Vozacki Skripta

PROMETNI PROPISI I SIGURNOSNA PRAVILA
Skripta za brzo uenje
Izradio:
Ivan Ivanec, mag.ing.
Auto kola Kappa
urevac
Sadraj:
1 PROPISI U CESTOVNOM PROMETU ..................................................................................................................................... 6

1.1 UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM ............................................................................................................................... 6
1.2 MLADI VOZA................................................................................................................................................................ 6
1.3 OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA ........................................................................................................................ 7
1.4 KATEGORIZACIJA VOZILA ............................................................................................................................................. 8
1.5 IZRAZI U CESTOVNOM PROMETU ............................................................................................................................... 11
IZRAZI CESTA ................................................................................................................................................................. 11
VOZILO .......................................................................................................................................................................... 16
VOZA ........................................................................................................................................................................... 18
OSTALI IZRAZI ................................................................................................................................................................ 19
2 . PONAANJE SUDIONIKA U PROMETU SIGURNO PONAANJE ......................................................................................... 23
2.1 SIGURNO PONAANJ U PROMETU .............................................................................................................................. 23
2.1.1 NAELO POVJERENJA U PROMETU ...................................................................................................................... 23
2.1.2 DEFENZIVNA VONJA ........................................................................................................................................... 23
2.2 UOAVANJE PROMETNIH UVJETA I SITUACIJE (PERCEPCIJA) ..................................................................................... 25
2.2.1 SENZORNE SPOSOBNOSTI VOZAA...................................................................................................................... 25
2.2.2 RADNJE PRESTRONOSTI (provjere) .................................................................................................................... 26
3. OSTALI SUDIONICI U PROMETU ........................................................................................................................................ 27
3.1 PJEACI ........................................................................................................................................................................ 27
3.2 DJECA .......................................................................................................................................................................... 27
3.3 BICIKLISTI ..................................................................................................................................................................... 27
3.4 TRAKTORISTI................................................................................................................................................................ 27
4.VOZILO U FUNKCIJI SIGURNOSTI PROMETA ...................................................................................................................... 28
4.1.UREAJI VOZILA I DJELOVI VOZILA ............................................................................................................................. 28
Ureaji motora .............................................................................................................................................................. 28
Ostali ureaji za normalnu vidljivost vozilu; ................................................................................................................. 28
4.1.2UREAJ ZA OSVJETLJAVANJE CESTE.......................................................................................................................... 28
a).Ureaji za osvjetljavanje ceste; ................................................................................................................................ 28
b).Ureaji za oznaivanje vozila; ................................................................................................................................... 28
c.)Ureaji za davanje svjetlosnih znakova; ................................................................................................................... 28
2
Ivan Ivanec, mag.ing
Auto kola Kappa
d.)Koritenje svjetala za osvjetljavanje ceste u proemtu.............................................................................................. 29

4.2.OBVEZNA OPREMA U OSOBNOM AUTOMOBILU ....................................................................................................... 29
4.3 KONTROLNE LAMPICE NA KONZOLNOJ PLOI ............................................................................................................ 30
4.4 AKTIVNI I PASIVNI SIGURNOSNI ELEMENTI VOZILA .................................................................................................... 31
4.4.1 PASIVNI SUSTAVI: ................................................................................................................................................. 31
4.4.2 AKTIVNI SUSTAVI ................................................................................................................................................. 31
4.4.3
GUME NA VOZILU ......................................................................................................................................... 31
4.4.4 VUA PRIKLJUNOG VOZILA ............................................................................................................................... 32

4.5. VUA NEISPRAVNIH VOZILA....................................................................................................................................... 32
4.6 UPOTREBA SIGURNOSNOG TROKUTA ........................................................................................................................ 32
4.7.TERET NA VOZILU I U VOZILU...................................................................................................................................... 33
4.8.OZNAKE NA TERETNIM VOZILIMA .............................................................................................................................. 33
4.9.PRIJEVOZ OSOBA U VOZILU ........................................................................................................................................ 33
4.10. PROMETNA DOZVOLA .............................................................................................................................................. 34
4.11. EKONOMINA I RACIONALNA VONJA (EKO VONJA) ............................................................................................ 34
5. CESTA I NJENA OBILJEJA ................................................................................................................................................. 35
5.1VRSTE CESTE................................................................................................................................................................. 35
5.2 OBILJEJA CESTA ......................................................................................................................................................... 36
5.3 CENTRIFUGALNA SILA OBILJEJA SILA U ZAVOJU ................................................................................................... 36
5.4 ZAUSTAVNI PUT VOZILA .............................................................................................................................................. 37
5.5 RAZMAK IZMEU VOZILA............................................................................................................................................ 38
6. Znakovi u Prometu ............................................................................................................................................................ 39
6.1 OPENITO O PROMETNIM ZNAKOVIMA ..................................................................................................................... 39
6.1.1 ZNAKOVI OPASNOSTI ........................................................................................................................................... 39
....................................................................................................................................................................................... 39
6.1.2 ZNAKOVI IZRIITIH NAREDBI ................................................................................................................................ 40
6.1.3 ZNAKOVI OBAVIJESTI............................................................................................................................................ 40
6.1.4 DOPUNSKE PLOE ................................................................................................................................................ 41
6.2 SEMAFORI (Prometna svjetla za upravljanje prometom) ........................................................................................... 41
6.2.1 Prometnih svjetala (semofori) ............................................................................................................................. 41
6.2.2 Znaenje prometnih svjetala................................................................................................................................ 41
6.2.3 Svjetlosni znaci za prijelaz preko eljeznike pruge ............................................................................................ 42
3
Auto kola Kappa
6.3 OZNAKE NA KOLNIKU .................................................................................................................................................. 42

6.3.1 CRTE NA KOLNIKU ................................................................................................................................................ 43
6.4 ZNACI KOJE DAJU POLICIJSKI SLUBENICI RUKAMA I POLOAJEM TIJELA .................................................................. 44
6.5 ZVUNI I SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA (znakovi komunikacije izmeu vozaa) .................................................. 45
46.6 POKAZIVAI SMJERA ................................................................................................................................................. 46
7. PROMETNA PRAVILA ......................................................................................................................................................... 47
Sudionici u prometu su duni postupati: .......................................................................................................................... 47
7.1. UKLJUIVANJE VOZILOM U PROMET ......................................................................................................................... 47
7.2. KRETANJE VOZILA PO CESTI ....................................................................................................................................... 47
7.3. VONJA UNATRAG; .................................................................................................................................................... 48
7.4. POLUKRUNO OKRETANJE ......................................................................................................................................... 48
7.5. BRZINA VONJE .......................................................................................................................................................... 48
7.6. OGRANIENJA BRZINE KRETANJA U RH ..................................................................................................................... 49
7.7. PROMET RASKRIJEM ................................................................................................................................................ 49
7.8. PRAVILA PROPUTANJA VOZILA NA RASKRIJU......................................................................................................... 51
7.9. MIMOILAENJE .......................................................................................................................................................... 53
7.10 OBILAENJE ............................................................................................................................................................... 53
.......................................................................................................................................................................................... 53
7.11. PRETJECANJE ............................................................................................................................................................ 53
7.12. ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE ................................................................................................................................. 54
7.13.ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE .......................................................................................................... 55
7.14. ZABRANJENO PARKIRANJE ( doputeno zaustavljanje ) ......................................................................................... 55
7.15. PRIJELAZ CESTE PREKO ELJEZNIKE PRUGE ........................................................................................................... 55
7.16. PROMET AUTOCESTOM I BRZOM CESTOM ............................................................................................................. 56
7.17. PROMET TUNELOM .................................................................................................................................................. 56
7.18 VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA I VOZILA POD PRATNJOM ..................................................................... 57
1. VOZILA S PREDNOSTI PROLASKA (VSP) ..................................................................................................................... 57
2. VOZILA POD PRATNJOM (VPP) .................................................................................................................................. 57
3. VOZILA POD PRATNJOM ZA IZVAREDNI PRIJEVOZ(VPPI) .......................................................................................... 57
8. VONJA U NASELJU........................................................................................................................................................... 58
Bitna obiljeja vonje u gradu: .......................................................................................................................................... 58
9.VONJA IZVAN NASELJA .................................................................................................................................................... 59
4
Auto kola Kappa
9.1 RAZMAK ...................................................................................................................................................................... 59

9.2 PRETJECANJE ............................................................................................................................................................... 60
9.3 VONJA ZAVOJIMA...................................................................................................................................................... 60
9.4 VONJA NIZBRDICAMA ............................................................................................................................................... 60
9. VONJA U POSEBNIM UVJETIMA ..................................................................................................................................... 61
11.1 VONJA NOU ........................................................................................................................................................... 61
11.2 VONJA PO KII ......................................................................................................................................................... 61
11.3 VONJA PO MAGLI .................................................................................................................................................... 62
11.4 VONJA PO SNIJEGU ( ZIMSKI UVJETI ) ..................................................................................................................... 62
11.5 VONJA ZA VRIJEME JAKOG BONOG VJETRA.......................................................................................................... 62
10. POSTUPAK U SLUAJU PROMETNE NESREE ................................................................................................................ 63
Prometna nesrea ............................................................................................................................................................. 63
12. Prometi znaklovi.............................................................................................................................................................. 64
PROMETNI ZNAKOVI ......................................................................................................................................................... 64
ZNAKOVI OPASNOSTI .................................................................................................................................................... 65
ZNAKOVI IZRIITE NAREDBE ......................................................................................................................................... 69
ZNAKOVI OBAVJESTI...................................................................................................................................................... 74
ZNAKOVI OBAVJESTI ZA VOENJE PROMETA ............................................................................................................... 85
DOPUNSKE PLOE KAO NADOPUNA PROMETNIH ZNAKOVA ........................................................................................... 87
13.PREKRAJI, KAZNE I KAZNENI BODOVI ............................................................................................................................. 89
KAZNENI BODOVI .............................................................................................................................................................. 89
PREKRAJI I SANKCIJE U PROMETU................................................................................................................................... 90
5
Auto kola Kappa
1 PROPISI U CESTOVNOM PROMETU

1.1 UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM
UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM
tjelesna i duevna sposobnost
potrebno znanje i vjetine
posjedovanje vozake dozvole odreene kategorije (koristiti pomagla koja su upisana u vozaku
dozvolunaoale
KAD VOZA NE SMIJE ZAPOETI UPRAVLJANJE VOZILOM ?
ako u organizmu ima alkohola iznad propisane koliine
ako je pod utjecajem opojnih droga
ako je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan da je nesposoban za vonju
ako koristi lijekove na kojima je oznaeno da se ne smiju upotrebljavati prije ili za vrijeme vonje
OSOBA MOE STEI PRAVONA SAMOSTALNO UPRAVLJANJE VOZILOM ODREENE KATEGORIJE :
osoba koja je duevno i tjelesno sposobna upravljati vozilom
osoba koja je navrila minimalnu dob za upravljanje vozilom
OSOBA SA VOZAKOM DOZVOLOM B KATEGORIJE SMIJE UPRAVLJATI :
motornim vozilima F, G i AM kategorij
VOZAKA DOZVOLA:
nakon izdavanje vozake dozvole, vozaka se produuje svaki 10. godina
kad upravlja vozilom voza uvijek mora imati vozaku dozvolu i prometnu dozvolu
dokumente je zabranjeno ostavljati u vozilu
1.2 MLADI VOZA

Mladi voza je voza u dobi do 24 godine, ( AM , A1, A2,A, B bez obzira na kategorije )
OGRANIENJA BRZINE MLADIH VOZAA ( -10 km/h osim u naselju )
na autocesti - do 120 km/h
na brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet mot. Vozila do 100 km/ h
na cesti izvan naselja do 80 km / h
MLADI VOZA NE SMIJE UPRAVLJATI VOZILOM :
ako u organizmu ima alkohola iznad 0, 00
ako u organizmu ima opojnih droga
PRAVA VOZAA S OBZIROM NA STJEENE KATEGORIJE:
vozai motornih vozila kategorije B, C1, C ili D imaju pravo upravljati motornim vozilima tih kategorija i kad su im
dodane lake prikolice (do najvee doputene mase NDM = 750 kg)
voza ima pravo upravljati samo onim vozilima i kategorijama vozila to su upisana u vozakoj dozvoli.( sa B
kategorije ima pravo upravljati (AM - motokultivator i moped, F traktor, G - radni stroj i lake prikolice do 750 kg
NDM)
6
Auto kola Kappa
1.3 OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA

Sudionici u prometu duni su postupati:
prema prometnim pravilima,

prometnih znakova,
prometnim svjetlima,
znakovi ovlatenih osoba u prometu
Dunosti vozaa:
Vozilo drati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u
prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti
prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozae.
Kad prilazi pjeakom prijelazu, upravljati vozilom s

osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u sluaju potrebe,
moe pravodobno zaustaviti vozilo ispred pjeakog prijelaza
(obratiti panu na sve pjeake).
Obratiti osobitu panju te po potrebi zaustaviti vozilo na

slijepe osobe, osobe starije dobe, te djecu kad samostalno
sudjeluju u prometu.
7
Auto kola Kappa
Voza je duan zaustaviti svoje vozilo iza vozila javnog

prijevoza putnika ili pokraj autobusa kojim se obavlja prijevoz za
vlastite potrebe, zaustavljenog na stajalitu kad osobe, ulazei u to
vozilo, odnosno izlazei iz tog vozila, moraju prijei preko prometne
trake ili kolnika kojem se vozila kreu (pozornost i oprez ako ne
prelaze prometnu traku).
Voza je duan zaustaviti svoje vozilo iza vozila koje

organizirano prevozi djecu ako je zaustavljen na stajalitu ili kolniku
kojem se vozila kreu i pritom ima upaljene sve pokazivae smijera.
Vozila za organizirani prijevoz djece su oznaena posebnim znakom
za prijevoz djece.
1.4 KATEGORIZACIJA VOZILA

Vozaka dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u A1, A2, A, B, BE, C1, C1 E, C, C E, D1, D1 E, D, D E, F,
G, H i AM kategorije
Minimalna
Vozilo
dob (god.)
Kategorija Vozila koja pripadaju kategoriji
A1
motocikli radnog obujma motora do 125 cm3 i snage motora do

11 kW
16
A2
spadaju motocikli ija snaga ne prelazi 35 kW i iji omjer

snaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg, a ne potjeu od vozila ija je
snaga dvostruko vea i vie
18
motocikli sa ili bez bone prikolice
20/24
8
Auto kola Kappa
Minimalna
Vozilo
dob (god.)
motorna vozila, osim vozila A1, A2, A, F, G i M kategorije ija

najvea doputena masa ne prelazi 3.500 kg i koja su dizajnirana
i konstruirana za prijevoz ne vie od 8 putnika, ne raunajui
sjedalo za vozaa; motorna vozila ove kategorije mogu biti u
kombinaciji s prikljunim vozilom ija najvea doputena masa
ne prelazi 750 kg
18
BE
kombinacije vozila koje se sastoje od vunog vozila B kategorije i

prikljunog vozila, pri emu najvea doputena masa prikljunog
vozila ne prelazi 3.500 kg
18
C1
motorna vozila do 7.500 kg najvee doputene mase
18
C1E
vuna vozila kategorije C1 i prikljuna vozila ija najvea

doputena masa iznosi vie od 750 kg, s time da najvea
doputena masa tako nastale kombinacije vunog i prikljunog
vozila ne smije prelaziti 12.000 kg
18
motorna vozila ija je najvea doputena masa iznad 7.500 kg
19
CE
skupine vozila koje se sastoje od vunoga motornog vozila C

kategorije i prikljunog vozila ija najvea doputena masa iznosi
vie od 750 kg
19
D1
motorna vozila projektirana i izraena za prijevoz najvie 16

putnika uz vozaa i ija maksimalna duljina nije vea od 8 m;
motorna vozila ove kategorije mogu se kombinirati s prikolicom
ija najvea doputena masa nije vea od 750 kg
21
D1E
kombinacije vozila kada vuno vozilo kategorije D1 i njegova

prikolica ima najveu doputenu masu veu od 750 kg, ne
dovodei u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za
dotina vozila
21
9
Auto kola Kappa
Minimalna
Vozilo
dob (god.)
motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozaa

imaju vie od osam sjedala
21/24
DE
vuna motorna vozila D kategorije i prikljuno vozilo ija najvea

doputena masa iznosi vie od 750 kg
21/24
traktori sa ili bez prikolice
16
radni strojevi
16
pruna vozila - tramvaji
21
AM
mopedi i motokultivatori (max 4kw, 50ccm3, 50 km/h)
15
10
Auto kola Kappa
1.5 IZRAZI U CESTOVNOM PROMETU

IZRAZI CESTA
cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane
ceste na kojima se obavlja promet,
javna cesta je povrina od opeg znaenja za promet kojom

se svatko moe slobodno koristiti uz uvjete odreene ovim
Zakonom(Zakon o sigurnosti prometa na cestama) i koju je
nadleno tijelo proglasilo javnom cestom,
Djelimo ih na;meunarodna, dravna ,upaniska, lokalna,ostale
ces(1, 2)
1.)Moe biti namjenjena samo za motori promet;
(autocest,brza cesta i cesta namjenjena iskljuivo za promet
motornih vozila)
2.)Moe biti namjenjena za mjeovit promet; ostale ceste
(magistrala, lokalna ceste, zemljane ceste, umski putevi)
Javna cesta Mora imati suvremeni kolniki zastor (asvalt, beton
,kocke)
autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena
iskljuivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fiziki
odvojene kolnike trake (zeleni pojas, zatitnu ogradu i sl.) za
promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne
trake irine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena
i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nudi irine
najmanje 2,5 m, bez raskrija s poprenim cestama i
eljeznikim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u iji se
promet moe ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenim i
posebno izgraenim prikljunim prometnim trakama za
ubrzavanje ili usporavanje, odnosno prikljunim
rampama, kojom je omoguen siguran prometni tok
vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao
autocesta oznaena propisanim prometnim znakom,
11
Auto kola Kappa
brza cesta je javna cesta namijenjena za promet iskljuivo

motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolnike trake,
koja ima sva (bez raskrija) raskrija u dvije ili vie razina s
poprenim cestama i drugim prometnicama
(eljeznikim ili tramvajskim prugama), u pravilu
nema zaustavnih traka i koja je kao takva oznaena
propisanim prometnim znakom.
cesta namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila je

javna cesta s najmanje dvije prometne trake irine od po
najmanje 3,25 m, kojom je omoguen siguran
prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h,
po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja
mogu razvijati brzinu veu od 60 km/h i koja je kao
takva oznaena propisanim prometnim znakom.
kolnik je dio cestovne povrine namijenjen u prvom redu za

promet vozila, s jednom prometnom trakom ili vie prometnih
traka,
kolnika traka je uzduni dio kolnika namijenjen za promet
vozila u jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili vie
prometnih traka,
KOLNIK
Kolnika traka
Kolnika traka
Rubna bankina
12
Auto kola Kappa
prometna traka je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio

kolnika ija je irina dovoljna za nesmetan promet jednog reda
motornih vozila u jednom smjeru,
prometna traka za usporavanje je dio kolnika namijenjen za
iskljuivanje vozila iz prometnog toka na cesti,
prometna traka za zaustavljanje vozila u nudi je obiljeeni
uzduni dio kolnika na autocestama i na odreenim mjestima
na cestama vieg reda, kao i u tunelima, galerijama i sl.,
prometna traka za ubrzavanje je dio kolnika namijenjen za
ukljuivanje vozila u prometni tok sa sporedne ceste, odnosno
drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste (benzinskih crpki,
parkiralita, motela i sl.),
prometna traka za spora vozila je obiljeeni uzduni dio
kolnika namijenjen za vozila koja sporom vonjom (npr. na
uzbrdici) smanjuju protonost prometa,
biciklistika traka je dio kolnika namijenjen za promet

bicikala koji se prostire uzdu kolnika i koji je obiljeen
uzdunom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom
(prostire se uz rub kolnike trake).
13
Auto kola Kappa
biciklistika staza je izgraena prometna povrina

namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i
obiljeena propisanim prometnim znakom.
nogostup je posebno ureena prometna povrina

namijenjena za kretanje pjeaka, koja nije u razini s kolnikom
ceste ili je od kolnika odvojena na drugi nain,
obiljeeni pjeaki prijelaz je dio kolnike povrine

namijenjen za prelaenje pjeaka preko kolnika, obiljeen
oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti,
14
Auto kola Kappa
pjeaki otok je uzdignuta ili na drugi nain obiljeena

povrina koja se nalazi na kolniku i koja je odreena za
privremeno zadravanje pjeaka koji prelaze preko kolnika ili
ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa,
pjeaka zona je ureena prometna povrina u prvom redu

namijenjena za kretanje pjeaka, u kojoj nije dozvoljeno
kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom dozvolom,
naselje je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada

nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajui mu izgled ulice i ije
su granice oznaene prometnim znakovima za obiljeavanje
naseljenih mjesta,
zona smirenog prometa je podruje u naselju obiljeeno

propisanim prometnim znakom, u kojem se vozila ne smiju
kretati brzinom veom od brzine hoda pjeaka i u kojem je
djeja igra svugdje doputena,
15
Auto kola Kappa
raskrije je povrina na kojoj se kriaju ili spajaju dvije ceste

ili vie cesta, a i ira prometna povrina (trgovi i sl.) koja nastaje
krianjem, odnosno spajanjem cesta,
stajalite tramvaja ili autobusa je dio povrine ceste

namijenjen zaustavljanju tramvaja, odnosno autobusa radi
ulaska i izlaska putnika i koji je obiljeen prometnim znakom,
VOZILO
vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje
po cesti, osim djejih prijevoznih sredstava, prijevoznih
sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom
ili starije osobe, ako se pri tom ne kreu brzinom veom od
brzine ovjejeg hoda,
motorno vozilo je svako vozilo koje se pokree snagom

vlastitog motora, osim vozila koja se kreu po tranicama i
pomonih pjeakih sredstava,
16
Auto kola Kappa
osobni automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz

osoba koje, osim sjedala za vozaa, ima najvie osam sjedala,
laka prikolica je prikljuno vozilo ija najvea doputena

masa nije vea od 750 kg,
nosivost je doputena masa kojom se vozilo smije opteretiti

do najvee doputene mase odreene podzakonskim
propisima ili prema deklaraciji proizvoaa vozila s obzirom na
doputena optereenja nosivih sklopova,
masa vozila je masa vozila u stanju spremnom za vonju
(masa praznog vozila) u skladu s homologacijskim zahtjevima
ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se
prevozi na vozilu, ukljuujui i masu osoba koje se nalaze na
vozili I ukluujui masu prikljunog vozila ako je pridodano
vozilu
najvea doputena masa je masa vozila zajedno s njegovom
nosivou,
17
Auto kola Kappa
osovinsko optereenje je dio ukupne mase vozila u

vodoravnom poloaju kojim njegova osovina optereuje
vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,
VOZA
voza je osoba koja na cesti upravlja vozilom,
mladi voza je voza do 24 godine,
sudionik u prometu na cesti je osoba koja na bilo koji nain
sudjeluje u prometu na cesti,
sudionik u prometnoj nesrei je svaki sudionik u prometu na
cesti koji je na bilo koji nain sudjelovao u prometnoj nesrei,
pjeak je osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja

vozilom niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, (skejter, osoba na
rolama itd.)
18
Auto kola Kappa
OSTALI IZRAZI
zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na cesti u
trajanju do tri minute, osim prekida koji se ini da bi se
postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom,
parkiranje vozila je prekid kretanja vozila u trajanju duem
od tri minute, osim prekida koji se ini da bi se postupilo po
znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom,
mimoilaenje je prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje

se po istom kolniku kree iz suprotnog smjera, (u pravilu s
lijeve strane)
pretjecanje je prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje

se kree u istom smjeru, ,(u pravilu s lijeve strane)
19
Auto kola Kappa
obilaenje je prolaenje vozilom pokraj zaustavljenog ili

parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj
traci kojom se vozilo kree,( vozilo ili objekt)
proputanje vozila je radnja koju su u odreenim

sluajevima sudionici duni obaviti zaustavljanjem, smanjenjem
brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode i to na nain
koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju smjer ili
brzinu kretanja, (proputanje pjeak na zebra,proputanje
tjekom mimoilaenja vozila)
prestrojavanje je zauzimanje takvog poloaja s vozilom na

prometnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrija ili drugog
mjesta na cesti, iz kojeg se na siguran nain moe izvesti
naredna radnja vozilom (skretanje, okretanje, zaustavljanje i
sl.),
mijenjanje prometne trake je prelaenje vozilom iz jedne u

drugu prometnu traku za promet u istom smjeru zbog
prestrojavanja ili breg kretanja,
polukruno okretanje je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz

dotadanjeg smjera kretanja radi ukljuivanja u suprotni
prometni tok,
ometanje prometa je radnja u prometu kojom se nekoga
suprotno prometnim propisima prisiljava na promjenu
dotadanjeg naina sudjelovanja u prometu, (blicanje, zvuni
signal)
ugroavanje prometa je takav nain sudjelovanja u prometu
uslijed kojeg je nastupila neposredna opasnost nastanka
prometne nesree, (oduzimanje prednosti)
20
Auto kola Kappa
kolona je niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora,

radnog stroja i zaprenog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili
se kreu istom prometnom trakom u istom smjeru, pri emu su
brzina kretanja vozila i postupci vozaa meusobno uvjetovani i
izmeu kojih ne moe bez ometanja ui drugo vozilo,(strogo
zabranjeno pretjecanje ili obilaenje kolone vozila)
preglednost podrazumijeva konkretan prostor to ga

sudionik u cestovnom prometu moe vidjeti s mjesta na kojem
se nalazi,
smanjena vidljivost postoji ako zbog nepovoljnih

atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kie, praine,
dima i sl.) voza ne moe jasno uoiti druge sudionike u
prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na
cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju,
21
Auto kola Kappa
prometna nesrea je dogaaj na cesti, izazvan krenjem

prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno
vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeena
ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te
prometne nesree, ili je izazvana materijalna teta.
Nije prometna nesrea kada je radno vozilo, radni stroj,
motokultivator, traktor ili zapreno vozilo, kreui se po
nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s
nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu
prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pjeak i kada
tim dogaajem drugoj osobi nije prouzroena teta,
materijalna teta u prometnoj nesrei je teta nastala na
vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesrei ili na
objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na
cestama,
vozaka dozvola je javna isprava koju je izdalo nadleno
dravno tijelo i kojom se dokazuje pravo upravljanja odreenim
kategorijama vozila,
22
Auto kola Kappa
2 . PONAANJE SUDIONIKA U PROMETU

SIGURNO PONAANJE
2.1 SIGURNO PONAANJ U PROMETU
PREDUVJET ZA SIGURNO PONAANJE
meusobno potovanje
prometni odgoj I prometna kultura
meusobno uvaavanje
partnerski odnos u prometu
PROMETNA KULTURA ovisi o :
opoj kulturi sudionika u prometu
odgoju sudionika u prometu
motiviranosti sudionika za kulturno ponaanje u prometu
PONAATI SE KULTURNO U PROMETU
u skladu s prometnim propisima i sigurnosnim pravilima
uvaavati i potivati ostale sudionike u prometu
2.1.1 NAELO POVJERENJA U PROMETU
da svi sudionici u prometu poznaju prometne propise I sigurnosna pravila
da e se pravilno, propisno I sigurno ponaati
SUDIONICI U PROMETU PREMA KOJIMA SE NE SMIJE POUZDATI U NAELO POVJERENJA
djeca
biciklisti, vozai mopeda,traktoristi
osobe koje su vidno pod utjecajem alkohola
pokraj njih voziti uz poseban oprez
procjenjivati njihove namjere I proputati ih
2.1.2 DEFENZIVNA VONJA
voziti s predvianjem, izbjegavajui rizik
pravodobno i pravilno reagiranje
koncentracija na promet i poveana pozornost
pravodobno uoavanje opasnosti
procjenjivati namjere ostalih sudionika u prometu
TO ODVLAI POZORNOST VOZAA ZA VRIJEME VONJE ?
razgovor mobitelom, itanje i pisanje SMS poruka
traenje radio postaja, izmjena CD
reklamni pano uz kolnik
zgodna maca u minjaku
KORITENJE MOBITELA TIJEKOM VONJE
voza ga smije koristiti ako upotrebljava napravu koja omoguuje njegovo koritenje bez uporabe ruku
ne smije na nain koji bi umanjio mogunost reagiranja I sigurnog upravljanja vozilom
23
Auto kola Kappa
UTJECAJ ALKOHOLA, OPOJNIH DROGA I LIJEKOVA KOJI SE NE SMIJU KORISTITI PRIJE I ZA VRIJEME VONJE
voza ne smije upravljati niti poeti upravljati vozilom u prometu na cesti ako u organizmu ima alkohola iznad
0, 50 g/ kg
ako je pod utjecajem opojnih droga, ili ako koristi lijekove na kojima je oznaeno da se ne smiju koristiti prije i za
vrijeme vonje
Voza pod utjecajem alkohola :
u pravilu sporije reagira, tee procjenjuje brzinu i udaljenost
precjenjuje svoje sposobnosti
razgradnja alkohola u organizmu - tijekom jedan sati, prosjeno 0,1 g/ kg
ALKOMETAR - ureaj za utvrivanje koliine alkoholnih para u
izdahnutom zraku
VOZA koji je pod utjecajem opojnih droga :
agresivnosti,
haluciniranju
euforiji
UMOR KOD VOZAA
zijevanje, sklapanje oiju
slabi pozornost, koncentracija
reakcije vozaa su iznenadne i u pravilu netone
Alkometar
TO POVEAVA UMOR ?
vonja nou,
dugotrajna vonja autocestom
TO UINITI ?
odmah, na prikladnom mjestu, kratko se odmoriti ili proetati
ugodna mikroklima u vozilu smanjuje umor
24
Auto kola Kappa
2.2 UOAVANJE PROMETNIH UVJETA I SITUACIJE (PERCEPCIJA)

Vidljivost je uvjetovana dobi dana i vremenskim uvjetima (atmosferskim prilikama kao to su kia, snjeg, magla)
imbenici vidljivost;
neisto vjetrobransko staklo
brzinu vonje
duljini preglednosti,
2.2.1 SENZORNE SPOSOBNOSTI VOZAA
Senzorne sposobnosti koje bitno utjeu na uoavanje prometne situacije su razlikovanje boja I otrina vida.
Senzorne sposobnosti vozaa su; vid, sluh, njuh, osjet ravnotea i sl.
1.) Otrina vida
uoavanje malih razlika u obliku i veliini predmeta
voza sa slabijom otrinom vida - kasnije uoava prometnu situaciju
slaba prilagodba na svjetlo i tamu (akomodacija oka)
2) irina vidnog polja
prostor kojeg voza vidi bez pomicanja oiju
pri poveanju brzine vonje irina vidnog polja se smanjuje, zato to voza svoju
pozornost usmjeruje na veu udaljenost ispred vozila
irina vidnog polja smanjuje se kod;
vonja pod utjecajem alkohola I droge
emocionalna nestabilnost vozaa
3) Prilagodba oiju na svjetlo i tamu;
vana pri nonoj vonji
prilagodba na tamu traje mnogo due nego na svjetlost (opasnost prilikom ulaska I izlaska tunel)
4) Percepcija podrazumijeva sloeni psihiki proces doivljavanja prometne situacije.
Na percepciju utjee;
vrsta podraja (vid, sluh, njuh)
intezitet podraja (u uvjetima boje vidljivosti lake uoavamo prom.znakove)
psihofikom stanju organizma (umor, alkohol, droga)
5) Kvaliteta percepcije ovisi o;
brzini vonje,
udaljenosti s koje se uoava
sposobnostima vozaa
6) Voza mora stalno pratiti:
prometne uvjete na cesti kojom vozi
kretanje i ponaanje ostalih sudionika u prometu
25
Auto kola Kappa
2.2.2 RADNJE PRESTRONOSTI (provjere)

Voza uvijek mora;
voziti predviajui potencijalnu opasnost na cesti
pravilno I pravodobno reagirati na smetnje u vonji
Stalne procjene u vonji;
procjena brzine drugih vozila
procjena udaljenosti drugih vozila
Za vrijeme none vonje opasnosti;
pogrene i oteane procjene brzine te udaljenosti drugih vozila
zaslijepljivanje svjetlima vozila iz suprotnog smjera ( naroito ako je kolnik mokar )
Opasnosti gradske vonje;
podijeljenost panje
vonja prema navikama poznatom dionicom
sloene prometne situacije
Preduvjet vaan za uspjeno i sigurno gledanje iz vozila;
prilagodba sjedala i pravilan poloaj za upravljaem
pravilna prilagodba vozakih zrcala
Provjera prometnih uvjeta; (bitan redosljed)
1. unutarnje zrcalo,
2. vanjsko zrcalo ( prema smjeru kretanja )
3. pogled preko ramena ( mrtvi kut )
Provjera mrtvog kuta;
Nakon prometnih uvjeta i davanja pokazivaa smjera radi se provjera mrtvog kuta.
Provjera mrtvog kuta provjeravamo prometnih uvjeta s bonih strana vozila.
Mrtvi kut vozila

26
Auto kola Kappa
3. OSTALI SUDIONICI U PROMETU

3.1 PJEACI
Pjeaci koji se kreu kolnikom.
u pravilu, usporiti, saekati prolazak vozila iz suprotnog smjera I potom obii pjeaka
poveati pozornost I na potrebnom razmaku obii pjeaka
predvidjeti nepredvidive postupke pjeaka
kad nema nogostupa pjeaci se kreu uz ljevi rub kolnika (prema smjeru vonje vozila)
Pjeaci koji namjeravaju prijei kolnik gdje nije obiljeeni pjeaki prijelaz;
poveanom pozornou
procijenjivati namjere pjeaka
predvidjeti mogunost iznenadnog pretravanja pjeaka preko kolnika
biti spreman na iznenadno koenje
3.2 DJECA
Nikada ne primjeniti naelo povjerenja ( ponaanje nepredvidivo, nemaju promet.iskustva, zaokupljenost igrom )
voza uvjek mora biti spreman na koenje I pravodobno zaustavljanje vozila
proputanje djece
3.3 BICIKLISTI
tee se uoavaju na cesti

uvijek oekivati njihove iznenadne postupke
voziti na sigurnom bonom razmaku prilikom pretjecanja
lako mogu izgubiti ravnoteu ili stabilnost
3.4 TRAKTORISTI
esto stvaraju zastoje u prometu
esto upravljaju bez posjedovanja vozake dozvole te ne poznaju prometne propise
obaviti pretjecanje samo kad je to doputeni i sigurno (izvan naselja upotrebljavat zvuni signal upozorenjatrubu)
izvan naselja ne mogu se ukljuit na brzu cestu, autocestu te cestu namjenjeno iskljuivo motornim vozilima
u naselju moraju se drati prometne trake koja se prostire uz desni rub kolnika (ako postoji vie pormetnih traka
za jedna smjer vonje), osim u sluaju prestrojavanja za promjenu smjera kretanja i ukljuivanje u druge
prometne tokove.
27
Auto kola Kappa
4.VOZILO
PROMETA
FUNKCIJI
SIGURNOSTI
4.1.UREAJI VOZILA I DJELOVI VOZILA

Ureaji motora
elektrini ureaji - osigurati struju za pokretanje motora, i osigurati napajanje potroaa
za podmazivanje - smanjuje troenje izmeu pokretnih dijelova motora i odvod topline
za hlaenje motora - osigurati i odravati radnu temperature motora
za napajanje gorivom - osigurava dobavu goriva iz spremnika do motora
za odvod ispunih plinova - odvode i proiuje ispune plinove
Ostali ureaji za normalnu vidljivost vozilu;
ureaj za provjetravanje i grijanje
za upravljanje vozilom osigurati lako,brzo i sigurno mijenjanje smjera vonje
za zaustavljanje osigurati lako i sigurno zaustavljanje vozila
koji omoguuju normalnu vidljivost vjetrobran,prozorska stakla,brisai, perai, voz.zrcala
uredaj za osvjetljavanje i oznaavanje vozila te davanje svjetlosnih znakova
Katalizator ureaj koji dodatno proiava ispune plinove, te tako titi od zagaivanja okolia (uinak 90% proiivanje
ispunih plinova).
4.1.2UREAJ ZA OSVJETLJAVANJE CESTE

a).Ureaji za osvjetljavanje ceste;
glavna svjetla( kratka
od 40 80 m, duga
min 100m )
svjetla za maglu ( do 35 metara )

svjetlo za vonju unatrag ( bijele boje )
b).Ureaji za oznaivanje vozila;
prednja pozicijska svjetla ( bijela )
stranja pozicijska svjetla ( crvena )
stranje svjetlo za maglu ( crveno )
svjetlo stranje registarske ploice
katadiopteri ( crveni )
c.)Ureaji za davanje svjetlosnih znakova;
pokazivai smjera ( ute boje )
stop-svjetla ( crvena ) uporabom radne(none ) konice
ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera
28
Auto kola Kappa
d.)Koritenje svjetala za osvjetljavanje ceste u proemtu

za vrijeme vonje danju u zimskom razdoblju raunanja vremena koriste se dnevna ili kratka svjetla
vozai mopeda i motocikla moraju uvijek imati upaljena kratka svjetala
u normalnim vremenskim uvjetima nou u pravilu koriste se dugo svjeto
u pravilu nou izvan naselja u koriste se dugo svjeto
u pravilu nou u naselja koriste se dugo svjeto + kratko svjetlo (kod veeg osvjetljenosti naselja = kratko svjetla)
U uvjetima magle koriste se svjetla za maglu ili kratka svjetla (u koloni vozila ugasit stranja svjetla za maglu)
Svjetla na vozilu
4.2.OBVEZNA OPREMA U OSOBNOM AUTOMOBILU

1.
2.
3.
4.
5.
sigurnosni trokut
rezervni kota, osim ako voza ima pjenu za krpanje gume
rezervne arulje
reflektirajui prsluk
kutija prve pomoi ( s oznakom HRN 1112 )
(Vue za vuu vozila i aparat za gaenje poara ne smatra
se obveznom opremom)
Obvezna oprema osobnog automobila

29
Auto kola Kappa
4.3 KONTROLNE LAMPICE NA KONZOLNOJ PLOI
--- tlak motornog ulja

-- odmah, na prikladnom
mjestu zaustaviti,
iskljuiti motor
--- provjeriti razinu ulja
--- temperatura rashladne tekuine

--- odmah, na prikladnom mjestu
zaustaviti, iskljuiti motor
--- provjeriti razinu tekuine u sustavu
za hlaenje motora
--- punjenje akumulatora

--- iskljuiti se iz prometa
--- provjeriti klinasti remen
--- predgrijavanje
dizelskog motora
--- greka u radu motora
---- ukljuena duga svjetla
--- ukljuena kratka svjetla
--- prednja svjetla za maglu
---- stranje svjetlo za maglu
--- svi pokazivai smjera
---- aktivirana parkirna

konica ( runa )
---- koritenje sigurnosnih pojaseva
---- ABS nije u funkciji(
---- katadiopteri crvene boje

--- motorna vozila kvadrat, a prikljuna vozila trokut
30
Auto kola Kappa
4.4 AKTIVNI I PASIVNI SIGURNOSNI ELEMENTI VOZILA

4.4.1 PASIVNI SUSTAVI:
Sigurnosni pojas koriste sve osobe u vozilu, osim osoba koje imaju lijeniku potvrdu da iz zdravstvenih razloga ne mogu
koristiti pojas
Nasloni za glavu
smanjiti rizik od ozljede glave prilikom sudara
smanjiti rizik od ozljede vratnih kraljeaka prilikom naleta drugog vozila
4.4.2 AKTIVNI SUSTAVI
Radna ( nona ) konica
omoguiti vozau zaustavljanje vozila na brz i uinkovit nain bez obzira na nagib ceste
omoguiti vozau zaustavljanje vozila na brz i uinkovit nain bez obzira na brzinu vonje
mora djelovati podjednako na kotae koji se nalaze na istoj osovini
Parkirna konica ( runa konica ) osigurati vozilo u zakoenom poloaju
ABS sustav ( anti blocking system ) sprijeiti blokiranje kotaa pri naglom intenzivnom koenju
4.4.3
GUME NA VOZILU
Gume na vozilu ublaavanje udara koji nastaju zbog neravnina na cesti, prijenos sila prilikom vonje i koenja na
cestu kojom se vozilo kree, a montiraju se na nain tako da na istoj osovini ( prednjoj, zadnjoj ) moraju biti gume istih
karakteristika po dimenzijama, nosivosti i vrsti.
Razlikujemo ljetne i zimske gume(oznaka m+s)
Najmanja doputena dubina utora guma ---- 1,6 mm
Najmanja doputena dubina utora ljetnih guma na koje se mogu montirati lanci za snijeg ---- 4,0 mm
Oznake guma;
195/65 irina i visina gume
R 15
radijalna guma i promjer naplatka ( felge ) u Colima (2,54 cm = cola)
91 T
nosivost gume
V
brzinu do 190 km/h ( oznake prema tablicama )
Neispravan tlak zraka u guma;
a.) premali tlak zraka u gumama
produljenje puta koenja, slabije prianjanje
bre troenje, zagrijavanje guma, vea potronja goriva
b.) preveliki tlak u gumama
produljenje puta koenja,
neravnomjerno troenje guma
Provjera tlaka zraka u gumama
posebno prije duljih relacija
redovito kontrolirati tlak u gumama
kada je oteano okretanje kotaa upravljaa ( upravljaa)
Oznake propisanih tlakova u gumama; (od 2 do 2.5 bara)
prema propisanim uputama proizvoaa vozila
na poklopcu spremnika goriva
31
Auto kola Kappa
4.4.4 VUA PRIKLJUNOG VOZILA

motorno vozilo u prometu na cesti (osim na autocesti, brzoj cesti) smije vui najvie dva prikljuna
vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno prikljuno vozilo za prijevoz osoba
produljuje se put koenja
produljuje se put pretjecanja
najvea brzina na svim cestama osim na autocest iznosi 80 km/h a na autocesti 90 km/h
prikljuna vozila imaju katadioptere trokutastog oblika (svjetla za oznaavae vozila)
4.5. VUA NEISPRAVNIH VOZILA

Zbog neispravnosti se smiju vui sva vozila osim bicikla, mopeda i motocikla.
Oznaavanje vozila s dva sigurnosna trokuta; jedan s prednje strane vozila koje vue, drugi sa stranje strane
neispravnog vozila.
VUA VOZILA MOGUA JE;
a).Pomou uetana (3 5 metra)
Uvjet:ISPRAVAN UPRAVLJAKI I KOIONI SUSTAV
NA VOZILU
b.) Pomou krute veze (razmak moe bit i manji
do 3 metra (vua elinom ipkom))
Uvjet:ISPRAVAN SAMO UPRAVLJAKI SUSTAV,
KONICE MOGU BITI NEISPRAVNE NA VOZILU
KOJE SE VUE.VOZILO KOJE VUE DRUGO VOZILO
POMOU KRUTE VEZE MORA BITI VEE MASE OD
VUENOG VOZILA
Oznaivanje vue vozila
Ogranienja;
najvea doputena brzina 40 km/h
vozila koja se vuku ne smiju se ukljuiti na autocestu, brzu cestu osim; ako je neispravnost nastala na
autocesti, vua je doputena samo do prvog izlaza s autoceste.
vuenim vozilom se ne smiju prevoziti osobe (samo voza)
osoba koja upravlja neispravnim vozilom mora imati vozaku dozvolu one kategorije vozila kojoj pripada
vozilo koje se vue.
da bi se vozilo vuklo autocestom ne mora biti plaena cestarina za oba vozila
4.6 UPOTREBA SIGURNOSNOG TROKUTA

Voza je duan obiljeiti svoje vozilo posebnim znakom za oznaavanje vozila (Sigurosnim trokutom)
kada je bio prisiljen zaustaviti vozilo na mjestu ili dijelu ceste gdje je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje
kada je vozilo zaustavljeno na kolniku na mjestu gdje ga vozai vozila koja nailaze ne mogu ili teko mogu
pravodobno uoiti na mjestu prometne nesree
kad je zaustavljena kolona vozila ( dva trokuta jedan pored drugoga)
kad je zaustavljen ili parkirao na cestama samo namijenjena za promet motornih vozila(auto cesta-kvar na
vozilu)
Trokut kad vue vozila;
na prednju stranu vunog vozila i stranu stranu vuenog vozila
kad postoji zastoj kolone vozila tada se postavljaju 2 sigunosna trokuta jedan do drugoga
32
Auto kola Kappa
Sigurnosni trokut se postaviti na najmanje 100 metara ispred vozila u navedenim situacijama, voza je duan ukljuiti i
sve pokazivae smjera na vozila
4.7.TERET NA VOZILU I U VOZILU

Vozilo se smije opteretiti do nosivosti koja je upisana u prometnu dozvolu
Teret rasporeen tako ;
da ne smanjuje stabilnost vozila i ne oteava upravljanje
da ne zaklanja svjetlosne i signalne ureaje
da ne smanjuje preglednost iz vozila
da se ne rasipa po cesti
da ne ugroava sigurnost ostalih sudionika u prometu
teret smije premaiti na vozilu najudaljeniju toku na prednjoj i stranjoj strani vozila najvie 1 metar
Na stranjoj strani oznaiti;
danju crvenom tkaninom
nou i u uvjetima smanjene vidljivost I svjetlom ili reflektirajuom tvari crvene boje
4.8.OZNAKE NA TERETNIM VOZILIMA

(VPPI)
Vozilo koje prati izvanredni prijevoz; 1. ukljueno rotacijsko svjetlo ute boje
2. natpis na krovu vozila IZVANREDNI PRIJEVOZ
a) po potrebi zaustaviti svoje vozilo i propustiti vozilo kojim se obavlja izvanredni prijevoz
b) po potrebi pomaknuti vozilo to blie desnom rubu kolnika
c) obvezno potivati upute osoba iz pratnje
d) voziti iza tog vozila dok se ne ukae prilika za sigurno pretjecanje
Vozilo za prijevoz opasnih tvari,
Oznaava se s pravokutna ploa naranaste boje s crnim rubom s prednje i
stranje strane.
Ploe za oznaavanje
vozila za prijevoz opasnih
tvari, eksplozivni, zapaljivi
4.9.PRIJEVOZ OSOBA U VOZILU

Onoliko osoba koliko je upisano u prometnoj dozvoli, odnosno koliko ima ugraenih sjedala.
Osobe koje se prevoze ne smiju ometaju vozaa u vonji, uskakati, iskakati iz vozila, voziti se na vanjskim dijelovima
vozila, naginjati se van, voziti se u prtljaniku, voziti se u kamp-prikolici
Na prednjem sjedalu se ne smije prevoziti dijete nie od 1.5 metara (iznimno smije dijete do tri godine u
privrenoj sjedalici koja mora biti okrenuta nasuprot smjeru vonje, i iskljuenim zranim jastucima)
Dijete nie od 1.5 metara
sjediti na posebnom postolju ili sjedalici za dijecu
33
Auto kola Kappa
4.10. PROMETNA DOZVOLA

Do isteka njezina vaenja, vlasnik vozila je duan obaviti tehniki pregled vozila
vlasnik vozila starijeg od dvije godine mora u roku od 12 mjeseci na tehnikog pregleda
vlasnik novog vozila --- u roku 24 mjeseca od prvog tehnikog pregleda
Na tehnikom pregledu;
tehnika ispravnost vozila
udovoljavaju li oprema i ureaji propisanim uvjetima
Ako vlasnik vozila ne produlji valjanost prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka njezina vaenja vratiti
prometnu dozvolu i registarske ploice i odjaviti vozilo.
4.11. EKONOMINA I RACIONALNA VONJA (EKO VONJA)
redovito i pravilno odravati vozilo

prati vozilo na predvienim mjestima za to ( autopraonice )
ne ubrzavati naglo
izbjegavati esta i nagla koenja
voziti prilagoenim brzinama
voziti u optimalnom podruju broja okretaja motora
za vrijeme hladnog rada motora, voziti lagano, bez naglih ubrzavanja i izbjegavati vonju velikim brzinama
redovito kontrolirati tlak u gumama
34
Auto kola Kappa
5. CESTA I NJENA OBILJEJA

5.1VRSTE CESTE
Podjela prema drutveno, politikim i gospodarskim kriterijima;
a) AUTOCESTE, BRZE CESTE I CESTE NAMIJENJENE ISKLJUIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA
b) CESTE IZVAN NASELJA(upaniske ceste, magistrala)
c) CESTE U NASELJU (lokalne ceste i magistrale koje prolaze naseljenim mjestima)
OBILJEJA AUTO-CESTE
dvije fiziki odvojene kolnike trake(3.5 m)
raskrija u dvije ili vie razina ( nadvonjaci, petlje, nema
klasinih raskrija )
trake za zaustavljanje vozila u nudi
trake za ubrzavanje i usporavanje (spajanje prometnih
tokova)
minimalna zagarantiran brzina prometnog toka od 80
km/h te ogranienj brzine na 130 km/h,mlad 120 km/h
OBILJEJA BRZE CESTE
jedna ili dvije razdvojene kolnike trake
raskrija sa poprenim cestama u dvije ili vie razina
u pravilu nema zaustavne trake za vozila u nudi
vozil koja ne mogu razviti veu brzinu od 60 km/h ne
smiju se ukljuit na brzu cestu
ogranienje brzine na 110 km/h,mladi 100 km/h
CESTA NAMJENJENE ISKLJUIVO ZA PROMET MOTORNIH

VOZILA
dvije prometne trake (3.25 m irine)
raskrija sa poprenim cestama u razina
nema zaustavne trake za vozila u nudi
vozil koja ne mogu razviti veu brzinu od 60 km/h ne
smiju se ukljuit na brzu cestu
dvosmjeran promet
ogranienje brzine na 110 km/h,mladi vozai 100
OSTALE CESTE:
upaniske ceste(magistrale), lokalne ceste ili nerazvrstane ceste
jedna ili dvije prometne trake
raskrija sa poprenim cestama u razina I vie razina
dvosmjeran promet, jednosmjerni promet
promet za sve vrste vozila
izvan naselja ogranienje brzine 90 km/h mladi
vozai 80 km/h
u naselju 50 km/h svi vozai
35
Auto kola Kappa
5.2 OBILJEJA CESTA

OBILJEJA CESTE KOJA UTJEU NA POVEANJE SIGURNOSTI VONJE
vea irina kolnika i prometne trake
broj kolnikih traka i prometnih traka
dobra preglednost ceste
hrapav kolniki zastor
OBILJEJA CESTE KOJA SMANJUJU SIGURNOST VONJE
otri zavoji, i prijevoji, podvonjak, nadvonjak, vijadukt
opasne nizbrdice, uzbrdice
glatki kolniki zastor,
udarne rupe na kolniku, kolotrazi (udubine na kolniku nastale oteivanjem kolnika od strane teretnih vozila)
PRIANJANJE GUMA NA CESTI BOLJE :
u uvjetima kada je kolnik hrapav
u uvjetima kada je kolnik suh
5.3 CENTRIFUGALNA SILA OBILJEJA SILA U ZAVOJU

Centrifugalna sila nastoji:
izbaciti vozilo iz zavoja
prevrnuti vozilo u zavoju
Centrifugalna sila se poveava i negativno utjee na stabilnos vozila u
zavoju ako:
vea masa vozila
vea brzina kretanja
manji polumjer zavoja (otri zavoj)
Kad je centrifugalna sila vea od raspoloive bone sile trenja , dolazi do
zanoenja (predupravljanje), odnosno do klizanja (podupravljanje) vozila
u zavoju ovisno o teitu vozila.
POSTUPAK SAVLADAVANJA ZAVOJA (VONJA ZAVOJEM) :
drati se desno ruba kolnika prilikom ulaska u zavoj
smanjiti stupanj prenosa i po potrebi prikoit prije samog zavoja
do sredine zavoja usporava
od sredine zavoja postepeno dodavati gas
Centrifugalna sila
36
Auto kola Kappa
5.4 ZAUSTAVNI PUT VOZILA

Zautavni put vozila je put koje vozilo prijee od trenutka kada je voza uoio opasnost na cesti pa do potpunog
zaustavljanja vozila a sastoji se od : puta reagiranja i puta koenja (a+b)
a.) PUT REAGIRANJA - put koji prijee vozilo od trenutka kada je voza uoio opasnost na cesti pa do njegove reakcije
Ovisi o :
brzini vonje
vremenu reagiranja vozaa ( psiho-motorike sposobnosti vozaa, pozornost vozaa )
sloenost prometne situacije,(vonja u naselju = vie prometnih zahtjeva)
starosna dob vozaa (stariji vozai regiraju sporije)
Zakljuak puta reagiranja s obzirom na brzinu:
2 puta vea brzina = 2 puta vei zaustavni put vozila
Kako smanjiti put reakcije:
smanjiti brzinu vozila
pozorno vozit
b.) PUT KOENJA - put koji vozilo prijee od trenutka kada voza pritisne
na papuicu konice pa do potpuno zaustavljanja vozila
Ovisi o :
brzini vonje,
stanju kolnika, (mokar kolnik, dvostruko dui put koenja)
optereenju vozila (vea masa, dui put koenja)
vrsti i stanju guma (nove, zimske ,ljetne gume)
Zasutavni put =Put reagiranja + put
stanju konica (istroenost konica)
koenja
Zakljuak puta koenja s obzirom na brzinu vozila:
Put koenja s obzirom na vremenske uvjete;
na mokrom kolniku dvostruko dui zaustavni put vozila
2x
a na snijegu etvorstruki dui zaustavni put vozila
4x
na ledu ili poledici osmorostruku dui zaustavni put vozila
8x
Brzina vozila
Km/h
50 km/h
50 km/h
70 km/h
70 km/h
90 km/h
90 km/h
Vremenski uvjeti
Put rakcije
(desetica x3)
Put koenja
(desetica x
desetca)
Suho
5x3=15m
5x5=25
Kia
5x3=15m
5x5=25 (x2)50m
Suho
7x3=21m
7x7=49
Snijeg
7x3=21m
7x7=49 (x4)196m
Suho
9x3=27m
9x9=81
Kia
9x3=27m
9x9=81(x2)162 m
Primjer izrauna zaustavnog puta vozila
Zaustavni put
vozila(put
reakcije+put
koenja
40 m
65m
70 m
196 m
109 m
189 m
c.) SIGURNOSNI RAZMAK ZAUSTAVNOG PUT (sigurnosni razmak)

Zaustavnom putu vozila dodaje se sigurnosni razmak od 3 do 5 metara.
37
Auto kola Kappa
5.5 RAZMAK IZMEU VOZILA

Voza je duan drati potreban razmak kad se kree iza drugog vozila, tako da ne ugroava sigurnost prometa.
Razmak moe biti odreen prometnim znakovima ili nekom od metoda za odreivanje razmaka.
Razmak vozila ovisi o :
brzini vonje
stanju kolnika
optereenju vozila
psiho-fizikim sposobnostima vozaa
o vrsti te stanju konica i guma
Razmak izmeu vozila moe se odreivati:
1. Zaustavni put vozila uvean za sigurnosni razmak
2. Metoda odreivanja razmak pomou brojanja u sekundama (u pravilu 2 sekunde, 1 sekunda za put reakcije i
druga za koenje vozila)
3. Ostale metode: metoda pola brzine( 90 km/h,razmak = 45 metara ), metoda iskustva ili procjena temeljem
iskustva
1. Zaustavni put vozila uvean za sigurnosni razmak
70 km/h =
75 metara
razmaka
Suhi kolnik
7x3=21m
put reakcija
7x7=49m
put koenja
70 m + 5 m sigurnosni
razmak
2. Metode odreivanja razmaka pomou brojanja(sekunde)

1. metoda 2 sekunde, u pravilu se koristi metoda dvije sekunde u normalnim uvjetima
2. metoda 1 sekunde , metoda jedne sekunde koristi se u koloni, gradu i prilikom pretjecanja
3. 3-5 sekundi koriste mladi i neiskusni vozai
4. Razmak 4-5 sekundi za vrijeme vonje iza opasnih tvari te biciklista ili motociklista koji se neprimjerno ponaaju u
prometu, zimski uvjeti na cesti, te slabo osvijetljen tunel
Razmak se dodreuje pomou metode brojanja u sekundama od nekog fiksnog objekta na cesti. Kad zadnji kraj
vozila koje se nalazi ispred nas proe pokraj objekta, (stupi na cesti i sl.) poinjemo odbrojavati dvije sekunde i ako nae
vozilo ne doe do fiksnog objekta znai da imamo dovoljan razmak izmeu vozila. Ako vozilo doe do fiksnog objekta
prije nego li nabrojio dvije sekunde tada smanjimo brzino i poveamo sigurnosni razmak na dvije sekunde s obzirom na
vozilo ispred nas.
38
Auto kola Kappa
6. Znakovi u Prometu
ZNAKOVI U PROMETU MOGU BITI; prometni znakovi, semoforska prometna svjetla, oznake na kolniku,
ovlatene osobe u prometu (prometni policajac i dr.), zvuni i svjetlosni znaci voaa
6.1 OPENITO O PROMETNIM ZNAKOVIMA

Voza u prometu mora:
prepoznati i razumjeti prometni znak
postupiti u skladu s njegovim znaenjem
Prometni znakovi stavljaju do znanja sudionicima u prometu:
opasnosti koje im prijete na cesti ili dijelu ceste (znakovi opasnosti)
zabrane, ogranienja i obveze kojih se moraju pridravati (znakovi izriitih naredbi)
potrebne obavijesti za siguran nesmetan tok prometa (znakovi obavijesti)
Privremeni prometni znakovi obiljeavaju (naranasti prometni znakovi):
opasnosti privremenog obiljeja
privremena ogranienja i zabrane
Znaenje prometnog znaka odreeno:
oblikom prometnog znaka,
simbolom na prom prometnog znaku
Prometni znakovi se itaju :
u smjeru vonje odozdo prema gore
slijeva na desno
Smjer itanja znakova; uzbrdica
nizbrdica
Na mjestima na kojima postoji opasnost da ih vozai nee na vrijeme uoiti, prom.znakovi se postavljaju s lijeve i
desne strane kolnika, te iznad kolnika.
6.1.1 ZNAKOVI OPASNOSTI
Upozoravaju:
na opasnost koja prijeti vozau na cesti
na prirodu opasnosti koja prijeti vozau na cesti kojom vozi
Oblik; istostranini trokut ija je jedna stranica u vodoravnom poloaju,

a vrh nasuprot njoj okrenut je prema gore, osim iznimke oblika
Postavljanje:
na cesti izvan naselja u pravilu 150 250 m ispred opasnog mjesta
na cesti u naselju 100 150 m ispred opasnog mjesta
Iznimka postavljana znaka
Postavljanje znakova 100 - 150 m

naselje,150 250 izvan naselja ili
na samom mjestu
Iznimka oblika
Andrijin kri
39
Auto kola Kappa
6.1.2 ZNAKOVI IZRIITIH NAREDBI

Mogu biti
1.zabrane
2.ogranienja
Iznimka oblika
3.obveze vozaa
Oblik; u pravilu je oblik kruga, iznimke je znak stop i znak nailazak nailazak
na cestu s prdnou prolaska (izvrnuti trokut)
Nailazak
na cesti s
prednou
prolaska
Obavezno
zaustavlja
nje
Postavljanje;
neposredno na mjestima od kojih poinje obveza pridravanja naredbe izraene znakom
ako su postavljeni na odreenoj udaljenosti ispred mjesta od kojeg vrijede , dodaje se dopunska ploa
6.1.3 ZNAKOVI OBAVIJESTI

Pruaju obavijesti o cesti kojom se kreu;
a. prestanku vaenja znakova izriitih naredaba
b. nazivima mjesta kroz koja cesta prolazi
Iznimka oblika
Cestu s
prednou
prolaska
c. udaljenosti do odreenih mjesta
d. objektima uz cestu i sve druge potrebne obavijesti
Na samom mjestu
Oblik; u pravilu, oblik kvadrata ili pravokutnika, a mogu biti i oblik kruga (znakovi prestanka izriitih naredbi)
Postavljanje; neposredno na mjestima obavjesti osim u sluaju dopunskih poa koji oznauju udaljenost ili smjer vaenja
prometnog znaka.
40
Auto kola Kappa
6.1.4 DOPUNSKE PLOE

Poblie odreuju znaenje prometnog znaka.
Znak vrijedi nakon

600 metara
Znak vrijedi u duljini

od 600 metara od
znaka
Znak obavjeuje o
smjeru pruanja
glavne ceste
Znak vrijedi samo za

teretne automobile
6.2 SEMAFORI (Prometna svjetla za upravljanje prometom)

6.2.1 Prometnih svjetala (semofori)
Prometna svjetala slue za upravljanje prometom na raskrijima. Mogu biti kao stalna ili privremena regulacija
(radovi na cesti), te takoer upravlja prelaskom ceste preko eljenikog prijelaza
6.2.2 Znaenje prometnih svjetala
zabranjen prolazak
vozila
oblici strelica na
crvenoj optici
oblici strelica na
zelenoj optici
(voenje prometnih
tokova)
skori prestanak zabrane

prolaza prije pojave
zelenog svjetla
prometna svijetl za
biciklisti
slobodan prolaz
vozila
zabrana ili
doputenjeprometa
uzdu prometnog
traka iznad kojeg se
znak nalazi
zabrana prolaza,
osim za ona
vozila koji se
sigurno ne
mogu zaustavit
ispred raskrija
svjetla za
biciklisti i pjeaki
dopunska
svjetlea
strelica,doputa
skretanje u
smjeru strelici uz
propustanje svih
vozila
skretanje toka
prometa s
prometnog traka
iznad kojeg se
znak nalazi
pribliavanje
vlaka(naizmjenino
paljenje)
slobodan prolaz
tramvaja u smjeru
ravno
slobodan prolaz
tramvaja u smjeru
desno
Zeleno treptavo svjetlo skori prestanak slobodnog prolaska kroz raskrije, slobodni prolazak
uto treptavo svjetlo (iskljuen semafor) - voziti uz povean oprez I potivate ostalu signalizaciju
Semoforizirana prometna svjetla (semofori) - ponitavaju prometne znakove
41
Auto kola Kappa
6.2.3 Svjetlosni znaci za prijelaz preko eljeznike pruge

pribliavanja vlaka (najava, naizmjenino paljenje crvenih svjetlosnih signala))
polubranik ili branik je u zatvorenom poloaju
zaustaviti vozilo i ekati podizanje branika
izmjenino paljenje dvaju crvenih svjetala
svjetlosnom znaku (pribliavanje vlaka) moe biti pridodan i ureaj za davanje zvunih znakova
6.3 OZNAKE NA KOLNIKU

Svrha kolnikih oznaka je usmjeravanje, obavjetavanje i voenje sudionika u prometu.
Postoje uzdune i poprene oznake kolnika, te natpisi na samom kolniku.
a) U pravilu oznake su bijele boje (veina oznaka)
b) Oznake oznaene utom bojom su;
1. oznake mjesta na kojima je zabranjeno
parkiranje
2. naprave za
policajac)
smirivanje
prometa(leei
3. parkiralina mjesta za osobe s invaliditetom
4. stajalita vozila javnog prijevoza putnika

(bus,taxi,tramvaj)
5. prometne trake namijenjene za vozila javnog

prijevoza putnika(bus,taxi,tramvaj)
6. privremena regulacija prometa
7. biciklistike i pjeake trake i staze
Oznake oznaene utom bojom
42
Auto kola Kappa
6.3.1 CRTE NA KOLNIKU

Sredinja razdjelna crta za razdvajanje dvosmjernih povrina
Rubna crta oznaava rub vozne povrine kolnika
Puna uzduna crta dijeli prometnu povrinu na kolnike, odnosno prometne trake;
zabrana prelaska vozila preko uzdune crte
zabrana kretanja vozila po uzdunoj crti
Isprekidana uzduna crta dijeli kolnikna kolnike, odnosno prometne trake
Kratka isprekidana;
kao crta vodilja u raskriju
kao crta za odvajanje traka za vozila javnog prijevoza putnika
Dvostruka puna razdjelna crta djeli kolnik na kolnike trake a javljaju se u tunelima, prilazima tunelima, na cestovnim
graevinama( mostovi,vijadukti )
Dvostruka isprekidana razdjelna crta za obiljeavanje prom.traka sa izmjenjivim smjerom kretanja na kojima je promet
upravljan semaforima
Dvostruka kombinirana crta ( puna I isprekidana )
doputeno pretjecanje samo u jednom smjeru
vaea crta , blia u smjeru vonje
Smjerokazni stupii za oznaavanje ruba kolnika (kad se razmak izmeu stupia smanjuje kod pribliavanje zavoja)
1.
s desne strane u smjeru vonje crvene boje
2.
s lijeve strane u smjeru vonje bijele boje
tapovi za snijeg uz rub kolnika u zimskim uvjetima oznauju rub kolnik
Puna uzduna crta
Isprekidana uzduna crta
Crta upozorenja(sredinja
razdjelna crta)
Kratka isprekidana crta
Dvostruka puna razdjelna

crta
Dvostruka isprekidana
razdjelna crta
Dvostruka kombinirana
crta(pretjecanje)
Najava zavretka pretjecanja
Prestrojavanje na dva blia

krianja
Skretanje prometa
Poprene isprekidane i
pune crte na raskriju
Crte i polja za preusmjeravanje

prometa
Strelica vie smjerova
Strelica jedan smjer
Natpis na kolniku
Mjesto zabrane zaust. i parki.
43
Auto kola Kappa
6.4 ZNACI KOJE DAJU POLICIJSKI SLUBENICI RUKAMA I POLOAJEM TIJELA

Policajac okrenut bonim stranama tijela;
slobodan prolazak za vozila koja
nailaze s bonih strana policajca
odgovara zelenom svjetlu na
semaforu
Policajca okrenut leima, odnosno prsima;
zabrana prolaska za sve sudionike
u prometu koji nailaze iz smjera u
kojemu su okrenuta lea odnosno
prsa policijskog slubenika
ovaj znak odgovara znaenju
crvenog svjetla na semaforu
Desna ruka podignuta okomito uvis;
obvezno zaustavljanje za sva vozila,
osim za ona vozila koja se u
trenutku kad je ovaj pokazan, ne
mogu vie na siguran nain
zaustaviti
odgovara utom svjetlu na
semaforu
Ispruena ruka sa otvorenim dlanom

polic.slubenik;
obvezno zaustavljanje za vozaa
kojemu se daje znak
pratiti znak policijskog slubenika
Desna ruka vodoravno predruena;

zabrana prolaska za sve sudionike
u prometu iji smjer kretanja sijee
smjer ispruene ruke policijskog
slubenika
zabrana za sve sudionike koji
nailaze iz smjera prsa - lea
44
Auto kola Kappa
Lagano mahanje rukom gore dolje

policiskog slubenika;
smanjenje brzine za vozilo prema
kojemu se daje znak
poveati pozornost
Kruno kretanje rukom policiskog

slubenika; ubrzanje kretanja za
vozilo u ijem smjeru se daje znak
rukom
Znaci vidaljke prometnog policajca (ili

ostali ovlatenih osoba u prometu);
Jedan
zviduk
zvidaljkom
polic.slubenika; poziv sudion.u
prometu da obrate pozornost na
polic.slubenika
Vie uzastopnih kratkih zviduka;
upozorenje da je odreeni sudionik
u prometu postupio protivno
zahtjevu Policijskog slubenika
6.5 ZVUNI I SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA (znakovi komunikacije izmeu vozaa)

Zvuni znak u prometu voza duan osobito upotrijebiti:
ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja ne obraaju panju na kretanje vozila
prije ulaska u nepregledan i uzak zavoj na cesti izvan naselja
prije pretjecanja ili obilaenja na cesti izvan naselja, ako bi postojala opasnost ako taj znak ne bi bio dan
U pravilu umjesto zvunog znaka, voza upotrebljava svjetlosni znak;
kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala,
naizmjeninim paljenjem dugih i kratkih svjetala( blicanje) pri tom voditi rauna da se time ne zasljepljuju
vozai koji nailaze iz suprotnog smjera
Pod svjetlosnim znakovima upozorenja smatraju se:
pokazivai smjera (migavci)
stop- svjetla
svi pokaivai smjera
45
Auto kola Kappa
46.6 POKAZIVAI SMJERA

Pokazivai smjera spadaju pod svjetlosne znakove upozorenja a daju se ureajima za davanje svjetlosnih
znakova u prometu (pokazivai smjera, svi pokazivai smjera te stop-svjetlo) te su ute boje (osim stop svjetla=crvene)
boje) i daju se kod najave promjena smjera (lijevi ili desni pokaziva smjera). Pokazivai smjera moraju biti upaljeni
tjekom cjele radnje promjene smijera
Pokazivai smjera ukljuujemo:
skretanje uljevo
skretanje udesno
prestrojavanje
pretjecanje
obilaenje
iskljuivanje ili ukljuivanje u promet
Udaljenost kad ukluujemo pokaziva smjera;
na cesti izvan naselja u pravilu od 100 150 metara prije izvoenja radnje(5 -9 sekundi)
na cesti u naselju u pravilu oko 50 metara prije izvoenja radnje(3-5 sekundi)
u pravilo po potrebi
Voza mora ukljuiti sve pokazivae smjera na vozilu :

1. kada namjerava znatnije smanjiti brzinu vonje
2. za vrijeme kretanja vozila unatrag
3. kada je brzina vonje nia za vie od polovice najvee doputene brzine na cesti , 90km/h = ispod 45 km/h
4. kada je vozilo zaustavljeno na kolniku na brzoj cesti ili cesti namjenjenoj iskljuivo za vozila na motorni pogon
5. kada je bio prisiljen zaustaviti vozilo na dijelu ceste gdje je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje vozila
46
Auto kola Kappa
7. PROMETNA PRAVILA
Sudionici u prometu su duni postupati:
A. prometnih pravila
B. prometnih znakova
(nema znakovi, semofori, ovlatene osobe)

( ponitavaju prom.pravila)
(nema semofra i ovlatenih osoba)
C. semafora
( ponitavaju prom.znakove na raskriju )
D. naredaba ovlatenih osoba ( ponitavaju semafore )
Voza na cesti:
ne smije ugroavati ili ometati druge sudionike u prometu
ne smije ih prisiljavati na promjenu dotadanjeg naina sudjelovanja u prometu
Prije zapoinjanja neke radnje vozilom u prometu;
voza mora uvjeriti se da radnju moe obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ( vozaka zrcala,
pogled preko ramena ) (mrtav kut vozila)
Voza je duan obavijestiti;
druge sudionike u prometu o svojim namjerama jasnim i pravodobnimupozorenjem dajui im znak pomou
pokazivaa smjera, pokaziva smjera mora biti ukljuen za cijelo vrijeme obavljanja radnje
7.1. UKLJUIVANJE VOZILOM U PROMET

ukljuiti pokaziva smjera
propustiti sva vozila i pjeake koji se kreu cestom na koju se ukljuuje
voza koji se ukljuuje sa zemljane ceste na cestu sa suvremenim kolnikim zastorom duan je zaustaviti vozilo,
propustiti sva vozila i ukloniti blato s kotaa ako ga ima
ako se sa stajalita ukljuuje vozilo javnog prijevoza putnika
voza je duan omoguiti mu ukljuivanje,ali pri tome voditi rauna o drugim vozilima i pjeacima
7.2. KRETANJE VOZILA PO CESTI

prometnom trakom koja se protee uz desni rub kolnika (desnom strano kolnika)
ako je prometna traka obiljeena -sredinom prometne trake
ako prometne trake nisu obiljeene -blie desnom rubu kolnika
Kretanje vozila na cesti u naselju:
na kolniku na kojem postoji dvije ili vie prometnih traka za kretanje u jednom smjeru, doputeno je
kretanje svim prometnim trakama
voza ne smije koristiti prometnu traku koja se ne prostire uz desni rub kolnika ako svojom vonjom
ometa vozae iza sebe (mora se voziti desnom trako) vozai mopeda, traktora, radnog stroja i bicikla , te
vozila koja ne mogu na ravnoj cesti razviti veu brzinu od 40 km/h ne smiju koristiti prom.traku koja se
ne prostire uz desni rub kolnika(moraju se voziti krajnjom desnom prometnom trakom)
Na cesti s kolnikom za promet vozila u oba smjera na kojemu postoje tri prom.trake
voza se ne smije kretati prom.trakom koja se nalazi uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja ( srednja
traka za pretjecanje )
47
Auto kola Kappa
7.3. VONJA UNATRAG;

a. prometne uvjete iza vozila
b. propustiti vozila koja dolaze iza vozila
c. voziti samo na kraem dijelu ceste, i u pravilu onom stranom kojom smo se do tad kretali unaprijed
d. samo ako se ne ugroavaju ili ne ometaju ostali sudionici u prometu
Vonja unatrag je ZABRANJENA ;
na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila
u tunelu, na mostovima, nadvonjacima,podvonjacima, vijaduktima
u blizini nepreglednih mjesta ( zavoji i prijevoji )
7.4. POLUKRUNO OKRETANJE

Polukruno okretanje je radnja okretanja vozila za 180 stupnjeva pri kojoj voza nastavlja vonju u suprotnom smjeru od
dotadanjeg smjera;
jednom postupku
vie postupka
Polukruno okretanje je ZABRANJENO;

1. na cesti s jednosmjernim prometom
2. na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila
3. u tunelu, na mostovima, nadvonjacima,podvonjacima, vijaduktima
4. u blizini nepreglednih mjesta ( zavoji i prijevoji )
5. na mjestima gdje je to zabranjeno postavljenim prometnim znakom, ili oznakom na kolniku (zaklanjanje)
7.5. BRZINA VONJE

Voza je duan brzinu kretanja prilagoditi;
prema stanju kolnika ( suh, mokar, snijeg, blato, lie na kolniku )
prema osobinama I stanju ceste ( zavoji, prijevoji, kvaliteta ceste )
prema vidljivosti i preglednosti
prema atmosferskim prilikama ( sumrak, magla, poloaj sunca, kie )
prema gustoi prometa
prema stanju vozila, tereta na vozilu,
prema osobnim vjetinama i sposobnostim
tako da vozilo moe pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom na cesti,
da moe postupiti prema prom.znaku ogranienja brzine, ili prema znakovima opasnosti
Voza ne smije bez opravdanih razloga voziti sporo tako da ometa druge sudionike u prometu, voza koji se kree sporije
od prometnog toka na odreenom dijelu ceste iza kojeg se stvorila kolona vozila duan je;
na prvom pogodnom mjestu iskljuiti se iz prometa i propustiti kolonu vozila
ukljuiti sve pokazivae smjera
voza koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja
48
Auto kola Kappa
voza vozila ija je brzina kretanja nia za vie od polovice

najvee doputene brzine na cesti ( npr.na autocesti vozilo sporije od 65 km/h)
7.6. OGRANIENJA BRZINE KRETANJA U RH

IZVAN NASELJA OGRANIENJE BRZINE
90 km/h najvea doputena brzina na cesti izvan naselja,

( 80 km/h mladi vozai )
110 km/h najvea doputena brzina na brzoj cesti, i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motor.vozila
(100 km/ h mladi vozai )
Iznmka OGRANIENJE NA SVIM CESTAMA IZVAN NASELJA
a). Brza cesta, cesta namjenjena iskljuivo za promet motornih vozila I ostale ceste izvan naselja(magistral,upaniska
cesta)
80 km/h za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, za autobuse, za motorna vozila najvee doputene
mase vee od 3,5 tone i sva motorna vozila ako vuku prikljuno vozilo bez konica
70 km/h za autobuse bez mjesta za stajanje
50 km/h za vozila koji prevoze osobe u tovarnom prostoru i autobusi s mjestim za stajanje
40 km / h vozilo koje vue drugo neispravno vozilo I traktore
20 km_____turistiki vlak
130 km/h najvea doputena brzina na autocesti

( 120 km /h mladi vozai )
b.)Auto cesta
100 km/h za autobuse
90 km/h za motorna vozila najvee doputene mase vee od 3,5 tone i sva motorna vozila ako vuku prikljuno
vozilo bez konica
80 km/h za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca
U NASELJU OGRANIENJE
50 km/h najvea doputena brzina kretanja na cesti u naselju, osim ako je prom.znakom drukije odreeno
(naselje je od poetka do znaka zavretka naseljenog mjesta)
40 km / h najmanja zakonski ograniena brzina za javne ceste,
80 km/h najvea doputena brzina u naselju oznaena prometnim znakom (ako doputaju pometno tehniki
uvjeti-podhodnici pjeakih prelaza)
40 km / h vozilo koje vue drugo neispravno vozilo
7.7. PROMET RASKRIJEM

Ponaanje prilikom pribliavati raskriju;
poveanim oprezom
kako bi pravodobno uoili prometne znakove
kako bi sigurno proli raskrijem
Zato su raskrija opasna mjesta?
na njima se presijecaju smjerovi kretanja vozila
49
Auto kola Kappa
vozai se esto pribliavaju neprilagoenim brzinama

vozai esto ne potuju pravila proputanja vozila
na raskrijima se najee dogaaju prometne nesree
Kaoko prepoznati raskrije?
po prometnim znakovima
po nailasku vozila iz poprenih smjerova
Voza koji se pribliava raskriju duan je;
prilagoditi brzinu prometnim uvjetima
utvrditi nain upravljanja prometom na raskriju ( znakovi, semafori, policajac)
na dovoljnoj udaljenosti pred raskrijem voza je duan zauzeti poloaj u prometnoj traci kojom eli proi
raskrijem(prestrojavanje ili mjenjanjem prometne trake)
Radnje prilikom pribliavanja raskriju
PRESTROJAVANJ - zauzimanje takvog poloaja vozilom na prometnoj traci iz kojeg se moe na siguran nain
izvesti naredna radnja s vozilom(vonja ravno, skretanje ird.)
MIJENJANJE PROMETNE TRAKE prelaenje vozilom iz jedne u drugu prom.traku u istom smjeru
zabranjeno voziti slalom ( prelaziti vozilom iz trake u traku )
Radnje prilikom prolaska raskrijem
SKRETANJE UDESNO
prestrojiti se u prom.traku koja se prostire uz desni rub kolnika
predvidjeti ponaanje drugih sudionika u prometu
provjera prometnih uvjeta (provjera mrtvog kut vozila pri samog poetka radnje skretanja)
davati pokaziva smijera za vrijeme radnje skretana vozila u raskriju
provjera uvjeta iza vozila pomou unutranjih I vanjskih retrovizora(izlazak iz raskrija)
SKRETANJE ULIJEVO
prestrojiti se u prometnu traku koja se prostire uz sredinju crtu na kolniku( ili zamiljenu sredinju liniju pritom
da se ostavi dovoljno mjesta za vozila iz suprotnog smijera
na cesti s jednosmjernim prometomu prom.traku koja se prostire uz lijevi rub kolnika
provjera prometnih uvjeta (provjera mrtvog kut vozila pri samog poetka radnje skretanja)
davati pokaziva smijera za vrijeme radnje skretana vozila u raskriju
provjera uvjeta iza vozila pomou unutranjih i vanjskih retrovizora(izlazak iz raskrija)
VONJA U PRAVCU
prestrojiti se u sredinu prom.traku
provjera uvjeta iza vozila pomou unutranjih i vanjskih retrovizora(izlazak iz raskrija)
50
Auto kola Kappa
7.8. PRAVILA PROPUTANJA VOZILA NA RASKRIJU

1. Voza koji se ukljuuje sa sporedne ceste na cestu s prednou prolaska( glavnu cestu ), duan je propustiti
sva vozila koja se kreu tom cestom
2. Na raskriju cesta iste vanosti ili pri susretu s vozilom, voza je duan propustiti vozilo koje mu nailazi s
njegove desne strane ( pravilo desne strane )
3. Voza koji na raskriju skree ulijevo duan je propustiti vozila koja dolazei iz suprotnog smjera
zadravaju smjer kretanja ( idu ravno ) ili skreu udesno, osim ako je prom.znakom drukije odreeno.
51
Auto kola Kappa
4. Pri susretu s vozilom na tranicama voza je duan propustiti to vozilo, osim ako je prom.znakom drukije
odreeno (ne vrijedi pravilo desne strane i pravilo proputanja prilikom zadravanja smjera ili ako vozilom
skreemo udesno).
5. Voza koji se ukljuuje sa zemljane ceste na cestu sa suvremenim kolnikim zastorom duan je propustiti
sva vozila koja se kreu tom cestom.
6. Voza koji pri skretanju presijeca biciklistiku traku ili stazu koja se protee uzdu ceste kojom se voza
kree, duan je propustiti bicikliste koji se kreu tom stazom ili trakom
52
Auto kola Kappa
7.9. MIMOILAENJE
Prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kree iz suprotnog smjera obavlja se u pravilu s
lijeve strane, voza je duan prema potrebi pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika i ostaviti dovoljan razmak s
svoje lijeve strane.
Ako zbog neke zapreke voza nema dovoljno prostora za sigurno mimoilaenje;
voza je duan usporiti kretanje,
po potrebi i zaustaviti vozilo, te propustiti vozilo iz suprotnog smjera
Na cesti sa uzdunim nagibom ( uzbrdica-nizbrdica ) u situaciji gdje je jako oteano ili nemogue
obaviti mimoilaenje, duan je to omoguiti ( vonjom unatrag ili na bilo koji drugi nain ) ;
1.
voza vozila koji se kree niz nagib ( kad su vozila iste kategorije )
2.
vozilo koje se susrelo s vozilom vie kategorije
3.
svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo
7.10 OBILAENJE
Prolaenje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se
vozilo kree, pravila obilaenja su;
u pravilu s lijeve strane
s desne strane --- prepreke na sredini kolnika
s bilo koje strane ---- prepreke na sredini kolnika na cesti s jednosmjernim prometom
7.11. PRETJECANJE
Prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se kree u istom smjeru;
u pravilu s lijeve strane
desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav poloaj i njegov voza daje takav znak da se sa moe
zakljuiti da to vozilo skree ulijevo pri povratku u svoju prom.traku.
Voza nije duan ukljuiti desni pokaziva smjera u blagom luku se vratiti u svoju prometnu traku.
ZABRANJENO pretjecati :
kada ugroava druge sudionike u prometu
ako na cesti nema dovoljno prostora za izvoenje radnje
ako ometa vozaa ispred, ili vozaa vozila iz suprotnog smjera
kolonu vozila (vozila koja se kreu ili zaustavljenu kolonu)
ako je voza ispred ve dao znak da namjerava pretjecati
53
Auto kola Kappa
ako je voza iza ve dao znak da namjerava pretjecati

ako nakon pretjecanja ne moe zauzeti poloaj u prom.traci kojom se kretao prije
ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna
neposredno ispred I na samom obiljeenom pjeakom prijelazu
ispred zavoja, prijevoja, u tunelu, na mostu,nadvonjaku, podvonjaku, na vijaduktu, osim ako na tim
mjestima postoji dvije ili vie prom.traka za kretanje u istom smjeru
na prijelazu ceste preko eljeznike pruge
na raskriju cesta iste vanosti, osim bicikla,mopeda I motocikla bez prikolice (smije na cesti s prednou
prolaska, na zelenom svjetlu na semaforu)
je zabranjeno prometnim znakom ili oznakom na kolniku
Voza kojeg drugo vozilo pretjee duan je;
pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika
ne poveavati brzinu kretanja ( nije duan usporavati )
Ako zbog nedovoljne irine kolnika ili njegova stanja nije mogue pretjecati bez ugroavanja sigurnosti prometa,
voza vozila koje se kree sporije nego vozila koja se kreu neposredno iza njega duan je pomaknuti svoje vozilo to
vie udesno, a ako to nije dovoljno im mu to bude mogue, zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjestu da bi propustio
bra vozila.
7.12. ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE

Zaustavljanje prekid kretanja vozila u trajanju do tri minute.
Parkiranje prekid kretanja vozila u trajanju duljem od tri minute.
Cesta izvan naselja;
Voza je duan nastojati zaustaviti ili parkirati uvijek izvan kolnika (u pravilu).
Cesti u naselju;
uvjek uz desni rub kolnika svim cestama(dvosmjerna ili odvojena cesta s viepe prometnih trakova)
uz lijevi i uz desni rub kolnika s jednosmjernim prometom
na sredini kolnika ako su obiljeena mjesta za parkiranje
Na prometnim povrinama je zabranjeno ostavljati;

vozila koja se ne koriste zbog dotrajalosti
prikljuna vozila koja se koriste samo povremeno
Prije naputanja vozila, voza je duan osigurati vozilo od samopokretanja, i protiv krae vozila.
54
Auto kola Kappa
7.13.ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE

1) na obiljeenome pjeakom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklistike staze
preko kolnika,
2) na prijelazu ceste preko eljeznike ili tramvajske pruge u istoj razini,
3) na eljeznikim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprjeava promet vozila koja se kreu po
tranicama,
4) na raskriju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najblieg ruba poprenog kolnika,
5) u tunelima, na mostovima, u podvonjacima i na nadvonjacima te na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta,
tunela, podvonjaka i nadvonjaka,
6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obii
bez opasnosti,
7) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili ureaj za davanje znakova prometnim svjetlima,
8) na biciklistikoj stazi, odnosno traci,
9) na dijelu kolnika koji je kao stajalite za vozila javnog prijevoza putnika obiljeen oznakama na kolniku ili prometnim
znakom,
10) na nogostupu i pjeakoj zoni,
11) ispred kolnoga ulaza u zgradu, dvorite ili garau, iznad prikljuka na vodovodnu mreu i ulaza u kanalizaciju
12) na dijelu ceste gdje bi irina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog vozila do pune uzdune crte na
kolniku bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m,
13) na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.
7.14. ZABRANJENO PARKIRANJE ( doputeno zaustavljanje )

1.
na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko eljeznike i tramvajske pruge u istoj razini i to na udaljenosti manjoj
od 15 m od tih prijelaza,
2.
na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obiljeeno stajalite za vozila javnog prijevoza putnika,
3.
na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemoguilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom ve
parkiranom vozilu.
7.15. PRIJELAZ CESTE PREKO ELJEZNIKE PRUGE

Voza koji se vozilom pribliava prijelazu ceste preko eljeznike pruge u istoj razini duan je kretanje vozila
prilagoditi tako da ga moe zaustaviti pred ureajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred ureajem za davanje
znakova kojima se najavljuje pribliavanje vlaka, odnosno da moe zaustaviti vozilo prije nego to stupi na eljezniku
prugu.
Sudionici u prometu duni su zaustaviti se pred prijelazom ceste preko eljeznike pruge u istoj razini ako je
ureaj za zatvaranje prometa sputen, ili ako se taj ureaj ve poeo sputati, ili ako se daju svjetlosni ili zvuni znaci koji
upozoravaju da e se taj ureaj poeti sputati, odnosno da se prijelazu ceste preko eljeznike pruge pribliava vlak
Na prijelazu ceste preko eljeznike pruge u istoj razini na kojem nema ureaja za zatvaranje prometa ni
ureaja za davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje vlaka, sudionici u prometu moraju se zaustaviti te mogu
prijei preko eljeznike pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se kree po
tranicama
55
Auto kola Kappa
7.16. PROMET AUTOCESTOM I BRZOM CESTOM

Vozila koja se ne smiju kretati autocestom:
vozila koja se ne ubrajaju u motorna vozila ( bicikli, zaprena vozila,traktor,radni stroj)
vozila koja se ne mogu kretati brzinom veom od 60 km/h
Voza na autocesti ne smije
polukruno okretati vozilo
voziti unatrag
zaustaviti i parkirati vozilo, osim na povrinama ureenim za to ( odmorita )
vozilom prelaziti iz trake u traku ( slalom vonja )
pourivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih i zvunih znakova
Voza koji se ukljuuje duan je koristiti;
traku za ubrzavanje
postupno ubrzavati trakom za ubrzanje, uz davanje znaka lijevim pokazivaem smjera
Voza koji se iskljuuje duan je koristiti;
traku za usporavanje
ukljuiti desni pokaziva smjera, prijei na traku za usporavanje, i potom usporavati
Kretanje vozila na autocesti - krajnjom desnom prom.trakom ako nije zakrena vozilima
Voza smije mijenjati prometnu traku;
radi breg kretanja prelaenjem vozilom u lijevu prometnu traku
radi iskljuivanja s autoceste, udesno
U sluaju neispravnosti na vozilu, prometne nesree, ili drugih opravdanih razloga voza je duan zaustaviti vozilo na
traci za zaustavljanje vozila u nudi
7.17. PROMET TUNELOM

voziti sa upaljenim kratkim svjetlima
pridravati se prometnih znakova zabrane i ogranienja
zaustavljanje smo u incidentnoj situaciji u traci zaustavljanje vozila u nudi (ili uz desni rub kolnika ako nema
trake za zusavljaje vozila u nudi)
vrijeme reagiranja I uoavanja prometne situacije se u ne osvetljenom tunelu poveava (problemi slabe otrina
vida vozaa I prilagodba oka na svjetlo I tamu)
ZABRANE U TUNELU:
zaustaviti i parkirati vozilo ( i 15 m od tunela )
polukruno okretati
voziti unatrag
56
Auto kola Kappa
7.18 VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA I VOZILA POD PRATNJOM

1. VOZILA S PREDNOSTI PROLASKA (VSP)
Znakovi na vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi plave boje
vozila MUP-a, vatrogasne slube, hitne medicinske pomoi, vozila vojne policije, vozila GSS-a, i ostala vozila
koja daju odreene propisane znakove
znakovi na tim vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi plave boje
Obveze vozaa u susretu s vozilima koje imaju predednost prolaska
smanjiti brzinu i poveati pozornost prema tim vozilima
omoguiti prolazak tim vozilima
po potrebi se i zaustavit
2. VOZILA POD PRATNJOM (VPP)
Znakovi na vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi crvene i plave boje
Vozila koja prate pripadnici policije.
VPP vozil imadu prednist prolaska s obzirom na VSP vozila.
Obveze vozaa u susretu;
zaustaviti vozilo
drati se naredaba koje daju osobe iz pratnje
omoguiti prolazak tim vozilima (proputati vozilo)
3. VOZILA POD PRATNJOM ZA IZVAREDNI PRIJEVOZ(VPPI)
Znakovi na vozilima su ute boje, a oznaava vangabaritna ili opasna vozila koje prate vozila koja daju svjetlosne znakove
ute boje I imadu natpis izvaredni prijevoz.
Obveze vozaa u susretu;
drati se naredaba koje daju osobe iz pratnje
smanjiti brzinu i poveati pozornost prema tim vozilima
vozila pod prtnjom nemaju nikakvu prednost s obzirom na ostala vozila (pravila prednosti prolaska vozila)
57
Auto kola Kappa
8. VONJA U NASELJU
Bitna obiljeja vonje u gradu:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
sloenost gradske mree prometnica

velik broj razliitih sudionika prometa
velik broj prometnih znakova
razliita struktura vozila
ogranien broj parkiralinih mjesta
este i brze promjene prometnih situacija
guve i zastoji u prometu
velika koliina ispunih plinova iz vozila
Najvea doputena brzina 50 km/h ( osim ako prom.znakom nije drukije odreeno )
Vonja zelenim valom ( vie uzastopnih raskrija ureenih semaforima gdje su semafori podeeni na taj nain
da ako se voza kree odreenom brzinom, na veini raskrija e biti upaljeno zeleno svjetlo )
U naselju terba voditi rauna;
brzini prometnog toka
oznakama na kolniku
vozilima u usporednim kolonama
Kruni tok prometa;
propustiti vozila ako s lijeve strane, ako nailaze
kada se iskljuujemo, desni pokaziva smjera
Vonja u usporednim kolonama;
voziti brzinom kojom se kree kolona
na potrebnom razmaku izmeu vozila
opasnosti od nalijetanje na vozilo ispred
opasnost iznenadno mijenjanje prometne trake
Razmak izmeu vozila, voza je duan drati potreban razmak kad se kree iza drugog vozila, tako da ne ugroava
sigurnost prometa.
Ovisi o
brzini vonje
stanju kolnika
optereenju vozila
psihofizikim sposobnostima vozaa
vrsti i stanju konica i guma
U normalnim atmosferskim uvjetima izvan naselja se koristi razmak od dvije sekunde, a prilikom kie koristi se
minimalni razmak od 3 sekunde
58
Auto kola Kappa
9.VONJA IZVAN NASELJA

Obiljeja vonje izvan naselja :
vonja u kolonama i brojna pretjecanja
vonja veim brzinama
uestale promjene dionica cesta
OPASNOSTI priliko vonje u naselju;
a) neprilagoena brzina vonje uvjetima na cesti
b) rizina vonja otrim i nepreglednim zavojima
c) esto mokar i sklizak kolnik
d) mogui odroni kamenja
e) vonja na premalom razmaku
f) razliita struktura vozila
g) na pojedinim dionicama mogunost pojave divljai na cesti
h) u vrijeme turistike sezone, vrlo velik broj vozila, i vozai kojima se uri
Najvea doputena brzina vonje jest 90 km/h, osim na autocesti i brzoj cesti.
Voza koji nakon vonje cestom izvan naselja ulazi u naselje
mogua pogrena procjena puta koenja
mogua pogrena percepcija brzine svog vozila
9.1 RAZMAK
Potreban razmak (brzina, vrsta ceste, stanje kolnika, psihofizike sposobnosti vozaa)
metoda dvije sekunde ( suh kolnik, iskusan voza,odmoran )
metoda tri sekunde ( mladi neiskusni vozai, magla, mokar i sklizak kolnik )
vie od tri sekunde ( zimski uvjeti, ispred vozilo koje prevozi opasne tvari )
metoda pola brzine ( npr, pri 80 km/h razmak min 40 metara )
mokar kolnik razmak dvostruko vei nego na suhom kolniku
Opasnosti premalog razmaka;

prekasno uoavanje stop svjetla na vozilu ispred
mogunost nalijetanja na vozilo ispred
smanjena preglednost ispred vozila ( vozila s nadgraem-kamioni )
Kolone vozila
1. u blizini velikih gradova
2. na uzbrdicama i gdje se izvode radovi na cesti
3. tijekom turistike sezone, godinjih odmora, blagdana
4. u sluaju prometne nesree
Voza koji se kree brzinom manjom od najvee doputene na cesti, pa se zbog toga iza njega stvori kolona,
duan je na prvom pogodnom mjestu se iskljuiti iz prometa
59
Auto kola Kappa
9.2 PRETJECANJE
Put pretjecanja
Put kojeg vozilo prijee od trenutka zapoinjanja pretjecanja pa do povratka u svoju desnu prometnu traku
Ovisi o;
brzini vozila kojeg se pretjee
brzini vozila koje obavlja pretjecanje
razlici brzina oba vozila
duljini vozila koje se pretjee
OPASNOSTI
pogrena procjena duljine preglednosti

pogrena procjena prostora za povratak nakon pretjecanja ( teretna vozila ispred )
oteana procjena brzine i duljine puta pretjecanja
premali boni razmak
oteana procjena udaljenosti i brzine vozila iz suprotnog smjera
vozila s nadgraem, i duga vozila ( smanjena preglednost, poveava se put pretjecanja )
Ako je voza zapoeo pretjecanje, a iznenada se pojavilo vozilo iz suprotnog smjera,

1. odustati od daljnjeg pretjecanja
2. vratiti se iza vozila koje je zapoeo pretjecati
9.3 VONJA ZAVOJIMA
prilagoditi brzinu prema polumjeru zavoja i poprenom nagibu kolnika

vrsti i stanju kolnika
do poetka zavoja usporiti
od polovice zavoja postupno ubrzavati
u pravilu, u niem stupnju prijenosa ( u nioj brzini )
izbjegavati koenje u zavoju
u lijevom zavoju blie sredinjoj crti, a u desnom zavoju blie desnom rubu kolnika
9.4 VONJA NIZBRDICAMA

U pravilu voziti u niem stupnju prijenosa
koenje motorom
mogue opasnosti
produljen put koenja
pregrijavanje konica (na dugotrajnim opasnim nizbrdicama)
OPASNOSTI pregrijavanje motora (u pravilu na dugotrajnim uzbrdicama)
60
Auto kola Kappa
9. VONJA U POSEBNIM UVJETIMA

11.1 VONJA NOU
Nou (od prvog sumraka do potpunog svanua) voza koristi glavna svjetla (duga ili kratka svijetla)
U pravilu, za osvjetljavanje ceste voza koristi duga svjetla.
Voza ne smije upotrebljavati duga svjetla :
prilikom mimoilaenja s vozilom iz suprotnog smjera
(a na najmanje 200 m prije mimoilaenja voza je duan iskljuiti duga svjetla)
za vrijeme vonje iza drugog vozila (ako nas vozilo pretjee, ugasiti duga svjetla)
kada vozilom prolazi pored pjeaka koji se kreu kolnikom
Ako vozilo koje dolazi iz suprotnog smjera ima upaljena duga svjetla;
smanjiti brzinu vonje
naizmjeninim paljenjem dugih i kratkih svjetala upozoriti vozaa ( blicati )
pogled usmjeriti prema desnom rubu kolnika
OPASNOSTI
smanjena vidljivost
izloenost zasljepljivanju
produljeno vrijeme reagiranja
kratkotrajno neuoavanje situacije
gubljenje poloaja vozilom u prometnoj traci
prekasno uoavanje zapreka, pjeaka, biciklista, parkirana vozila na kolniku
pogrena procjena brzine, i udaljenosti
Prilikom mimoilaenja treba postupiti;
smanjiti brzinu
pogled usmjeriti prema desnom rubu kolnika ( ne gledati prema sredini kolnika )
predvidjeti kretanje pjeaka uz desni rub, i neosvijetljenih biciklista
prilagoditi brzinu uvjetima vidljivosti
voziti sa upaljenim kratkim svjetlima
11.2 VONJA PO KII

OPASNOSTI
smanjena vidljivost,
smanjena preglednost
sklizak kolnik ( prva kia najvea klizavost kolnika )
produuje se put koenja
zanoenje ili slijetanje vozila s ceste
Nastanak vodenog klina ( aquaplaning );
zbog vee koliine vode na kolniku
zbog male dubine utora na gumama
zbog kolotraga na kolniku
Kako prepoznati vodeni klin;
lagano okretanje upravljaa
pojaan zvuk motora
smanjiti brzinu, prikoiti I stabilizirat vozilo,i
zbjegavati naglo koenje, izbjegavati nagle pokrete upravljaem
voziti na razmaku tri sekunde
61
Auto kola Kappa
11.3 VONJA PO MAGLI

OPASNOSTI ;
smanjena vidljivost,
smanjena preglednost
vonja na premalom razmaku
prekasno uoavanje vozila ispred nas, pjeaka, biciklista
nalijetanje na vozilo ispred nas
Postupanje;
prilagoditi brzinu uvjetima vidljivosti
voziti sredinom prometne trake
predviati vozila ispred nas, i vozila iz suprotnog smjera
voziti na potrebnom razmaku prema uvjetima vidljivosti
voziti tako da se vozilo moe zaustaviti do kraja preglednosti, ili do uoene opasnosti
voziti sa upaljenim kratkim svjetlima ( u magli ne koristiti duga svjetla ), i svjetlima za maglu
stranje svjetlo za maglu smijemo ukljuiti kada nema vozila iza nas ( iskljuiti kada je vozilo iza nas )
11.4 VONJA PO SNIJEGU ( ZIMSKI UVJETI )

Zimski uvjeti na cesti proglaavaju se kada je kolnik prekriven snijegom, ili kada je poledica.
Voza je duan u zimskim uvjetima koristiti zimsku opremu.
Zimska oprema osobnog automobile
ljetne gume dubine utora min 4 mm, i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotae, ili
zimske gume ( M+S ) na svim kotaima, ili
lanci za snijeg na pogonskim kotaima
Sigurna vonja u zimskim uvjetima
kontrolirati i koristiti sredstva za zatitu od zamrzavanja u sustavu za hlaenje u motoru ( antifriz )
u posudi za pranje vjetrobranskog stakla koristiti tekuinu za niske temperature
koristiti zimsku opremu vozila
odmagljivat I istit vjetrobransko staklo od snjega ili leda
OPASNOSTI;
zanoenje, klizanje, slijetanje vozilom
produuje se znatno put koenja ( ne put reagiranja )
poledica na mostovima, vijaduktima, nadvonjacima
na zaklonjenim dijelovima ceste, na dijelovima ceste koji prolaze kroz umu
Postupanje
voziti po tragovima drugih vozila
ne naglo koiti, ne naglo okretati upravlja
ne naglo putati papuicu spojke i naglo dodavati snagu motora
Kretanje s mjesta u zimskim uvjetima vonje;
ako vozilo ne moe krenuti u prvom stupnju( brzini) zbog klizanja, pokuati u brzini, sa to manje davanja snage
ne koiti dok se vozilo zanosi
oistiti sva stakla, ostrugati led, snijeg sa krova vozila, ukljuiti grijanje, i grija zadnjeg stakla
11.5 VONJA ZA VRIJEME JAKOG BONOG VJETRA

na mostovima, vijaduktima
na otvorenim dionicama ceste
Postupanje;
smanjiti brzinu
vrsto drati upravlj
62
Auto kola Kappa
10. POSTUPAK U SLUAJU PROMETNE

NESREE
Prometna nesrea
je dogaaj na cesti, izazvan krenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u
kojem je najmanje jedna osoba ozlijeena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne
nesree, ili je izazvana materijalna teta. Nije prometna nesrea kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor
ili zapreno vozilo, kreui se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se
prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pjeak i kada tim dogaajem drugoj
osobi nije prouzroena teta,
Najei uzroci prometnih nesrea;
nedostatno vozako iskustvo
neprilagoena brzina vonje
nepotivanje prometnih propisa
neodgovorno ponaanje
vonja pod utjecajem alkohola i droga
Voza koji naie na prometnu nesreu u kojoj ima ozlijeenih osoba, duan je :
na potrebnom razmaku zaustaviti vozilo, ukljuiti sve pokazivae smjera
pomoi nastradalima u nesrei
poduzeti sve mjere da se otklone nove opsnosti
obavijestiti policiju
na zahtjev ovlatene osobe prevesti ozlijeenu osobu do najblie zdravstvene ustanove
Sudionik u prometnoj nesrei u kojoj je netko izgubio ivot ili je ozlijeen duan je :
ostati na mjestu nesree, s time da se moe samo privremeno udaljiti ( radi pruanja prve pomoi,
radi obavjeivanja policije, i ako mu je samom potrebna lijenika pomo )
poduzeti sve to je u njegovoj moi da se otklone nove opasnosti ( oznaiti mjesto nesree, ukloniti
dijelove vozila sa kolnika )
saekati ovlatene osobe za obavljanje oevida
vozai sudionici prometne nesree ne smiju uzimati alkoholna pia, opojne droge i lijekove koji se ne smiju
uzimati prije ili za vrijeme vonje
Vozai sudionici prometne nesree u kojoj je nastala manja materijalna teta na vozilima duni su :
ako je to mogue, odmah ukloniti vozila s kolnika
omoguiti nesmetano odvijanje prometa
popuniti i potpisati Europsko izvjee o nesrei ili na drugi nain razmijeniti osobne podatke
63
Auto kola Kappa
12. Prometi znaklovi

PROMETNI ZNAKOVI
Ceste se moraju obiljeavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na
opasnost koja im prijeti na odreenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ogranienja , zabrane i obveze kojih se
sudionici u prometu moraju drati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa.
Prometnim znakovima moraju se obiljeiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog
iznenadnog oteenja ili onesposobljavanja ceste, te privremena organienja i privremene zabrane u prometu, i ti se
znakovi moraju ukloniti im prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni.
Prometni znakovi jesu: znakovi opasnosti, znakovi izriitih naredaba i znakovi obavijesti, s dopunskom ploom
koja je sastavnim dijelom prometnog znaka i koja poblie odreuje znaenje prometnog znaka ili bez nje, zatim
prometna svjetla, oznake na kolniku, nogostupu i sl. te svjetlosne i druge oznake na cesti. Sudionici u prometu duni su
drati se ogranienja, zabrana i obveza izraenih pomou postavljenih prometnih znakova.
Prometni znakovi postavljaju se i odravaju tako da ih sudionici u prometu mogu na vrijeme i lako uoiti i danju i
nou i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim znaenjem. Prometni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti ili
zamijeniti ako njihovo znaenje ne odgovara izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtjevima sigurnosti.
Na prometni znak i na stup na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati bilo to to nije u svezi sa znaenjem
prometnog znaka. Zabranjeno je neovlateno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili oteivati prometne znakove i opremu
ceste, ili mijenjati znaenje prometnih znakova.
Na cesti se ne smiju postavljati ploe, znakovi, svjetla, stupovi ili drugi slini predmeti kojima se zaklanja ili
smanjuje vidljivost postavljenih prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja
oponaaju neki prometni znak ili slie na neki prometni znak, ili zasljepljuju sudionike u prometu, ili odvraaju njihovu
pozornost u mjeri koja moe biti opasna za sigurnost prometa.
64
Auto kola Kappa
ZNAKOVI OPASNOSTI
Opasnost na cesti
Raskrije cesta iste vanosti
Raskrije sa sporednom cestom

pod pravim kutom
Spajanje sporedne ceste pod pravim

kutom s lijeve strane
Spajanje sporedne ceste pod pravim

kutom s desne strane
Spajanje sporedne ceste pod

otrim kutom s lijeve strane
Spajanje sporedne ceste pod otrim

kutom s desne strane
Zavoj ulijevo
Zavoj udesno
Dvostruki zavoj ili vie uzastopnih

zavoja od kojih je prvi ulijevo
Dvostruki zavoj ili vie uzastopnih

zavoja od kojih je prvi udesno
Opasna nizbrdica
65
Auto kola Kappa
Opasna uzbrdica
Suenje ceste
Suenje ceste s desne strane
Suenje ceste s lijeve strane
Neravan kolnik
Neravan kolnik
Kamenje prti
Neravan kolnik
Sklizak kolnik
Kamenje pada
Nailazak na prometna svjetla
Nailazak na prometna svjetla
66
Auto kola Kappa
Radovi na cesti
Promet u oba smjera
Poledica
Prevrtanje ili iskliznue vozila
Neutvrena bankina
Pjeaci na cesti
Raskrije s krunim tokom

prometa
Kolona vozila
Obiljeen pjeaki prelaz
Tunel (galerija)
Djeca na cesti
Blizina zrakoplovne ceste
67
Auto kola Kappa
Boni vjetar
Opasnost od poara
Biciklisti na cesti
Pokretni most
Blizina obale
Tramvajska pruga
ivotinje na cesti
Divlja na cesti
Prijelaz ceste preko eljeznike

pruge s branicima ili
polubranicima
Prelaz ceste preko eljeznike pruge

bez branika ili polubranika
Andrijin kri
Andrijin kri
68
Auto kola Kappa
Pribliavanje prijelazu ceste preko

eljeznike pruge s branicima ili
polubranicima
Pribliavanje prijelazu ceste preko

eljeznike pruge bez branika ili
polubranika
ZNAKOVI IZRIITE NAREDBE
Raskrije s cestom koja ima

prednost
Obvezno zaustavljanje
Zabrana prometa u oba smjera
Zabrana prometa u jednom smjeru
Zabrana prometa za sva motorna

vozila osim za motocikle bez prikolice
i mopede
Zabrana prometa za autobuse
Zabrana prometa za teretne

automobile
Zabrana prometa za cisterne
Zabrana prometa za vozila koja

prevoze eksploziv
69
Auto kola Kappa

prevoze opasne tvari

vozila koja vuku prikljuno vozilo
Zabrana prometa za teretni

automobil koji vue prikljuno
vozilo
Zabrana prometa za traktore
Zabrana prometa za motocikle
Zabrana prometa za mopede
Zabrana prometa za bicikle
Zabrana prometa za mopede i bicikle
Zabrana prometa za zaprena

vozila
Zabrana prometa za runa kolica

vozila
Zabrana prometa za pjeake
70
Auto kola Kappa
Zabrana prometa za vozila ija

ukupna irina prelazi odreenu
irinu

ukupna visina prelazi odeenu visinu

ukupna masa prelazi odreenu
masu

prekorauju odreeno osovinsko
optereenje

prekorauju odreenu duinu
Najmanja udaljenost izmeu

vozila
Zabrana skretanja ulijevo
Zabrana skretanja udesno
Zabrana polukrunog okretanja
Ogranienje brzine
Zabrana pretjecanja svih motornih

vozila osim motocikla bez prikolice i
mopeda
Zabrana pretjecanja za teretne

automobile
71
Auto kola Kappa
Zabrana prolaska bez zaustavljanja

- carina
Zabrana prolaska bez

zaustavljanja - policija
Zabrana prolaska bez

zaustavljanja - cestarina
Zabrana davanja zvunih znakova
Prednost prolaska za vozila iz

suprotnog smjera
Zabrana zaustavljanja i
parkiranja
Zabrana parkiranja
Izmjenino parkiranje
Izmjenino parkiranje
Zabranjeno fotografiranje
Najmanja doputena brzina
Zimska oprema
72
Auto kola Kappa
Biciklistika staza
Pjeaka staza
Pjeaka i biciklistika staza
Staza za jahae
Obvezan smjer
Obvezan smjer
Obvezan smjer
Obvezan smjer
Obvezan smjer
Obvezan smjer
Doputeni smjerovi
Doputeni smjerovi
Doputeni smjerovi
Obvezno obilaenje s desne strane
Obvezno obilaenje s lijeve

73
Auto kola Kappa
Doputeno obilaenje
Kruni tok prometa
ZNAKOVI OBAVJESTI
Prednost prolaska prema vozilima

iz suprotnog smjera
Obiljeen pjeaki prelaz
Obiljeen prijelaz biciklistike staze
Djeca na cesti
Podzemni ili nadzemni pjeaki

prelaz
Cesta sa jednosmjernim prometom
Cesta sa jednosmjernim prometom
Cesta s prednou prolaska
Zavretak ceste s prednou

prolaska
74
Auto kola Kappa
Izboina na cesti
Prestanak zabrane pretjecanja svih

motornih vozila osim mopeda
Prestanak zabrane pretjecanja za

teretne automobile
Prestanak ogranienja brzine
Prestanak najmanje doputene

brzine
Prestanak zabrane davanja zvunih

signala
Prestanak svih zabrana
Prestanak obvezne uporabe zimske

opreme
Zavretak pjeake staze
Zavretak staze za jahae
Zavretak bicikllistike staze
Zona u kojoj je ograniena brzina
75
Auto kola Kappa
Zavretak zone u kojoj je

ograniena brzina
Pjeaka zona
Zavretak pjeake zone
Podruje smirenog prometa
Zavretak podruja smirenog

prometa
Zona u kojoj je ogranieno trajanje

parkiranja
Zavretak zone u kojoj je

ogranieno trajanje parkiranja
Brzina koja se preporuuje
Prestanak preporuene brzine
kolska patrola
Bolnica
Ustanova hitne medicinske pomoi
76
Auto kola Kappa
Policijska postaja
Parkiralite
Garaa
Vremensko ogranienje parkiranja
Telefon
Benziska postaja
Informacije
Hotel ili motel
Restoran
Pitka voda
Stajalite autobusa
Stajalite tramvaja
77
Auto kola Kappa
Taxi
Zrana luka
Luka - pristanite - trajekt
Luka - pristanite - trajekt
Marina
Kavana
Mjesto za isputanje otpadnih voda
Teren za kampiranje pod atorima
Teren za kampiranje u prikolicama
Teren za kampiranje u vozilima
Teren ureen za izletnike
Planinarski dom
Vatrogasni aparat
Vozilo za pomo na cesti
Radionica za popravak vozila

78
Auto kola Kappa
Praonica vozila
WC
Radionica za popravak guma
Radiopostaja
Vodozatitno podruje
Autocesta
Zavretak autoceste
Cesta namijenjena iskljuivo za

promet motornih vozila - brza
cesta
Zavretak ceste namijenjene

iskljuivo za promet motornih
vozila - brze ceste
79
Auto kola Kappa
Slijepa cesta
Smjer kretanja vozila do raskrija

na kojem je zabranjeno skretanje
ulijevo
Ugibalite za zaustavljanje vozila u

nudi
Ugibalite za zaustavljanje
Planinski prijevoj
Rijeka
Cestovna graevina
Cestovna graevina
Policijska postaja
Naziv naseljenog mjesta
Zavretak naseljenog mjesta
Putokaz
Putokaz
Putokaz za zranu luku
Putokaz za autocestu ili brzu cestu
80
Auto kola Kappa
Putokaz za autocestu ili brzu cestu
Prestrojavanje vozila
Prestrojavanje vozila s nazivima

mjesta
Otvaranje prometne trake za vozila

javnog prijevoza putnika
Zatvaranje prometne trake za

vozila javnog prijevoza putnika
Prometna traka za vozila javnog

prijevoza putnika
Otvaranje prometne trake
Zatvaranje prometne trake
Doputena brzina na pojedinoj

prometnoj traci
Prometna traka za spora vozila
Zatvaranje prometne trake za

spora vozila
Izlaz s autoceste ili brze ceste
81
Auto kola Kappa
Ploa za oznaavanje izlaza
Odmorite
Odmorite
Zabrana ulaska odreenih vrsta

vozila na autocestu
Cestarina
Obavijest o naplati cestarine
Obvezno uzimanje naplatne karte
Naplata cestarine
Elektronska naplata cestarine
Naplata cestarine smart karticom
Predznak za obilazak
Putokaz obilaska
82
Auto kola Kappa
Traka za prekrivanje znakova
Obilazan smjer za odreene vrste

vozila
Obilazan smjer za odreene vrste

vozila
Predznak za runo upravljanje

prometom
Prometne trake namjenjene

odreenoj vrsti vozila
Prometne trake namjenjene

odreenoj vrsti vozila
Predznak za preusmjeravanje
prometa na cesti s odvojenim
kolnikim trakama
kolnikim trakama
kolnikim trakama
83
Auto kola Kappa
kolnikim trakama
kolnikim trakama
Ploa za oznaavanje ulica
Republika Hrvatska
Ogranienje najvee doputene

brzine na hrvatskim cestama
Nacionalna oznaka
Sigurnosni izlaz
Smjer za sigurnosni izlaz
Oznaka broja izlaza iz vorita
Broj meunarodne ceste
Broj autoceste
Broj dravne ceste
Broj upanijske ceste
Kilometarska oznaka za autoceste

ili brze ceste
Oznaka dionice dravne ceste
84
Auto kola Kappa
Oznaka dionice upanijske ceste
ZNAKOVI OBAVJESTI ZA VOENJE PROMETA
Predputokaz za izlaz s autoceste ili

brze ceste s oznakom izlaza
Predputokaz za vorite autocesta

s oznakom vorita
Raskrije
85
Auto kola Kappa
Raskrije
Raskrije krunog oblika
Predputokazna ploa
Predputokazna ploa
Predputokazna ploa
Predputokaz
Predputokaz za izlaz
Predputokaz za izlaz
Putokazna ploa
Putokaz na portalu iznad jedne

prometne trake
Putokaz na portalu iznad jedne

prometne trake
Putokaz na portalu iznad dvije

prometne trake
86
Auto kola Kappa
Putokaz na portalu iznad dvije
Potvrda smjera
DOPUNSKE PLOE KAO NADOPUNA PROMETNIH ZNAKOVA
Znak vrijedi za 600 metara
Znak vrijedi u duini s

desne strane 600 metara
Znaenje znaka u
Obavezno zaustavljanje za 600

metara
duini od 600 metara
Znaenje znaka odnosi se
na vremensko razdoblje
na vremensko razdoblje
od 16 do 18 sati
od 8 do 11 sati te od 16 do 18
sati
87
Auto kola Kappa

na sve osim stanara ulice
Znaenje znaka odnosi se na

odreenu skupinu( osobe s
invaliditetom)
Dopunski znak oznauje

poloaj ceste s prenou
prolaskla
88
Auto kola Kappa
13.PREKRAJI, KAZNE I KAZNENI

BODOVI
KAZNENI BODOVI
Vozau motornog vozila koji je unutar razdoblja od dvije godine prikupio devet negativnih prekrajnih bodova
samo ili preteito za prekraje za koje su ovim Zakonom propisana tri negativna prekrajna boda, rjeenjem e se izrei
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom svih kategorija u trajanju od dvanaest mjeseci.
Vozau motornog vozila koji je unutar razdoblja od dvije godine prikupio devet negativnih prekrajnih
bodova preteito za prekraje za koje su ovim Zakonom propisana manje od tri negativna prekrajna boda,
rjeenjem e se izrei mjera zabrane upravljanja motornim vozilom one kategorije kojom je preteito prikupio
negativne prekrajne bodove u trajanju od devet mjeseci.
Vozau motornog vozila kojem je izreena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom iz sluaja 1 ili
2 i koji u narednom razdoblju od pet godina, raunajui od isteka izvrenja posljednje mjere zabrane
upravljanja motornim vozilom, prikupi devet negativnih prekrajnih bodova, izrei e se mjera ponitenja
vozake dozvole za upravljanje motornim vozilom svih kategorija. Nakon proteka dvije godine od isteka
izvrenja mjere ponitenja vozake dozvole, voza moe ponovno pristupiti polaganju vozakog ispita za
stjecanje prava na upravljanje motornim vozilom.
89
Auto kola Kappa
PREKRAJI I SANKCIJE U PROMETU
kazneni
bodovi
oduzimanje
vozake
dozvole
novana kazna
alkohol u krvi vie od 1,5 promila, utjecaj droge ili

odbijanje testiranja
odmah, do 6
mjeseci
5000 do 15.000 kuna ili

kazna zatvora u trajanju
do 60 dana
vonja suprotnim kolnikom cestom s dva kolnika
2 6 mjeseci
5000 do 15.000 kuna ili

kazna zatvora u trajanju
do 60 dana
prekoraenje brzine u naselju za 50 km/h
prekoraenje brzine izvan naselja do 50 km/h
do 3 mjeseca
min 3000 Kn
brzina u naselju dvostruko vea i ujedno vea od 100

km/h
3 12 mjeseci
min 3000 Kn
prometna nesrea pri kojoj se napusti mjesto

nesree
do 6 mjeseci
min 3000 Kn
odmah na 12
24 mjeseca
min 3000 Kn
opis prekraja
- ponavljanje prekraja unutar 24 mjeseca,

vonja pod utjecajem alkohola ili droge kazna
ili zatvor do 60 dana
5000 do 15.000 kuna ili

3 do 12 mjeseci kazna zatvora u trajanju
do 60 dana
vonja uz oduzetu vozaku dozvolu ili uz zabranu

- ponavljanje prekraja unutar 24 mjeseca
kazna ili zatvor do 60 dana
alkohol u krvi 0,5-1,5 promila
alkohol u krvi 0,5-1,5 promila
min 3000 Kn
5
odmah na 12
24 mjeseca
min 3000 Kn
odmah, do 3
mjeseca.
min 2000 Kn
odmah, do 3
mjeseca.
3000 do 5000 kn
Tabela teki prekraja u Prometu
KRAJ!
90
Auto kola Kappa

Vozacki Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vozacki Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROMETNI PROPISI I SIGURNOSNA PRAVILA

Skripta za brzo uenje

1 PROPISI U CESTOVNOM PROMETU ..................................................................................................................................... 6

Auto kola Kappa

d.)Koritenje svjetala za osvjetljavanje ceste u proemtu.............................................................................................. 29

GUME NA VOZILU ......................................................................................................................................... 31

4.4.4 VUA PRIKLJUNOG VOZILA ............................................................................................................................... 32

Auto kola Kappa

6.3 OZNAKE NA KOLNIKU .................................................................................................................................................. 42

Auto kola Kappa

9.1 RAZMAK ...................................................................................................................................................................... 59

Auto kola Kappa

1 PROPISI U CESTOVNOM PROMETU

1.2 MLADI VOZA

Auto kola Kappa

1.3 OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA

prema prometnim pravilima,

Kad prilazi pjeakom prijelazu, upravljati vozilom s

Obratiti osobitu panju te po potrebi zaustaviti vozilo na

Auto kola Kappa

Voza je duan zaustaviti svoje vozilo iza vozila javnog

Voza je duan zaustaviti svoje vozilo iza vozila koje

1.4 KATEGORIZACIJA VOZILA

Kategorija Vozila koja pripadaju kategoriji

motocikli radnog obujma motora do 125 cm3 i snage motora do

spadaju motocikli ija snaga ne prelazi 35 kW i iji omjer

motocikli sa ili bez bone prikolice

Auto kola Kappa

Kategorija Vozila koja pripadaju kategoriji

motorna vozila, osim vozila A1, A2, A, F, G i M kategorije ija

kombinacije vozila koje se sastoje od vunog vozila B kategorije i

motorna vozila do 7.500 kg najvee doputene mase

vuna vozila kategorije C1 i prikljuna vozila ija najvea

motorna vozila ija je najvea doputena masa iznad 7.500 kg

skupine vozila koje se sastoje od vunoga motornog vozila C

motorna vozila projektirana i izraena za prijevoz najvie 16

kombinacije vozila kada vuno vozilo kategorije D1 i njegova

Auto kola Kappa

Kategorija Vozila koja pripadaju kategoriji

motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozaa

vuna motorna vozila D kategorije i prikljuno vozilo ija najvea

traktori sa ili bez prikolice

pruna vozila - tramvaji

mopedi i motokultivatori (max 4kw, 50ccm3, 50 km/h)

Auto kola Kappa

1.5 IZRAZI U CESTOVNOM PROMETU

javna cesta je povrina od opeg znaenja za promet kojom

Auto kola Kappa

brza cesta je javna cesta namijenjena za promet iskljuivo

cesta namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila je

kolnik je dio cestovne povrine namijenjen u prvom redu za

Auto kola Kappa

prometna traka je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio

biciklistika traka je dio kolnika namijenjen za promet

Auto kola Kappa

biciklistika staza je izgraena prometna povrina

nogostup je posebno ureena prometna povrina

obiljeeni pjeaki prijelaz je dio kolnike povrine

Auto kola Kappa

pjeaki otok je uzdignuta ili na drugi nain obiljeena

pjeaka zona je ureena prometna povrina u prvom redu

naselje je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada

zona smirenog prometa je podruje u naselju obiljeeno