Uvod o zdravlju i prehrani kroz povijest > Tomislav Alujevi Grgas

1 od 3

http://www.alujevic.eu/Gradskiblog/tabid/138/articleType/ArticleView/...

Gradski blog
Denis Uroevi Bero 01.01.2012. Zdravi ivot

Uvod o zdravlju i prehrani kroz povijest

Ovaj tekst nema namjeru zamijeniti savjete i upute lijenika, medicinskih institucija, ve ukazuje i
sugerira nove i stare spoznaje i vjetine lijeenja te preventivnog djelovanja na zdravlje ljudi.
Krv je koliko mistina, jo vie magina, a moda navie tragina, jer je cijela povijest ovjeanstva
zalivena njome. Gotovo niti jedna vea drutvena promjena kroz povijest nije mogla proi bez krvi, pa bi
se prije moglo rei da predstavlja povijesnu, a ne bioloku kategoriju. Na nju nailazimo u mitologiji,
religiji, u epskim djelima, ali i onim romantinim, ljubavnim. Bratimljenja kod mnogih plemena obavljaju
se krvlju, nakon ega postaju krvna braa. Prinoenje rtvovanjem posebnim obredima posveenih
boanstvima, rtvenicima su tekli potoci krvi.
Kristovo rtvovanje je obavijeno krvlju, kao i mistina potraga za krvavim platnom u kojem je posmrtno
bio umotan i kale u kojem je bila Njegova krv. Mojsije da bi izveo narod idovski iz Egipta obojio je
vode Nila bojom krvi, i tako unedogled od postanka ovjeka pa do danas. Pria i legendi je na pretek i u
osnovi svih teorija, teza, predaja, legendi nalazi se najmistinija i jo uvijek nedovoljno objanjena
tekuina ivota, zvana krv.
Prozaino bi bilo ulaziti u sve ratove, revolucije, dvoboje, ljubavi i ljubomore, gramzljivosti, pohlepu,
strast, mitologiju, lov, preivljavanje za potvrditi injenicu da gubitkom te ivotne tekuine odreeni
sustav prestaje postojati, ivot se gasi, jer bez nje i ivotna pumpa zvana srce prestaje funkcionirati. To je
tekui organ, koji nije svojstven samo ovjeku i kojeg nije mogue umjetno proizvesti, koji povezuje sve
dijelove naeg tijela u jednu izuzetno sloeno iskomuniciranu funkcionalnu cjelinu.
Ovaj tekst ne velia samo jedan faktor ljudskog organizma poput svetinje, ve ga eli demistificirati i na
znanstvenim podacima objasniti. Ovdje se ne radi o teoriji koju treba propagirati ili ljude u neto ubljediti,
ve na injenicama izvui ispravne zakljuke i primijeniti ih u praksi. Krvne grupe nisu teorija zavjere ili
zablude, ve istina od koje konvecionalna medicina pravi otklon, sa izuzetkom od stvarnosti od koje ne
moe pobjei, a to je transfuzijska primjena prilikom operacijskih zahvata. Tada je ne moe porei. Ljudi
koji prihvaaju zagovaraju i istrauju krvne grupe i prehranu vezanu za njih, nisu nikakva alternativa u
odnosu na klasinu medicinu, ve je u ovom sluaju medicina sama napravila odmak u sivu alternativu,
ne prihvaajui sve ono do ega se dolo u istraivanjima u biologiji, kemiji, fizici ne prihvaajui nove
spoznaje na ovim poljima, sluei kapitalu farmaceutske industrije, gubimo osnovnog vodia, tumaa,
pomagaa u vlastitoj borbi za svoje zdravlje sumnjajui esto u ispravnost njihovih odluka.
Hipokrat je rekao da je hrana lijek, a lijek tvoja hrana. injenica da je lijeniki kadar u jednoj razvijenoj
Njemakoj u svega est postotnom opsegu educiran o hrani kao lijeku i terapiji, a u Hrvatskoj manje od
jedan posto.
Hipokrat, kao otac moderne medicine je tvrdio da ljude ne moe lijeiti onaj koji se ne razumije u hranu,
jer automatski ispada iz prvog postulata, o hrani kao lijeku, ime osoba koja se bavi ovim pozivom upada
u terapeutsko neznanje, ime gubi svrhu postojeeg naina edukacije. Na kraju krajeva medicinska
edukacija zavrava sa Hipokratovom zakletvom, oito je to samo folklorna forma koje se malo ili nikako
ne pridravaju, a od tog ovjeka se i te kako ima to za nauiti, ukoliko se eli. Uzmite samo njegov

21/12/2015 8:18

Uvod o zdravlju i prehrani kroz povijest > Tomislav Alujevi Grgas

2 od 3

http://www.alujevic.eu/Gradskiblog/tabid/138/articleType/ArticleView/...

primjer dugovjenosti i zdravlja, pet stoljea prije Krista, kada je ivotni vijek ovjeka bio oko trideset
godina, on je umro u osamdesettreoj godini ivota, ne znajui za klinike i poliklinike.
Udaljavanjem od teorije zdravlja, sve vie ulazimo u svijet bolesti. Udaljavanjem od Hipokratove vizije i
njegovih naela, sve vie ulazimo u svijet farmaceutskog puta i interesa kapitala, koji dananju
medicinsku znanost dre na razini ivljenja s posljedicama, a ne sutinsko i istinsko rjeavanje uzroka
bolesnog stanja. Cilj je pacijenta izlijeiti, a ne doivotno medikamentima rjeavati posljedini status
bolesti. Time se osoba nepotrebno tretira sve veom koliinom farmaceutskih proizvoda od kojih svaki
ima svoje nuspojave, dok ne dobijemo bolesnu osobu koja sa 2-3 tablete doe na 23 dnevno bez nade u
ozdravljenje. Osobno znam osobu koja pije 18 lijekova, a jo nema tono dijagnosticirano od strane struke
koju bolest ima. U dilemi je kome da vjeruje, jer radi se o njegovom zdravlju i ivotu.
Moja ivotna filozofija je baviti se zdravljem, a ne boleu:
jesti odabranu hranu kao lijek, a ne doi u situaciju da ti je lijek hrana
preventiva a ne lijeenje
zdravlje je u prirodi oko nas, treba ga uz barem minimalnu edukaciju koristiti
zdravlje duha i tijela je u jedinstvu
budi zdrav da bi bio hedonist
udii ivot punim pluima, a ne da te ivot otpuhne
zdrav smijeh i dobro drutvo nitko ne moe kupiti
promjenom prehrambenih navika mijenjamo stil ivota
priroda nam je sve dala samo je treba analizirati, otkrivati i primjenjivati
ivot i zdravlje nemaju cijenu niti alternativu
uvijek savjet i znanje podijeli sa drugim i ne trai u svemu profit
saznajte svoju krvnu grupu i krenite putem zdravlja
Uzmite zdravlje u svoje ruke, jer ono pripada Vama. Zaista se raamo bez ikakvog saznanja kako koristiti,
odravati i razvijati svoje tijelo. Vi kupite mikser, kompjuter, automobil i dobijete nekakav katalog,
knjiicu uputstva ili service manual, ak na sve imate i garantni rok. A vi ste doli na svijet sa ljubavlju
svojih roditelja i papirom koji se zove Rodni list, bez ikakvog uputstva o koritenju.
Nadam se da e tu teoriju apsurda za neto to je tako vrijedno kao ivot, ova skripta biti putokaz svima
koji ele neto nauiti i sebi pomoi, jer i Bog je rekao; pomogni sebi, pomoi u ti.
Tvoje tijelo je tvoj hram, ako se o njemu ne brine, ostati e bez kue u kojoj tvoja dua ivi.

Prolog
Kao dijete uvijek sam imao, pa gotovo strahopotovanje prema medicinskom kadru. Kada smo ili kod
lijenika, morali smo se tuirati, podrezati nokte na rukama i nogama, oprati zube, ak i ako i ne idemo
kod zubara. Morali smo promijeniti odjeu, obui nove cipele, promijeniti donju majicu i gaice. Pomno
se gledalo da neki botun ne visi. Ui su se istile sa tapiem i pamukom, prije nego se pojavio dananji
ovakav proizvod na tritu. Dezodoniranje je bilo obavezno. Nakon toga slijedile su instrukcije, to i kako
doktor direktno mene neto upita, varijacije odgovora, kao da idem na kviz. Baka i djed su mi davali
upute da stisnem zube, ako neki pregled ili tretman bude bolan, da e to brzo proi i da ne plaem. Doli
su susjedi, koji su se odmah zapisali da im se javim 'to se u doktora nalo'. Mama bi mi obeala da u
poslije pregleda dobiti najdrai kola u 'Bobisa' ili u 'Kirigina'. Sve skupa je izgledalo kao da idemo na
krizmu, doek Nove godine, u crkvu za Boi, ali sve zajedno. Kada bi konano doli u bolnicu ili
ambulantu, u ekaonici si morao utjeti i sjediti, ako je bilo mjesta, ili utjeti i stajati ukoliko bi bilo puno
ljudi. Nita nisi smio pitati, jer odmah si bio prekinut sa pssst. Ukoliko je jo na alteru bila sestra, poput
21/12/2015 8:18

Uvod o zdravlju i prehrani kroz povijest > Tomislav Alujevi Grgas

http://www.alujevic.eu/Gradskiblog/tabid/138/articleType/ArticleView/...

junakinje iz kultnog filma 'Let iznad kukavijeg gnijezda', slika je bila potpuna.rMogao si reagirati samo
na prozivanje vlastitog imena i prezimena. Kada se konano to dogodi i kada su se konano otvorila vrata
ordinacije, mislio samo da ulazim na audijenciju kod Ramzesa II. Pregled je trajao bre nego je Mate
Parlov obarao svoje protivnike u ringu. Na pitanje 'ta je malome?' ja bih ostao zauen jer sam mislio da
on to ve zna. Dok je majka objanjavala, on bi mi stavio slualice na prsi i lea, rekao uz umetanje
tapia u drijelo da zinem i dok je mama njemu jo uvijek objanjavala, on bi ve napisao recept, koji se
sastojao od neitljivih crta i uz konstataciju: 'za sedam dana na kontrolu', prekinuo mamino izlaganje.
Jedui na ulici omiljeni kola, nisam nikako znao zato sam moramo iati nokte na nogama obui nove
cipele koje me uljaju ili mijenjati gaice koje sam tek netom iste obukao. Obino sam zakljuivao,
dobro, dobio sam slatki, a ne injekciju, dobro sam proao. Bilo je i veselih i dragih lijenika, pa me jedan
put, opet mama, valjda je to njima u opisu posla, odvela kod doktora. Naime sumnjala je na moj prevelik
apetit, a bio sam relativno mrav, da imam gliste. Nakon to sam dao uzorak, znate ve ega, za dva dana
smo ili kod doktora po nalaz. Kada smo uli u ordinaciju, on je onako arlatanski konstatirao: 'Va mali
je toliko zdrav, da kojim sluajem ima gliste i njih bi pojeo.
Doktor medicine Dwight Lundell poznati i priznati ameriki kardiokirurg je izjavio: 'Mi lijenici, uz sve
nae obrazovanje, praksu, znanje i autoritet, esto posjedujemo poprilian ego, radi kojeg vrlo teko
priznajemo da smo u krivu. Slubena medicina je napravila uasnu greku kada je ljudima savjetovala da
izbjegavaju davno uspostavljene prirodne prehrambene navike, pa je svojim preporukama dovela do
epidemije pretilosti, dijabetesa, karcinoma, autoimunih bolesti, koji su po smrtnosti i ljudskoj patnji, kao i
materijalnom troku nadmaili svaku drugu poast u povijesti ovjeanstva. Kada bi nai medicinski
strunjaci bili manje okupirani propisivanjem recepata i ee se prisjetili Hipokratove prisege koju su
posloili: ' U asu kada stupam meu lanove lijenike profesije sveano obeavam da u svoj ivot
staviti u slubu humanosti...najvanija e mi briga biti zdravlje moga pacijenta', tada bi moda shvatili da
je njihova dunost biti informiran i da moraju redovno pratiti znanstvenu i strunu literaturu o utjecaju
prehrane na ljudsko zdravlje, ime bi doli do zanimljivih saznanja.
ovjek je genski prilagoen odreenoj vrsti hrane, a ta se hrana ne proizvodi u tvornicama, ve samo u
prirodi. To nisu nutritivno osiromaene, kemijom pretrpane industrijske preraevine, ve izvorna prirodna
hrana. Neovisno o njima neto se ipak pozitivno dogaa. Dolazi do buenja svijesti, edukacije, raa se
novi ljudski stav o okoliu, prehrani, nainu ivljenja. Raa se ovjek koji shvaa vanost utjecaja okolia
i prehrane na svoje zdravlje i svoju iskonsku povezanost sa prirodom. Imamo ovjeka koji vie ne eli biti
manipuliran od medija i industrije, koji u svoje ruke preuzima odgovornost za svoje zdravlje i koji eli
biti svjestan potroa, a ne izmanipulirana rtva.
zdravi i veseli
Denis Uroevi Bero tel. 021/490-708, 021/490-713, 021/490-686

3 od 3

21/12/2015 8:18