Professional Documents
Culture Documents
SR - Uticaj Svetske Ekonomske Krize Na Razvoj Osiguravajućih Kompanija U Republici Srbiji
SR - Uticaj Svetske Ekonomske Krize Na Razvoj Osiguravajućih Kompanija U Republici Srbiji
4(100)
ISSN 1820-8819
Rezime:
U turbulentnim uslovima poslovanja, prouzrokovanim svetskom ekonomskom
krizom trite osiguranja u Republici Srbiji belei pozitivan, ali relativno usporen trend rasta. Zahvaljujui konzervativnoj politici osiguravajuih kompanija i
merama Narodne banke Srbije, trite osiguranja je za sada stabilno, ali jo uvek
nedovoljno razvijeno. Uee osiguranja u bruto nacionalnom proizvodu od 1,9%
je nedovoljno i stagnira poslednjih godina. Posebno je nedovoljno razvijeno ivotno
osiguranje, koje i pored blagog rasta u velikoj meri zaostaje za zemljama sa slinim
makroekonomskim uslovima.
1. UVOD
Savremena svetska ekonomska kriza koja je nastala kao rezultat kontrakcija na tritu nekretnina u
SAD, nije imala toliko snaan uticaj na osiguravajue
kompanije, kao kriza tridesetih godina prolog veka.
Krah Njujorke berze 1929. godine, doveo je do pada
trine cene gotovo svih hartija od vrednosti, usled
ega je bankrotiralo oko 40 osiguravajuih kompanija koje su se bavile poslovima ivotnog osiguranja.
Glavni uzrok zbog koga je dolo do bankrotstva ovih
osiguravajuih kompanija bio je propust u upravljanju rizikom.
Upravljanju rizicima u osiguranju treba posvetiti
posebnu panju. U prvi plan se mora staviti adekvatno upravljanje rizicima, pa tek onda prodaja, to nije
bio sluaj u vreme ekspanzije. Aktuelna kriza je kriza
likvidnosti koja se transformisala u krizu solventnosti,
to je dovelo do pada poverenja u celokupni finansijski sektor (Barjaktarovi i Jemenica, 2010).
12
* E-mail: lbarjaktarovic@singidunum.ac.rs
Kljune rei:
svetska ekonomska kriza,
osiguravajue kompanije,
reforma trita osiguranja,
upravljanje rizikom,
solventnost.
2. OSIGURAVAJUE KOMPANIJE U
REPUBLICI SRBIJI
Reforma trita osiguranja, koju Narodna banka
Srbije (u daljem tekstu NBS) sprovodi od kraja 2004.
godine, a koja je imala za cilj zatitu korisnika usluga
osiguranja, dovela je do znaajnog smanjenja broja
drutava za osiguranje. U periodu od 2004. do 2009.
godine broj drutava za osiguranje smanjio se sa 40
na 26. Od navedenih 26 drutava, iskljuivo poslovima osiguranja bavi se 22 drutva, a poslovima reosiguranja 4 drutva. Od toga se, ivotnim osiguranjem
bavi 7, a neivotnim osiguranjem 9 drutava, dok se
ivotnim i neivotnim osiguranjem bavi 6 drutava
(NBS, 2010).
Posmatrano prema vlasnikoj strukturi kapitala
19 osiguravajuih kompanija je u stranom, a 7 u domaem vlasnitvu. Dolazak stranih kompanija je uticalo na unapreenje poslovanja celokupnog sektora
osiguranja kroz poveanje transparentnosti, jaanje
Grafikon 1. Struktura premije po vrstama ivotnog osiguranja od 2005.do 2009. (u hilj. din)
ivot
neivot
ukupno
Velika Britanija
12,8
2,9
15,7
vajcarska
5,5
4,4
9,9
Nemaka
3,0
3,5
6,6
Slovenija
1,7
3,7
5,4
eka
1,4
2,1
3,5
Hrvatska
0,8
2,4
3,2
Maarska
1,7
1,5
3,1
Grka
1,0
0,9
1,9
Srbija
0,2
1,7
1,9
Rumunija
0,4
1,4
1,8
1,0
1,2
Turska
0,2
Izvor: Swiss Re, Sigma br. 3 (2009)
15
U grafikonu br. 4, prikazan je rast premije ivotnog osiguranja po godinama za posmatrani period.
Ako sagledamo dosadanji trend rasta, moemo proceniti da e premija ivotnog osiguranja i dalje rasti.
U grafikonu br. 5 moemo uoiti da je ivotno
osiguranje u poslednjih 6 godina povealo svoje uee u ukupnoj premiji. U Srbiji 2009. godine, svega
14,7 % u ukupnom portfelju osiguranja ini ivotno
osiguranje, to je daleko od proseka 27 zemalja lanica EU u kojima ovo uee prelazi 60 %.
Posmatrajui grafikon br. 6, vidimo da premija po
glavi stanovnika, iako niska belei rast sa 3 evra koliko je iznosila 2004. godine na 11 evra u 2009. godini.
Ako se uzme u obzir da se na ivotno osiguranje po
glavi stanovnika u 2008. godini izdvajalo 10 evra, na
igre na sreu 8 evra, a na alkohol i duvan 66 evra, jasno nam je gde se trenutno nalazi ovaj sektor u Srbiji
(Incisive Media Invest, 2005).
Osiguranju ivota su svuda u svetu posveene posebne zakonske odredbe, dok njegova sredstva uivaju posebnu zakonsku zatitu. Poreski zakon u Srbiji
deluje destimulativno na osiguravajue kompanije
koje se bave ivotnim osiguranjem.
Predstavnici osiguravajuih kompanija koje posluju na naem tritu uputili su Vladi Republike
Srbije predlog za bri razvoj ove industrije. Prema
procenama osiguravajuih kompanija u Srbiji bi
mogao da se primeni francuski model ivotnog osiguranja, po kojem bi se graanima vraao deo uplaene premije, a dobijena sredstva bi se investirala
u dugorone hartije od vrednosti (u daljem tekstu
HoV) koje bi izdavala drava (Jeremi i Paunovi,
2011).
Preduslov za dalji razvoj ivotnog osiguranja, pored poreskih olakica, je i razvijeno trite kapitala. S
obzirom na to da poslednje obveznice stare devizne
tednje u koje su do sada osiguravajue kompanije
ulagale, dospevaju na naplatu 2016. godine, postavlja se pitanje u koje HoV e osiguravajue kompanije
moi dugorono da ulau.
Jedna od stimulativnih mera koja se odnosi na
preduzea jeste oslobaanje poslodavca plaanja poreza na dobit ukoliko radnicima uplauje premiju do
3.000 dinara, dok e graani moi da raunaju na
umanjenje osnovice za porez na dohodak, u skladu
sa visinom svoje premije za ivotno osiguranje.
Jedan od razloga zato Srbija zaostaje za razvijenim zemljama u oblasti ivotnog osiguranja je i to to
graani nisu navikli da tede za starost, jer oekuju od
drave da im obezbedi penziju. Veina graana tednju plasira u kratkorone depozite u bankama, koje
mogu brzo da povuku. Upravo zbog ovakve strukture
e biti potrebno izvesno vreme kako bi se graani Srbije uverili da je ulaganje u ivotno osiguranje dugoroan, ali siguran vid tednje.
Premija neivotnog osiguranja je po prvi put zabeleila pad od 0,4% u 2009. godini. Pad premije nije
zabeleen kod obaveznih osiguranja, pa se primenom
novog zakona o obaveznom osiguranju u saobraaju i
podzakonske regulative bonus-malus sistema u autoosiguranju, oekuje jo vee unapreenje osiguranja
od autoodgovornosti (Jeremi, 2010).
Potrebno je da se lista obaveznih osiguranja proiri, jer je u Evropi obavezno osiguranje od poplava
i zemljotresa. Pojedinac, putem osiguranja moe da
EU
Banke
95%
35%
ivotno osiguranje
2%
21%
Investicioni fondovi
2%
18%
Penzioni fondovi
1%
12%
14%
Ostalo
Izvor: Narodna banka Srbije (2010)
Grafikon 7. Kretanje premije neivotnog osiguranja od 2004.do 2009. godine (u hilj. din)
Literatura
3. ZAKLJUAK
Abstract:
In turbulent business conditions caused by world economic crisis, Serbian insurance market marks a positive, but relatively slow economic growth trend. Due to
conservative insurance companies policy and the measures of the National Bank
of Serbia, the insurance market is stable for now, but still insufficiently developed.
The insurance participation of 1.9% in the Gross Domestic Product is insufficient
and has been stagnating in the past few years. Life insurance is particularly insufficiently developed, and although it marks a slight growth, it still lags after the
countries with the similar macroeconomic conditions.
Key words:
World economic crisis,
Insurance companies,
Insurance market reform,
Risk management,
Solvency.
Rad primljen: 20.2.2011.
Rad prihvaen: 25.7.2011.
18