena i tada
joj moe pomoi nova ljubav ili potpora dobrog prijatelja. Nikada
ne preuzima inicijativu, niti dolazi na ideju da sama napravi prvi
korak. Kupuje knjige, ali ih ne ita... Godinama moete poznavati
devetku, a da je nikada ne vidite ljutu. Ako ba eli eksplodirati,
onda e to uiniti na taj nain da o tome prvo promisli, ali ni time
se nee ba puno optereivati. NEOTKUPLJENA devetka zna sve
izbjegavati: ivot, svijet, zloi dobro. Jedino otkupljena devetka
moe doivjeti pravi nutarnji mir i to joj postaju dragi trenuci
njezina ivota kojima se vrlo rado vraa. Mnoge su devetke vrlo
nadareni ljudi, ali njihova nadarenost ne ispliva na povrinu,te ne
iskoriste najvei dio svojih talenata. Isusova prispodoba iz Lk
19,11-26 (o talentima) odnosi se upravo na devetke .
TIP IVOTINJE: SLON, DELFIN I KIT (mlitavost i lijenost).
Devetki nedostaje osjeaj da je eljena,vana i da i ona im neto
za darovati drugima. Zato mora osjetiti da drugi ljudi, kao i Bog,
imaju povjerenja u nju.
Najvei se dio osoba previe trudi oko odreenih stvari. Najvei
dio dogaaja u ivotu ne zavreuje ljutnju.
Gotovo sam uvijek hladnokrvan i smiren.Volim sebi nai
vremena za besposliarenje.U potpunosti sam sreena osoba.
Premda postoje razlike izmeu osoba,najvei mi se dio ljudi ipak
ini veoma slian. Ne postoji nita tako hitro to ne bi moglo
priekati do sutra. Potrebni su mi vanjski poticaji da bi djelovao.
Mrzim uludo troiti svoju energiju,jer ne elim raditi vie nego
to je nuno. Mogu biti nepristojan sudac, jer smatram kako sve
strane u nekom sukobu imaju jednaka prava. Openito se vodim
linijom manjeg otpora. Ponosim se time to sam uravnoteena
osoba. Sklon sam umanjivati dramatinost stvari s ciljem
smirivanja drugih osoba. Imam problema pri sluanju i ouvanju
pozornosti. ini mi se kako je rasplet i rjeenje svih dosadanjih
tipova osobnosti koje smo obradili, upravo poziv na ljubav, tj.

76

poziv na predanje u ljubavi, poziv na prihvaanje ljubavi, te poziv

na unutranje obraenje
SPECIFINOST DEVETKE
Nedostaje joj osjeaj da je eljena i da i ona ima neto darovati
drugima. Zato mora osjetiti da drugi ljudi, kao i Bog, imaju
povjerenje u nju.
OTKUPLJENA DEVETKA
Moe bezuvjetno voljeti vie nego ikoji drugi tip.Devetka ima
snanu potrebu da potvrdi svoje vlastito JA i da se pri tom
potvrivanju osloboditi straha od svih moguih konflikata koji su
ponekad neizbjeni.
Duhovni plod joj je aktivnost, te joj se preporuuje to odlunija
akcija. Pozitivna joj je tenja za skladom i unutarnjim mirom.
Ona trai potpunost. Mora se aktivirati fiziki i psihiki. Ako se
tako aktivira,pomoi e vie nego itko da se stvori svijet bez
konflikata gdj e ljudi ivjeeti u miru,bez mrnje, jer devetka
vie nego ikoji drugi tip - vjeruje da ne postoji nepromostiva
zapreka da bi se tako neto i dogodilo. Drugi u njoj nalaze iskrena
i dobra prijatelja, kao izvor mira i unutarnji oslonac. Oekuje se,
stoga, jedino njezina reakcija.
ZNAMENITE DEVETKE
Biblijski lik-prorok JONA, kome Bog zapovijeda ide
propovijedati u NINIVU, i to pod prijetnjom da e ga kazniti ako
to ne uini. Jona se ipak omilja, razmilja, izvlai se. Kad je bio
na brodu, dogodilo se veliko nevrijeme (Bog je inicijator tog
nevremena!), jedino je Jona spavao. to god se Bog vie
upetljavao u njegov ivot, Jona ostaje sve mirniji
nezainteresiraniji,te melankolian i hladan. Jonu nazivaju
svojeglavim prorokom.
Osim proroka Jone ovdje ubrajamo i CARLA GUSTAVA
JUNGA, poznatog psihologa. Svoju zadau je vidio u potrebi
integracije ljudske due, te pokuavao u dui ujediniti muko i
ensko, dobro i zlo...; ovdje uvrtavamo i amerikog presjednika
GERALDA FORDA.
Papa Ivan XXIII.je Otkupljena devetka,koju treba nasljedovati.
Pravim imenom ANGELO GIUSEPPE RONCALLI (1881-1963)
potjee iz siromane seljake obitelji. Stoga je u svojoj slubi
77

upnika,a poslije i biskupa ostao trajno povezan sa siromasima.

Jednako tako je i vrijeme vladanja i sjedenja na Petrovoj stolici
duboko bio povezan sa siromasima. Velika mu je elja bila ostati
seoski upnik; stoga u krugu svojih kolega i prijatelja u staleu,
nije pokazivao nekakve velike ambicije. Jo kao relativno mlad
ovjek obnaao je istaknute slube u Katolikoj crkvi, koje su ga zbog kompliciranih odnosa (meureligijski i ekumenski
razgovori) - tjerale da bude otvoreniji i vri, tj.da odlunije
brani stavove Katolike crkve. No, on je uvijek pronalazio naina
da sve strane na neki nain objedini, da svima bude jednako, i
uvijek bez nasilja. Stoga su ga prozvali biskupom iji je moto u
meureligiskim i ekumenskim razgovorima bio: IMAJMO
RAZUMIJEVANJA JEDNI ZA DRUGE! Vremenski perid Drugog
svjetskog rata za njega je jednako tako bilo teko razdoblje, jer su
se u ratu dogaali sluajevi koje on, kao mirotvorac i staloen
ovjek, u sebi nikako nije mogao shvatiti,jer je jednostavno
neprestano elio sluati sve strane i svima biti dobri otac. U
77.godini ivota izabrali su ga za papu, mislili su ga postaviti
zbog njegove ve podmakle dobi - kao prijelazno rjeenje na
Petrovoj stolici. No Ivan XXIII.je zada pokazao veliku odlunost
i uvijek se pozabavio obnovom Katolike crkve. Svoje suradnike
i crkveni vrh je iznenadio idejom sazivanja opegsabora. Sve je
pokrijepio eljom da se u Katoliku crkvu ipak mora dogoditi
PROVJETRAVANJE, razmiljanje o prijeenom, ali jednako i
razumjevanje vrstih stavova za budunost. Crkva prema
suvremenom svijetu. Svi oni koji su prepoznali njegovu dobrotu,
ali i njegov angaman oko novih i dobrih ideja, na planu
ekumenizma i meureligiskih razgovora rado su ga prozvali
DOBRIM PAPOM.

78