H. Potrebica, Haltatski religijski fenomeni...

(73-84)

Histria Antiqna, 13/2005.

Hrvoje POTREBICA

HALTATSKI RELIGIJSKI
FENOMENI NA TLU HRVATSKE
UDK 903.5:903.26] (497.5-17)6383
Izvorni znanstveni rad
Primljeno: 21. 04. 2005.
Odobreno: 21. 09. 2005.

Dr. sc. Hrvoje Potrebica

Filozofski fakultet u Zagrebu
Odsjek za arheologiju
I. Luia 3
10000 Zagreb - Hrvatska
e-mail: hrvoje.potrebica@zg.htnet.hr

vaj rad ukazat e na nekoliko arheolokih tragova pojedinih koncepata iz religijskih sustava haltatskih
zajednica prisutnih na prostoru nae zemlje. Spoznaje koje imamo o religiji tog razdoblja temelje se
uglavnom na pogrebnom ritualu. Posebno se istie ritualna vanost gozbe koja je prisutna na nekoliko
razina: od mitoloke do socioloke. Specifine enske grobne cjeline imaju naglaen religijski karakter, dok parovi
istovremenih ratnikih grobova svjedoe o vanosti koncepta brae po oruju'. Slaba istraenost naselja uzrok
je nedostatka spoznaja o svetitima.

Kljune rijei: haltat, starije eljezno doba, religija, pogrebni ritual, gozba, braa po oruju, enski grobovi,
ratnici, svetita

Uvod
Pisati o religijskim predodbama prapovije
snih zajednica i kultura uvijek je nezahvalan posao.
Rije je o fenomenima u ije postojanje ne moemo
sumnjati ali o kojima nema nikakvih pouzdanih
pisanih svjedoanstva, a arheoloke metode nam
daju tek ogranien i izuzetno fragmentiran uvid
u tragove takvih djelovanja. ak i u sluajevima
gdje postoje jasni arheoloki tragovi odreenih re
ligijskih aktivnosti, njihova interpretacija veoma je
opasan i izuzetno sloen zadatak. Gotovo je nemo
gue i bilo bi preambiciozno iitavati opi ustroj
religijskih sustava pojedinih zajednica na temelju
tako nepotpune slike. Zbog svega navedenog ovaj
rad e pristupiti temi haltatske religije kroz pri
zmu nekoliko religijskih koncepata koje moemo
iitati iz postojee arheoloke grae.
Meutim, prije toga, trebamo se zapitati posto
ji li neto to moemo nazivati haltatskom reli
gijom", kako u kulturolokom tako i u prostornom
i kronolokom smislu. Gotovo identian problem
postoji i prilikom definiranja onoga to nazivamo
haltatskom kulturom". Odgovor na to pitanje
prvenstveno lei u drutvenom ustroju pojedinih

zajednica vidljivih u prostoru ali i u strukturi i

karakteru regionalne i nadregionalne povezanosti
takvih zajednica. Za sada skromne spoznaje o tom
ustroju daju nam naslutiti nek nekoliko okvirnih
postavki. Haltatska kultura vie je dogovorni po
jam koji oznaava starije eljezno doba na irokom
podruju sredinje Europe, za razliku od kulturnih
pojava toga doba na Apeninskom ili Balkanskom
poluotoku. Niz bogatih nalazita pokazuje jedin
stvo elemenata materijalne i duhovne kulture for
mirajui kulturni fenomen koji povezuje prostor
od rijeke Saone na zapadu do Dunava na istoku, s
alpskim podrujem u sreditu.
Kako je takav kulturni fenomen, iako dobro
poznat i definiran, neminovno heterogen, od
samih poetaka istraivanja podijeljen je na dva
kruga - istoni i zapadni. Kada se govori o nama
bliskome podruju koje spada u istoni krug, neki
autori kao podcjelinu izdvajaju jugoistonoalpski
haltatski krug.
Vjerojatno i religijska komponenta kulture
tih zajednica slijedi slian uzorak. Oigledno su
postojali temeljni principi zajedniki na itavom
prostoru koji zahvaa ova kultura, ali njihove ma-

73

Histria Antiqua, 13/2005.

H. Potrebica, Haltat-ski religijski fenomeni... (73-84)

nifestacije su ponekad imale izrazito lokalan ka

rakter. Sloenost situacije poveava i injenica da,
u rijetkim sluajevima gdje moemo paralelizirati
materijalnu i duhovnu kulturu pojedinih zajedni
ca na odreenom prostoru, slinost u materijal
noj kulturi ne prati nuno i slinost u duhovnim
aspektima kulture, i obratno. Tragove takvih poja
va nalazimo i u poznatijim religijskim sustavima
poput Grke u kojoj, barem u ranijoj fazi, imena
pojedinih boanstava vie predstavljaju generike
klase nego jesno definirane entitete. Spomenute
klase sastoje se od ili odraavaju itav niz, ugla
vnom lokalnih i u odreenoj mjeri razliitih reli
gijskih principa. Koncept glavnih boanstava obli
kuje se upravo procesom sintetiziranja tih lokal
nih atributa, ali i nametanjem pojedinih lokalnih
koncepcija na iroj regionalnoj razini. Meutim,
treba imati na umu da spomenuti proces ponekad
tee i u drugom smjeru odnosno da se specifini i
lokalni religijski principi pokuavaju formalizirati
pod imenom nekog od boanstava koje im svojim
atributima najvie odgovara. Upravo zbog toga
su ponekad dodana imena mnogo vie izraena
kao prostorne i/ili karakterne odrednice, nego
imena boanstava poput Zeusa ili Atene koja ine
temeljnu poveznicu.
Ostaje otvoreno pitanje jesu li temeljno ap
straktni religijski principi unutar haltatske kul
ture bili uoblieni u takve jasno odreene forme
oko kojih nastaju mitoloki sustavi s adekvatnom
narativnom komponentom. Neki elementi mate
rijalne kulture dohvatljive arheolokim metodama
istraivanja poput sitne plastike, figuralnih prika
za na keramikom i metalnom posudu, pa sve do
narativnih scena situlske umjetnosti, ukazuju na
postojanje takvih boanstava i mitolokih sustava.
Ovaj rad ukazat e na nekoliko arheolokih tragova
pojedinih koncepata iz religijskih sustava haltatskih zajednica prisutnih na prostoru nae zemlje.

Pogrebni ritual i gozba

' VINSKI-GASPARINI, K 1978., 135-138.;

SlMlCJ.,2004.,58.
SKOBERNEj-, 1999., 17-40.
1VINSKI-GASPARINI, K 1987., 182-231.
4POTREBU, H 2004., 117-118.

Kako su do sada sustavna istraivanja naselja

iz starijeg eljeznog doba u Hrvatskoj bila veoma
rijetka, velika veina podataka o haltatskim reli
gijskim fenomenima vezana je uz grobni ritual i
rezultat je istraivanja nekropola. Osim elemenata
neposredno vezanih uz pogrebni ritual u takvim
kontekstima nalazimo i tragove opih religijskih
odrednica. Openito prilikom istraivanja prapo
vijesnih i protopovijesnih razdoblja arheolokom
metodom, esto se dogodi da znanstvenici govore
o religiji iako zapravo nalaze i interpretiraju tra
gove rituala. Rituali imaju definirano unutranje
ustrojstvo i mehanizam, ali nisu jedina odrednica

74

religijskog sustava pojedine zajednice, to svakako

treba imati na umu prilikom pokuaja rekonstru
kcije religijskih sustava prapovijesnih zajednica.
Na poetku starijeg eljeznog doba na prosto
ru Hrvatske veinom jo ivi tradicija kulture po
lja sa arama koja se ogleda u dominaciji incineracije kao grobnog rituala. Na istonim granica
ma Hrvatske, u Podunavlju, odnosno na prostoru
daljske grupe rije je o ravnim grobovima koji
takvima ostaju do kraja starijeg eljeznog doba s
tim da se u drugoj polovici 8. st. pr. K. pojavljuje
i mali broj skeletnih grobova koji se objanjavaju
balkanskim utjecajima.1Na zapadnim granicama,
na prostoru grupe Budinjak razvojem starijeg e
ljeznog doba javljaju se tumuli, a s vremenom i
skeletni ukop.2Time se spomenuta grupa stavlja u
kontekst dolenjske kulturne grupe. Na sredinjem
prostoru sjeverne Hrvatske dominiraju kulturne
pojave koje se veu uz skupinu Martijanec-Kaptol,3 a karakteristian pogrebni ritual ove grupe je
paljevinski ukop pod tumulom.
Meutim, omjer broja tumula i pretpostavlje
ne veliine lokalne zajednice koji je u golemoj di
sproporciji, ukazuje na injenicu daje sam pokop
pod tumulom imao snano religijsko znaenje.4
Drugim rijeima na taj nain pokopani su samo
oni pojedinci za koje se smatralo da svojim prela
skom iz drutvene u mitoloku strukturu odree
ne zajednice osiguravaju njezin kontinuitet. Stoga,
pogrebni ritual, ija je materijalna manifestacija
arheoloki kontekst, moemo smatrati nainom
komunikacije ive drutvene strukture odreene
zajednice s onostranom, boanskom sferom u
kojoj je ta zajednica prisutna u svom mitolokom
aspektu. Oni pojedinci koji ne sudjeluju u tom
procesu, nisu bitni za kontinuitet zajednice kao
cjeline i ne prolaze opisani grobni ritual, pa nam
ostaju arheoloki nevidljivi u prostoru. U nekim
sluajevima ovakvih pokopa, incineracija oigle
dno nije imala samo tehniki karakter pripreme
tijela za ukop nego je imala i religijsku dimenziju
jer su spalita (kada ih moemo definirati kao iz
dvojene cjeline), poput ostalih posveenih prosto
ra uvijek zatiena tumulom.
Unutar grobnog rituala moemo razluiti ne
koliko kategorija religijskih pojava. Najvanija
meu njima odnosi se na kultno djelovanje ive
zajednice, o emu svjedoe arheoloki tragovi ra
zliitih rituala koji su se odvijali tijekom izgradnje
grobne konstrukcije, od libacija ili pogrebnih gozbi
na tumulu praenih ritualnim razbijanjem posuda
do itavih kultnih konstrukcija koje su po uporabi
takoer zatiene tumulom.
Moda najdrastiniji oblik takvog djelovanja
predstavljaju ljudske rtve. U nekoliko sluajeva

H. Potrebica, Haltatski religijski fenomeni... (73-84)

pod tumulima kojima dominiraju grobovi ista
knutih pojedinaca spominju se i drugi manje
izraeni grobovi koji se ponekad interpretiraju
kao ljudske rtve.5Kasnijim istraivanjima na ne
kropoli Gradci kod Kaptola potvreno je i bolje
dokumentirano postojanje viestrukih ukopa u
istaknutim tumulima, meutim malo je vjeroja
tno da je rije o ljudskoj rtvi. U sluaju groba 1 u
tumulu 6 rije je vjerojatno o naknadnom ukopu
za to postoji stratigrafsko i kronoloko-tipoloko uporite. Centralni grob istog tumula je ini
se dvojni grob ali ovdje je primjenjiviji koncept
brae po oruju" o emu e kasnije biti rijei. I
dok je interpretacija perifernih ukopa kao ljud
skih rtava u kontekstu nekropola diskutabilna,
to je najvjerojatnije objanjenje ukopa u kontek
stu naselja kod Sv. Petra Ludbrekog.6
U kategoriju kultnih pojava unutar nekropole
u kojima sudjeluje iva zajednica pripadaju i kul
tni objekti pod tumulima, poput onog pronae
nog pod tumulom I na nekropoli emernica kod
Kaptola. U zemljanom nasipu tumula pronaeno
je mnotvo ulomaka keramikih posuda koje su
ini se bile u svakodnevnoj uporabi za hranu i
pie, a pod nasipom je pronaen pravokutni ja
rak ispunjen drvenim ugljenom i garom.7 Iako
namjena ovog objekta ostaje nejasna, zanimljiv je
obiaj fragmentacije posuda ije ostatke nalazimo
u nasipu niza tumula8. Za ovakvu pojavu moemo
ponuditi dva objanjenja. Jedno je da su te posu
de sadravale ponude u hrani i piu ili libacijske
rtve, pa su potom razbijene kako bi se sprijeila
neeljena veza s htonikim silama. Drugo obja
njenje je da su to ostaci ritualne gozbe koja se
odvijala neposredno po ukopu ili u odreenoj
formi dae, za to postoje nebrojene etnoarheoloke paralele, i nakon kojih su posude razbijene
iz ve navedenih razloga. Osim komunikacije s
onostranim, takve gozbe na grobovima predaka
bile su i sredstvo uspostave ravnotee u zajednici
nakon smrti vanog lana. Takvi trenutci zahtije
vali su ponovnu raspodjelu moi i resursa unutar
zajednice. U nekim povijesnim drutvima upravo
su se na takvim gozbama materijalna dobra, ali i
drutvene funkcije pokojnika, razdjeljivale meu
ivim lanovima zajednice prema ranije utvre
nim, strogim pravilima.
Openito, gozbe u svom ritualnom ili drutve
nom obliku bile su veoma vaan element herojske
i ratnike komponente u religiji starijeg eljeznog
doba na irokom prostoru od Sredozemlja, pre
ko Balkana pa sve do haltatske kulture i naih
prostora, i dalje na sjever. Koncept simpozija"
karakteristian je za zajednice u kojima ratnici
dominiraju drutvenom, a heroji mitolokom

Histria Antiqua, 13/2005.

strukturom, i vjerojatno je u svojoj primitivni

joj formi predstavljao okosnicu eljeznodobne
drutvene strukture irom Europe. Ilustriraju ga
brojni kompleti keramikog i bronanog posua
kakve nalazimo u grobovima.9 Pri tome treba biti
oprezan jer je ponekad teko razluiti pripadaju li
posude u grobu pogrebnom ritualu koji su provo
dili ivi pripadnici zajednice, ili je rije o grobnim
prilozima u uem smislu koji su namijenjeni po
kojniku za uporabu u zagrobnom ivotu.
Osim bronanih posuda koje se u funkciji
prestinih dobara nalaze na naim prostorima u
takvim kompletima za gozbu, u nizu grobnih cje
lina nalazimo i keramike imitacije takvih posu
da, poput ciste i situle iz tumula VI na nekropoli
emernica kod Kaptola.10 U ovom sluaju jasno
je da je rije o oiglednom pokuaju oponaanja
skupog i rijetkog metalnog uzora, meutim isto
tako posredno ukazuju da je dotini koncept gozbovanja, u manje ili vie kanonskom obliku, in
korporiran u lokalnu drutvenu strukturu. Na to
nas upuuje i par tronoaca pronaen u slinom
kontekstu u tumulu XII na istoj nekropoli Kapto
lu.11 Iako su oblikom daleki odraz grkih i etrur
skih bronanih primjeraka, oigledno su izraeni
lokalno bez namjere neposrednog oponaanja. U
ovom sluaju treba postaviti pitanje jesu li dotini
oblici uz funkcionalnu vrijednost unutar kom
pleta za gozbu imali i religijsku i simboliku di
menziju kakva se uz njih vezuje u sredozemnim
kulturama.12 Isto se moe primijeniti na jo dva
specifina keramika oblika kultne namjene koja
se pojavljuju na naim prostorima.
Kernosi su posude koje na svom tijelu nose
niz manjih recipijenata. Iako su takve posude na
prostoru Europe zabiljeene i tijekom neolitika i
u bronano doba, eljeznodobni primjerci pred
stavljaju zasebnu kategoriju. Daleko najvei broj
primjeraka pripada grkom svijetu gdje su najvje
rojatnije sluili za prinoenje viestrukih rtava
tijekom raznih rituala poput eleuzinskih misteri
ja. Adekvatno tomu, u pravilu se pronalaze u sve
titima, hramovima ili slinim kontekstima.
Mala skupina kernosa iz sredinje Europe zna
tno se razlikuje od grkih primjeraka. Oni obli
cima odgovaraju razliitim tipovima haltatskih
posuda i recipijenti na njima, za razliku od grkih,
nisu dnom odvojeni od tijela posude, nego dozvo
ljavaju slobodan protok u njezinu unutranjost.13
Zbog toga ih pojedini autori nazivaju pseudokernosima. Ove posude nalaze se gotovo iskljuivo u
grobnim kontekstima s jakim ritualnim nabojem.
Teko je odgovoriti postoji li nekakva veza izmeu
njihove funkcije unutar grkog kulta i uloge koju
su oblikom sline posude imale u haltatskom

75

'VEJVODA, V -MIRNIK,I., 1975.

VINSKI-GASPARINI, K,

1987., 223-224.

V E J V O D A ,V .- M i m ,l .,

1991., 11,14,

Shema 3.
VEJVODA, V.-MIRNIK I-, 1991,14-16.
KOSSACK, 5 , 1964.
wVEJVODA, V. - MIRNIK, I, 1975., 595, T. 5.
VEJVODA, V.-MIRNIK,!., 1991, 13, 16,
Shema 15.
"POTREBICA, H., 2005., 31.
USIEGFRIED-WEISS, A., 1979., 54-60, Karte
III, T. 6; DULARJ., 1982,59-60.120.

Histria Antiqua, 13/2005.

H. Potrebica, Haltatski religijski fenomeni... (73-84)

SI. 1 (a, b): Kernos iz tumula 2 na

nekropoli Gradci kod Kaptola

"PICHLEROVA, M., 1969.

I5S TW P., 1981., 37-38, Abb. I
l6EGG,M., 1996., 53-61, Abb. 34.
"TERAN.B., 1990., 233, Karta 28;
METZNER-NEBELSICK, C 2002., 151-153,
Abb. 59-60.

grobnom ritualu, iako je takva teza svakako pri

hvatljiva. U svakom sluaju bogatstvo oblika kao
i rijetkost ovakvih nalaza koje uvijek prate i drugi
predmeti vezani uz kult, ukazuje na izuzetan polo
aj ovih posuda unutar haltatske religijske sheme.
Za buduu interpretaciju vaan je i podatak da su
svi primjerci koje prate relativno pouzdani podaci
o kontekstu nalaza pronaeni u mukim grobovi
ma koji su sadravali i ratnike insignije.
Takav sluaj je i s kernosom pronaenim u tumulu 2 (Slika 1) na nekropoli Gradci kod Kaptola.
Rije je o poznatoj formi lonca s izvijenim rubom
na ijem ramenu se nalaze tri manja recipijenta
lukoviastog oblika. Rubovi manjih posuda su

76

spojeni s rubom velikog recipijenta to tvori tri

trakaste ruke. Iako je po obliku ovaj primjerak
jedinstven, postoje odreene slinosti s kernosom
pronaenim na nekropoli Nove Koariska14. Me
utim, za razliku od primjerka s te nekropole, ka
ptolski kernos je ukraen tek grubim ljebljenim
linijama na trbuhu i premazom grafita. U istom
grobu je pronaena keramika ukraena kositrenim lamelama, ali i eljezna perla, dvije eljezne
strelice i eljezna sjekira sa zaliscima na kojoj je
vidljiv numeriki simbol slian rimskom broju
XIII. Korpus nalaza takvih sjekira koncentriran je
uglavnom u alpskom podruju i ovo je najistoni
ji primjerak ovog tipa15ali ujedno i istona grani
ca rasprostiranja takvih simbola16. Sve to govori
da bogati ratniki grobovi poput ovoga ponekad
imaju i snano naglaenu religijsku komponentu
koju u ovom sluaju naglaava kernos.
Askosi su specifina kategorija koja nosi sna
an religijski naboj, a istovremeno ima dodira i s
konceptima vezanim uz gozbu. Gorianski i kap
tolski askos dio su male skupine ija distribucija
uglavnom pokriva Panoniju.17 Iako su vjerojatno
konceptualno ukorijenjeni u kulturi polja sa ara
ma koja im prethodi, njihovu pojavu moda moe
mo vezati s odreenim egejskim utjecajima. Ruke
u obliku bovida ukazuju na vanu ulogu koju je bik
imao u haltatskoj religiji. S obzirom na ulogu asko-

H. Potrebica, Haltatski religijski fenomeni... (73-84)

Histria Antiqua, 13/2005.

SI. 2: Keramika posuda s bikovskim
protomama iz tumula na nekropoli
Gradci kod Kaptola
SI. 3: Dvojni grob 19 iz tumula VII
na Kapiteljskoj njivi u Novom Mestu
(prema Egg 1999.)

sa u ritualnim gozbama, mogue je da je povezan s

kultnom slikom koja povezuje Dioniza i bika.18
Niz drugih keramikih posuda na irem pro
storu haltatske kulture ukraen je izrazitim bi
kovskim protomama ili stiliziranim rogovima
(Slika 2). Iako je bik tradicionalno povezivan s
kultom sunca i Apolonom, mnoge od tih posuda
interpretiraju se kao urne koje su izraene speci
fino za tu namjenu, to moda ukazuje da veza s
Apolonom u ovom sluaju postoji i u njegovom
htonikom aspektu.19

Ratnici - "braa po oruju"

Osim gozbovanja u grobnom ritualu postoji
jo jedan element koji je neposredno povezan s
kultom heroja. Rije je o ratnicima naizgled istog
drutvenog statusa koji su ukopani u paru. Vjero
jatno je rije o dalekom odrazu drevnog koncepta
brae po oruju koji zajedno ratuju, ali jedan
drugog slijede i u drugom svijetu.
U tom kontekstu moe se spomenuti grob 19 iz
tumula VII u Novom Mestu. (Slika 3) U grobu veli
kih dimenzija (430 x 220 cm) pronaeno je mno
tvo nalaza meu kojima se istiu dvije grko-ilirske
kacige, bronane posude, neka vrsta oklopa, bojne
sjekire, koplja i dr. Osim to je rije o jednoj od naj
vanijih grobnih cjelina tog razdoblja (polovica 5.

' POTREBICA, 2005., 30-31.

"POTREBICA, 2005., 30-31.

77

Histiia Antiqua, 13/2005.

H. Potrebica, Haltatski religijski fenomeni... (73-84)

SI. 4: Dvojni muki grob iz Jutlanda

(prema Kristiansen 2001., Fig. 5.5)

st. pr. Kr.) interpretacija grobnog inventara ukazuje

na izuzetan kontekst. ini se da su dva ratnika sli
nog statusa bila ukopana u isti grob iako je teko
rei da li se to dogodilo istovremeno.20
Iako je rije o potpuno drugaijem grobnom
ritualu, tumul IX na nekropoli emernica u Ka
ptolu pokazuje sline odlike. Grobna konstrukcija
sadravala je dva veoma slina seta naoruanja i
dvije gotovo identine posude (urne?).21 Moda je
i ovdje rije o paru ratnika za iji su pokop upotri
jebljene dvije urne iz istog seta koji je vjerojatno
napravljen iskljuivo za ovu namjenu.22
Na osnovu ovih nalaza teko je preciznije
odrediti interpretativni model, odnosno objasniti
odnos izmeu ta dva ratnika. U mitologiji nam
paralelu za to pruaju herojski blizanci Kastor i
Poluks za koje znamo da su predstavljali odreeni
ideal u grkoj i etruanskoj kulturi. Motiv ne
razdvojnih prijatelja i ratnika nalazimo i u grkoj
10
KRI, ft, 1997., 50-52,56-57; ECO,literaturi
M
jo od Ilijade s najpoznatijim takvim pa
1999.
rom Patroklom i Ahilom.23
! 'VEJV0DA, V. - MIRNIK, I., 1991., 12, 15-16,
Karakter tog odnosa nije morao poivati
Shema 11.
iskljuivo
na vojnikoj disciplini ili prijateljstvu
x POTREBICA, H 2001., 72.
koje
je
kasnije
dobivalo mitske dimenzije. Mogu
B POTREBICA, H 2005., 52.
e da je rije bila i o krvnoj odnosno klanskoj vezi
FLASAR.M., 1996., XXXII.
11KRISTIANSEN, K 2001.
koja je unutar plemena definirala parove subora

78

ca. Osnove za to nalazimo i u Ilijadi, gdje mno

ge takve parove ine braa ili polubraa, a neke
elemente za takvu interpretaciju nalazimo i u ro
dbinskim odnosima Patrokla i Ahila24.
Ne treba zanemariti ni model dvojne drutveno-religijske strukture koji je za odreene bronanodobne i eljeznodobne zajednice relativno
nedavno ponudio K. Kristiansen (Slika 4). On
ukljuuje par ratnika-vladara od kojih jedan utje
lovljuje ratniku, a drugi religijsku komponentu
iako se u mnogim aspektima preklapaju. Odre
ene dokaze za takve tvrdnje on takoer nalazi u
grobnom ritualu.25
Nedavni nalaz, ini se, dvojnog kneevskog
groba pod tumulom 6 na nekropoli Gradci kod
Kaptola aktualizira ovaj model. Iako te nalaze
moemo ukljuiti u razmatranje tek po zavre
noj konzervatorskoj obradi, za sada moemo rei
da su u spomenutom grobu vjerojatno ukopana
dva ratnika s bogatom ratnikom opremom. Pro
naeni su ostaci najmanje jedne kacige i pojasne
garniture s brusom, a ostalo oruje se pojavljuje
u dva gotovo identina kompleta koji se sastoje
od dvije eljezne bojne sjekire, tri eljezna koplja,
maa i konjske opreme. Oigledno je rije o istom
konceptu, ali u ovom sluaju na najvioj sociolo-

H. Potrebica, Haltatski religijski fenomeni... (73-84)

Histria Antiqua, 13/2005.

SI. 5 (a, b): Keramiki nalazi iz
tumula V na nekropoli emernica
kod Kaptola

koj razini. Ova grobna cjelina svakako e pruiti

znaajan doprinos rasvjetljavanju spomenutog
koncepta brae po oruju' ali i proiriti spoznaje
o nainu ratovanja na ovim prostorima tijekom
starijeg eljeznog doba.

ene u religijskom sustavu

Osim solarnog kulta i nevidljivog boanstva
koje je oigledno bilo vezano uz taj kult, moemo
naslutiti i postojanje njegovog enskog pandana.
Osnovni aspekt tog enskog boanstva, koje pri
pada generikoj klasi iz koje su se razvile i mnoge
grke boice, a koje svoje konceptualno porijeklo
ima jo u paleolitiku, svakako je plodnost, ali po
stoje jasne veze sa solarnim kultom i mnogobroj
ni htoniki elementi
0 posebno vanoj ulozi koju su u haltatskoj
religiji imale ene svjedoe nam istaknute grobne
cjeline. Takvi su primjerice tumuli V i VI na ne
kropoli emernica u Kaptolu u kojima domini
raju enski i kultni elementi, a koji su prostorno
izdvojeni iz nekropole i tvore zasebnu cjelinu na
sjeveru od ostatka nekropole.26 enski grobovi za
koje pretpostavljamo da su se nalazili pod tim tumulima sadravali su mnotvo posuda od veoma
kvalitetne keramike koje ve i svojim oblikom su
geriraju kultni karakter. Uz to, pronaeni su i tra
govi konjske opreme koja je neuobiajen nalaz u
enskim grobovima, a,u tumulu V pronaeno je i

10 prljenaka, to je jedinstven sluaj na nekropo

li27 (Slika 5). Iako je na nekropoli emernica bilo
i drugih enskih ukopa, oni su oigledno imali
drukiji socioloki potencijal i bili su smjeteni
meu ratnike tumule, unutar drukijih koncep
tualnih cjelina.
Paralele za ovakav izdvojeni par grobova ena
vieg statusa nalazimo na nekoliko drugih loka
liteta u Europi28, poput Kleinkleina, Soprona ili
nekropole u Nove Koariska.29 Ponekad se takvi
grobovi nalaze na prostoru nekropole na kojem
su zabiljeene i druge cjeline koje sadravaju kul
tne predmete. Osim toga, takvi grobovi obino
sadravaju bitno veu koliinu keramikih prlje
naka od ostatka nekropole, poput tumula V koji
je sadravao jedine nalaze tog tipa na nekropo
li emernica kod Kaptola. Tkanje je oigledno
bilo odrednica ena visokog poloaja, meutim
svakako je imalo i svoju religijsku dimenziju.30
Tkanje ivotne niti jedan je od temeljnih aspekata
religijskog koncepta Moira, boica sudbine, koje
se javljaju i u grkoj mitologiji. Impresivan pri
kaz upravo takve religijsko simbolike cjeline su
prikazi na posudama iz tumula 27 na Sopronu.31
Na drugim posudama s istog lokaliteta vidimo
sveenice ili boice koje izvode, ini se iskljuivo
enske rituale. Tu je i ena na konju koja predvodi
povorku (procesiju?) u kojoj ene slijede nekakav
kultni predmet u kolima (tumul 80, Sopron).32
Ovo nas upuuje na mogunost da konjska opre-

79

26POTREBICA, H 2001., 70; POTREBICA, H

2004., 121-122.
11VEJVODA, V. - MIRNIK, /., 1975., 5 9 5 ,1 6.
* TERAN.B., 1990., 205-201.
19TERlAN,B., 1996.
EIBNER,A 1986
'6ALLUS, 5., 1934., 10-14, T. 12-14.
GALLUS, 5., 1934., 4 -7 ,1 2 -3 .

Histiia Antiqua, 13/2005.

SI. 6: Keramika figurica konjanika
s lokaliteta Turska kosa (prema Dimitrijevi - Teak-Gregl - MajnariPandi 1998.)

H. Potrebica, Haltatski religijski fenomeni... (73-84)

ma i dijelovi kola u enskim grobovima nemaju

iskljuivu vrijednost markera drutvenog statusa
nego je isto tako usko povezano s kultom.
ini se da enske grobne cjeline kakve nalazi
mo u Kaptolu predstavljaju vie istaknutu religijsku
nego drutvenu cjelinu. Ostaje otvorenim pitanje
moemo li na temelju ovoga pretpostaviti postoja
nje klase sveenica koje su imale vlastiti unutranji
ustroj i djelovale kao neovisan element u nekim
aspektima paralelan drutvenoj strukturi.

Kultni prostori

KuCKOViC, i , 2004., 194.

14CUCKOVlC L, 2004., 190-208.
!ST0MEDI,(j., 2002., 246-282.

Jedan od kljunih nedostataka u trenutnim

spoznajama o haltatskoj religiji su kultni prostori
koji su nam na naem podruju gotovo nepozna
ti. Visoka strukturiranost kulta i jasno definirani
rituali, od pogrebnih do onih na koje nas upuuju
figuralni prikazi na keramici, navode nas na za
kljuak da su takva mjesta na kojima su se odvi
jale pojedne kultne aktivnosti morala biti jasno
definirana unutar prostora zajednice.
Struktura dosadanjih istraivanja rezultira
neto boljim poznavanjem takvih mjesta vezanih
uz pogrebni ritual. Kako je o konkretnom pogre
bnom ritualu ve bilo rijei, kad govorimo o kul
tnom prostoru ne treba zaboraviti ni spalita koja
u nekim sluajevima takoer predstavljaju kultni
prostor. U tim sluajevima sama incineracija po
kojnika ima ritualni karakter to ini prostor po
sveenim, pa ga je potrebno jasno definirati i na
adekvatan nain zatiti.
Meutim, nekropola se ne moe promatrati
samo kao mjesto ukopa mrtvih pripadnika zaje
dnice nego i kao prostor u kojem se povremeno,
ali i kontinuirano odvijaju kultne aktivnosti u ko
jima sudjeluje iva zajednica. Temeljem rijetkih
tragova moemo pretpostaviti da takve aktivno
sti nisu uvijek bile neposredno vezane za pogreb,
nego moda za odreeni kult predaka. Tragovi
konzumacije hrane i pia ili libacija na pojedinim
grobovima ukazuju da su i sami grobovi bili u
neku ruku kultna mjesta. Ukoliko je doista rije o
takvom kultu moemo u odreenim sluajevima
pretpostaviti i postojanje posebnih mjesta unutar
nekropola gdje su se odvijale aktivnosti vezane za
takav kult. Na to upuuju ve spomenute kultne
konstrukcije bez ukopa pronaene pod tumulima
na nekropoli emernica kod Kaptola, meutim
najbolji primjer za to su kultna mjesta unutar ne
kropole na Turskoj kosi33. Na tom izuzetnom na
lazitu u blizini Topuskoga pronaeno je nekoliko
kultnih mjesta unutar biritualne nekropole. Sva
su sadravala namjerno fragmentirane keramike
posude i paljevinu, a kultno mjesto I istie se i

80

golemom koliinom pronaenih keramikih figu

rica koje prikazuju ljudske likove oba spola i ivo
tinje meu kojima dominiraju konji. Ovaj prostor
je i prostorno izdvojen i vidljiv je u obliku elipsoidnog humka u kojem najstarije slojeve datirane u
9.-7. st. pr. K. ine vatrita u ilovastoj zemlji dok
se kasniji slojevi datiraju u razdoblje od 6. do 3. st.
pr. K. i sastoje se uglavnom od kvarcnog pijeska
izloenog visokim temperaturama. Zbog vatrita
i vee koliine ivotinjskih kostiju unutar starijih
slojeva, L. ukovi postanak svetita vezuje uz
obrede spaljivanja pokojnika ili rtve paljenice,
odnosno za rituale vezane uz pogrebne aktivno
sti, dok kasniju fazu svetita zbog kvarcnog pije
ska i nakupina ljake vezuje uz rituale koji su bili
povezani s metalurkom aktivnou.34
Teza o konjanikim likovima (Slika 6) kao
prikazima heroiziranih pokojnika, bilo daje rije
0 figuricama ili prikazima na keramici, je svakako
prihvatljiva, meutim paralele koje imamo iz niza
drugih nalazita, poput primjerice Froga35 svaka
ko upuuje i na mogunost sloenije mitoloke
strukture u pozadini.
Iako bi poloaj svetita na Turskoj kosi suge
rirao takav zakljuak, smatram da se upravo zbog
strukture dosadanjih istraivanja stvara iskri
vljena percepcija nekropole kao sredita kultnih
aktivnosti haltatskih zajednica na naem pro
storu. Kultni prostor morao je biti inkorporiran
1 initi vaan dio naselja ili je bio izdvojen kao
zasebna cjelina negdje u neposrednoj blizini. Na
postojanje takvog prostora indirektno nas upuu
je i teza o postojanju zasebne, uvjetno nazvano,
sveenike klase unutar zajednice ili pojedinog
klana, o kojoj je ve bilo rijei. Naglaeni religij

H. Potrebica, Haltatski religijski fenomeni... (73-84)

ski aspekt u grobnom inventaru nekih istaknutih
lanova ratnike aristokracije koji su u to vrijeme
inili vodei sloj drutva takoer upuuje na po
stojanje nekog izdvojenog prostora unutar naselja
na kojem bi se odvijale aktivnosti nekog slube
nog kulta koji je vjerojatno imao vanu ulogu u
osnaivanju i podupiranju socioloke strukture
haltatskih zajednica.
Na alost, haltatska naselja u Hrvatskoj su
gotovo neistraena. Tamo gdje je i provedeno
odreeno istraivanje, poput Sigetca i Sv. Petra
Ludbrekog36, nisu pronaeni svi funkcionalni
dijelovi naselja, a istraivane povrine su otee
ne poljoprivrednim radovima i relativno su male.
Zbog svega toga gotovo da i nemamo podataka o
eventualnim kultnim strukturama unutar naselja,
ukoliko izuzmemo ljudsku rtvu pronaenu u na
selju u Sv. Petru Ludbrekom. Rije je o skeletnom
ukopu u jami u sjedeem poloaju uz ognjite, to
sve upuuje na rtvu pripadnika te zajednice u
svrhu zatite naselja.37
I u rijetkim sluajevima u kojima moemo
jasno definirati kultna mjesta, nedostaje nam mi
toloka pozadina vezana za takva mjesta koja ih je
vjerojatno pretvarala u izvorita religijskih isku
stava na irem prostoru, kao to je to bio sluaj
kod Grka i drugih naroda.

Zakljuak
Pregledom nekih religijskih koncepata karak
teristinih za haltatske zajednice na podruju
nae zemlje dotakli smo se i nekoliko opih proble
ma vezanih uz religijske fenomene tog razdoblja.
Prvi i osnovni je nedostatak istraivanja naselja.
Zbog toga ne raspolaemo podacima o formalnom
mjestu kulta unutar socioloke strukture zajedni
ce to bi omoguilo dublje razumijevanje opisanih
religijskih fenomena. Iz rijetkih spoznaja o sve
titima teko je odrediti njihov opi karakter. Do
sada poznata kultna mjesta imaju uglavnom lokal
ni karakter i vezana su neposredno uz aktivnosti
zajednice kojoj pripadaju sa svim pripadajuim

Histria Antiqna, 13/2005.

specifinostima. Neka od njih imaju dugi konti

nuitet, poput onog uz naselje na Turskoj kosi38,
to je odraz kontinuiteta stabilne zajednice na tom
prostoru. Meutim, mogue je da su upravo takva
mjesta bila i vaan aktivni imbenik homogenosti
lokalnih zajednica u smislu ouvanja integriteta
tijekom znaajnih kulturnih transformacija. Sve
ovo ne iskljuuje mogunost postojanja svetita
koja nisu vezana iskljuivo uz pojedinu zajednicu
ili svojom vanou nadilaze njezine okvire. Takva
svetita, poput onog esto opisivanog u Gorici kod
Gruda,39 mogla bi djelovati kao mjesta hodoaa,
odnosno arite okupljanja i razmjene duhovne i
materijalne kulture pojedinih haltatskih zajednica.
Ukoliko takva mjesta postoje, od velike e vanosti
biti njihov poloaj u prostoru u odnosu na lokalnu
zajednicu, odnosno jesu li vezana uz odreenu za
jednicu i djeluju kao katalizator njihove moi, ili je
rije o izdvojenom religijskom sreditu, kakvo je,
ini se, hram u Gorici. Ukoliko bi bila rije o ovom
drugom modelu, to bi otvorilo niz pitanja o parale
lizmu sekularnih i religijskih sredita moi.
Uz sve lokalne specifinosti koje su odraz
velike heterogenosti haltatske kulture u odno
su na pojedina regionalna sredita, ipak postoje
i neke ope poveznice koje haltatske religijske
fenomene zaokruuju u zasebnu cjelinu. Iako,
pojave karakteristine za tu cjelinu, od kojih su
neke spomenute i u ovom radu, imaju manje ili
vie izraene slinosti s mediteranskim, prven
stveno grkim pojavama, nakon paljivog pro
matranja komunikacija na tom prostoru smatram
da te slinosti proizlaze primarno iz zajednikog
indoeuropskog11 konceptualnog nasljea, a ne
iz neposrednih kontakata. Meutim, upravo to
zajedniko, uvjetno reeno mitoloko naslijee
omoguuje komunikaciju izmeu zajednica i
pripadnika razliitih kultura. Pojedini elementi
duhovne kulture moda su i mogli doprijeti do
haltatskog prostora lananim prijenosom uz po
sredovanje niza eljeznodobnih sredita i pripa
dajuih elita, a ne treba zanemariti niti potencijal
individualne mobilnosti.

*IM EK.M ., 2004., 96-102.

Vm i-G ASPAftINI: l , 1987., 223-224.
x CUCK0Vl(, L , 2004., 194.
19mUHELKA, t , 1899.; OVI, B 1976.,
752-254.

81

Histria Antiqua, 13/2005.

LITERATURA:
ARNOLD 1995.

H. Potrebica, Haltatski religijski fenomeni... (73-84)

B. Arnold, Honorary males or women ofsubstance? Gender, status and power

in late-Iron-Age Europe, Journal ofEuropean Archaeology, vol. 3.2, Oxford
1995., 153-168.

O V I 1976.

B. ovi, Od B utm ira do Ilira, Sarajevo 1976.

UKOVI 2004.

L. ukovi, Kolapijani, u: Balen-Letuni, D. (ur.), Ratnici na razm ei Istoka i

Zapada - starije eljezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj, Arheoloki m uzej u
Zagrebu, Zagreb 2004., 173-210.

DIMITRIJEVI - TEAK-GREGL - M AJN ARI-PAN D ZI 1998.

S. D im itrijevi - T. Teak-Gregl - N. Majnari-Pandi, Prapovijest, Naprijed,
Zagreb 1998.
DULAR 1982.

/. Dular, Haltatska keram ika v Sloveniji. Slovenska akadem ija znanosti in

um etnosti, Dela 23, Ljubljana 1982.

EGG 1996.

M. Egg, Das hallstattzeizliche Furstengrab von Strettweg bei Judenburg in der

Obersteitrmark, Monographien 37, Rdmisch-Germanisches Zentralm useum ,
M ainz 1996.

EGG 1999.

M. Egg, WaffenbruderJ Eine ungewohnliche Bestattung der Friihlatenezeit in

Novo mesto in Slowenien, Jahrbuch des Romisch-Germanischen zentralm useum s M ainz 6, M ainz 1999., 317-356.

E IB N E R 1986.

A. Eibner, Die Frau m it der Spindel. Zum Aussagewert einer archaeologischen

Quelle, u: Jerem, E. (ur.), Hallstatt Kolloquium Veszprem 1984, Archaologisches
Institut der UAW, Budimpeta 1986., 39-48.

FLAAR 1996.

M. Flaar, Uvod, u: D. Srejovi - A. Cermanovi, Leksikon m itova drevne

Evrope, Savrem ena administracija, Beograd 1996., I-XLII.

GALLUS 1934.

S. Gallus, Die Figuralverzierten Urnen vom Soproner Burgstall, Archaeologica

Hungarica XIII, Budim peta 1934.

K O SSAC K 1964.

G. Kossack, Trinkgeschir als Kultgerat der Hallstattzeit, Varia archaeologica

(Festschrift W. Univerzagt) 16,1964., 96-105.

KRISTIANSEN 2001.

K. Kristiansen, Rulers and Warriors - Symbolic Transmission and Social Transform ation in Bronze Age Europe, u: Haas, J. (ur.), From Leaders to Rulers,
Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York2001 85-104.

KRI 1997.

B. Kri, Kapiteljska njiva (katalog izlobe), Dolenjski m uzej, Novo Mesto

1997.

M ETZNER-NEBELSICK 2002.
C. Metzner-Nebelsick, Der Ihrako-KImmerische" Formenkreis aus der Sicht
der Urnenfelder- und H allstattzeit in siidostlichen Pannonien, VerlagMarie
LeidorfG m bH , Rahden/Westf. 2002.
PICHLEROVA 1969.

M. Pichlerov, Nove Koariska. Knieacie m ohyly zo starej doby eleznej,

Fontes 3, Bratislava 1969.

POTREBICA 2001.

H. Potrebica, Some aspects o fth e warrior concept in the Eastern H allstatt Cirele, Prehistoria 2000,1, Forli2001 62-81.

POTREBICA 2004.

H. Potrebica, Tum uli in the Hallstatt landscape: continuity and transformation, u: mejda, L. - Turek, J. (ur.), Spatial analysis offunerary areas, University
o f West Bohemia, D epartm ent o f Archaeology, Plzeh2004 115-128.

82

H. Potrebica, Haltatski religijski fenomeni... (73-84)

Histria Antiqua, 13/2005.

POTREBICA 2005.

H. Potrebica, Greek elements in the religious phenom ena o fth e Early Iron Age,
u: Acts o f th eX IV th UISPP Congress, \Jniversity ofLiege, Belgija, 2.-8. rujan
2001., Section 12: The Iron Age in Europe, BAR International Series 1378, Oxfo rd 2005., 29-36.

S1EGFRIED- W E IS S 1979.

A. Siegfried-Weiss, Der Ostalpenraum in der Hallstattzeit und seine beziehungen zu m Mittelmeergebiet, Hamburger Beitrage zu r Archaologie 6, H am burg
1979.

S T A R Y 1983.

P. Stary, Zur hallstattzeitlichen Beilbewaffnung des circum-alpinen Raumes,

Bericht der Romisch-Germanischen Kommission 63/1982, M ainz 1983., 18104.

IM EK 2004.

M. imek, Grupa Martijanec-Kaptol, u: Balen-Letuni, D. (ur.), Ratnici na

razm ei Istoka i Zapada - starije eljezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj,
Arheoloki m uzej u Zagrebu, Zagreb 2004., 79-130.

IM I 2004.

J. imi, Grupa Dalj, u: Balen-Letuni, D. (ur.), Ratnici na razm ei Istoka i

Zapada - starije eljezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj, Arheoloki m uzej u
Zagrebu, Zagreb 2004., 35-78.

KOBERNE 1999.

. koberne, Budinjak - kneevski tum ul, M uzej grada Zagreba, Zagreb 1999.

T E R A N 1990.

B. Teran, Stareja elezna doba na slovenskem tajerskem, Katalogi in m ono

grafije 25, Ljubljana 1990.

TERAN 1996.

B. Teran, Weben und Zeitmessen im Sudostalpinen und westpannonischen

Gebeit, u: Jerem, E. - Lippert, A. (ur.), Die Osthallstattkultur, Archaeolingua,
Budimpeta 1996., 507-536.

TRUHELKA 1899.

. Truhelka, Dva prahistorijska nalaza iz Gorice (Ljubukog kotara). Glasnik

zem aljskog m uzeja XI, Sarajevo 1899, 339-395.

VEJVODA - M IR N IK 1975. V. Vejvoda - 1. M irnik, Haltatski kneevski grobovi iz Kaptola kod Slavonske
Poege, Arheoloki vestnik, X X IV /1973.: 592-610.
VEJVODA - M IR N IK 1991. V. Vejvoda - 1. M irnik, Prethistorijski Kaptol, u: Potrebica, F. (ur.), Kaptol
1221.-1991., Kaptol 1991, 9-28.
VIN SK I-G ASPARIN I1978. K. Vinski-Gasparini, Osvrt na istraivanja kasnog bronanog doba i starijeg
eljeznog doba u sjevernoj Hrvatskoj, u: Arheoloka istraivanja u sjeveroza
padnoj Hrvatskoj, Izdanja HAD-a 2, Zagreb 1978., 129-148.
VINSKI- G A SP A R IN I1987. K. Vinski-Gasparini, Grupa Martijanec-Kaptol, u: Praistorija jugoslavenskih
zem alja V, Svjetlost i Centar za balkanoloka ispitivanja ANUBiH, Sarajevo
1987., 182-231.

83

Histria Antiqua, 13/2005.

H. Potrebica, Haltatski religijski fenomeni... (73-84)

SUMMARY
HALLSTATT RELIGIOUS PHENOMENAIN THE AREA OF CROATIA

Hrvoje POTREBICA

In view o f the fa c t that there are no reliable

written sources concerning these phenomena, and
that archaeology provides us only with limited insight into cult-related activities, the Hallstatt religion is viewed through several religious concepts that
could be established fro m available archaeological
records. The largest am ount ofdata concerning the
Hallstatt religious phenom ena is result ofexploration o f necropolises and is related to grave assemblages, construction and ritual. Beside elements
that are directly linked to burial ritual, in this context we can also fin d traces o f general religious con
cepts such asfeasting. Feasting in its ritual or social
aspect was a very important element ofheroic and
warrior component in the Early Iron Age religion
throughout Europe. Askoi, tripods and kernoi are
especially important parts o f feasting sets that consist ofpottery and bronze vessels.
Besides feasting, there is another element o f
burial ritual that is directly connected to the cult o f
heroes - double burial ofw arriors who apparently
held the same status. It was probably a reflection o f
the ancient concept o f brothers in arm s w hofollow each other to the battle and to the other world.
It would appear that in some cases distinctive
fem ale graves represent more o f religious than so
cial units. We can still not be sure if thisphenom enon suggests that there existed a class o f priestesses

84

with its own internal structure which acted as an

independent element, and was parallel to social
structure in some ofits aspects.
The structure ofthe sites that have been explored
sofar creates erroneous perception o f necropolises as
centres ofcult activities o f Hallstatt communities in
the territory o f Croatia. Hovvever, the thesis about
the existence o fa separate class o f priestesses, as well
as emphasized religious aspect o f burials o f some
members o f vvarrior aristocracy, suggest that there
must have been some separate area within the settlement or in its immediate vicinity. This area would
have served as a place o f official cult which probably had an important role in reinforcing the social
structure o f Hallstatt communities.
Beside some specific local features, there are
also general aspects that define Hallstatt religious
phenomena as a single unit. These phenomena
more or less resemble Mediterranean religious con
cepts. However, the similarities areprim arily result
ofcom m on Indo-European heritage, ratherthan
o f direct contacts. Some elements o f immaterial
culture could have reached the distribution area o f
the Hallstatt culture through the system o f chain
transfer, assisted by a num ber o f lron Age centres
and local elites that served as intermediaries. Equally, one should not underestimate the potential
importance o f individua! mobility.