Promjena boje lia kroz godinja doba

1.5.2016.

SAETAK
Za na problem zato lie mjenja boju kroz godinja doba koristili smo
metodu kromatografije jer smo pretpostavili da mora u listu biljke postojati
neka tvar koja liu daje boju a promjenom godinjih doba troi tu tvar te
time dogaa se promjena boje lia. U usporedi sa naom hipotezom
rezultati pokusa samo su potvrdili nau hipotezu da se u liu nalaze neke
tvari koje daju boju liu. U naem pokusu radili smo vie kromatografija
sa razliitim koliinama lia i alkohola koji su temelj naeg pokusa. U
ponovoljenom pokusu dobili smo indentine rezulate kao i u prvom pokusu.
Time smo potvrdili nau teoriju da u liu se nalaze neke tvari koje daju
liu boju potraili smo u dodatnoj literaturi koje su su to tvari i saznali
smo da su to pigmenti te da umjesto jedne tvari koja se troi u liu se
nalaze tri pigmenata koje lie stvara ovisno o dobu godinjih doba. Kroz
godinja doba se mjenja koliina suneve svjetlosti i temperatura koji su od
izuzetne vanosti jer time je uvjetovana promjena boja lia.

UVOD
Svatko voli lijepe boje jeseni, ali od kuda one dolaze? to se dogodi da
listovi promijene boju od zelene do ute, naranaste i crvene? Dio
odgovora je u tome da lie ima pigmente ili arene molekue, unutar sebe.
Spomenuti pigmenti proizvode hranu za stabla tijekom toplih i sunanih
mjeseci kroz proces fotosinteze. Fotosinteza je proces pri kojem je suneva
svijetlost aposrbirana sa strane biljaka koje tu energiju pretvaraju u
prehrambenu energiju, koja odrava lie zelenim. No, zima donosi
hladnije vrijeme, krae dane i ne toliko sunca i suneve energije, stablo
onemoguuje rad pigmenata preko zime. Dakle, ono to vidite u
promjenjivim jesenjim bojama je postupna promjena tih pigmenata.
Kada pogledate list, moete vidjeti rezultat meusobnog mijeanja svih tih
boja. Ali ako odvojimo pigmente molekule, moemo vidjeti svaki zasebno.
Jedna od metoda za odvajanje molekula zove se kromatografija, a pomou
toga mi emo probati dokazati kako lie mijenja boju.

MATERIJALI I METODE
Cilj naeg referata bio je dokazati postojanost zelenih ( Klorofil ), crvenih (
Antocijan) i utih ( Ksantofil ) pigmenata u liu, to smo i dokazali
pomou kromatografije na papiru. Kako bi izdvojili pigmente iz lia prvo
smo morali razvrstati lie po bojama(crvena, zelena, uta). Zatim smo
svako od lia odvojili u posude, pomijeali sa 96 postotnim alkoholom i
razdrobili, a zatim ostavili da se alkohol upije i dobili smo guste jednobojne
tekuine. Otopinu zelenog lia u alkoholu zatim smo izdvojili iz posude u
kemijsku au te u njoj vrili kromatografiju na papiru, nakon nekog
vremena, zelena boja se izdvojila i poela se penjati papirom, tako smo
dokazali zelene pigmente. Istim postupcima dobili smo i ute i crvene
pigmente.
Najvaniji je materijal nam je bio 96% alkohol pomou kojega smo iz lia
uspjeli izluiti pigmente iz lia na kuhinjski papir . Umjesto
kuhinjskog papira trebao bi se koristiti pravi kromatografski papir ali i
kuhinjski papir moe posluiti jer dovoljno dobro upija tekuinu pa se na
njemu mogu odvojiti pigmenti.Lie se prvo treba usitniti nakon toga smo
dodali u njega 96% alkohol koji je iz lia izolirao pigmente, tekuinu koju
smo dobili stavili smo u staklenke i u nju smo dodali nepokretnu fazu tj.
kuhinjski papir .Od ostalih materijala, koristili smo i kuhinjske ae,
posude, ravnalo, kare, akalice, kemijske ae itd.

Slika 2. 96%

Slika 1. Materijali koje smo koristili u pokusima

alkohol

Slika 3. Otopina nakon stavljanja 70% alkohola u lie

Slika 4. Otopina nakon stavljanja 96% alkohola u lie

Slika 5. Kromatografija

Slika 6. Kromatografija sa 96% i 70% alkoholom (razlike u nijansama pigmenata)

REZULTATI
Pokus smo uspijeno zavrili, pratili smo literaturu i ba poput
znanstvenice Sare Agee iji je ovakav znanstveni rad objavljen, dokazali
smo da su ba pigmenti u liu zasluni za mijenjanje boje svake jeseni
prije ispadanja. A ovo su nai zakljuci i najvanija svojstva svakog
pigmenta zasebno.
Klorofil (zelena boja) - Klorofil je potreban za fotosintezu, to je kemijska
reakcija koja omoguuje biljkama koristiti sunevu svjetlost za proizvodnju
eera kao izvor hrane. Drvee upojedinim zonama pohranjuje ove eere
za vrijeme zimskog mirovanja i tako ne trebaju aktivno praviti hranu
tijekom zime. Lie konstantno mora praviti klorofil jer im je potreban za
fotosintezu, pa kad prestanu, zelena boja nestane.
Ksantofil (uta boja) i karotenoid (naranasta boja) Ovi se pigmenti
takoer koriste u procesu fotosinteze, takoer postoje cijelog ljeta, samo ih
se ne vidi, jer su obino prekriveni i nadjaani jakim intenzitetom zelenog
klorofila. Ovi se pigmenti ne razgrauju brzo kao klorofil, pa se due
zadravaju tijekom jeseni. esto se nalaze u stvarima popu kukuruza,
mrkve, cvijea, i banana.
Antocijan (crvena boja)-Antocijanini se razlikuju od zelenog, utog i
naranastog pigmenta, jer se poinju pojavljivati nakon to biljka prestane
proizvoditi klorofil. Dakle, ovi pigmenti ne nalaze se u liu tijekom ljeta,
ve se pojavljuju u kasnu jesen . Antocijanini su vrlo intenzivne boje,
takoer daju boju poznatim namirnicama kao to su brusnice, crvene
jabuke, borovnice, trenje, jagode, ljive. Crveni pigmenti su vodotopljivi.

RASPRAVA
U svezi s naim problemom i naom hipotezom koju smo potvrdili pokusom
Dobili smo vrlo malo razliite, pa indentine rezulate kao i ostali
znastvenici koji su prouavali ovaj problem. Nai rezultati se razlikuju od
ostalih rezulata samo u malom intenzitetu boje pigmenata koje smo izluili
kromatografijom iz lia. Taj manjak intenziteta nastao je zbog razliitog
omjera lia i alkohola kojeg smo upotrijebili u naem pokusu te razdoblje
u kojem smo lie otkinuli sa drveta jer ve spomenuto koliina svjetlosti i
temperatu zraka dovodi do razlitog stvaranja pigmenata klorofila,
karotinoidi i Antocijanina koji uvjetuju boju lia. Mi smo samo potvrdili
njihovo postojanje u liu jer smo kromatografijom dobili razliite boje na
kromografskom papiru , Jer u liu jedne boje je dominirao najvie pigment
koji odreu je tu boju npr. Klorofil u zelenom liu domini jer ga ima
najvie te je zbog toga lie zeleno a samnjivanjem koliine svjetlosti i
temperature zraka klorofil se sve manje prozivodi i poinje se raspadati i
time dolazi do toga da karotinoid poinje dominirati i lie postaje uto,
karotinoida uvijek ima liu ali lie je zeleno zbog toga jer ima vie
klorofila koji liu daje zelenu boju. Za crveno lie je sasluan jedan drugi
pigment koji se zove antocijanin koji lie, jagode i ostale ini crvenima za
razliku od Karotonida on se ne prozvodi ljeti nego samo u jesen.
Znastvenici su mnogo vremena vjerovali da antocijanin stvara sluajno
boju, ali znastvenik Bill Hoch izveo je teoriju da lie stvara antocijani
zbog toga da se zatiti od sunca pogotovo od plavog spektra.

ZAKLJUAK
Kromatografijom na papiru uspijeno smo odvojili pojedine pigmente iz
otopine 96 postotnog alkohola i lia odgovarajue boje. uti pigment
(Ksantofil) za posude u kojoj se nalazila otopina alkohola sa utim liem
izdvojili smo i dobili na kromatografskom papiru uti pigment. Iz posude u
kojoj se nalazila otopina alkohola i zelenog lia na kromatografskom
papiru izdvojili smo zeleni pigment (Klorofil )
Taj postupak smo primjenili i na crvenom pigmentu ( Antocijan) te na
kromatografskom papiru iz posude sa crvenim pigmentom
Rezultati su ispali po oekivanju, pratili smo literaturu i uspijeno dokazali
postojanost pigmenata u liu te tako i zato lie mijenja boju.

LITERATURA
http://chemistry.about.com/cs/howtos/ht/paperchroma.htm
http://www.esf.edu/pubprog/brochure/leaves/leaves.htm
http://harvardforest.fas.harvard.edu/autumn-foliage-color

10