VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Klasa:
Urbroj:

022-03/16-01/35
50301-04/12-16-3

Zagreb,

20. travnja 2016.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet:

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o patentu, s Konanim prijedlogom

zakona

Na temelju lanka 85. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10
- proieni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i lanaka 172. i 204.
Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13), Vlada Republike Hrvatske
podnosi Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o patentu, s Konanim prijedlogom zakona za
hitni postupak.
Za svoje predstavnike, koji e u njezino ime sudjelovati u radu Hrvatskoga
sabora i njegovih radnih tijela. Vlada je odredila prof. dr. sc. Predraga ustara, ministra
znanosti, obrazovanja i sporta, mr. sc. Hrvoja lezaka, zamjenika ministra znanosti,
obrazovanja i sporta, prof. dr. sc. Kreu Zadru, pomonika ministra znanosti, obrazovanja i
sporta, te mr. sc. Ljiljanu Kuterovac, ravnateljicu Dravnog zavoda za intelektualno
vlasnitvo.

WI
0.

Ui
(T

DSSroNi;
ne
s
ihoit^
ekovi

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PATENTU,

S KONANIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Zagreb, travanj 2016.

2
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA
ZAKONA O PATENTU

I.

USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donoenje ovoga zakona sadrana je u lanku 2. stavku 4.

podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - proieni tekst i 5/14 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREUJU

PREDLOENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE E DONOENJEM
ZAKONA PROISTEI

1.

Ocjena stanja

Zakonom o patentu (Narodne novine, br. 173/03, 87/05, 76/07, 30/09, 128/10, 49/11,
76/13), koji je na snazi od 1. sijenja 2004. godine, ureen je, izmeu ostalog, institut albe na
odluke Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo (u daljnjem tekstu: DZIV) u
prvostupanjskim postupcima priznanja prava patenta te institut albenih vijea u podruju
prava industrijskog vlasnitva (u daljnjem tekstu: albena vijea) kao drugostupanjskog tijela
u svim postupcima priznanja industrijskog vlasnitva u nadlenosti DZIV-a (patent, ig,
oznaka zemljopisnog porijekla i oznaka izvornosti proizvoda i usluga, industrijski dizajn te
topografija poluvodikih proizvoda). Institut albe uveden je 2008. godine Zakonom o
izmjenama i dopunama Zakona o patentu (Narodne novine, broj 76/07) kao rezultat analiza
provedenih u okviru procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a iz razloga
specifinosti postupaka priznanja prava industrijskog vlasnitva. albena vijea uvedena su
prema postojeem konceptu, temeljem provedene studije o albenim vijeima pri europskim i
nacionalnim uredima za intelektualno vlasnitvo, kao najbolja raspoloiva opcija osiguravanja
drugostupanjske provjere odluka DZIV-a u okviru tadanjeg pravnog sustava Republike
Hrvatske. Prema sadanjem zakonskom ureenju stranke nezadovoljne odlukom albenih
vijea mogu podnijeti upravnu tubu mjesno nadlenom Upravnom sudu. S obzirom na to da
je u meuvremenu, od uvoenja instituta albe i uspostave albenih vijea 2008. godine,
uvedeno dvostupanjsko upravno sudovanje, upitna je opravdanost postojanja ak tri stupnja
preispitivanja odluka DZIV-a za ukupno relativno nizak broj spornih predmeta, osobito s
aspekta osiguravanja odgovarajue specijalistike ekspertize na svakom od stupnjeva u
kontekstu nedovoljnog broja strunjaka iz podruja intelektualnog vlasnitva u Republici
Hrvatskoj te ekonominosti sustava dravne uprave i pravosudnog sustava.
Sukladno navedenom, u izmjenama i dopunama Zakona o patentu iz 2008. godine
uveden je koncept albenih vijea kao neovisnog tijela iji se predsjednik, dva zamjenika
predsjednika i lanovi albenih vijea imenuju iz redova strunjaka iz podruja industrijskog
vlasnitva temeljem javnog poziva, koji kao takvi imaju poloaj neovisnih strunjaka i
neovisni su u svome radu te zadae obavljaju nepristrano i u skladu sa zakonom, a za svoj rad
primaju naknadu sukladno posebnom propisu. Budui da je s obzirom na oekivani godinji
broj i dinamiku podnoenja albenih predmeta koji ne opravdava rad u punom radnom
vremenu propisano da lanstvo u albenim vijeima ne podrazumijeva zaposleniki status za
vrijeme mandata, propisano je da predsjednik, zamjenici predsjednika i lanovi mogu

3
obavljati i druge poslove i dunosti, odnosno mogu biti i slubenici i dunosnici DZIV-a
(posljednje je propisano zbog ukupnog manjka specijalista iz ovoga podruja u Republici
Hrvatskoj). Predsjednik, zamjenici predsjednika i lanovi nisu obvezani bilo kakvim uputama
ravnatelja DZIV-a, neovisni su u svome radu, odnosno izuzimaju se u radu na predmetima u
kojima imaju osobni interes ili su sudjelovali u prethodnom postupku ili se iz drugih okolnosti
dovodi u sumnju njihova nepristranost.
Dok se rad albenih vijea u prvim godinama od uspostave odvijao redovno, od 2011.
godine redovni rad albenih vijea ometan je tijekom duljih razdoblja zbog niza problema,
kako formalnih tako i financijskih. Kao najistaknutiji pojavili su se sljedei problemi:
upitnost ovlatenja albenih vijea za donoenje odluka u kontekstu njihovog formalnog
statusa (prema Zakonu o opem upravnom postupku - Narodne novine, broj 47/09,
donesenom nakon uspostave albenih vijea, upravne stvari u upravnom postupku mogu
rjeavati javnopravna tijela, dok formalno-pravni status albenih vijea nije ureen na taj
nain, i s tim povezana injenica da postojanje drugostupanjskog tijela u postupcima u kojima
sredinje tijelo dravne uprave donosi prvostupanjsku odluku nije u skladu sa sustavom
dravne uprave u Republici Hrvatskoj); nemogunost imenovanja predsjednika, zamjenika
predsjednika i lanova kod izmjene mandata (zbog nedovoljnog broja i interesa strunjaka u
ovom podruju); problemi vezani uz mogui neizravni sukob interesa imenovanih lanova
odnosno nedostatak njihove potpune neovisnosti (veina strunjaka po prirodi stvari ve je
ukljuena u neki od aspekata prvostupanjskog postupka - izravni sukob interesa kod
neposrednog sudjelovanja u prvostupanjskom predmetu ureen je institutom izuzea, no
nerijeen je mogui neizravan sukob interesa); te problemi vezani uz odreivanje primjerene
visine naknada za rad albenih vijea (s obzirom na specifinu sloenost predmeta), kao i
alociranja odgovarajuih proraunskih sredstava za njihovo financiranje. Kao posljedica
ranije spomenutih prekida rada albenih vijea, zbog formalnih i financijskih problema
vezanih uz njihov rad u razdoblju od 2011. do 2015. godine, broj nerijeenih albi pred
albenim vijeima kontinuirano je rastao, to ukazuje na znaajan problem pravne sigurnosti
ponajvie u odnosu na albe podnesene ranijih godina (2011. i 2012. godine). Pritom nema
jamstava da se problemi koji su doveli do dugotrajnih zastoja u radu albenih vijea nee
ponoviti u budunosti.
2.

Osnovna pitanja koja se ureuju predloenim zakonom

Predloenim zakonom mijenjaju se odredbe Zakona o patentu s ciljem osiguranja

pravne sigurnosti uspostavom primjerenog postupka provjere prvostupanjskih odluka DZIV-a
u upravnim predmetima za priznanje prava, kako patenta tako i ostalih prava industrijskog
vlasnitva, usklaenog sa zakonodavnim okvirom Republike Hrvatske (ponajprije Zakonom o
opem upravnom postupku kao lex generalisom u svim upravim postupcima te sa Zakonom o
sustavu dravne uprave), te uspostave pravovremenosti i neovisnosti u tim postupcima.
U tom kontekstu ovim zakonom ureuju se pitanja prestanka rada albenih vijea i
propisivanja prava podnoenja tube Upravnom sudu u Zagrebu na prvostupanjske odluke
DZIV-a u upravnim predmetima za priznanje prava patenta, a posredno i u svim ostalim
postupcima priznanja industrijskog vlasnitva budui da je ustrojstvo albenih vijea ureeno
Zakonom o patentu i na njega se, u tom pogledu, pozivaju ostali zakoni iz podruja
industrijskog vlasnitva u svojim odredbama. Propisivanjem nadlenosti samo jednog
upravnog suda (Upravni sud u Zagrebu) od etiri ope nadlena upravna suda nastoji se
osigurati mogunost ekonomine i uinkovite specijalizacije sudaca ponajvie u izrazito
sloenim i specifinim predmetima iz podruja patenata.

Predloenim zakonom se propisuje hitnost postupka pred Upravim sudom u Zagrebu,

iz kojeg razloga ti predmeti imaju prednost pred drugim predmetima te se odmah uzimaju u
rad. Razlog ovakvoj odredbi posljedica je praenja provedbe prava industrijskog vlasnitva
gdje je uoeno da brzina rjeavanja ovih pitanja svakako utjee na pravnu sigurnost stranaka u
postupku i s time povezanu njihovu opstojnost i konkurentnost na tritu. Ovakvom
odredbom pozitivno e se utjecati i poticati gospodarska kretanja i konkurentnost hrvatskog
gospodarskog sustava, to je u skladu sa Strategijom poticanja inovacija Republike Hrvatske
2014. - 2020. te Industrijskom strategijom Republike Hrvatske 2014. - 2020.
Nadalje, ovim zakonom ureuje se i prijelazno razdoblje od njegovog stupanja na
snagu do njegove potpune primjene, odnosno do zavretka svih zapoetih postupaka po sada
vaeem Zakonu o patentu. Iz tog razloga, a zbog neizvjesnosti vremenskog roka zavretka
velikog broja predmeta koji se nalaze u rjeavanju pred albenim vijeima, uz procjenu da e
se taj broj i poveati do stupanja na snagu ovoga zakona (rjeenja izdana po postojeem
Zakonu o patentu kojima traje pravo albe moraju se rijeiti prema postupku koji je bio na
snazi u vrijeme njihova pokretanja) te zbog ogranienog trajanja mandata predsjednika,
zamjenika predsjednika i lanova albenih vijea od 5 godina (sadanjem sazivu mandat
istjee 2020. godine), kao i injenice da im mandat moe prestati i ranije iz drugih okolnosti
(to moe dovesti do ponovnog prekida rada albenih vijea), ovim zakonom ureuje se da
albena vijea osnovana temeljem Zakona o patentu nastavljaju s radom do pravomonog
rjeavanja svih zapoetih postupaka u kojima je DZIV kao tijelo prvog stupnja donio rjeenje
prema odredbama toga Zakona te se propisuje mogunost potrebe i nain imenovanja
predsjednika i lanova albenih vijea, isto prema odredbama toga Zakona. Naposljetku,
ovim se zakonom propisuje i obveza usklaivanja Pravilnika o patentu s odredbama zakona.
3.

Posljedice koje e donoenjem zakona proistei

Predloenim zakonom postie se potrebna usklaenost Zakona o patentu sa Zakonom

o opem upravnom postupku te s pravnim ureenjem sustava dravne uprave u Republici
Hrvatskoj u pogledu provjere zakonitosti odluka DZIV-a u postupcima priznanja
industrijskog vlasnitva, ime se jaa pravna sigurnost.
Donoenjem ovoga zakona postavit e se pravni okvir za skraivanje postupka
provjere prvostupanjskih odluka DZIV-a u upravnim predmetima za priznanje patenta, a
posredno (prestankom rada albenih vijea) i ostalih prava industrijskog vlasnitva, s tri
stupnja na dva stupnja. Naime, s obzirom da je od uspostave albenih vijea 2008. godine
uvedeno dvostupanjsko upravno sudovanje, ne smatra se opravdanim postojanje ak tri
stupnja preispitivanja odluka DZIV-a, to dodatno usporava postizanje konanog cilja, a to je
pravna sigurnost stranaka u postupku. Ovaj efekt dodatno se pojaava propisivanjem hitnosti
ovih upravnih postupaka pred Upravnim sudom u Zagrebu, ime se procjenjuje postizanje
trajanja rjeavanja predmeta pred Upravnim sudom u Zagrebu u roku godine do godine i pol
dana od dana podnoenja tube, to je izuzetno neophodno u postupcima provedbe prava
patenta, koji postupci, s obzirom na izrazito dinamina i sve dinaminija kretanja razvoja
tehnike, a time i trita posljednjih godina, iziskuju im veu brzinu, a time i stabilnost,
odnosno sigurnost prometa roba i usluga te ravnopravnu trinu utakmicu. Trokovi stranaka
u postupku smanjili bi se utoliko to bi izostali trokovi albe u upravnom postupku.

Donoenje ovoga zakona iziskivat e i promjene s njim povezanih zakona iz podruja

industrijskog vlasnitva, i to Zakona o zatiti topografija poluvodikih proizvoda, Zakona o
igu, Zakona o industrijskom dizajnu i Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i
oznakama izvornosti proizvoda i usluga, u dijelu koji se odnosi na pravo albe i albena
vijea, te s ovim zakonima povezanih podzakonskih propisa.

III.

OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOENJE ZAKONA

Za provoenje ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u dravnom

proraunu Republike Hrvatske, budui da se ne oekuje da e ovaj zakon imati znatan utjecaj
na ukupni dravni proraun. Naime, potrebno je nastaviti osiguravati primjereno financiranje
rada albenih vijea za prijelazno razdoblje do rjeavanja svih nerijeenih albenih predmeta
od datuma ukidanja albenog postupka. Nakon to albena vijea prestanu s radom, ukupno
optereenje dravnog prorauna u pogledu postupaka priznanja, kako patenata tako i ostalih
prava industrijskog vlasnitva u upravnom postupku smanjit e se (upravni postupak provodit
e se samo u prvom stupnju).
U pogledu Upravnog suda u Zagrebu, prema ovom zakonu nadlenog za rjeavanje
upravnih sporova po tubama na odluke DZIV-a, donoenjem ovoga zakona takoer se ne
oekuje bitniji porast trokova njegovog rada. Upravni sudovi prvog stupnja upravnog
sudovanja su i sada nadleni za rjeavanje sporova po upravnim tubama na odluke albenih
vijea u postupcima priznanja patenta, odnosno industrijskog vlasnitva u cijelosti. Odnos
izmeu godinjeg broja tubi koje upravni sudovi sada zaprimaju na odluke albenih vijea u
pogledu svih postupaka priznanja industrijskog vlasnitva (prosjeno godinje 5, iako taj broj
nije pokazatelj stvarnog stanja iz ve ranije spomenutih razloga dugih prekida rada albenih
vijea) naspram broja tubi koji bi godinje zaprimao Upravni sud u Zagrebu na odluke
DZIV-a prestankom rada albenih vijea (prosjeno godinje 67) smatra se imbenikom koji
nee utjecati na znatnije poveanje trokova Upravnog suda u Zagrebu, niti e iziskivati
poveanje potrebnih ljudskih resursa.
Slina usporedba moe se povui i u pogledu specijalistikog usavravanja sudaca u
podruju intelektualnog vlasnitva. Budui da se sredstva za usavravanje sudaca osiguravaju
i sada u dravnom proraunu, jer upravni sudovi i sada sude po tubama na odluke albenih
vijea, mogue je uz postojee kapacitete i financijska sredstva organizirati dodatno
usavravanje sudaca u okviru suradnje Pravosudne akademije i DZIV-a, kao i usavravanje
koje je raspoloivo kroz suradnju s europskim organizacijama za intelektualno vlasnitvo
(Ured Europske unije za intelektualno vlasnitvo - EUIPO, ranije Ured za harmonizaciju na
unutarnjem tritu - OHIM, i Europska patentna organizacija - EPO). Propisivanjem
nadlenosti samo Upravnog suda u Zagrebu usavravanje e biti jo uinkovitije s obzirom na
potrebno osiguravanje specijalizacije samo na jednom upravnom sudu. Nakon prestanka rada
albenih vijea, preraspodjelom sredstava koja se osiguravaju za njihov rad (sada kao dio u
proraunu DZIV-a od kojeg su albena vijea formalno nezavisna), mogue je dodatno
intenzivirati, odnosno proiriti takva usavravanja i specijalizacije sudaca. Trokovi stranaka
u postupku smanjili bi se utoliko to bi izostali trokovi albe u upravnom postupku.

IV.

PRIJEDLOG ZA DONOENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Odredbama lanka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13)
predviena je mogunost da se zakon donese po hitnom postupku kada to zahtijevaju osobito
opravdani razlozi. Donoenje ovoga zakona po hitnom postupku potrebno je iz nekoliko
kljunih i osobito opravdanih razloga. Naime, budui da je svrha i cilj ovoga zakona njegovo
usklaivanje sa zakonodavnim okvirom (ponajprije Zakonom o opem upravnom postupku,
kao lex generalisom u svim upravim postupcima, te sa Zakonom o sustavu dravne uprave) i s
tim povezano sprjeavanje moguih postupaka za utvrivanje ustavnosti ovlatenja albenih
vijea na postupanje i donoenje odluka u albenim predmetima na odluke DZIV-a u
postupcima priznanja industrijskog vlasnitva, predlae se donoenje ovoga zakona po hitnom
postupku. Skraivanjem postupka donoenja ovoga zakona mogue je sprijeiti znatne
financijske posljedice povezane s otvorenom mogunou pokretanja takvih postupaka
(naknade tete).
Osim toga, hitno donoenje ovoga zakona potrebno je i radi kontinuiranog postojanja
rizika ponovnog zastoja u radu albenih vijea uslijed nedovoljnih sredstava za njihov rad
osiguranih u okviru dravnog prorauna, odnosno financijskog plana DZIV-a unutar dravnog
prorauna. Naime financijski plan DZIV-a, u okviru kojeg se osigurava financiranje rada
albenih vijea, sukladno restriktivnoj fiskalnoj politici iz godine u godinu se smanjuje te se
mogunost primjerenog financiranja rada albenih vijea kontinuirano dovodi u pitanje.
Svakim danom odgaanja donoenja ovoga zakona poveava se broj predmeta pred albenim
vijeima, ime se poveavaju i sredstva koje e biti potrebno osigurati za njihov rad. Nadalje,
treba istaknuti i potrebu otklanjanja poremeaja u gospodarstvu koji nastaju uslijed
dugotrajnih prekida rada albenih tijela, a ponavljanje takvih prekida je rizik s visokim
stupnjem vjerojatnosti nastanka i utjecaja na gospodarske subjekte, ime se izuzetno
negativno utjee i na pravednu trinu utakmicu i konkurentnost hrvatskog gospodarstva,
kako u europskim tako i u svjetskim okvirima.

7
KONANI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA
ZAKONA O PATENTU

lanak 1.
U Zakonu o patentu (Narodne novine, br. 173/03, 87/05, 76/07, 30/09, 128/10, 49/11 i 76/13),
u lanku 15. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
"(2) Protiv rjeenja Zavoda alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor pred
Upravnim sudom u Zagrebu.
(3) Postupak iz stavka 2. ovoga lanka je hitan.".
lanak 2.
U lanku 16. iza rijei: "Zakonom" briu se zarez i rijei: "te za podnoenje albe,".
lanak 3.
U lanku 57. stavku 6. toka 9. brie se.
lanak 4.
U lanku 57.a stavku 4. toka 4. brie se.
Dosadanja toka 5. postaje toka 4.
lanak 5.
Naziv Glave XI. alba, podnaslovi i naslovi iznad lanaka, te lanci 88. do 94. briu se.
lanak 6.
U lanku 95.m stavku 3. iza rijei: "Zavod" briu se zarez i rijei: "odnosno albeno vijee".
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 7.
Ministar nadlean za rad Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo uskladit e Pravilnik o
patentu (Narodne novine, br. 117/07, 3/11, 66/11, 145/12 i 85/13) s odredbama ovoga Zakona
u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 8.
(1) Upravni postupci zapoeti po odredbama Zakona o patentu (Narodne novine, br. 173/03,
87/05, 76/07, 30/09, 128/10, 49/11 i 76/13) u kojima je Dravni zavod za intelektualno
vlasnitvo kao tijelo prvog stupnja donio rjeenje do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovrit
e se po odredbama toga Zakona i propisa donesenih na temelju toga Zakona.

(2) albena vijea u podruju prava industrijskog vlasnitva osnovana temeljem Zakona o
patentu (Narodne novine, br. 173/03, 87/05, 76/07, 30/09, 128/10, 49/11 i 76/13) nastavljaju s
radom sukladno odredbama toga Zakona i propisa donesenih na temelju toga Zakona u
mandatu imenovanom do stupanja na snagu ovoga Zakona dok svi upravni postupci iz stavka
1. ovoga lanka ne budu pravomono rijeeni, nakon ega prestaju s radom.
(3) U sluaju da zbog razrjeenja predsjednika ili lanova albenih vijea iz stavka 2. ovoga
lanka ne bude mogue odrediti albeno vijee koje odluuje o albi, iznimno se moe
provesti postupak izbora i imenovanja predsjednika ili potrebnog broja lanova albenih
vijea sukladno lanku 92. Zakona o patentu (Narodne novine, br. 173/03, 87/05, 76/07,
30/09, 128/10, 49/11 i 76/13) za potrebe rjeavanja predmeta iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOENJE

Uz lanak 1.
lanak 15. stavci 2. i 3. mijenjaju se na nain da se propisuje da protiv rjeenja Zavoda nije
doputena alba, ve da se protiv takvih rjeenja moe pokrenuti upravni spor pred Upravnim
sudom u Zagrebu, uz odreenje hitnosti tih postupaka pred Upravnim sudom u Zagrebu.
Uz lanak 2.
U lanku 16. Zakona o patentu brie se dio odredbe radi usklaenja s lankom 1. ovoga
Zakona.
Uz lanak 3.
U lanku 57. stavku 6. Zakona o patentu brie se toka 9. radi usklaenja s lankom 1.ovoga
Zakona.
Uz lanak 4.
U lanku 57.a stavku 4. Zakona o patentu brie se toka 4. radi usklaenja s lankom 1. ovoga
Zakona.
Uz lanak 5.
Briu se odredbe koje ureuju sastav i ustrojstvo albenih vijea
Uz lanak 6.
U lanku 95.m stavku 3. Zakona o patentu brie se dio odredbe radi usklaenja s lankom 1.
ovoga Zakona.
Uz lanak 7.
Propisuje se obveza ministra nadlenog za rad Zavoda da u roku od 30 dana od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona uskladi Pravilnik o patentu s odredbama ovoga Zakona.
Uz lanak 8.
Propisuje se prijelazno razdoblje od stupanja na snagu ovoga Zakona do rjeavanja svih
zapoetih postupaka u kojima je Zavod kao tijelo prvog stupnja donio rjeenje po odredbama
sada vaeeg Zakona koji se moraju zavriti po odredbama toga Zakona. Za rjeavanje tih
predmeta predvia se nastavak mandata albenih vijea kako su imenovani do dana stupanja
na snagu Zakona, koji e za rjeavanje tih predmeta nastaviti s radom sukladno odredbama
sada vaeeg Zakona.
Uz lanak 9.
Propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

10
TEKST ODREDBI VAEEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

lanak 15.
(1) Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi upravni
postupak za priznanje patenta i konsenzualnog patenta te za izdavanje svjedodbe o dodatnoj
zatiti i obavlja druge upravne i strune poslove glede zatite izuma.
(2) Protiv rjeenja koje je u prvom stupnju donio Zavod doputena je alba o kojoj odluuje
albeno vijee u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Protiv rjeenja koje je u drugom stupnju donijelo albeno vijee moe se voditi upravni
spor u skladu sa zakonom o upravnim sporovima.
lanak 16.
Za postupke propisane ovim Zakonom, te za podnoenje albe, plaaju se pristojbe i naknade
trokova postupka u skladu s posebnim propisima.
lanak 57.
(1) Ako je podnositelj prijave ili nositelj patenta, unato dunoj panji koju su zahtijevale
okolnosti propustio u roku propisanom ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju
ovoga Zakona izvriti neku radnju u postupku pred Zavodom ega je neposredna posljedica
gubitak prava iz prijave patenta ili patenta, Zavod e dopustiti povrat u prijanje stanje, pod
uvjetom da podnositelj:
1. podnese prijedlog za povrat u prijanje stanje i izvri sve proputene radnje u propisanom
roku,
2. iznese okolnosti zbog kojih je bio sprijeen u roku izvriti proputenu radnju,
3. uplati upravnu pristojbu i naknadu trokova u skladu sa lankom 16. ovoga Zakona.
(2) Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se u roku od tri mjeseca raunajui od dana
kad je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje. Nakon isteka godine dana od datuma
proputanja roka prijedlog se ne moe podnijeti.
(3) Nakon isteka godine dana od datuma proputanja roka prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka
ne moe se podnijeti. U sluaju proputanja roka za plaanje godinje pristojbe za odravanje
patenta u vrijednosti, rok propisan u lanku 74. stavku 3. ovoga Zakona se uraunava u rok
od godine dana.
(4) Ako prijedlog za povrat u prijanje stanje ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga lanka,
Zavod e zakljukom naloiti podnositelju da u roku od dva mjeseca od njegova primitka
uredi prijedlog. Ako podnositelj ne postupi po zakljuku u propisanom roku, te ako prijedlog
za povrat u prijanje stanje nije podnesen u propisanom roku, Zavod e donijeti rjeenje o
odbacivanju prijedloga za povrat u prijanje stanje.
(5) Zavod prije donoenja rjeenja o prijedlogu za povrat u prijanje stanje obavjetava
podnositelja o razlozima zbog kojih prijedlog namjerava odbiti, u cijelosti ili djelomino, te
ga poziva da se u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti izjasni o tim razlozima.
(6) Prijedlog za povrat u prijanje stanje ne moe se podnijeti zbog proputanja roka za
sljedee radnje:
1. podnoenje prijedloga iz stavka 1. ovoga lanka,
2. podnoenje zahtjeva za produljenje roka,
3. podnoenje zahtjeva iz lanka 24. i 24.a ovoga Zakona,

11

4. podnoenje jednog od zahtjeva iz lanka 36. ovoga Zakona,

5. podnoenje prigovora iz lanka 43. stavka 1. ovoga Zakona,
6. podnoenje zahtjeva iz lanka 57.a,
7. dostavu prijevoda iz lanka 29. stavka 1. toka 3. i lanka 103. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,
odnosno lanka 108.e stavaka 2. i 4. ovoga Zakona,
8. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima sudjeluje vie stranaka,
9. podnoenje albe iz lanka 88. ovoga Zakona i poduzimanje ostalih radnji u postupku pred
albenim vijeem
(7) Svaka osoba koja je u dobroj vjeri iskoritavala ili obavila stvarne i ozbiljne pripreme za
iskoritavanje izuma koji je predmet objavljene prijave, u razdoblju izmeu gubitka prava iz
stavka 1. ovoga lanka i objave podatka o prihvaanju prijedloga, povrat u prijanje stanje
moe bez naknade tete nastaviti s takvim iskoritavanjem, u svrhu vlastitog poslovanja i
potreba vezanih uz takvo poslovanje.
(8) Sadraj objave u slubenom glasilu podataka o povratu u prijanje stanje utvruje se
Pravilnikom.
lanak 57.a
(1) Ako je podnositelj prijave ili nositelj patenta propustio u roku izvriti neku radnju u
postupku pred Zavodom ega je neposredna posljedica gubitak prava iz prijave patenta ili
patenta, moe podnijeti zahtjev za nastavak postupka u vezi s prijavom patenta ili patentom.
Zavod e dopustiti nastavak postupka, pod uvjetom da podnositelj:
1. podnese zahtjev za nastavak postupka i izvri sve proputene radnje u propisanom roku i
2. uplati upravnu pristojbu i naknadu trokova upravnoga postupka u skladu s lankom 16.
ovoga Zakona.
(2) Zahtjev za nastavak postupka moe se podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kad je
saznao za pravne posljedice iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Ako proputene radnje nisu izvrene u roku iz stavka 2. ovoga lanka Zavod e donijeti
rjeenje o odbacivanju zahtjeva za nastavak postupka.
(4) Zahtjev za nastavak postupka ne moe se podnijeti ako je proputen rok:
1. iz stavka 2. ovoga lanka,
2. za podnoenje zahtjeva iz lanka 24. i 24.a ovoga Zakona,
3. za podnoenje prijedloga iz lanka 57. ovoga Zakona,
4. za podnoenje albe iz lanka 88. ovoga Zakona i poduzimanje ostalih radnji u postupku
pred albenim vijeem
5. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima sudjeluje vie stranaka.
(5) Ako je Zavod udovoljio zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain
primjenjuju se stavci 7. i 8. lanka 57. ovoga Zakona.
XI. ALBA
1. Postupak povodom albe
PRAVO ALBE
lanak 88.
(1) Protiv rjeenja Zavoda donesenih u prvom stupnju, stranka ijem zahtjevu u cijelosti ili u
dijelu nije udovoljeno ima pravo albe u roku od 30 dana od dana dostave odluke.

12

(2) Druge stranke u postupku koji je okonan rjeenjem protiv koje se podnosi alba imaju
pravo biti stranke u albenom postupku.
SADRAJ ALBE
lanak 89.
Pored podataka koje mora imati svaki podnesak, alba treba sadravati:
1. naznaku rjeenja protiv kojeg se podnosi,
2. odreenu izjavu o tome da se rjeenje pobija u cijelosti ili u nekom dijelu,
3. razloge zbog kojih se alba podnosi,
4. obrazloenje albe, te sve dokaze kojima podnositelj albe potvruje svoje navode iz albe,
5. potpis podnositelja albe,
6. punomo ako se alba podnosi putem zastupnika.
ODLUIVANJE O ALBI
lanak 90.
(1) albeno vijee odluuje na sjednicama, veinom glasova.
(2) albeno vijee odluuje na temelju podnesaka stranaka, a kada smatra da je to potrebno ili
kada stranka u postupku to zahtijeva, moe odrediti odravanje usmene rasprave. Stranke se
na usmenu raspravu pozivaju najmanje 45 dana prije odravanja.
(3) Odredbe iz lanka 47. i 48., odnosno 81. i 83. ovoga Zakona primjenjuju se na
odgovarajui nain u rjeavanju albenog vijea o albi.
2. Sastav i ustrojstvo albenih vijea
ALBENA VIJEA
lanak 91.
(1) albena vijea u podruju prava industrijskog vlasnitva za odluivanje o albama protiv
odluka Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo (u daljnjem tekstu albena vijea)
osnivaju se kao neovisno tijelo za odluivanje o albi sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) U obavljanju svojih poslova albena vijea koriste peat s grbom Republike Hrvatske.
(3) Na sadraj zaglavlja akata albenih vijea primjenjuju se propisi kojima se ureuje sadraj
zaglavlja akata tijela dravne uprave.
(4) Sjedite albenih vijea je pri Zavodu. Zavod daje albenim vijeima na raspolaganje
radni prostor i opremu to su potrebni za obavljanje njihovih zadaa.
(5) Uredske i druge administrativne poslove za albena vijea obavlja Zavod
(6) Predsjednik albenih vijea (u daljnjem tekstu predsjednik) upravlja radom albenih
vijea.
(7) Predsjednik i lanovi albenih vijea neovisni su, nisu obvezani nikakvim uputama
ravnatelja Zavoda i svoje zadae obavljaju nepristrano i u skladu sa zakonom.
(8) Predsjednik i lanovi albenih vijea imaju poloaj neovisnih strunjaka a naknadu za
svoj rad primaju u skladu s Pravilnikom o naknadama za rad albenih vijea u podruju prava
industrijskog vlasnitva. Oni za vrijeme svog mandata u albenim vijeima mogu obavljati i
druge poslove i dunosti, te mogu istodobno biti slubenici i dunosnici Zavoda.

13

(9) Predsjednik, uz suglasnost ravnatelja Zavoda donosi Poslovnik o radu albenih vijea u
podruju prava industrijskog vlasnitva.
(10) Izabrani dijelovi rjeenja albenih vijea objavljuju se na slubenim internetskim
stranicama albenih vijea.
IMENOVANJE I RAZRJEENJE PREDSJEDNIKA I
LANOVA ALBENIH VIJEA
lanak 92.
(1) Predsjednika, dva zamjenika predsjednika i 14 lanova albenih vijea po javnom pozivu
imenuje ministar nadlean za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, na vrijeme od 5
godina, uz mogunost ponovnog izbora.
(2) Za predsjednika moe biti imenovan diplomirani pravnik koji je nakon poloenog
pravosudnog ispita 4 godine radio na pravnim poslovima vezanim uz intelektualno vlasnitvo
te koji je strunjak u podruju prava industrijskog vlasnitva.
(3) Za zamjenike predsjednika mogu biti imenovani:
- diplomirani inenjer koji je nakon poloenog dravnog strunog ispita 4 godine radio na
poslovima vezanim uz intelektualno vlasnitvo te koji je strunjak u podruju patentnog
prava, i
- diplomirani pravnik, diplomirani ekonomist ili profesor francuskog, engleskog ili hrvatskog
jezika koji je nakon poloenog dravnog strunog ispita 4 godine radio na poslovima vezanim
uz intelektualno vlasnitvo te koji je strunjak u podruju prava iga i industrijskog dizajna.
(4) Za lanove albenih vijea imenuju se:
- dva diplomirana pravnika s poloenim dravnim strunim ispitom koji su strunjaci u
podruju patentnog prava i prava topografija poluvodikih proizvoda s 4 godine radnog
iskustva na poslovima vezanim uz intelektualno vlasnitvo,
- pet diplomiranih inenjera s poloenim dravnim strunim ispitom koji su strunjaci u
podruju patentnog prava s 4 godine radnog iskustva na poslovima vezanim uz intelektualno
vlasnitvo, i
- sedam osoba koje su ili diplomirani pravnik ili diplomirani ekonomist ili profesor
francuskog, engleskog ili hrvatskog jezika i koje su strunjaci u podruju prava iga,
industrijskog dizajna i oznaka zemljopisnog podrijetla s 4 godine radnog iskustva na
poslovima vezanim uz intelektualno vlasnitvo.
(5) Predsjednika, njegove zamjenike i lanove albenih vijea, prije isteka vremena na koje
su imenovani, moe razrijeiti Vlada na obrazloeni prijedlog ravnatelja Zavoda:
- ako to sam zatrai,
- ako trajno izgubi sposobnost obavljanja dunosti zbog bolesti i sl. razloga,
- ako je osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obnaanja te dunosti,
- ako se utvrdi da je zlouporabio svoj poloaj,
- ako se utvrdi da je teko povrijedio zakon, ili pravila struke ili teko zanemario svoje
dunosti zbog ega je izazvao poremeaj u radu albenih vijea koji utjee na zakonito i
pravodobno izvravanje njegovih zadaa, ili
- kada navri 70 godina ivota.

14
ALBENO VIJEE U SVAKOM POJEDINOM SLUAJU
lanak 93.
(1) Imajui u vidu okolnosti i narav svakog pojedinog sluaja, predsjednik od osoba
imenovanih u skladu s odredbama lanka 92. ovoga Zakona, odreuje albeno vijee od tri
osobe koje odluuje o albi (u daljnjem tekstu: albeno vijee) i meu njima odreuje
predsjedatelja.
(2) Za lana albenog vijea iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti odreena osoba koja je
sudjelovala u donoenju odluke protiv koje se alba podnosi.
IZUZEE LANA ALBENOG VIJEA
lanak 94.
(1) lan albenog vijea iz lanka 93. ovoga Zakona izuzet e se od odluivanja o albi u
predmetu u kojem ima osobni interes, u kojem je prethodno sudjelovao kao zastupnik ili
punomonik jedne od stranaka, u kojem je sudjelovao u donoenju odluke povodom koje se
alba podnosi, ili ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.
(2) Izuzee moe zahtijevati stranka u postupku i imenovani lan. O izuzeu odluuje
ravnatelj Zavoda. Ravnatelj Zavoda je duan donijeti odluku u roku od 15 dana od dostave
zahtjeva za izuzee. Do odluke ravnatelja Zavoda, lan o ijem se izuzeu odluuje duan je
prekinuti svaki daljnji rad na predmetu. Protiv odluke ravnatelja Zavoda nije doputena alba,
ali se moe pokrenuti upravni spor.
(3) O podnesenom zahtjevu za izuzee ravnatelj Zavoda bez odgode obavjeuje predsjednika
i lana albenog vijea na kojeg se zahtjev za izuzee odnosi. Ako ravnatelj Zavoda odlui da
je imenovani lan izuzet, predsjednik mora bez odgode na njegovo mjesto imenovati drugog
lana.
lanak 95.m
(1) Postupak zbog povrede prava iz ovoga Zakona je hitan.
(2) Na postupke zbog povrede patenta se primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku
odnosno Ovrnog zakona.
(3) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede patenta Zavod, odnosno
albeno vijee e odmah uzeti u rad zahtjev za proglaenjem nitavim rjeenja o priznanju
patenta koji je podnesen prije ili u tijeku parnice i urno po njemu postupati. Sud e s obzirom
na okolnosti sluaja odluiti hoe li odrediti prekid postupka do konane odluke o zahtjevu za
proglaenje nitavim rjeenja o priznanju patenta.

15

Prilog:
-

Izvjee o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnou

OBRAZAC
IZVJEA O PROVEDENOM SAVJETOVANJU SA ZAINTERESIRANOM
JAVNOU O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O
PATENTU, S NACRTOM KONANOG PRIJEDLOGA ZAKONA
Naslov dokumenta
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o
patentu, s Nacrtom konanog prijedloga zakona
Stvaratelj dokumenta, tijelo koje Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo
provodi savjetovanje
Svrha dokumenta

Izvjee o provedenom savjetovanju sa

zainteresiranom javnou (javne rasprave). Svrha
Prijedloga iskaza je predloiti najbolju opciju kojom
se najbre i najekonominije postie cilj donoenja
predmetnog zakona, a to je jaanje pravne sigurnosti
u postupku zatite i ostvarivanja prava patenta kroz
osiguranje uinkovitog postupka preispitivanja
odluka DZIV-a te o tome provesti javnu raspravu.
Svrha Nacrta prijedloga zakona je dati prijedlog
uoblienja u pravna pravila odabrane opcije ukidanja
drugostupanjskog postupka na odluke DZIV-a prema
Zakonu o patentu i propisivanja mogunosti
pokretanja upravnog spora pred Upravnog suda u
Zagrebu te o tome provesti javnu raspravu.

Datum dokumenta

26.2.2016. godine

Verzija dokumenta

Prva

Vrsta dokumenta
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta
Jedinstvena oznaka iz Plana
donoenja zakona, drugih
propisa i akata objavljenog na
internetskim stranicama Vlade

Izvjee
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o
patentu, s Nacrtom konanog prijedloga zakona
Red.br. 9. Plana aktivnosti vezano za Godinji plan
normativnih aktivnosti RH 2015. temeljem lanka 9.
stavka 2. alineje 2. Zakona o procjeni uinaka
propisa

Naziv tijela nadlenog za izradu

nacrta
Koji su predstavnici
zainteresirane javnosti bili
ukljueni u postupak izrade
odnosno u rad strune radne
skupine za izradu nacrta?

Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo

Za potrebe izrade zakonskog prijedloga Dravni

zavod za intelektualno vlasnitvo osnovao je radnu
skupinu koju su inili predstavnici Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva uprave,
Ministarstva pravosua, Visokog upravnog suda,
Upravnog suda u Zagrebu, Hrvatske odvjetnike
komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske
komore patentnih zastupnika i zastupnika za igove
Je li nacrt bio objavljen na
O Nacrtu prijedloga zakona i Prijedlogu iskaza
internetskim stranicama ili na
provodila se javna rasprava putem aplikacije edrugi odgovarajui nain?
Savjetovanje od 26. studenoga do 28. prosinca
2015. godine. O otvaranju javne rasprave
Ako jest, kada je nacrt objavljen, objavljena je obavijest na internetskoj stranici
na kojoj internetskoj stranici i
Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo
koliko je vremena ostavljeno za
savjetovanje?
http://www.dziv.hr/hr/novosti/dziv-otvorio-novasavjetovanja-sa-zainteresiranom-javnosti-na-portaluAko nije, zato?
%E2%80%9Ee-savjetovanja%E2%80%9C,369.html

U sklopu javne rasprave provedeno je dana 10.

prosinca 2015. godine javno izlaganje materije.
Obavijest o javnom izlaganju objavljena je na
internetskoj stranici Dravnog zavoda za
intelektualno vlasnitvo

Koji su predstavnici
zainteresirane javnosti dostavili
svoja oitovanja?
ANALIZA DOSTAVLJENIH
PRIMJEDBI

http://www.dziv.hr/hr/novosti/javno-izlaganje-onacrtu-prijedloga-i--prijedlogu-iskaza-za-zakon-oizmjenama-i-dopunama-zakona-o-patentu,371.html
U okviru javnog savjetovanja nije bilo
primjedbi/prijedloga/miljenja.

Primjedbe koje su prihvaene

Primjedbe koje nisu prihvaene
i obrazloenje razloga za
neprihvaanje
Trokovi provedenog
savjetovanja

Trokova provedbe savjetovanja nije bilo.