Po posljednjem slu benom popisu stanovni tva iz 1991.

godine, opina Prijedor imala je

112.543 stanovnika, rasporeenih u 71 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sp
orazuma opina Prijedor, u cjelini, u la je u sastav Republike Srpske.
Nacionalni sastav stanovni tva - opina Prijedor, popis 1991.[uredi - ????? | uredi
izvor]
ukupno: 112.543
Bo njaci - 49.351 (43,85%)
Srbi - 47.581 (42,27%)
Hrvati - 6.316 (5,61%)
Jugoslaveni - 6.459 (5,73%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.836 (2,54%)
Nacionalni sastav stanovni tva, grad Prijedor, popis 1991.[uredi - ????? | uredi i
zvor]
Ukupno: 34.635

Srbi - 13.927 (40,21%)

Bo njaci - 13.388 (38,65%)
Hrvati - 1.757 (5,07%)
Jugoslaveni - 4.282 (12,36%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.281 (3,71%)
Naseljena mjesta[uredi - ????? | uredi izvor]
Ali ii, Babii, Baltine Bare, Bistrica, Bi ani, Bo ii, Brani, Breziani, Bri evo, Busnovi
e, Crna Dolina, arakovo, ejreci, irkin Polje, itluk, ela, Dera, Donja Dragotinja, Don
ja Lamovita, Donja Ravska, Donji Garevci, Donji Orlovci, Donji Volar, Gaani, Gavr
anovii, Gomjenica, Gornja Dragotinja, Gornja Jutrogo ta, Gornja Lamovita, Gornja Pu
harska, Gornja Ravska, Gornji Garevci, Gornji Jelovac, Gornji Orlovci, Gornji Vo
lar, Gradina, Hambarine, Hrnii, Jaruge, Ja kii, Jelika, Jugovci, Kalajevo, Kamiani, Ke
vljani, Kozarac, Kozaru a, Krivaja, Lamovita, Ljeskare, Ljubija, Malo Palani te, Marik
a, Marini, Miljakovci, Miska Glava, Mujkanovii, Ni evii, Ni tavci, Omarska, Orlovaa, Pa i
nac, Pejii, Petrov Gaj, Prijedor, Puharska, Rakelii, Rakovani, Ralja , Rasavci, Ra kova
c, Rizvanovii, Saniani, Sivci, Softii, Stari Grad, Svale, urkovac, Tisova, Toma ica, T
opolik, Trnopolje, Tukovi, Veliko Palani te, Vrbice, Zecovi i une.
Polo aj[uredi - ????? | uredi izvor]
Udaljenost do mjesta i gradova[uredi - ????? | uredi izvor]
Kostajnica (60 -{km}-),
Zagreb (173 -{km}-),
Be (547 -{km}-)
Dubica (33 -{km}-),
Autoput ?-70 (62 -{km}-)
Gradi ka (90 -{km}-),
Budimpe ta (474 -{km}-)
Bosanski Novi (32 -{km}-),
Trst (412 -{km}-)
Brosen windrose.svg
Kozarac (13 -{km}-),
Omarska (20 -{km}-),
Beograd (336 -{km}-)
Ljubija (8 -{km}-)
Sanski Most (33 -{km}-),
Mrkonji Grad (92 -{km}-)
Banja Luka (48 -{km}-),
Sarajevo (250 -{km}-)
Privreda[uredi - ????? | uredi izvor]
Hotel Prijedor na desnoj strani Sane
U prijeratnom Prijedoru, najvei poslodavac bila je fabrika paprnih proizvoda Celp
ak ija su postrojenja dijelom demontirana a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini d
anas stoji na prodaji. Osim Celpaka na podruju opine se nalazi najvei rudnik eljezne
rude Evrope, Ljubija. Fabrika namje taja Javor iz sklopa prijeratnog ipada je preu
zeta u privatno vlasni tvo i Tvornica keksa Mira a.d..Jedan od sada njih veih posloda

vaca je trgovaka firma Janjo

u privatnom vlasni tvu.