Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Spolno prenosive bolesti (SPB)

1. Uvod
Iako su spolno prenosive bolesti i infekcije globalni javnozdravstveni problem, aktualno
stanje rairenosti SPB-a u Bosni i Hercegovini je razmjerno povoljno. Ono se moe procijeniti
prema podacima Epidemioloke slube bosanskohercegovakog zavoda za javno zdravstvo
koja prikuplja izvjetaje o oboljenjima od zaraznih bolesti u cijeloj zemlji. Klasine spolno
prenosive bolesti potisnute su i rijetke. HIV-infekcija i AIDS dre se pod kontrolom i na
niskoj su razini uestalosti.
Spolno prenosive bolesti su zarazne bolesti, koje se prenose izravnim spolnim kontaktom
sa zaraene na zdravu osobu. Obuhvaaju pedesetak bolesti i sindroma, uzrokuju ih
mikroorganizmi, bakterije i virusi, a prenose se uglavnom razmjenom tjelesnih tekuina
(sjemenom, vaginalnom tekuinom i krvlju).
Neke od spolnih bolesti prenose se i poljupcem poput herpesa, humanog papiloma virusa
(HPV), a ni pravilno koritenje kondoma tijekom vaginalnog ili analnog odnosa ne smanjuje
opasnost od tih bolesti. Takoer i kod oralnog seksa postoji mogunost od prijenosa spolnih
infekcija.
Javnozdravstveni znaaj spolnoprenosivih bolesti je mogunost njihovog nekontroliranog
irenja budui da neke od spolnoprenosivih bolesti ne uzrokuju nikakve simptome. Primjerice
primarna infekcija gonorejom i klamidijom kod ena obino je asimptomatska zbog ega se
ne lijei. Posljedica kasnog dijagnosticiranja i nelijeenja spolne bolesti je pojava
komplikacija, progresija bolesti do zdjeline upalne bolesti, posljedina neplodnost i rizik za
nastanak izvanmaternine trudnoe.
Neke spolno prenosive bolesti poput infekcije humanim papiloma virusom (HPV) mogu
izravno utjecati na razvoja raka vrata maternice. Ne lijeena infekcija u trudnoi moe
rezultirati pobaajem, preranim poroajem i prijenosom infekcije na dijete. Nadalje,
javnozdravstveni znaaj spolno prenosivih bolesti prozilazi i iz podataka o uestalosti ove
bolesti koja veinom zahvaa mlade ljude, osobito mlade ene u dobi od 15-25 godina zbog
ranog zapoinjanja spolnog odnosa, estih promjena spolnih partnera i nezrelosti sluznice
mokranospolnog sustava.
Glavni imbenici rizika za razvoj spolno prenosivih bolesti su rano stupanje u spolne
odnose, promiskuitetno ponaanje, ne zatieni spolni odnosi, analni spolni odnos, zlouporaba
droge i alkohola, loi socijalni uvijeti i loa zdravstvena zatita.

Hadi Fatima

1
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

2. Vrste spolno prenosviih bolesti i uroci istih

Vrste spolno prenosivih bolesti su:

Bakterijske spolno prenosive bolesti

Virusne spolno prenosive bolesti
Paraziti
Gljivice
Protozoe

2.1.

Bakterijske spolno prenosive bolesti

Klamidija (Chlamydia trachomatis)

Klamidija je jedna od najeih spolno prenosivih infekcija, uzrokovana bakterijom
Chlamydia trachomatis. Iako su simptomi ove spolne bolesti obino blagi, ona moe dovesti
do ozbiljnih komplikacija koje uzrokuju nepovratne tete, ukljuujui i neplodnost.
Procjenjuje se kako je jedna od deset ena u dobi do 25 godina zaraena klamidijom, a gotovo
70% njih nije svjesno zaraze.

Slika 1. Bakterija klamidije

Klamidija se prenosi putem tjelesnih izluevina tijekom vaginalnog, analnog ili
oralnog seksa, kao i od strane inficirane majke na dijete tijekom vaginalnog poroda (svako
tree novoroene razvije inkluzijski konjunktivitis, a svako esto klamidijsku upalu plua).
Takoer, kontaminacija prstiju s genitalnim iscjetkom moe dovesti do infekcije oka, kada
nastupa klamidijski konjunktivitis.
Rizina skupina su djevojke u dobi do 25 godina, dok je kod starijih osoba postotak
oboljelih upola manji. Uestalost se dovodi u vezu i sa estim promjenama spolnih partnera,
viestrukim drugim infekcijama spolnih organa te nezatienim spolnim odnosom.

Hadi Fatima

2
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Klamidija uobiajeno ima blage i neprimjetne simptome, koji rijetko upuuju na

postojanje infekcije. Kod osoba koje imaju izraene simptome, oni se obino javljaju 1-3
tjedna nakon infekcije.
Simptomi koji se mogu javiti kod ena zaraenih klamidijom su:
- bolovi tijekom spolnog odnosa
- arenje ili peckanje prilikom mokrenja
- potreba za eim mokrenjem
- neuobiajen vaginalni iscjedak
- blag svrbe i peckanje stidnice, posebice u podruju predvorja rodnice
- prigueni bolovi u donjem dijelu trbuha
- blago nemenstrualno krvarenje
- munina
- groznica
Simptomi klamidije koji se mogu javiti kod mukaraca su:
- arenje ili peckanje prilikom mokrenja
- potreba za eim mokrenjem
- iscjedak iz penisa
- svrbe i crvenilo
- bol i otekline u testisima

Slika 2. Simptomi klamidije

Kod lijeenja genitalne infekcije klamidije primjenjuje se terapija antibioticima. Najee
se koriste tetraciklini (Doxycyclin), ciprofloxacin (Ciprobay, Ciprinol), klaritromicin
(Fromilid) tijekom 10 14 dana i azitromycin (Sumamed) u jednokratnoj dozi od 1 g (single
shot). U tom razdoblju te sedam dana nakon zavretka terapije osobe bi se trebale suzdravati
od spolnih odnosa.
Lijeenju se trebaju podvrgnuti oba partnera, s obzirom da kod ena iji partneri nisu
lijeeni na odgovarajui nain postoji visoki rizik za reinfekciju to poveava mogunost
ozbiljnih komplikacija. Takoer, oba partnera bi se trebala podvrgnuti ponovnom testiranju tri
mjeseca nakon lijeenja poetne infekcije.

Hadi Fatima

3
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Gardnerella vaginalis

Gardnerella vaginalis je mali, gram pozitivni, nepokretni bakcil. Sastavni je dio fizioloke
flore maternice i debelog crijeva, a prilikom njenog prekomjernog razmnoavanja (stres,
promjena spolnog partnera, gubitak fizioloke flore) nastaje bakterijska vaginoza.

Slika 3. Bakterija Gardnerella vaginalis

Kao vodei uzronik navedenog sindroma, najvjerojatnije produkcijom sukcinata
omoguava rast i razmnoavanje drugih anaerobnih bakterija (Bacteroides spp, Peptococcus
spp, Peptostreptococcus spp, Fusobacterium nucleatum, Mobiluncus spp, Veillonela parvula)
Simptomi koji se mogu javiti kod ena zaraenih Gardnerella vaginalis su:
- pojaani vodenasti mlijeno sivkasti iscjedak po dnu i stijenkama rodnice
- prisutnost tzv. clue cells, stanica poput klupka u mokrom ili nativnom preparatu
- pH rodnice iznad 4,5
- vaginalni iscjedak neugodnog mirisa po ribi koji se pojaava nakon dodatka 10%
kalijeve luine (whiff ili sniff test)
Bakterijska vaginoza lijei se kao anaerobna upala. Zato je najbolje lijeenje
metronidazolom kroz 7 dana, koje daje bolje rezultate od jednodnevnog lijeenja (75 95%
izljeenja). Drugi lijek izbora je klindamicin ili ampicilin.
Veina strunjaka smatra da obavezno treba lijeiti i spolnog partnera, inae e
asimptomatska vaginoza u 50 do 70% pacijentica u roku od 1 do 2 godine prijei u
simptomatsku, to nosi odreene komplikacije. Ako se ne lijei partner, recidivi su ei.
Recidivi u roku od jednog do dva mjeseca su dosta esti, ak u 5 do 15% sluajeva. Nakon
lijeenja za mjesec dana provodi se test izljeenja.

Hadi Fatima

4
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Gonoreja (Neisseria gonorrhoeae)

Ponekad se gonoreja pogreno dijagnostikuje kao hlamidija, zbog slinih simptoma.

Uzrokuje je bakterija gonokoka, tj. Neisseria gonorrhoeae koja ivi u polnim organima,
ukljuujui i uretru i reproduktivni trakt i kod mukarca i kod ene.

Slika 4. Bakterija gonoreje

Gonoreja ima jako velik procenat novih infekcija. U Americi statistike belee skoro
million novih infekcija ovom boleu svake godine. Najvie su pogoeni mlai odrasli i
tinejderi, zbog poveanog promiskuiteta, tj. estog menjanja seksualnih partnera.
Kao i veina polnih bolesti i polnih infekcija, prenosi se putem seksualnog kontakta, tj.
polnog odnosa. U obzir dolazi kontakt sa penisom, vaginom, anusom (analnim otvorom), pa
ak i ustima i grlom. Vrlo lako se prenosi od jedne osobe drugoj, to je razlog zato triper ima
tako visok procenat novozaraenih. Naalost, nove varijacije bakterije koja izaziva triper
postaju tee za leenje, budui da se adaptiraju i postaju imune na antibiotike.
Simptomi koji se mogu javiti kod mukaraca zaraenih gonorejom su:
- Oseaj peenja prilikom mokrenja
- ukasti sekret, iscedak, tenost iz penisa
- Bolni ili oteeni testisi
- Bol u grlu
Simptomi koji se mogu javiti kod ena zaraenih gonorejom su:
- Oseaj peenja prilikom uriniranja, mokrenja
- ukasti sekret ili iscedak iz vagine
- Krvarenje vagine
- Bolna velika nuda
U podruju anusa, gonoreja kod mukaraca ima iste simptome kao i kod ena:
- Svrab i oseaj peenja
- ukasti sekret
- Krvarenje

Hadi Fatima

5
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Slika 5. Simptomi goroneje

Leenje gonoreje je uglavnom prilino jednostavno. Nakon testiranja, va doktor e
vam prepisati antibiotik koji e nakon izvesnog vremena uiniti da se organizam oisti od
infekcije. Gonoreja je ranijih godina lake leena nego sada, s obzirom da je bakterija poela
da se prilagoava i postala otpornija na dejstvo odreenih antibiotika. Pre nego ponete da
uzimate lekove, paljivo proitajte uputstvo i ispratite ga do kraja i u potpunosti precizno.
Imajte u vidu da kada jednom preleite triper, to ne znai da ste ga jednom zauvek preleali.
Triper moete lako dobiti ponovo ako doete u kontakt sa zaraenom osobom, a drugi put
leenje tripera je tee nego prvi put.
-

Sifilis (Treponema pallidum)

Sifilis (lues) je kronina zarazna bolest uzrokovana spirohetom Treponema pallidum

podporodice pallidum. Spada u klasine spolno prenosive bolesti. Zahvaa razliita tkiva i
organe kou, krvoilni, kotani i sredinji ivani sustav.
Spiroheta Treponema pallidum spada u rod Treponema, porodicu Spirochaetaceae, red
Spirochaetales. Za razliku od ostalih spiroheta, koji su primarno krvni paraziti, T. pallidum je
tkivni parazit.
Dugaka je izmeu 6 i 15 m. Ima zailjene krajeve i 6 do 14 spiralnih zavoja. S obzirom
da su pretanke da bi se mogle razluiti obinim svjetlosnim mikroskopom, svrstavaju se u
gram-neodreene bakterije. Gibaju se rotacijskim pokretima karakteristinim za virulentne
treponeme, to im olakava penetraciju u tkiva. U tekuem mediju gube mogunost gibanja

Slika 6. Bakterija sifilisa

Hadi Fatima

6
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Treponema pallidum ulazi u organizam kroz sitna oteenja sluznice ili koe. Sifilis se
najee prenosi direktnim nezatienim spolnim kontaktom s osobom u ranom stadiju
bolesti. Rizik prijenosa postoji u primarnom, sekundarnom i ranom latentnom stadiju, dok ga
u kasnom stadiju gotova nema.
Vjerojatnost infekcije nakon seksualnog kontakta s osobom u ranom stadiju se kree
izmeu 10 i 60%. U sekundarnom sifilisu taj je postotak manji, dok se u kasnom stadiju
prijenos uglavnom odnosi na transplacentarni sa zaraene majke na plod. Treba naglasiti da
je veina djece sa kongenitalnim sifilisom zaraena in utero, a vrlo rijetko prolaskom kroz
poroajni kanal.
Sifilis dijelimo na:
Primarni stadij
Nakon inkubacije od 9 do 90 dana, na mjestu ulaska treponeme nastaje:
- tamnocrvena makula (mrlja) koja postupno prelazi u papul u ijem sreditu nastaje
ulkus kojeg nazivamo ulcus durum tvrdi ankir. Dno je glatko i sjajno, rubovi malo
uzdignuti.
- u 80% bolesnika prisutno je i jednostrano regionalno poveanje limfnih vorova
Sekundarni stadij
Zapoinje 9-10 tjedana nakon infekcije, odnosno 6-7 tjedana nakon primarne lezije.
Posljedica je hematogenog i limfogenog irenja T. Pallidum. Simptomi su raznoliki i esto u
poetku ostaju neprepoznati. Najee se zahvaeni koa i sluznice (80%), ali mogu biti
zahvaeni i unutarnji organi.
- nespecifini simptomi javljaju se prije promjena na koi i ukljuuju: vruicu, slabost,
grlobolju, rinoreju (curenje nosa), glavobolju, bolove u miiima, poveane limfne
vorove
- specifini simptomi
o sifilidi (uzdignua i udubljenja na koi i sluznicama bogata treponemama)
o osip ( ponajprije dlanova i tabana)
o condyloma lata (uzdignute lezije s erodiranom povrinom kroz koju se cijedi
tekuina bogata treponemama
o alopecija (gubitak kose)
o promjene na noktima
o sifilitika angina upala krajnika i drijela
o difuzna limfadenopatija (poveanje limfnih vorova) poliskleradenitis
o zahvaanje unutarnjih organa meningitis, hepatitis, gastritis, splenomegalija
(poveana slezena), fibroza plua, periferna neuropatija
Latentni stadij
Nema nikakvih manifetsacija na koi niti bilo kojih drugih klinikih simptoma, ali su
treponeme jo uvijek aktivne te se umnaaju. Razlikujemo rani i kasni latentni stadij:
- rani latentni stadij bolesnik je infektivan i moe spolnim kontaktom prenijeti bolest
- kasni latentni stadij bolest se moe prenijeti samo transplacentarno sa zaraene
majke na plod
Hadi Fatima

7
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Tercijarni stadij
Manifestacije se mogu javiti nakon 10, 20 ili vie godina, ali i znatno ranije. Danas je ovaj
stadij vrlo rijedak, a javlja se u manjeg broja nelijeenih ili neadekvatno lijeenih bolesnika.
- promjene na koi i sluznicama tuberozni i nodularni sifilidi, gume
- kardiovaskularni sifilis aortitis koji zahvaa ascendentnu aortu
- neurosifilis povienje intrakranijalnog tlaka, ishemija CNS-a, gubitak funkcije
kranijalnih ivaca, tabes dorsalis (demijelinizacija stranjih kolumni lene modine
koja dovodi do gubitka koordinacije, parestezija, gubitka dubokih refleksa)
Kongenitalni sifilis
Nastaje kao posljedica prenoenja T. pallidum sa zaraene majke na plod, najee nakon
prvog trimestra trudnoe.
- rani kongenitalni sifilis dijagnosticira se tijekom prve dvije godine ivota, a oituje
se niskom poroajnom teinom, hepatosplenomegalijom, anemijom, uticom,
trombocitopenijom, blijedom i naboranom koom, rinitisom.
- kasni kongenitalni sifilis dijagnosticira se nakon druge godine ivota. Malformacije
ili stigma koji se javljaju Hutchinsonovi zubi, mentalna retardacija, atrofija onog
ivca, izboenje eone kosti, sedlast nos, izboena donja eljust, sabljasta tibija,
Cluttonovi zglobovi
Radi prevencije kongenitalnog sifilisa danas se savjetuje testiranje na sifilis u prvom
trimestru trudnoe te kod poroda.
Dijagnoza sifilisa:
-

direktne metode patohistoloka pretraga, detekcija ivih T. pallidum

mikroskopiranjem u tamnom polju, PCR
indirektne metode seroloke pretrage koje mogu biti:

specifine (treponemske) antigen je blijeda treponema

o TPHA test: standardizirani test za utvrivanje protutijela na blijedu treponemu
u serumu bolesnika.
o FTA ABS test: metodom indirektne imunofluorescencije dokazuje se
prisustvo treponemskih protutijela u serumu.

nespecifine (netreponemske) antigen je kardiolipin

o VDRL test: flokulacijski test, najee upotrebljavani nespecifian test u
kojem se antigen sastoji od kardiolipina, kolesterola i lecitina.
o RPR test brzi orijentacijski test kojim se dokazuju protulipidna protutijela.

Hadi Fatima

8
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Slika 7. Neki od simptoma sifilisa

Iako postoje razliite sheme provoenja terapije sifilisa, svima je zajednika terapija izbor
penicilin. On ima sposobnost prodiranja u sve tjelesne tekuine te mogunost prijelaza
placentarne i likvorske barijere. Za sada nema podataka o rezistenciji T. pallidum na penicilin.
Kod pojave sifilisa u trudnoi vrlo je vano provesti terapiju, jer u sluaju nelijeenog sifilisa
dolazi do infekcije ploda u 70 do 100% sluajeva.
-

Granuloma venereum (Granuloma inguinale ili Calymmatobacterium

granulomatis)

(granuloma inguinale, donovaniasis, donovanosis, granuloma pudendi chronicum) je

hronina granulozomatna, ulcerozna, destruktivna bolest koja zahvata genitalije i okolnu
kou. Izaziva je Donovania granulomatis (s. Calymmatobacte-rium granulomatis)
Incidencija, epidemiologija. Seksualni kontakt izgleda da predstavlja glavni nain transmisije,
mada oboljenje moe nastati i autoinokulacijom usled traume.

Slika 8. Bakterija Granuloma venereum

Mukarci oboljevaju ee od ena, bolest je ea kod ljudi crne rase, javlja se obino u
tropskim i suptropskim krajevima kod osoba koje ive u loim higijenskim uslovima. Najvea
incidencija oboljenja je izmeu 20. i 40. godine ivota mada mogu oboljeti i sasvim mala
djeca. Bolest je umereno zarazna i to verovatno samo primarna lezija.
Klinika dijagnoza se potvruje nalazom Donovanijevih tijela u lezijama. Razmaz tkiva
treba uzeti skalpelom ili ezom sa malih lezija na periferiji, osuiti i bojiti po Giemsa ili
Hadi Fatima

9
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Wrightu. Donovanijeva tijela su u velikim mononuklearnim lezijama, obojena su svijetlo

crveno (Giemsa) ili tamno crveno (Wright). Diferencijalna dijagnoza. U razmatranje treba
uzeti kod pojave ranih lezij, condylomata accuminata, lezije na glansu mogu podseati na
erythoplasia Queyrat, psorijazu, duboke mikoze, vegetantne piodermije, ulcus molle, TBC
cutis, karcinom.
Lijeenje ove bolesti i nije tako komplikovano. Obavlja se uglavnom odreenim
lijekovima koji se konzumiraju u odreene termine. Neki od njih su: tetraciklin,
hloramfenikol, gentamicin, azitromicin, doksiciklin, ceftriakso.
-

Lymphogranuloma venereum LGV (Lymphogranuloma ingvinale) (Chlamydia

trachomatis serotipovi L1, L2 i L3)

Lymphogranuloma venereum je bolest koju uzrokuju serotipovi (L1-L2-L3) Chlamydie

trachomatis, a oituje se prolaznim promjenama na koi nakon kojih nastaje gnojni
limfadenitis i ilimfangitis. Isto tako, moe doi do zaepljenja limfnih ila, stvaranja fistula i
proktitisa.
Prvi kliniki znak bolesti je primarna lezija koja se prezentira kao papula koja prelazi u
papulovezikulu, nakon eka nastaje plitka ulceracija. Primarna lezija se nalazi na vanjskim
genitalima, a kod ena u vagini ili cerviksu. Otprilike mjesec dana nakon javljanja primarne
lezije nastupa slika regionalnog limfadenitisa to je glavni simptom bolesti. Kod mukaraca su
najee zahvaeni ingvinalni vorovi i to ee samo na jednoj strani. Proces se smiruje
nakon 2-3 mjeseca. Kasne komplikacije se javljaju godinama nakon primarnog procesa, a
javljaju se u obliku ulceracija, striktura i fistula. Fistuliranje moe stvoriti komunikacije
izmeu uretre i vagine, vagine i rektum. Kasne promjene su ee kod ena.

Slika 9. Bakterija Lymphogranuloma venereum

Dijagnostika se temelji na anamnezi, klinikoj slici, a konano se dokazuje
laboratorijskim metodama; mikroskopiranje preparata bojanog po Giemsi, dokaz porasta titra
protutijela.
Lijei se 21 dan tetraciklinom ili eritromicinom.
Hadi Fatima

10
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Meki ankir ili ankroid (Haemophilus ducreyi)

Meki ankir je klasina spolno prenosiva bolest uzrokovana bakterijom Haemophilus

ducrey. Javlja se karakteristino u tropskom podruju (Afrika, Azija, Centralna i Juna
Amerika).
Bolest je 20 puta ea u mukaraca nego u ena. ankroid je posebno vaan u kontekstu
HIV-bolesti (AIDS-a), s obzirom na visoku uestalost obe bolesti na podruju Afrike.
Haemophilus ducrey je gram negativna bakterija, tapiastog izgleda. U kulturi stanica ima
izgled vierednih lanaca.

Slika 10. Bakterija Haemophilus ducreyi

Inkubacija (vrijeme od infekcije do pojave simptoma) iznosi najee 3 do 5 dana. Na
mjestu inokulacije se javlja mala makula (mrlja) na kojoj se ve sljedeeg dana formira
pustula (gnojni mjehuri) koja rupturira poslije par sati, te dolazi do stvaranja ulkusa malih
dimenzija ije je dno pokriveno gnojem. Bolna je na dodir, a okolina je esto eritematozna i
edematozna (crvena i nateena). Prenoenjem rukama (autoinokulacijom) mogu nastati novi
ulkusi oko primarnog. esti su tzv. kissing ulkusi, koji se nalaze jedan nasuprot drugom. U
preko 50% pacijenata se unutar 7 dana javlja regionalna limfadenopatija (poveanje limfnih
vorova) .
Predilekcijska mjesta za pojavu ulceracija su:
- Kod mukaraca
o unutranji list prepucija
o glans penisa
o vanjsko ue uretre
o sulcus coronarius
o frenulum
- Kod ena
o velike usne
o ulaz u vaginu

Hadi Fatima

11
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Kod pacijenata koji istovremeno boluju od skabijesa ili genitalnog herpesa moe se
javiti istovremeno 50-60 ulceracija.
Komplikacije ankroida:
- ulcus mixtum u sluaju istodobne infekcije uzronikom sifilisa nastaje ulceracija
koja uz obiljeje mekog ulkusa poprima i induraciju koja je temeljno svojstvo
sifilitinog ulkusa.
- ulcus molle gangrenosum/phagedenicum nastaje u sluaju sekundarne bakterijske
infekcije. Klinikom slikom dominiraju teka krvarenja i destrukcija genitalija.
- balanitis upala glavia penisa
- fimoza suenje koice penisa
Dijagnoza ankroida se postavlja na temelju anamneze (boravak u tropima) i klinike slike, a
potvruje dokazom uzronika u materijalu s dna ulkusa:
- razmaz sekreta i bojenje metilenskim modrilom ili po Gramu
- kultiviranje
- Ito-Reenstierna test intradermalni test antigenom uzronika
- PCR

Slika 11. Jedan od vidljivih simptoma ankroida

Lijeenje ankroida po nainu odreivanju terapije treba imati na umu da je
osjetljivost Haemophilus ducrey prema antibioticima razliita u razliitim geografskim
podrujima. Najefikasnijim lijekom smatra se ceftriakson koji se daje u jednoj dozi,
muskularno.
Alternativni lijekovi su azitromicin per os, trimetoprim/sulfametoksazol per os,
eritromicin per os, u toku 7 dana. Za oboljele se savjetuje hospitalizacija, zato to mirovanje
sprjeava pojavu limfadenopatije. Seksualne partnere treba lijeiti istovremeno jednom od
spomenutih terapijskih mogunosti.

Hadi Fatima

12
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Mikoplazme (Ureaplasma urealyticum i Mycoplasma hominis)

Mikoplazma je grupa bakterija koja ukljuuje vie od 70 razliitih vrsta. Najpoznatije su

Mycoplasma hominis, Mycoplasma genitalium, Mycoplasma pneumoniae i Ureaplasma
urealyticum. Prisutni su u preko 80% asimptomatskih ena u vratu maternice i rodnici.
Uvjetno su patogeni organizmi i sastavni su dio fizioloke flore donjeg genitalnog trakta u
ena. U odreenim uvjetima uzrokuju infekciju, koja se moe prenijeti spolnim putem.

Slika 12. Bakterija mikroplazme

Mikoplazme su mikroorganizmi koji su na prijelazu izmeu bakterija i virusa, te se jo
nazivaju molikuti. Pripadaju porodici Mycoplasmataceae. Nemaju stanini zid kao druge
tipine bakterije, pa spadaju u gram neodreene mikroorganizme. Odlikuju se velikom
antigenskom razliitou uz mnotvo serotipova, te je uspostavljanje trajnog imuniteta gotovo
nemogue. Upravo zbog toga su ponavljajue infekcije mikoplazmama vrlo este. Djele se na:
-

Mycoplasma Hominis esto se nalazi u vagini i moe uzrokovati infekcije enskog i

mukog genitalnog trakta, infekcije novoroenadi i ekstragenitalne infekcije u
imunodeficijentnih osoba.
Mycoplasma Genitalium je, uz Chlamidiu trachomatis, glavni uzronik nespecifinog
uretritisa (uretritisu koji nije uzrokovan bakterijom Neisseria gonorrhoeae) u
mukaraca. Kod ena se najee nalazi u sklopu bakterijske vaginoze.

Smatra se da je u manje od 10% djevojica i djeaka, koji nisu stupili u spolne odnose,
izolirana mikoplazma. Najvaniji put prijenosa je spolni put prilikom nezatienog spolnog
odnosa, no osoba se moe inficirati i putem runika, posteljine, u kozmetikim salonima i
solariju.
Najee su infekcije mikoplazmama asimptomatske. Meutim, s vremenom moe doi
do pojave simptoma koji mogu biti nalik simptomima ostalih spolno prenosivih bolesti,
(ukljuujui i klamidiju i gonoreju), te se s njima mogu lako zamijeniti.
- Simptomi mikoplazme kod ena:
o vaginalni svrbe
o peckanje prilikom mokrenja (disurija)
o bol za vrijeme spolnog odnosa (dispareunija)
o Mikoplazma infekcija se takoer povezuje sa bakterijskom vaginozom.
Hadi Fatima

13
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Simptomi mikoplazme kod mukaraca:

o sekreti iz uretre (penisa)
o peckanje pri mokrenju (disurija)
o bol i otoci zglobova (artritis)

Mikoplazma je najei uzrok neklamidijskog negonokoknog uretritisa kod

mukaraca.

U dijagnostici mikoplazmatskih infekcija najee se koriste slijedee tri metode:

kultura stanica
PCR
bojenje DNK

Preporua se kombinacija ovih metoda kako bi se utvrdilo da li je uzorak ist ili sadri
mikoplazmu, s obzirom da se odreene vrste mikoplazme ne mogu uzgajati u epruveti (npr.
Mycoplasma genitalium), a mogu biti detektirane uz pomo bojenja DNK i PCR metode.
Lijekovi izbora za mikoplazmatsku infekciju su tetraciklini i makrolidi. Preporua se
lijeiti oba partnera istovremeno. Za vrijeme terapije se preporua apstinencija da ne bi dolo
do reinfekcije. Za spolno aktivnu osobu ne postoji apsolutno siguran nain kako da izbjegne
ovu vrstu spolno prenosive bolesti. Sve to naruava pH vagine i bakterijsku ravnoteu vagine
moe dovesti do infekcije

Hadi Fatima

14
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

2.2.
-

ko.godina.
2014/2015

Virusne spolno prenosive bolesti

Hepatitis (HAV, HBV, HCV, HDV, HEV)

Hepatitis B spada u spolno prenosive bolesti kod kojih nema promjena na spolnim
organima, a prenose se spolnim putem kao hepatitis C i AIDS. Virusni hepatitis B je akutna i
kronina bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa B (HBV). Kronini hepatitis B moe
uzrokovati cirozu jetre i hepatocelularni karcinom. Proiren je svuda, a ei je u slabije
razvijenijim zemljama. U populaciji je od 2-5 % kroninih vironoa koji su glavni izvor virusa
i bolesti. Infekcija se prenosi bliskim kontaktom s nositeljem virusa, naroito parenteralnim
putem (krvlju i krvnim pripravcima, transplantacijom organa, tetoviranjem...), spolnim putem,
ali i tzv. vertikalnim putem odnosno s majke na novoroene.

Slika 13. Virus Hepatitisa

Ovoj infekciji naroito su izloene sve osobe koje dolaze u dodir s krvlju drugih ljudi
najee su to zdravstveni djelatnici, kod kojih se hepatitis B smatra njihovim
profesionalnim oboljenjem. Nakon infekcije u veine ljudi se ne razvija akutna bolest, ali u
krvi ostaju pokazatelji tzv. markeri infekcije. Karakteristian je nalaz HBs-Ag antigena jo u
vrijeme inkubacije, uobiajeno 1 - 6 tjedana prije izbijanja klinikih ili laboratorijskih
znakova bolesti, dok u vrijeme oporavka nestaje iz krvi
Inkubacija virusnog hepatitisa B je dugotrajna i traje oko 40-180 dana. Poetak bolesti je
postupan, s umorom i gubitkom apetita. Ponekad su prisutni i drugi opi simptomi
(temperatura, mialgije). Kronini hepatitis se oituje povremenim ili stalnim umorom,
ponekad muklim bolovima ispod desnog rebrenom luka, a rijetko se pojavljuje utica.
Dijagnoza se postavlja na temelju amnestikih podataka o pacijentu (mogui kontakt krvlju,
mogunost prijenosa spolnim putem...), serolokim testovima praenja antigena i antitijela
(markera), te utvrivanjem koliine virusa real time PCR metodom i genotipizacije virusa. Na
taj nain moe se predvidjeti tijek i oblik kronine infekcije.
Lijeenje hepatitisa B se provodi visokim dozama alfa-interferona kroz 4-6 mjeseci. Samo
lijeenje je uspjeno kod 50 % pacijenata.

Hadi Fatima

15
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

U zatiti od virusnom hepatitisa B vano se prisjetiti da se virus prenosi parenteralno i to

naroito krvlju i spolnim kontaktom. Zato se u zatiti mora voditi rauna o izbjegavanju
mogunosti inokulacije koritenjem jednokratnih rukavica, maski, igala, katetera, prica...
Takoer, osobe s visokim rizikom inficiranja HBV virusom mogu se vrlo uinkovito zatititi
cjepivom protiv hepatitisa B. Kod nas je obavezno cijepljenje svih zdravstvenih djelatnika,
bolesnika na dijalizi, hemofiliara, ukuana i spolnih partnera nositelja virusa.
-

Kopnica ili AIDS, SIDA (HIV)

AIDS (Acquired immunodeficiency syndrom) i HIV (Human Immunodeficiency

Virus) su kratice koje dolaze iz engleskog jezika, dok je SIDA kratica koja dolazi iz
francuskog jezika. HIV virus je uzronik sindroma steene imunodeficijencije. Osobe sa HIV
infekcijom esto nazivamo i HIV pozitivnim, jer su krvne pretrage kod njih pokazale
prisutnost HIV virusa tipa I ili tipa II. Prisutnost HIV virusa ne mora znaiti i razvoj AIDS-a,
jer postoje sluajevi koji nemaju nikakvih simptoma ili imaju samo uveanje limfnih vorova.
Karakteristika virusa je napad na imunoloki sustav, osobito na limfocite, koji su odgovorni
za obranu od infekcija i tumora.

Slika 14. Virus Side

AIDS je zarazna i neizljeiva bolest koja se ne moe sprijeiti cjepivom, niti izlijeiti
uklanjanjem virusa. Moe se samo usporiti proces oteenja imunolokog sustava.
- Bolest se prenosi putem krvi, spolnim putem ili sa majke na dijete.
- Prenoenje bolesti putem krvi je mogue na vie naina. Jedan od naina je, prilikom
transfuzije krvi pacijent moe primiti zaraenu krv, to je u dananje vrijeme vrlo rijedak
sluaj, jer se sva krv prije transfuzije testira na HIV. Najvea mogunost je zaraza meu
intravenoznim ovisnicima, jer vrlo esto koriste zajednike igle.
- Virus se moe prenijeti spolnim putem i to tijekom homoseksualnog ili heteroseksualnog
odnosa (analnog i vaginalnog). Zaraza spolnim putem se najee deava kod osoba koje
esto mijenjaju seksualne partnere i imaju seksulane odnose s ovisnicima. Dokazano je kako
se upotrebom kondoma za 10 puta umanjuje mogunost zaraze pri spolnom odnosu.
Hadi Fatima

16
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Sva djeca roena od zaraenih majki imaju protutijela protiv HIV-a. To ne znai kako se sva
djeca raaju zaraena. Do infekcije novoroeneta dolazi u oko 30% sluajeva. Uzimanjem
lijeka Zidovudin, tjekom trudnoe, moe se znatno smanjiti mogunost zraze novoroeneta.
- Zabiljeeni su i rijetki sluajevi ena koje su se zarazile nakon poroaja, pa putem dojenja
zarazile i svoje dijete.
- Virus HIV-a se ne prenosi putem znoja, pljuvake, suza ili urina. Takoer, zaraziti se ne
moe upotrebom zajednikih runika, posteljine ili toaleta sa zaraenom osobom.
Lijeenje pacijenata se moe podijeliti na: lijeenje HIV infekcije protuvirusnim
lijekovima i lijeenje oportunistikih infekcija i neoplazija. Cilj lijeenja protuvirusnim
lijekovima sastoji se od inhibiranja virusnog umnoavanja i sprjeavanja infekcije zdravih
stanica. Lijeenje HIV infekcije i AIDS-a nije jednostavno. Dnevni reim uzimanja lijekova
moe biti kompliciran i zahtjevati puno vremena, ali vano je napomenuti kako se ovi lijekovi
moraju uzimati tono onako kako je to propisao lijenik. U rijetkim sluajevima lijekovi ne
djeluju. To se deava kao posljedica razvoja otpornosti HIV-1, koji moe mutirati u oblike na
koje lijekovi ne djeluju.
Ne postoji cjepivo protiv HIV-a i jedini nain za prevenciju bolesti je izbjegavanje
rizinih oblika ponaanja. Prilikom svakog seksualnog odnosa obavezno koristiti kondom i
naravno, ne koristiti intravenske droge, a osobito ne rabiti igle drugih ovisnika.
-

Humani papiloma virus (HPV)

Uestalost infekcije humanim papiloma virusom znaajno je porasla u posljednjih 30

godina te se danas smatra najeom virusnom spolno prenosivom boleu. Najee se
pojavljuje u mlaih spolno aktivnih ena i mukaraca do 25. godine ivota i samim time
predstavlja znaajan javnozdravstveni problem, koji ukoliko se ne lijei moe dovesti do
pojave genitalnih bradavica, raka vrata maternice, rodnice i mukog genitalnog
trakta.Uzronik je Humani papilomavirus, DNK virus iz porodice Papillomaviridae, rod
Papillomavirus. Postoji preko 200 tipova HPV-a koji se mogu podijeliti na kone i sluznine
tipove.

Slika 15. Vitus HPV-a

Hadi Fatima

17
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

HPV se prenosi spolnim putem, i to ne samo penetracijom, ve i kontaktom kou na

kou u podruju spolovila. Svaka spolno aktivna osoba ima rizik od dobivanja HPV
infekcije, a najee se radi o mlaima od 25 godina. Poveani rizik imaju osobe koje su rano
stupile u spolne odnose, esto mijenjaju partnere ili imaju spolni odnos sa rizinim partnerom
bez zatite (kondom), te osobe sa niskim socioekonomskim statusom. Iako je navedeni spolni
put prijenosa najei, ova infekcija dokazana je i u novoroenadi, djece i djevica pa se
danas smatra da se moe prenijeti i drugim putevima.
Infekcija moe biti :
- klinika ( postoji vidljiva lezija )
- subklinika ( dokazuje se premazom 3-5% tne octene kiseline i kolposkopskim
pregledom )
- latentna ( asimptomatska, dokazuje se HPV tipizacijom )
Najei oblici su spolne bradavice ili kondilomi izrasline na koi ili na
sluznicama, koji mogu biti iljasti ( condylomata acuminata ), ravni ( condylomata plana ),
papularni (condylomata papulosa ) te u obliku keratotikih genitalnih bradavica. Izrazito
veliki kondilomi nazivaju se gigantskim kondilomima. Navedene promjene su dobroudne.
Od zloudnih oblika bolesti koji su posljedica infekcije visokorizinim genotipovima treba
spomenuti:
- CIN ( cervikalna intraepitelna neoplazija )
- VAIN ( vaginalna intraepitelna neoplazija )
- VIN ( vulvarna intraepitelna neoplazija )
- karcinom vrata maternice
Dijagnoza HPV-a ukljuuje kliniki ( ginekoloki ili uroloki ) pregled, citoloki i
histoloki pregled te metode molekularne biologije. Klinikim pregledom ustanovljuju se
vidljive HPV lezije vanjskog spolovila. Subkliniki oblici oituju se tek nakon premazivanja
3-5% tnom octenom kiselinom i kolposkopskim pregledom. Danas se za dijagnostiku zaraze
HPV-om iskljuivo upotrebljavaju metode molekularne dijagnostike (Southern-blot, metoda
dot-blot, in situ hibridizacija, tekuinska hibridizacija na kojoj se temelji Digene Hybrid
Capture test).
Dostupne metode lijeenja HPV- infekcija odnose se na lijeenje promjena koje je izazvao
HPV bradavice i promjene vrata maternice, dok se sam virus ne moe unititi. Genitalne
bradavice, koje se u ena najee nalaze u podruju stidnice, rodnice, vrata maternice i
meice, a u mukaraca u podruju prepucija, otvora mokrane cijevi i samog tijela penisa,
najee se lijee elektrokauterizacijom, laserom, krioterapijom i kirurkim putem. Lokalna
primjena lijekova uglavnom je bezuspjena. Lijeenje intraepitelnih promjena vrata
maternice, koje su uglavnom asimptomatske i otkrivaju se PAPA testom i kolposkopijom,
zasniva se na kirurkim metodama LLETZ i konizacija ( kirurka ekscizija zone u kojoj je
promjena nastala ).
Primarna i sekundarna prevencija:
-

U primarnu prevenciju spada cijepljenje djevojaka izmeu 9 i 26 godina, koje jo nisu

stupile u spolni odnos, odnosno nisu zaraene HPV-om. Postoje dvije vrste cjepiva :
dvovalentno ( cjepivo protiv HPV 16 i 18 ) i etverovalentno ( cjepivo protiv HPV 6,

Hadi Fatima

18
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

11, 16 i 18 ). Dvovalentno cjepivo predstavlja zatitu od dva najea visokorizina

tipa koja imaju glavnu ulogu u nastanku raka vrata maternice, dok etverovalentno
cjepivo osim njih suzbija i infekciju niskorizinim tipovima 6 i 11, koji su glavni
uzronici spolnih bradavica. Treba napomenuti da navedena cjepiva ne tite od ostalih
genotipova HPV-a, stoga i kod cijepljenih osoba treba provoditi sekundarnu
prevenciju u smislu screeninga za rano otkrivanje raka vrata maternice.
-

Sekundarna prevencija ukljuuje PAPA test citoloki pregled VCE obriska ( vagina,
cerviks, endocerviks ) koji predstavlja relativno jeftinu, jednostavnu i lako dostupnu
metodu kojom se promjene u smislu CIN lezija mogu uhvatiti u ranoj fazi, lijeiti i na
taj nain sprijeiti progresija u karcinom vrata maternice.

Genitalni herpes (tip HSV 1 i tip HSV 2)

Genitalni herpes je vjerojatno najea spolno prenosiva bolest dananjice. Visoko je

zarazan, tako da kontakt s oboljelom osobom dovodi do prijenosa bolesti u ak 75%
sluajeva. Uzronici su herpes simplex virus 1 (HSV 1) i herpes simplex virus 2 (HSV2).
HSV 2 ee dovodi do upale, u 50 do 70% sluajeva, ali i do recidiva. Za razliku od HSV 2,
HSV1 ee dovodi do pojave labijalnog herpesa (herpes na usnici). Meutim, valja naglasiti
da je genitalni herpes uzrokovan HSV 1 stalno u porastu, kao posljedica promijenjenih navika
u spolnom ponaanju, ponajprije prakticiranja oralnog odnosa.

Slika 16. Virus Genitalnog herpesa

Herpes simplex virusi tipa 1 i 2 su DNA virusi koji pripadaju porodici Herpesviridae.
Inficiraju samo ljude, stoga se esto oznaavaju HHV 1 i 2 ( human herpes virus 1 and 2 ).
Oba virusa su vrlo zarazna i mogu se prenijeti kontaktom sa zaraenom osobom.
Genitalni herpes prenosi se spolnim odnosom u irem smislu (kontakt koa na kou,
vaginalni i oralni odnos), a vrlo rijetko preko toaleta ili koritenjem zajednikih predmeta. U
rizine skupine spada mlaa seksualno aktivna populacija, pogotovo pojedinci koji ee
mijenjaju partnere i prakticiraju nezatiene spolne odnose. Smatra se da je genitalni herpes
Hadi Fatima

19
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

najraireniji meu adolescentima, te da jedan od pet adolescenata pati od ove spolno

prenosive bolesti.
Primoinfekcija je pojam koji oznaava prvi kontakt sa virusom, u ovom sluaju HSVom, prilikom ega virus ulazi u krv i pohranjuje se u stranje ganglije sakralnog dijela lene
modine u latentnom (asimptomatskom) obliku. Prvotna infekcija oituje se i lokalnim i
sistemnim simptomima.

Slika 17. Simptomi Genitalnog herpesa

Period inkubacije, odnosno razdoblje od trenutka infekcije do pojave prvih simptoma
bolesti, traje 4 do 6 dana, rijetko dulje od 14 dana. Razlikuju se tri stadija bolesti, od kojih su
prva dva zarazna.
- Prvi stadij na podruju genitalija, stidnice u ena odnosno penisa u mukaraca,
javljaju se parestezije (osjeaj arenja, trnjenja, bockanja) te osjeaj napetosti koe
spolnog organa. Moe potrajati i do 12 dana te biti praen osjeajem umora i ope
slabosti.
- Drugi stadij poinje pojavom sitnih viestrukih vezikula (mjehurii ispunjeni
tekuinom), koji nakon nekoliko dana pucaju i ostavljaju vrlo bolne ulceracije
(ranice). Takve promjene se u ena osim na stidnici, mogu nai i na vagini i vratu
maternice. Javljaju se i poviena temperatura, poveani ingvinalni limfni vorovi te
bol u podruju genitalija. Nakon 2 do 4 tjedna ulceracije cijele bez oiljka.
- Trei stadij naziva se i latentnim stadijem. Virus je smjeten u ganglijima lene
modine, osoba nema nikakvih simptoma. Ovaj stadij nije zarazan.
Dijagnoza se postavljana temelju:
- Anamneze
- ginekolokog/urolokog pregleda
- kulture virusa/ imunofluorescentnog testa
Kod simptomatskih osoba se na temelju promjena u podruju genitalija vrlo lako moe
postaviti dijagnoza. Prilikom pregleda se uzima bris ranice za staninu kulturu ili
imunofluorescentni test. Kultura virusa ima prednost nad serolokim metodama, budui da
veina populacije ima pozitivna antitijela na HSV, to stavlja serologiju u drugi plan.
Genitalni herpes lijei se antiviroticima. Najee se koristi aciklovir lokalno tijekom 5 do
10 dana, dok se u teim sluajevima daju aciklovir ili valaciklovir per os ili u infuziji.
Cjepivo za prevenciju infekcije je jo u istraivanju.
Hadi Fatima

20
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

3. Prevencija i zatita od spolno prenosviih bolesti

Spolno prenosive bolesti, pa tako i klamidijske infekcije, prenose se spolnim kontaktom tj.
pod rizikom su samo osobe koje su stupile u spolne odnose. Nain spolnog ponaanja osobe
odreuje i njezin rizik za zarazu.
Sekundarna prevencija - periodiko testiranje (screening) na klamidijsku infekciju
Javnozdravstvene preporuke skrininga na klamidiju u asimptomatskih mladih ena
Svaka osoba moe zatititi svoje zdravlje izbjegavanjem rizinog spolnog ponaanja i
primjenom zatite, prezervativa, pri spolnim odnosima.
Rano stupanje u spolne odnose i vei broj spolnih partnera tijekom ivota, poveavaju
rizik od spolno prenosivih bolesti i njihovih posljedica. Mijenjanje spolnih partnera takoer
poveava rizik, jer imati spolni odnos s nekom osobom, znai imati ga sa svima s kojima je ta
osoba prije imala spolni odnos.
Apstinencija (suzdravanje od spolnih odnosa) ili trajna, uzajamno vjerna veza dvaju
zdravih partnera, su jedine pouzdane mjere prevencije spolno prenosivih bolesti. U ostalim
sluajevima, svaka osoba moe zatititi svoje zdravlje izbjegavanjem rizinog spolnog
ponaanja i primjenom zatite, prezervativa, pri spolnim odnosima.
Primarna prevencija temeljena na edukaciji i promjeni ponaanja kljuna je za prevenciju i
suzbijanje spolno prenosivih bolesti, pa tako i klamidijskih infekcija. Promjena ponaanja kao
to je poveanje uporabe prezervativa, odgaanje poetka spolnog ivota, te smanjenje broja
spolnih partnera, kao odgovor na kampanje u prevenciji HIV/AIDS-a i spolno prenosivih
bolesti, opisane su u pojedinim zemljama Europe i SAD-a i povezane su sa smanjenjem
klamidijske bolesti i komplikacija.
Smanjenje rizika od spolno prenosivih bolesti:
-

procijeniti rizinost spolnog partnera razgovorom o njegovom prethodnom spolnom

ponaanju
uvijek koristiti lateks-prezervativ od samog poetka do kraja bilo kojeg spolnog
odnosa (vaginalnog, oralnog ili analnog)
upotrebljavati lubrikantna sredstva (sredstva za podmazivanje) temeljena na vodi, a ne
na uljima jer mogu otetiti prezervativ
spermicidna sredstva uz prezervativ treba odabrati prema uputi proizvoaa i
primijeniti ih u rodnicu
potrebno je sprijeiti bilo kakvo oteenje koe i sluznice genitalnog podruja,
sluznice usta ili anusa koja mogu dovesti do krvarenja, jer takva oteenja olakavaju
ulaz drugih uzronika spolno prenosivih bolesti, osobito HIV-a

Mjere zatite od klamidijske infekcije su iste kao i mjere zatite od spolno prenosivih
bolesti. U sluaju preboljele infekcije potrebno je sprijeiti ponovnu infekciju, koja poveava
rizik neplodnosti. Za osobe koje imaju spolne odnose preporuuje se uporaba lateks
prezervativa od samog poetka do kraja spolnog odnosa.
Hadi Fatima

21
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

Prezervativ je jedino sredstvo kontracepcije koje nas titi od spolno prenosivih uzronika
kada se pravilno i redovito upotrebljava. Redovita i pravilna upotreba prezervativa definitivno
i nedvosmisleno spreava klamidijsku genitalnu infekciju. Najbolji nain zatite od spolno
prenosivih bolesti je uporaba prezervativa od lateksa pri spolnim odnosima. Prezervativ je
jedino sredstvo kontracepcije koje nas titi od spolno prenosivih uzronika kada se pravilno i
redovito upotrebljava. Redovita i pravilna upotreba prezervativa definitivno i nedvosmisleno
spreava klamidijsku genitalnu infekciju.
Kod otvaranja i stavljanja prezervativa treba paziti da se ne oteti noktima ili nakitom.
Prezervativ se ne smije dulje vrijeme drati u depu jer se moe mehaniki i termiki otetiti.
Viak zraka zadranog u prezervativu moe izazvati njegovo pucanje, te zrak treba prije
stavljanja istisnuti iz vrka prezervativa. Prezervativ se stavlja na penis u erekciji i prije bilo
kakvog genitalnog dodira. Uvijek treba uporijebiti novi prezervativ prije bilo kojeg spolnog
odnosa. Ukoliko se tijekom odnosa upotrebljavaju sredstva za vlaenje (lubrifikantna
sredstva), smiju se rabiti samo ona na bazi vode, jer u suprotnom mogu otetiti prezervativ i
dovesti do pucanja. Prezervativ se skida dok jo uvijek postoji erekcija kako bi se sprijeilo
razlijevanje ejakulata.
Testiranje (i lijeenje) ima za cilj spreavanje posljedica klamidijske infekcije u trudnoi,
te prevenciju maternalnih postpartalnih komplikacija kao i infekciju novoroeneta. Svaka
trudnica s pozitivnim testom mora biti retestirana 3 tjedna nakon lijeenja, zbog mogue
netolerancije na lijek ili neprovoenja kompletnog lijeenja. Centar za kontrolu bolesti je
strategiju za prevenciju genitalne klamidijske infekcije i zdjeline upalne bolesti usmjerio i
prema mladim enama. Ova strategija potie mlade ene da same zatrae testiranje na
klamidiju pratei svoje vlastito spolno ponaanje, rizik za spolno prenosive bolesti i pojavu
genitalnih simptoma. ene se ohrabruju da:
- trae medicinsku provjeru nakon nezatienog spolnog odnosa s nekim za koga sumnjaju
da ima spolno prenosivu bolest
- trae testiranje na spolno prenosive bolesti ako su imale spolne odnose izvan uzajamno
vjerne monogamne veze, ak i ako nema simptoma
- trae zdravstvenu skrb odmah ako se pojave genitalni simptomi
U vie zemalja svijeta ve se provode uspjeni javnozdravstveni programi prevencije
spolno prenosivih bolesti, uz preporuku da screening na klamidiju bude dio rutinske
zdravstvene skrbi za mlade ene. U posljednjem desetljeu, u zemljama koje provode
programe prevencije i rane detekcije klamidijskih infekcija i njihovih posljedica provedbom
screeninga i pravovremenog lijeenja asimptomatskih inficiranih osoba (vedska, Engleska,
SAD itd.) dolo je do smanjenja prevalencije klamidijskih infekcija, kao i njihovih posljedica.
Pokazalo se da takvi programi skrininga na klamidiju i lijeenja inficiranih ena, mogu
prevenirati primarnu klamidijsku infekciju, reinfekcije i ozbiljne, trajne i skupe posljedice po
zdravlje ena.
Novi dijagnostiki testovi (NAAT) i jednokratna oralna anitibiotska terapija koji su
razvijeni posljednjih godina omoguavaju screening, dijagnozu i lijeenje znatno lakim i
jeftinijim. To su uinkoviti alati za borbu protiv ove tihe, ali ozbiljne epidemije.

Hadi Fatima

22
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

4. Literatura
Udbenici:
- Medicinska bakteriologija, virologija i parazitologija, udbenik, 3. R.
Zdenko Volner
- Novosti o urogenitalnim i spolno prenosivim bolestima -Autor:prof.
dr. sc. Vinja kerk, spec. infektolo
- Spolno prenosive bolesti i lijeenje - Prof. prim. dr. sc.Deni Karelovi,
dr. med.
- Specijalist ginekologije i opstetricije i ue specijalizacije ginekoloke
onkologije
- Kone i spolne bolest - Ljubojevi Suzana, dr.med., doc.dr.sc.

Internet:
- http://hr.wikipedia.org/wiki/Spolno_prenosive_bolesti
- http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/15011/Spolno-prenosivebolesti.html
- http://www.vasezdravlje.com
- http://www.beta.hr/vise/infekcije-bakterije-virusi/klamidija-55

Hadi Fatima

23
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

ko.godina.
2014/2015

5. Sadraj
1. Uvod(Svrha i namjena)
2. Vrste spolno prenosviih bolesti i uroci istih
2.1 Bakterijske spolno prenosive bolesti
- Klamidija (Chlamydia trachomatis)
- Gardnerella vaginalis

1.
2.
2.
2.
4.

- Sifilis (Treponema pallidum)

- Gonoreja (Neisseria gonorrhoeae)
- Lymphogranuloma venereum LGV (Lymphogranuloma
ingvinale) (Chlamydia trachomatis serotipovi L1, L2 i L3)
- Granuloma venereum (Granuloma inguinale ili
Calymmatobacterium granulomatis)
- Meki ankir ili ankroid (Haemophilus ducreyi)
- Mikoplazme (Ureaplasma urealyticum i Mycoplasma hominis)
2.2 Virusalne spolno prenosive bolesti
- Hepatitis (HAV, HBV, HCV, HDV, HEV)
- Kopnica ili AIDS, SIDA (HIV)
- Humani papiloma virus (HPV)
- Genitalni herpes (tip HSV 1 i tip HSV 2)
3. Prevencija i zatita od spolno prenosviih bolesti
4. Literatura

5.
6.
9.
10.
11.
13.
15.
15.
16.
17.
19.
21.
23.

5. Sadraj

24.

Hadi Fatima

24
Kiseljak, Maj 2015. godine

Srednja strukovna kola Fojnica u Kiseljaku

Medicinska kola - Farmaceutski tehniar

Hadi Fatima

ko.godina.
2014/2015

25
Kiseljak, Maj 2015. godine