Professional Documents
Culture Documents
2016 OS Zupanijsko 45678 RJ PDF
2016 OS Zupanijsko 45678 RJ PDF
5n 2 - 9
2n + 6
5n 2 - 45 + 36
2(n + 3)
5(n 2 - 9) + 36
2(n + 3)
5(n - 3)(n + 3)
2(n + 3)
36
2(n + 3)
5(n - 3)
2
18
n+3
4 BODA
1 BOD
1 BOD
2 BODA
2 BODA
5 n2 - 9
5 = 5 n ( n + 3 ) - 3n - 5 =
5n2 - 9 =
2n + 6
2
2( n + 3)
( n + 3)
3n + 9 5
3( n + 3 ) - 9 + 9
5
5
5=
n
n
=
=
2
n+3 2
n+3
36
n - 3 + 5 = 5 ( n - 3 ) + 5 36
=
=
2
n+3 2
2 5( n + 3)
= 5 ( n - 3 ) + 18
2
n+3
4 BODA
1 BOD
1 BOD
2 BODA
2 BODA
2. Prvi nain:
Ako je prvi broj x, onda se drugi moe prikazati kao 10 x, a uvjet zadatka daje:
x2 : (10 x)2 = 1 : 16.
2 BODA
2 BODA
2 BODA
Iz x 2 = 0 je rjeenje x1 = 2, a iz 3x + 10 = 0 je rjeenje x2 = -
10
3
10 40
= .
3 3
Jo se izrauna 10 2 = 8 odnosno 10 - -
Konano, 10 = 2 + 8 i 10 = -
10
3
40
3
2 BODA
1 BOD
1 BOD
2 BODA
2 BODA
pa je
x
1
x
1
= ili
=- .
10 - x 4
10 - x
4
2 BODA
te je rjeenje x2 = -
10
3
2 BODA
10 40 .
=
3 3
Jo se izrauna 10 2 = 8 odnosno 10 - -
Konano, 10 = 2 + 8 i 10 = -
10
3
40
3
1 BOD
1 BOD
3. Prvi nain:
Skica:
1 BOD
Spojimo li sredita vanjskih 6 krugova, dobit emo pravilni esterokut stranice a = 2r.
1 BOD
( 2r )
= 6r 2 3 .
3 BODA
Preostala povrina sastoji se od est jednakih krunih isjeaka s pripadnim sredinjim kutom 240.
Svaki od njih ima povrinu jednaku
2
3
2
3
r 2p .
3 BODA
2 BODA
UKUPNO 10 BODOVA
Drugi nain:
Skica:
1 BOD
Lik se sastoji od 7 jednakih krugova povrine Pkruga = r 2p i est jednakih (nepravilnih) dijelova
povrine P1 (vidi sliku).
1 BOD
Povrina nepravilnog lika P1 moe se izraunati kao povrina jednakostraninog trokuta stranice 2r
umanjena za povrinu tri jednaka kruna isjeka sredinjeg kuta 60, tonije, za tri estine povrine
kruga polumjera r.
2 BODA
Dakle, P1 = PD -
1
2
Pkruga = r 2 3 -
r 2p
2
(2r ) 2 3
4
= r2 3 .
2 BODA
2 BODA
r 2p
P = 7 Pkruga + 6 P1 = 7 r 2p + 6 r 2 3 -
2
2
2
2
2
= 7 r p + 6r 3 - 3r p = 6r 3 + 4r p .
2 BODA
4. Prvi nain:
D
v
d
a F
Skica:
1 BOD
2 BODA
1 BOD
Iz d 15 = 0 slijedi da je d = 15 cm, a
iz v 12 = 0 slijedi da je v = 12 cm.
1 BOD
1 BOD
2 BODA
a+c
2
v = 84 cm2 .
2 BODA
UKUPNO 10 BODOVA
Drugi nain:
D
d
v
Skica:
1 BOD
2 BODA
1 BOD
Iz d 15 = 0 slijedi da je d = 15 cm, a
iz v 12 = 0 slijedi da je v = 12 cm.
1 BOD
1 BOD
2 BODA
Slijedi BE = c + y = 9 , AF = x + c = 5 .
Zbrajanjem tih dviju jednakosti dobije se x + y + 2c = 14 odnosno x + c + y + c = 14 , tj.
a + c = 14 .
Povrina trapeza je P =
1 BOD
a+c
2
v = 84 cm2 .
1 BOD
UKUPNO 10 BODOVA
5. Prvi nain:
G
1
4
a , BE = CF = DG = AH =
3
4
a.
1 BOD
Trokuti DHAE , DEBF , DFCG i DGDH su meusobno sukladni (pravokutni trokuti sa sukladnim
stranicama duljina
1
4
a i
3
4
1 BOD
1 BOD
AEH = a i
G =
EFG
GHE = 90 .
FGH =
F
2 BODA
etverokut EFGH je kvadrat jer ima sve stranice jednake duljine i sve kutove prave.
1 BOD
1 3
Primjenom Pitagorinog pouka na trokut DHAE dobivamo a + a = x 2 .
4 4
Nakon kvadriranja i zbrajanja slijedi x 2 =
5
8
a2 .
1 BOD
1 BOD
5
8
80 = 50 .
1 BOD
1 BOD
Drugi nain:
Postavimo kvadrat ABCD u pravokutni koordinatni sustav kao na slici.
1 BOD
Neka je a duljina stranice kvadrata.
Tada je AE = BF = CG = DH =
1
4
a , BE = CF = DG = AH =
3
4
a.
1
2
Vrijedi EG y = 2 x - 2 i FH y = - x + 3
pa toka P kao presjek tih pravaca ima koordinate P(2,2).
Dalje je HR = FS =
1
4
a i RP = PS =
1
2
a.
1 BOD
2 BODA
1 BOD
1 BOD
Neka je P1 povrina trokuta DHG, P2 povrina trokuta HRP, P3 povrina trapeza CGPS,
a 3a
a a
3
2
4
4
4
2 = 1 a 2 = 5 cm2 i
2
= a = 7.5 cm , P2 =
Vrijedi P1 =
2
32
2
16
a a
+
a 3 2
P3 = 4 2 =
a = 15 cm2.
2
2 16
3 BODA
P = PK - 2 ( P1 + P2 + P3 ) = 80 - 2 27.5 = 25 cm2.
1 BOD
15%
60%
1
2
15 60 1
100 100 2
45
1000
4.5%
4 BODA
Na slian izraunavamo koliko je posto poskupjela cijena rada izgradnje druge polovine zgrade sa
40% udjela uz poskupljenje 8 %.
8%
40%
1
2
8 40 1
100 100 2
16
1.6%
1000
4 BODA
1 BOD
1 BOD
4 BODA
Trokovi cijene rada druge polovine zgrade ine 0.5 od 40 % = 20 % ukupnog troka izgradnje.
Nakon poveanja od 8 %, troak e biti 1.08 0.2 = 0.216 = 21.6 % to je poveanje trokova za
1.6 %.
4 BODA
2 BODA
4 BODA
Trokovi cijene rada druge polovine zgrade ine 0.5 od 40 % = 20 % ukupnog troka izgradnje.
Poveanjem cijene rada za 8 %, troak e se poveati za 0.08 0.2 = 0.216 = 1.6 %.
4 BODA
2 BODA
3 BODA
Koristei znamenke prve petorke mogue je odrediti 5 brojeva, ali 69 999 ne zadovoljava uvjet da
peteroznamenkasti broj mora biti vei od 88 888.
Traeni brojevi su: 99 996, 99 969, 99 699, 96 999
2 BODA
2 BODA
2 BODA
1 BOD
3. Prvi nain:
Ako kocke pokau jednake brojeve, Ante i Branko dijele novac u omjeru 2 : 1.
Kako je 2415 : 3 = 805, Ante e dobiti 2 805 = 1610 kn, a Branko 805 kn.
2 BODA
Ako brojevi na kockama budu razliiti, Ante i Branko dijele novac u omjeru 2 : 3.
Budui da je 2415 : 5 = 483, Ante dobiva 2 483 = 966 kn, a Branko 3 483 = 1449 kn.
3 BODA
Oba dogaaja "Ante e dobiti vie od 1000 kn" i "Branko e dobiti manje od 1000 kn" zbivaju se u
sluaju kada kockice pokau iste brojeve. Dakle, oba dogaaja imaju jednaku vjerojatnost.
1 BOD
Dogaaji bacanja dviju kocaka mogu se prikazati kao ureeni parovi brojeva iz skupa
{1, 2, 3, 4, 5, 6} odnosno {(1,1), (1,2), (1,3),, (6,5), (6,6)}. Ukupan broj dogaaja bacanja dviju
kocaka je 6 6 = 36. Povoljni dogaaji mogu se prikazati kao skup ureenih parova
{(1,1), (2,2), (3,3), (4,4), (5,5), (6,6)}. Broj povoljnih dogaaja je 6.
Traena vjerojatnost je P
6
36
1
6
0.16666
1 66.... 16.67% .
2 BODA
2 BODA
2 BODA
Ako brojevi na kockama budu razliiti, Ante i Branko dijele novac u omjeru 2 : 3.
Tada e Ante dobiti 2l kn, a Branko 3l kn, pri emu je l racionalan broj.
Budui da je 2l 3l
3 BODA
Oba dogaaja "Ante e dobiti vie od 1000 kn" i "Branko e dobiti manje od 1000 kn" zbivaju se u
sluaju kada kockice pokau iste brojeve. Dakle, oba dogaaja imaju jednaku vjerojatnost.
1 BOD
Dogaaji bacanja dviju kocaka mogu se prikazati kao ureeni parovi brojeva iz skupa
{1, 2, 3, 4, 5, 6} odnosno {(1,1), (1,2), (1,3),, (6,5), (6,6)}. Ukupan broj dogaaja bacanja dviju
kocaka je 6 6 = 36. Povoljni dogaaji mogu se prikazati kao skup ureenih parova
{(1,1), (2,2), (3,3), (4,4), (5,5), (6,6)}. Broj povoljnih dogaaja je 6.
2 BODA
6
36
Traena vjerojatnost je P
1
6
0.16666.... 16.67% .
2 BODA
4. Prvi nain:
Skica:
C
'
2
A
'
2
1 BOD
BAC
Neka je
oznaimo
CBA
ACB
B
180
2
90
180
2
1 BOD
90
90
90
EAB
ACE
E
EAC
E
CEA
CEA
A
ACB
A
180
18
90
90 / 2
2 BODA
180
1
4
180
180
BCD
90
9
0
ACD
A
CDA
2 BODA
180
1
90 / 2
90
2
Dalje slijedi
180
y 1180
1
180
4(1800 4 )
7200 166
36
180
0
DAC
C
CDA
C
180
18
2
2
BAC
C
4 36
2 BODA
36 ,
180
0
2 36
2 BODA
108 .
UKUPNO 10 BODOVA
Drugi nain:
Skica:
C
'
2
A
'
2
Neka je
oznaimo
Tada je
1 BOD
BAC
CBA
ACB
B
.
i
1 BOD
CEA
A
180 , odnosno
ACB
A
1
2
. Za zbroj
5
2
180 .
2 BODA
BAC
C
180 , odnosno
. Za zbroj
CDA
C
5
2
1
2
180 .
2 BODA
5
2
180 , slijedi da je
5
2
7
2
180 , odnosno da je
3
2
3
2
1 BOD
72 .
0, odakle slijedi da je
0,
odnosno da je
72 i
Iz
7
2
1 BOD
zakljuujemo da je
36 , pa je
108 .
2 BODA
UKUPNO 10 BODOVA
5. Prvi nain:
Skica:
A
9
D
60
60
60
6
1 BOD
Produlji se stranica BC trokuta ABC preko toke B. Tokom A nacrta se pravac usporedan sa
simetralom kuta
BEA
60 ( ABE i
60 .
EAB
B
CBA su sukuti,
1 BOD
C
CBD
CBA
60
12
120 )
3 BODA
Trokut AEC slian je trokutu DBC prema pouku o slinosti trokuta K-K ( ACE zajedniki kut
oba trokuta,
BEA
A
CBD
C
60 ) te vrijedi:
2 BODA
BC : EC
BD : EA
6 : (6 9)
BD : 9
15 BD
BD
3 BODA
54
3.6 dm
UKUPNO 10 BODOVA
Drugi nain:
Skica:
C
D
6
60
60
60
B
1 BOD
Produlji se stranica AB trokuta ABC preko toke B. Tokom C nacrta se pravac usporedan sa
simetralom kuta
CEB
60 ( EBC i
60 .
DBA
A
CBA su sukuti,
1 BOD
B
BCE
CBA
60
120 )
12
3 BODA
Trokut AEC slian je trokutu ABD prema pouku o slinosti trokuta K-K ( BAC zajedniki kut
DBA
A
oba trokuta,
AB : AE
BD : EC
9 : (6 9)
BD : 6
15 BD
BD
54
C
CEA
60 ) te vrijedi:
2 BODA
3 BODA
3.6 dm
UKUPNO 10 BODOVA
Posuda B
8
l crvene
15
U jednoj litri smjese
7
l bijele
15
11
l crvene
20
U jednoj litri smjese
9
l bijele
20
7
7
15
49
l bije
bijele
15
9
20
3 boda
63
bije
l bijele
20
7
8
15
13
56
bijele
l bije
15
U posudi A bit e:
56
15
63
20
413
60
9
20
2 boda
117
bijele
l bij
20
3 boda
U posudi B bit e:
53
6 l bijele boje.
60
117
20
49
15
547
60
7
l bijele boje
60
2 boda
2. Prvi nain:
A
x
x
y
C
z
y
B
1 BOD
ADC
CAD
x .
Kut BCD je vanjski kut trokuta ACD koji je nasuprot unutarnjih kutova
vrijedi z = x + x = 2x.
Trokut BCD je jednakokraan pa vrijedi
DBC
CDB
1 BOD
CAD i
ADC pa
2 BODA
y .
1 BOD
Zbroj veliina unutarnjih kutova u svakom trokutu je 180 pa za trokut BCD vrijedi
DBC
C
CDB
BCD
180
0 .
2 BODA
y + y + z = 180
2x + 2y = 180
x + y = 90
2 BODA
ADB
Dakle,
ADC
CDB = x + y = 90.
1 BOD
x
y
C
z
y
B
1 BOD
ADC
CAD
x .
DCA 1
180
1 BOD
z .
Zbroj veliina unutarnjih kutova u svakom trokutu je 180 pa za trokut ACD vrijedi
DCA
A
ADC
CAD
180 z + x + x = 180
2x = z
180
0 .
1 BOD
z
.
2
2 BODA
CDB
B
DBC
C
y .
1 BOD
Zbroj veliina unutarnjih kutova u svakom trokutu je 180 pa za trokut BCD vrijedi
BCD
CDB
DBC
180
0 .
1 BOD
z + y + y = 180
2y = 180 z
180
z
2
ADB
Na kraju,
2 BODA
z
2
180
180
2
90 .
1 BOD
x
y
C
z
y
B
1 BOD
ADC
CAD
x .
1 BOD
DBC
CDB
y .
1 BOD
Zbroj veliina unutarnjih kutova u svakom trokutu je 180 pa za trokut ABD vrijedi
BAD
DBA
odnosno x
ADB
180
2
90 .
(x
y )
2x
2y
180
4 BODA
2 BODA
Dakle,
ADB
90 .
1 BOD
3. Prvi nain:
S obzirom da zbroj tisuu najmanjih uzastopnih pozitivnih cijelih brojeva iznosi
1 + 2 + 3 + + 1000 =
1000 1001
,
50
500500
2
2 BODA
1 BOD
1 BOD
1 BOD
1 BOD
Kako je 500 500 31 500 = 469 000 i 469 000 : 1000 = 469,
2 BODA
1 BOD
1 BOD
1 BOD
1 BOD
2 BODA
2 BODA
2 BODA
1 BOD
1 BOD
a2
a3 .... a 1000 3
31500 .
1 BOD
a1 a1000
a1 a1 999
a2
a9999
a3 a9988
2a1 999
a1 2 a1 997
2a1 999
a500
a501
a1 499 a1 500
2a1 999
3 BODA
a1 a2
2a1
Zato je 500 (2
1 BOD
2a1 999 63
2a1
63 999
a1
468
Slijedi a1000
936 / : 2
468 999
4 BODA
531 .
1 BOD
4. Prvi nain:
Veliina kuta izmeu dva uzastopna broja na satu iznosi 360 : 12 = 30.
Mala kazaljka se za 40 min =
2
2
h pomakne za
30
3
3
20 .
2 BODA
2 BODA
1 BOD
2 BODA
2 BODA
2
2
h pomakne za
30
3
3
2 BODA
20 .
2 BODA
3 BODA
3 BODA
40
360
60
240 .
2 BODA
3
360 90 .
12
40
Za 40 minuta mala se kazaljka od 3 sata pomakne za
360 20
2 .
12 60
Dakle, za 3 sata i 40 minuta mala se kazaljka od 12 sati pomakne za 90 + 20 = 110.
2 BODA
3 BODA
1 BOD
Manji kut izmeu kazaljki analognog sata u 3 sata i 40 minuta iznosi 240 110 = 130. 2 BODA
... UKUPNO 10 BODOVA
etvrti nain:
Veliina kuta izmeu dva uzastopna broja na satu iznosi 360 : 12 = 30.
2 BODA
40
60
120 .
1 BOD
2
sata.
3
1 BOD
2
30
3
20 .
2 BODA
110 .
1 BOD
1 BOD
1 BOD
1 BOD
5. Prvi nain:
Neka su x1, x2 ,..., x11 traeni prirodni brojevi i D( x1, x2 ,..., x11 ) njihov najvei zajedniki
djelitelj.
Tada vrijedi x1
x2 ... x111
2016 .
1 BOD
Kako je svaki od pribrojnika x1, x2 ,..., x11 djeljiv s D( x1, x2 ,..., x11 ), onda je i njihov zbroj
odnosno 2016 djeljiv s D( x1, x2 ,..., x11 ).
2 BODA
S obzirom da je 2016 = 2 2 2 2 2 3 3 7,
onda je 2 2 3 = 12 najmanji mogui umnoak faktora vei od 11.
1 BOD
3 BODA
Dakle, najvea vrijednost koju moe imati najvei zajedniki djelitelj pribrojnika je
2016 : 12 = 168.
3 BODA
Neka su x1, x2 ,..., x11 traeni prirodni brojevi i D( x1, x2 ,..., x11 ) njihov najvei zajedniki
djelitelj.
Tada vrijedi x1
x2 ... x111
2016 .
1 BOD
Kako je svaki od pribrojnika x1, x2 ,..., x11 djeljiv s D( x1, x2 ,..., x11 ), onda je i njihov zbroj
odnosno 2016 djeljiv s D( x1, x2 ,..., x11 ).
2 BODA
2 BODA
2 BODA
Dakle, najvea vrijednost koju moe imati najvei zajedniki djelitelj pribrojnika je
2016 : 12 = 168.
3 BODA
1 BOD
1 BOD
1 BOD
9 x 16 x 30 x
1 BOD
55 x
x
275 000
2
1 BOD
275 000
1 BOD
3 BODA
1 BOD
1 BOD
1 BOD
, od tulipana
x
, a od rua
2x
.
3x
2 BODA
Od krizantema je zaraeno 5000 9 = 45 000 kn, a budui da je cijena jedne krizanteme bila 9 kn,
1 BOD
Od tulipana je zaraeno 5000 16 = 80 000 kn, a budui da je cijena jednog tulipana bila 8 kn,
prodano je ukupno 80 000 : 8 = 10 000 tulipana.
2 BODA
Od rua je zaraeno 5000 30 = 150 000 kn, a budui da je cijena jedne rue bila 10 kn,
prodano je ukupno 150 000 : 10 = 15 000 rua.
2 BODA
1 BOD
2 BODA
Kako se pomou faktora rastava ne moe dobiti niti 30, niti 31, posljednji dan u mjesecu bio je 29.,
1 BOD
a jedino prijestupna veljaa ima 29 dana pa je povratak u 3. mjesecu.
Preostali brojevi iz rastava (3, 3 i 5) daju 3 rjeenja:
1.) 9 dana zimovanja i petoro djece
Povratak je 8. 3.
1 BOD
2 BODA
2 BODA
ili
2 BODA
Budui da broj 37 y1 ima zadnju znamenku 1 (znamenku jedinice), taj broj ne moe biti djeljiv
brojem 5 (znamenka jedinica mora biti 0 ili 5).
To ima za posljedicu da broj 61x mora biti djeljiv brojem 5, tj. mora biti ili x 0 ili x 5 .
2 BODA
Ako je x 5 , onda je prvi broj jednak 615, a on je djeljiv i brojem 5 i brojem 3 ( zbroj znamenaka
je 12 ). Dakle, djeljiv je brojem 15 pa e i umnoak broja 615 s bilo kojim brojem biti djeljiv s 15.
Zato znamenka y u broju 37 y1 moe biti bilo koja od znamenaka 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 ili 9.
3 BODA
Drugi broj moe biti: 3701, 3711, 3721, 3731, 3741, 3751, 3761, 3771, 3781, 3791.
1 BOD
Ako je x 0 , onda je prvi broj jednak 610, a on nije djeljiv brojem 3 jer mu je zbroj znamenaka 7.
Zato broj 37 y1 mora biti djeljiv brojem 3, tj. y moe biti 1, 4 ili 7, odnosno drugi broj je u tom
sluaju 3711, 3741 ili 3771.
2 BODA
4. Prvi nain:
Poveemo li svaku razinu s brojem malih trokutia na njoj, uoavamo da vrijedi:
1.
2.
3.
4.
razina 1 trokuti
razina 3 trokutia
razina 5 trokutia
razina 7 trokutia
1 BOD
1 BOD
1 BOD
2 BODA
1 BOD
(1 199) (100 : 2)
200 50 10000 .
3 BODA
1 BOD
1 BOD
1 BOD
1 BOD
1 BOD
1 BOD
1 BOD
Drugi nain:
U 1. razini je 1 trokuti.
U 1. i 2. razini je ukupno 1 + 3 = 4 trokutia, pri emu je 4 = 2 2.
1 BOD
1 BOD
1 BOD
1 BOD
a to znai da trokut sastavljen od 100 razina sadri 100 100 = 10 000 trokutia.
1 BOD
razina 1 trokuti
razina 3 trokutia, 3 = 2 2 1
razina 5 trokutia, 5 = 2 3 1
razina 7 trokutia, 7 = 2 4 1
1 BOD
2 BODA
1 BOD
Zbroj znamenaka svih dvoznamenkastih brojeva dobit emo tako da zbrojimo sve znamenke na
mjestu desetica (10 45 ) i sve znamenke na mjestu jedinica (9 45):
10 45 + 9 45 = 19 45 = 855.
1 BOD
1 BOD
Zbroj znamenaka brojeva od 100 do 999 (svih troznamenkastih brojeva) jednak je zbroju svih
znamenaka na mjestu stotica (100 45) uveanom za zbroj svih znamenaka u svim
dvoznamenkastim zavretcima (9 900):
100 45 + 9 900 = 4500 + 8100 = 12 600.
2 BODA
2 BODA
2 BODA
1 BOD
503 32
= 503 32
17) 94=
4 BODA
2 BODA
75 32 32
94=
2 BODA
= 15 488
2 BODA
503 32
= 503 32
17) 94=
75 32 32
94=
= (503+75 94) 32
4 BODA
2 BODA
2 BODA
= 484 32 =
1 BOD
= 15 488
1 BOD
2. Prvi nain:
Iz uvjeta zadatka zakljuujemo da se bazen praznio 3 sata i 48 minuta
2 BODA
2 BODA
3 BODA
3 BODA
Drugi nain:
Iz uvjeta zadatka zakljuujemo da se bazen praznio 3 sata i 48 minuta
2 BODA
Ako za 12 minuta istekne 1358 litara vode, onda e u jednom satu ( 1h = 60 min = 5 12 min )
istei 5 puta vie odnosno istei e 1358 5 = 6790 litara vode.
2 BODA
Za tri sata istei e 3 puta vie nego u jednom satu odnosno 6790 3 = 20 370 litara.
2 BODA
Za 48 minuta istei e 4 puta vie nego u 12 minuta odnosno 1358 4 = 5432 litre.
2 BODA
2 BODA
3. Prvi nain:
c
c
b
840
463
b
642
1 BOD
3 BODA
3 BODA
3 BODA
UKUPNO 10 BODOVA
Napomena: Povezujui odnose s grafikog prikaza mogu se razliitim redoslijedom izraunati
vrijednosti a, b, c i sve ih treba bodovati kao to je iznad prikazano.
Drugi nain:
a b c
8
840
a b
4
463
b c
6
642
Slijedi 463 c
1 BOD
840 pa je c
8
8
840 4
463= 377.
3 BODA
Dalje je a
642
6
840 pa je a
8
8
840 6
642 = 198.
840 pa je b 5
8
575 8
840 odnosno b = 265.
3 BODA
3 BODA
UKUPNO 10 BODOVA
Napomena: Povezujui odnose iz jednadbi mogu se razliitim redoslijedom izraunati vrijednosti
a, b, c i sve ih treba bodovati kao to je iznad prikazano.
Trei nain:
840
642
463
1. i 2.
2. i 3.
1.,2. i 3.
2 BODA
To znai da sva tri zajedno (to iznosi 840) i drugi ( brojan dva puta) zajedno daju 1 105. 2 BODA
Slijedi da razlika 1 105 840 = 265 daje drugi broj.
2 BODA
2 BODA
2 BODA
UKUPNO 10 BODOVA
etvrti nain:
Neka su a, b i c redom brojevi iz zadatka.
Zbroj prvog i drugog a + b = 463.
1 BOD
1 BOD
2 BODA
Udruimo li ( a + b + c ) + b = 1 105 te uvrstimo zbroj sva tri, slijedi 840 + b = 1 105 odnosno
b= 265.
2 BODA
2 BODA
2 BODA
UKUPNO 10 BODOVA
4.
2 cm
2cm
4 a + 4 ( a + 2 ) = 64
a + a + 2 =16
2 BODA
1 BOD
2 a + 2 = 16
2 a = 14
1 BOD
a = 14 : 2
a = 7.
2 BODA
1 BOD
1 BOD
1 BOD
1 BOD
UKUPNO 10 BODOVA
5.
aVb ,
aVc ,
aVd ,
eVg ,
eVh ,
eVi ,
bVc ,
fVg ,
bVd ,
fVh ,
bVe ,
fVi ,
cVd ,
cVe ,
gVi ,
gVh ,
dVe ,
dVf ,
eVf ,
hVi .
10
UKUPNO 10 BODOVA
Napomena: Za zapis s negativnom orijentacijom ne umanjivati broj bodova. Za neispravan zapis
( npr.