OBRTNIKA I TEHNIKA KOLA OGULIN

Pretvara

Tok energije

Sustav A

Energetski dio

Sustav B

U1, I1, f1, P1

(energetski krug)

U2, I2, f2, P2

Informacijski dio

Informacija o eljenim izlaznim

veliinama pretvaraa

Predmet Energetska elektronika

Nastavna cijelina:
Pretvarai
Nastavne jedinice:
1. Istosmjerni pretvarai
2. Izmjenini pretvarai

Materijali za nastavnu cjelinu izraeni za uenike zato to za predmet

ne postoji nikakva preporuena literatura. Uenici te materijale trebaju
presnimiti sebi na raunalo i isprinatati. To je gradivo koje se obrauje
na nastavnom satu zamjene prof. Boria sata gospoe Vui
(Energetska elektronika oujak mjesec 2014. godine)
Materijali koji su koriteni su sa nastavnih materijala nastavnika iz
ibenika, Karlovca i materijali s prezentacija sa fer-a
Nadam se da ovi materijali mogu u potpunosti koristiti uenici na
nastavnom satu iz kojih mogu uiti i pripremati se za nastavu.
Zdravko Bori, prof.
Ogulin; 16.3.2014.

20

1. ISTOSMJERNI PRETVARAI

1.1. Osnovni pojmovi i podjela

Istosmjerni pretvarai su pretvaraki ureaji koji povezuju istosmjerne sisteme.
Osnovni parametri koji su podvrgnuti promjeni su iznos napona i struje. Dok se to u
izmjeninim sistemima jednostavno radi pomou transformatora, u istosmjernim
sistemima je to znatno sloenije.
Tzv. indirektni pretvarai su serijska kombinacija izmjenjivaa i ispravljaa.
Izmeu njih moe se staviti transformator radi galvanskog odvajanja. Nedostatak ove
izvedbe je loija korisnost zbog trostruke pretvorbe.
Druga mogunost je impulsno doziranje toka prenesene energije iz jednog sistema
u drugi, ime je mogue, u odreenoj mjeri, utjecati na promjenu napona ili struje troila.
Pretvorba je jednostruka pa je korisnost u pravilu bolja u odnosu na sistem izmjenjivaispravlja (tzv. direktni pretvarai).
Osnovna znaajka istosmjernih pretvaraa je sloboda u izboru radne frekvencije
koja je ograniena gubicima u poluvodikim ventilima i reaktivnim komponentama. U
spojevima s tiristorima kree se do 20kHz, a u spojevima s tranzistorima 50kHz.

1.2. Principi rada istosmjernih pretvaraa

Sl. 1.1.principna shema spoja istosmjernog pretvaraa optereenog omskim troilom

Izmeu istosmjernog izvora napona E i troila otpora R ukljuena je sklopka iji

se kontakti sklapaju frekvencijom f. Unutar intervala voenja tv kroz sklopku tee struja
troila is = E / R, a na troilu je napon izvora.

21

Unutar intervala pauze tp napon na troilu je nula, a na sklopki je napon izvora.

Srednja vrijednost napona na troilu iznosi:

Razmotrimo rad sklopa za sluaj omsko-induktivnog optereenja (npr. namoti

rotacijskih strojeva, uzbude sklopnika itd.). Razmatramo prvih nekoliko perioda i
stacionarno stanje.

Sl.1.2. principna shema spoja istosmjernog

pretvaraa optereenog omsko-induktivnim
optereenjem.

Sl. 1.3. karakteristini valni oblici napona i struja za vrijeme

ukljuenja i iskljuenja i nakon dostizanja stacionarnog stanja
u krugu

U trenutku t=0 zatvara se sklopka, napon izvora pojavljuje se na troilu, struja

raste po eksponencijalnom zakonu.
U trenutku t=tv sklopka se otvara. Time se prisilno prekida struja troila, a
energija akumulirana u induktivitetu se mora razgraditi. Da se to ne desi izmeu
kontakata sklopke, potrebno je osigurati drugi put struji troila. Najefikasnije rjeenje je
tzv. nul-dioda postavljena paralelno troilu. Dakle, struja troila nastavlja tei preko
diode, a magnetska energija akumulirana u induktivitetu se pretvara u toplinu u otporu
troila. Struja opada po eksponencijalnom zakonu do trenutka ponovnog zatvaranja
sklopke.
Ako elimo realizirati izlazni napon na iznos koji je vii od ulaznog napona,
potrebno je u seriju s naponskim izvorom E spojiti dodatni izvor. Dodatni izvor mogu
simulirati reaktivne komponente (prigunica i kondenzator) koje predstavljaju privremene
spremnike magnetske, odnosno elektrine, energije.

Sl.1.4. shema spoja istosmjernog pretvaraa za podizanje napona troila iznad napona napajanja

22

Sklop sa slike prikazuje realizaciju ovog principa. U trenutku zatvaranja sklopke

sav napon je na prigunici i struja kroz nju raste, dakle, u intervalu voenja u njoj se
akumulira magnetska energija. Kroz to vrijeme kondenzator napaja troilo. Dioda
sprijeava izbijanje kondenzatora preko sklopke.
Unutar intervala pauze (sklopka otvorena) energija akumulirana u prigunici
prenosi se u kondenzator i u troilo.
Srednja vrijednost napona i struje troila iznosi:

Ud =

T
E
tp

Id =

tp
T

Drugi nain jest koritenje transformatora. Odabiranjem prijenosnog omjera

transformatora ostvaruje se eljeno podizanje napona. Uz to, na ovaj nain postie se i
galvansko odvajanje ulaza od izlaza. Uvoenje transformatora dovodi i do novih
problema jer primarom transformatora, osim struje troila, tee i struja magnetiziranja.
Njenim prekidanjem dolazi do opasnih prenapona. Nuldioda pridodana primaru rjeava
problem samo ako je sklopka dovoljno dugo otvorena da se stigne razgraditi akumulirana
energija u induktivitetu. To toliko smanjuje radnu frekvenciju sklopke da se u praksi ne
koristi.
a)

b)

Sl. 1.5.isklapanje transformatora sklopkomu krugu prama shemi a) vodi na opasne prenapone, dok
isklapanje transformatora sklopkom u krugu prema shemi b) vodi na drastino smanjenje radne frekvencije sklopke.

Pravo rjeenje je da se magnetska energija pohranjena u transformatoru to bre

vrati u izvor (sl.1.6.) ili prenese u troilo(sl.1.7.).

Sl.1.6. tzv. propusni spoj (engleski: forward) kod kojeg se

magnetska energija tercijarnim namotom w3 vraa u izvor.

23

Sl.1.7. shema spoja istosmjernog pretvaraa s prijenosom magnetske energije transformatora u troilo.

Ako iz sklopa sa sl.1.7. izbacimo sekundarni namot w2, diode D1 i D2 i prigunicu

L, a ukoliko je teret je naponski izvor (npr. akumulatorska baterija) nepotreban je i
kondenzator C, dolazimo na sklop kod kojeg se u intervalu voenja energija akumulira u
magnetskoj jezgri da bi se otvaranjem sklopke predala troilu (sl.1.8.). Prijenos energije
nije transformatorski.

Sl.1.8. shema spoja istosmjernog pretvaraa s netransformatorskim prijenosom energije. U literaturi se ovaj spoj
naziva zaporni spoj (engleski: fly-back)

Ako sklopke u shemama zamijenimo tiristorom ili tranzistorom dobivamo

osnovne sheme tiristorskih ili tranzistorskih istosmjernih pretvaraa. Kod tranzistorskih
izvedbi trajanje voenja tv odreeno je trajanjem impulsa na bazi tranzistora, a valni
oblici struja i napona priblino su jednaki onima dobivenim pomou sklopki. Kod
tiristorskih izvedbi potrebni su komutacijski krugovi za isklapanje tiristora ije djelovanje
znaajno utjee na odvijanje procesa u pretvarau.

24

1.3. Primjeri spojeva tiristorskih istosmjernih pretvaraa

Sl17.9. shema spoja jednog

istosmjernog pretvaraa.

tiristorskog

Sl.1.10. neregulirani dio izlaznog napona (rafirana

povrina) poveava srednju vrijednost izlaznog napona,
smanjuje radnu frekvenciju i onemoguuje rad pretvaraa
u praznom hodu.

Slika 1.9. prikazuje jedan od najee koritenih spojeva istosmjernih pretvaraa

ije su osnovne komponente tiristor s komutacijskim krugom i nuldioda. Izlazni napon se
razlikuje od idealnog (sl.1.3.). Trajanje voenja odreeno je razmakom izmeu okidnih
impulsa tiristora T1 i T2. Zbog zahtjeva za vremenom odmaranja u izlaznom naponu
pojavljuje se interval unutar kojeg struju troila vodi komutacijski kondenzator koji se pri
tome prepolarizira. Posljedica je dio izlaznog napona na koji se ne moe utjecati
regulatorom (neregulirani dio).
Kondenzator se prepolarizira strujom troila pa pretvara ne moe raditi u
praznom hodu. Dio problema moe se rijeiti postavljanjem diode antiparalelno glavnom
tiristoru.
Da bi se izbjegao u potpunosti neregulirani dio izlaznog napona koriste se sheme
u kojima se procesi u komutacijskom krugu odvijaju neovisno od procesa u krugu troila.
Takvi se pretvarai po svojstvima pribliavaju tranzistorskim pretvaraima.

Sl.1.11. shema spoja istosmjernog pretvaraa bez nereguliranog dijela izlaznog napona.

25

2. IZMJENINI PRETVARAI

2.1. Osnovni pojmovi i podjela

Izmjenini pretvarai su pretvaraki ureaji koji povezuju izmjenine sisteme
razliitih parametara (broja faza, frekvencije, valnog oblika napona odnosno struje i dr.).
Slika prikazuje mogue naine podjele:

Sl.2.1. podjela izmjeninih pretvaraa

Ako povezuje dva izmjenina sistema razliitog napona ali iste frekvencije,
naziva se izmjenini pretvara napona. Tok prenesene energije iz jednog sistema u
drugi dozira se impulsno, analogno istosmjernim pretvaraima.
Ako izmjenini pretvara povezuje dva izmjenina sistema razliite frekvencije
naziva se pretvara frekvencije. Uz frekvenciju pretvaraem se moe mijenjati broj faza
i iznos izmjeninog napona.
Pretvara frekvencije se moe izgraditi serijskom kombinacijom ispravljaa i
izmjenjivaa (indirektni pretvarai frekvencije) ili se izravno iz valnog oblika ulaznog
izmjeninog napona uklapanjem odnosno isklapanjem poluvodikih ventila dobiva
eljeni oblik izlaznog napona i frekvencija (direktni pretvarai frekvencije).

2.2. princip rada izmjeninih pretvaraa napona

Izmeu izmjeninog izvora i omskog troila ukljuena je sklopka iji se kontakti
sklapaju u ritmu dvostruke frekvencije izmjeninog izvora. Fazni pomak izmeu nultoke
napona izvora i trenutka prorade sklopke se moe podesiti na razliite naine tako da se
na troilu mogu dobiti razliiti valni oblici napona.

Sl2.2. principna shema spoja izmjeninog pretvaraa napona

26

Sl.2.3. neki od moguih valnih oblika napona troila

Od tri nacrtana valna oblika najjednostavnije je dobiti prvi tako da se sklopka

zamijeni s dva antiparalelno spojena tiristora jer se tiristori isklapaju na kraju svake
poluperiode bez potrebe za posebnim komutacijskim krugovima. Efektivna vrijednost
napona na troilu ovisi o kutu upravljanja koji se moe mijenjati od vrijednosti 0 do
180 pri emu se napon na troilu mijenja od vrijednosti napona izvora do nule.

Sl.2.4. shema spoja izmjeninog pretvaraa napona optereenog omskim troilom

Za praksu je vrlo vaan sluaj omsko-induktivnog optereenja. Ako zamislimo da

su tiristori T1 i T2 kratko spojeni nakon ukljuenja sklopa i nestanka prijelazne pojave
uspostavlja se kroz troilo sinusna struja s faznim pomakom =arctgL/R prema
izmjeninom naponu.

Sl.2.5. shema spoja izmjeninog pretvaraa optereenog omsko-induktivnim troilom i karakteristini valni oblici
napona i struje za sluaj

27

Poveavanjem kuta upravljanja od 0 do ne dolazi do promjena, struja je i

dalje sinusna. Tek kada naraste iznad struja troila postaje diskontinuirana. Izmeu
voenja tiristora pojavljuju se pauze. Kada dostigne 180 struja troila postaje jednaka
nuli. Odavde slijedi da se efektivna vrijednost napona na troilu odnosno struje troila
moe regulirati od maksimalno mogue vrijednosti do nule promjenom kuta upravljanja u
podruju .
Osim jednofaznih pretvaraa napona grade se i trofazni. Analiza njihova rada je
vrlo slina izloenoj.

Sl.2.6. primjer sheme spoja trofaznog pretvaraa napona

8.3. principi rada pretvaraa frekvencije

U analizi polazimo od najjednostavnije mogue sheme, poznate iz analize
jednofaznih pretvaraa napona. Energetski sklop s ovom shemom postaje pretvara
frekvencije promjenom naina upravljanja. Kroz n perioda mrenog napona vodi tiristor
T1, a zatim tiristor T2. Izlazna frekvencija je nia od ulazne frekvencije. Efektivnu
vrijednost napona moe se regulirati promjenom kuta upravljanja .

Sl.2.7. shema spoja pretvaraa frekvencije i valni oblik izlaznog napona (rafirani dio)

28

Mogua je i drukija interpretacija. Moe se rei da se pretvara sastoji od dva

ispravljaa u protuspoju, aktivna u razliitim vremenskim periodima. Ovakvi ispravljaki
spojevi se u usmjerivakoj tehnici nazivaju reverzioni usmjerivai.
Slika prikazuje shemu jednofaznog usmjerivaa u mosnom spoju:

Sl.2.8. izborom zakona upravljanja reverzioni usmjeriva postaje pretvara frekvencije

Sl.2.9. valni oblici napona na troilu: a) anvelopnog pretvaraa (kut upravljanja je fiksan unutar periode T2=1/f2), i b)
fazno upravljivog pretvaraa (kut upravljanja se mijenja unutar periode T2).

Ovaj se sklop moe koristiti kao pretvara frekvencije s dva razliita naina
upravljanja.
Pri prvom nainu upravljanja (a) kroz n poluperioda vodi jedan ispravlja
(=konst.), a zatim kroz isti broj poluperioda drugi ispravlja. Izlazni napon je anvelopa
(ovojnica) mrenog napona, odatle naziv anvelopni pretvarai frekvencije.
Drugi nain upravljanja je da se unutar jedne poluperiode simetrino mijenja na
jednom ispravljau od minimalne do maksimalne vrijednosti i natrag. Pri tome je oblik
izlaznog napona blii sinusnom, te su i eventualni filteri za dobivanje sinusnog napona
manji. Pretvarai s ovim nainom upravljanja se nazivaju fazno upravljivi pretvarai.
Usporedbom jednopulsnog i dvopulsnog reverzionog usmjerivaa da se vidjeti da
je izlazni napon blii sinusnom obliku ako je broj pulzacija vei. Stoga se u praksi koriste
iskljuivo trofazni reverzioni usmjerivai,u pravilu u mosnom spoju.

29