KLASICIZAM U EUROPI

Pojam KLASICIZAM, lat. Classicus, oznaava uzornog i izvrsnog pisca.

Klasicizam istie opeljudske teme,vjeru u razum, ovjenost, koristi se
jasan izraz a uzor je antikoj knjievnosti
Pojavljuje se sredinom 17. St i traje do druge polovice 18.st u Francuskoj
Javlja se Klasina poetika, koja oznaava moralno didaktino racionalna
djela, te koja potiva poetska pravila odreene vrste treba sljediti
antike autore kako bi djelo bilo jasno i uzvieno, progovara se o moralu i
naglaava se prevlast razuma nad osjeajima, prevladava objektivnost i
stvarnost, nije pristojno govoriti o sebi , koristi se deduktivna metoda od
ope.
Vidjiv je utjecaj racionalizma (filozofski pravac koji sve pokuava rijeiti
razumom). Predstavnik racionalizma je RENE DECARTES koji istie
vanost miljenja i razmiljanja- ''Mislim, dakle, jesam'', samatra da je
ovjek misaono bie, i da moe sumnjati na sve oko sebe, pa tako i na
postojanje Boga. Smatra kako na sva pitanja razum daje odgovor.
Racionalizam utjee na pojavu novog tipa junaka- klasicistian junak koji
predstavlja moralnog, astnog, plemenitog i razumnog lika. [P.CorneilleCID, J. Racine- FEDRA, Moliere- KTAC]
Teoretiar klasicizma- NICOLAS BOLEAU u svom djelu, Pjesnika
umjetnost, trai jasnou djela, uzvien stil, potivanje 3 jedinstva (mjesta,
vremena, radnje), takoer zahtjeva da djelo bude racionalno(vlada
razum- Uite misliti, a tek onda pisati), moralistino(hvali vrlinu, osuuje
porok), didaktino (pouno)
Kazalite.
Dramski pisci su vecinom anonimni i moraju se prilagoditi publici
Vanu ulogu odigrat e saloni. (plavi salon Madamme de Rambouilletbrine se o fran. Jeziku esta cenzura. Nastoji suzbiti utjecaj knj. salona)
Nakon Cornilla pisci polako stjeu ugled, no materijalno stanje i dalje je
loe te su glumci jo bjednjiji, drutvo ih progoni s Crkvom
Za vrijeme Luja 14. Kazalite ima vaniju ulogu pa glumci poinju bolje
ivjeti. On ulae velik novac u kazalite koje se profesionizira.
Istie se salonski nain ophoenja i ovjek tog doba pokazuje ideal zlatne
sredine
Prvo javno kazalite izgreno je poetkom 17 st. Namjenjeno je
obrazovanijem krugu. Gledateljstvo je podjeljeno po klasnoj pripadnosti (U
loama plemii, u pateru puk). Prestave se daju 3x tjedno.
1680. Otvoreno poznato kazalite COMMEDIE FRANCOISE koje je
namjenjeno svim slojevima i predstave se daju svaki dan.
Neki povjesniari knjievnosti, skloni su ovo razdoblje nazvati
NEOKLASICIZAM kako bi ga razlikovali od pojma klasicizma s kojim se
misli na antiku knjievnost.
Ugledajui se na antiku, obnavljaju se visoke vrste- Ep, tragedija, visoka
komedija

TRAGEDIJA

Mora biti pisana u stihovima aleksandrinac

Kompozicija od 5 inova
Stil je uzvien, likovi plemeniti
Junak je plemenitog roda, mudar, moralan,
Strogo je propisano to se smije prikazivati- bitno je da je tema
vezana uz pitanje asti i dunosti
Svrha je pouiti gledatelja osuditi zlo i porok, hvaliti vrlinu
Potuje se jedinstvo mjesta, vremena i radnje !!

PIERE CORNEILLE
- Otac fran. Klas. Tragedije
- Uz Moliera i Racina najbitniji je predstavnik fran. Klasicizma
- Obrauje tragedije u kojima su ivotni likovi kojima dominira volja i razum nad
strau i ljubavlju. Prikazuje ljude kakvi bi trebali biti (osjeaj strasti,
odgovornosti)
- Publika ga je prihvatila, ali ne i kritika zbog toga to njegova najuspjenija
tragikomedija Cid, ne potuje klasicitiko pravilo od 3 jedinstva- mjesta,
vremena i radnje. Takoer, ne potuje pravilo o knjievnim vrstama jer kralj
odgaa vjenanje i tako djelo nema ni tragian ni sretan zavretak!

''CID''
Prva moderna fran tragedija!!
Prvi kazalini komad, u kojem su elegantnim izrazima psiholoki
ocrtani karakteri likova
Tema je uzeta iz panj. Drame u kojoj je Don Rodrigo Diaz stekao
veliku slavu u borbi protiv Maura
Naziv tragikomedija zbog toga jer likovi tee herojstvu, a
zavretak nije ni tragian ni komian
Pisan aleksandrincom, s parnim rimama
Stil uzvien
5 inova
Dramski unutarnji sukobi- razmiljanja
Vanjski sukobi- Sancho protiv Rodriga
Karakteristika njegove drame, a i ostalih klas. Drama je da likovi
nose univerzlne osobine te pitanje ljubavi i asti
Nema izrazito loih likova, svaki ima vrlinu.(Rodrigo- moralan, astan
i uzoran mladi, odan domovini i kralju, smatrao je da nebi zasluio
Himenu da nije osvetio svog oca jer bi to znailo da je neastan,
Himena- moralna i asna, ne uspjeva svoju ljubav sakriti pred
kraljem i Rodrigom

JEAN RACINE
- Najslavniji predstavnk francuske klas. Tragedije
- Odgojen u duhu Jeansenizma (pesimistian doivljaj ovjeka, koji je zao i
nemoan i smatra se da se ljudska slabost ne smije oprostiti)
- Stvara psiholoke tragedije s uzorom u grkoj knjievnosti obrauje sukob
dunosti i strasti, likovi mu nisu savreni, ve stvarni ljudi s manama i strastima,
oni proivljavaju moralnu krizu i nesretni su na ovome svijetu
- Stil je raznovrstan
- Povlai se iz kazalinog ivota nakon prikazivanja Fedre, jer su ljubomorni pisci,
njegovi neprijatelji, zakupili velik broj mjesta u kazalitu te tako iscenirali
neuspjeh!

FEDRA
5 inova, potuje se jedinstvo mjesta , vremena i radnje
Obauje mitoloku temu o strastvenoj ljubavi i mrnji kraljice Fedre!!
Pisac vjerno doarava Fedrinu strast i nagon OTMJENI
NATURALIZAM (ovjek je prikazan kao ivotinja s nagonima)
Likovi Hipolit- moralan, astan odan
Fedra, njena majka otkrila preljub Venerinom muu
Teramen, Enona- nesebini, odani gospodarima
Racine prikaziva kako je ljudska priroda nemona kada ovjeka
obuzme strast.

P. Corneille- PJESNIK
VOLJE
Cid
Ne potuje 3 jedinstva
Likovi su idealizirani junaci
kakvi bi svi trebali biti
Pregovara o disciplini vladajue
klase

J. Racine- PJESNIK
STRASTI
Fedra
Potuje jedinstva
Likovi su stvarni ljudi s
manama i vrlinama
Pregovara o strasti vladajue
klase

KOMEDIJA
Potuje se pravilo anrovskog odreenja- tragedija ide od sretnog
prema nesretnom, a komedija obrnuto
Likovi su poput ljudskih junaka, hrabri i portvovni. To su razumni
pojedinci koji dokazuju svoju ljudsku vrijednost i plemenit karakter.
Vana karakteristika- UOPAVANJE!! > tipizirani likovi, pozitivni ili
negativni.
Tragian junak mora biti kralj ili knez, a u komediji su to graani ili
puani KRITERIJ DOLINOSTI!!

 Glavno sredstvo izraaja: dijalog ili stih aleksandrinac

Prihvacaju antiko naelo (Moliere, Goldoni) da umjetnik mora
oponaati prirodu, a to je znailo prikazati ovjeka kao moralno
bie!!
Istice se opeljudsko, a izbjegava posebno i specifino

CARLO GOLDONI
-Talijanski komediograf (Venecija)
- Posvetio se reformi kazalita kako bi ga oslobodio od shematizirane comedie
dell arte(ustaljeni tipovi, previdljivi zapleti, improvizacija, vulgaran humor koji
kanjava mane, nedostatke
- Vraa pisani tekt, prirodnost pozornice, razvijen dijalog.
- Tvorac je moderne talijanske komedije karaktera i obiaja
- eli da humor prosvjeuje i zabavlja- istina se najbolje izree kroz smijeh
- Osnova naela su REALIZAM I POUNOST.
KOMEDIJA DELL ARE

Zabavna
Glumaka imrpovizacija i vjetina
Apstraktni tipovi-lukavi sluge
ablonizirani zapletinaje.ljub.zgode

GOLDONIJEVA REFORMIRANA
KOMEDIJA
Zabavna I POUNA
Pisani tekst
Likovi su karakterni
Teme su iz svakodnevniceljudske mane, obiteljski ivot,
poloaj ene

-Ugledao se na Moliera i Machiavellija smatran talijanskim Molierom

- Kavana, Krmarica Mirandolina, Grubijani, Ribarske svae

KRMARICA MIRANDOLINA
Mirandolina je lik jedne od najsjanijih koketa pozornice.
U Naslovu je napisao da je ulogu namjenio za bivu igraicu na
konopcu, mladu lijepu Venecijanku punu ivota i talenta koja je do
tada glumila slukinjice i sobarice
U predgovoru je napisao da je naudorednija, najkorisnija i
najpounija mu njegovim komedijama
Svrstna je meu remek-djela tzv.graanske drame
Mirandolina svojom osobnou osvaja srca gostiju, te je samosvjesna
ena zdravog razuma.
Nagovjetava tip nove junakjinje koja se bori za svoje mjesto u
drutvu.
Vodi ju razum,planirani postupci kojima ne eli povrijediti nego
dokazati naivnost i lakomisenot mukaraca
Muki likovi osiromaeni i hvalisavi Markiz od Forlipolija, te
razmetljivi,bogati grof od Albafiorite, vitez od Rapafratte- imuno
plemi, enomrzac ele udvornou,laskanjem i skupim poklonima
kupiti ljubav!!
Fabricio poten, strpljiv, uporan, mudar i zato ga je Mirandolina
odabrala

 3 ina, komedija karaktera, tri jedinstva- zaplet se zbiva u

jednom danu, u gostionici te privlai kominim situacijama

MOLIERE
-Najvei fran komediograf koji potie iz imune obitelji
- Posveuje se kazalitu kao glumac, reiser. Pisac, direktor vlastite druine
- Osnovao je Slavno kazalite- teatarska druina
- Njegovim zaslugama kasnije nastaje Commedie Francise
- Napisao je 33 komedije u stihu- alkesandrinac, i u prozi- uveo upotrebu
govornog jezika a ne patetinog recitiranja (REALISTIAN STIL)
- 1) U poetku pie farse grubog humora- Umiljeni rogonja, Ljenik protiv
volje
2) Komedije baleta- Graanin plemi, Umiljeni bolesnik
U njegovim komedijama nailazimo na elemente komedije karaktera, drutvene
komedije, komedije intrge...
3) Polemike komedije- brani se od napada, uzvraa udrac komedijom- kola
za ene(autobriografska, zabranjivana- oenio se 20 godina mlaom enom i tako
izazvao skandal)
- Posbna vrsta komedija su one u kojima kritiki promatra drutvo
- Najpoznatije : Don Juan, Mizantrop, Kaiperke, Graanin-plemi,krtac
- U komedijama je prije svega prikazivao ljudsku narav, istiui njezinu raznolikost
i psiholoku sloenost
- Prikazao galeriju likova- lani lijenici, uenjaci i bolesnici, lani vjernici, krci,
snobovi, bogohulni zavodnici
-Jedini je potovao kriterij dolinosti- gl. Lik mora biti visokog roda
- Razvio melodramu!!
- Najprevoeniji fran. Pisac

KRTAC

Uzor u Plautu- interteksutalnost!! utjecaj jednog knj djela na

drugo (Plaut- Euklion, Dri- Skup)
Harpagon je do svog novca doao lihvarstvom
Moliere ukazuje na ljuski porok koji ugroava obiteljsku sreu te na
nakaznost ljudskih mana
2 obitelji a) Anselmo- Marijana, Valiere- tve vasnjih dogaanja,
brodolom
b) Harpagon- Cleante, Elisa- rtve oevog materijalizma
Dramska radnja prati se na 3 razine:
1. Odnos krotg Harpagona prema okolini
2. Ljubav Valirea i Elis, i Marijane i Cleanta
3. Cleante nastoji ukrasti ocu novac

 Likovi su iz svih drutvenih slojeva, razlikuju se karakterno ali i po

govoru( Harpagon se prema ljudima u bijesu esto obrae vulgarno,
a prema zlatu je pun izjava ljubavi)
5 inova, zaplet se temelji na Harpagonovoj namjeri da uda
Marijanu i da vrati novac.
Likovi gospodara i sluga: La Fleche- potpuno odan, jacqueskoija i kuhar,potpuno ogoren i mrzi krtost svog gospodara
QUID PRO QUD- zamjena pojmova (Valiere- ljubav, Harpagonzlato)
Ovo je: a) komedija drutva- lihvarstvo, kockanje, kamatarenje,
poloaj ena u braku, ugovoreni brakovi
b) komedija intrige- 2 ljubavne niti, nesporazumi..
c)komedija karaktera- krtrost, materijalizam,ogranienost
Pisac korsiti karikiranje( prenaglaavanje neke osobine), grotesku(
prikazivanje ljudi ili predmeta u komino-nakaznom obliku)
I Moliere i Goldoni su reformatori kazalita i njihove komedije usmjeravaju
se na pojedinca. (Moliere je kritiniji i otriji.)

BASNA
Jean de la Fontaine-

napisao 12 knjiga basni (240) u kojima

obrauje motive drugih basnopisaca, ali ne ostaje samo na didaktinim
okvirima ve proiruje radnju, opise, PRODUBLJUJE LIKOVE i tako daje
iroku strukturu francuskog drutva
Osuuje se vladajua klasa, zastupa zdrav razum
''Smrt i drvosjea''
-Pisana u stihovima
- Drvosjeca je star iji je ivot jadan i bijedan te eli smrt, no kada
dolazi vrijeme za smrt boji se te se predomilja. (''Bolje trpjeti nego
umrjeti, tako mladi ljudi zbore)

Jane Austinniti jedan pravac

predstavlja svojim romanom vrhunac 18.st, ne smjetaju je u

PROSVJETITELJSTVO U EUROPI
18 st, poinje u Engleskoj, a najpotpunije je u Francuskoj
Svrha je pouiti narod!!
Opi kulturni graanski pokret zalae se protiv dogmatizma (nedokuenih
tema). Zalae se za zdrav razum i istie da svijet treba biti to
prosvjeeniji.
Prosvjetliti- boriti se protiv oblika zaostalosti
Bitno je idividualno uenje
Prouavaju se aktualni drutveni problemi
Djelo mora biti korisno, drutveno aganirano
Pie se roman i drama
Filozofski roman odraz filozofije, nije vana fabula i karakterizacija likova
koliko zagovaranje filozofske ideje- VOLTAIRE, DIDEROT
Pustolovni roman Daniel Defo- Robinson Crusoe- prosvj. Roman o
brodolomcu. Prvi hvalospjev ljudskom razumu i ovjekovim sposobnostima
Jonathan Swift- Gulliverova putovanja
Carlo Goldoni- komedija ne smije samo nasmijavati ve i
poduavati
Diderot i Lessing su predstavnici graanske drame
Klasicizam se najvie ostvaruje u umjestnosti, dok je prosvjetiteljstvo
kulturni pokret koji se najvie oituje u filozofiji i znanosti, ali i koji proizlazi
iz klasicizma!!!
ENCIKLOPEDIJA!! nastaje u Francuskoj
- Grupa fran pisaca da sabru golemo znanstveno iskustvo, te
ukae na put znanosti i uma
- Najslavnije djelo 18.og stoljea!!
- Osniva: Denis Diderot- eli unititi svaku la i zabludu i
omoguiti pobjedu razuma i istine
Suradnici: Jean Jacques Rousseau, Voltaire
- 35 savezaka
Najznaajniji predstavnik fran prosvj:

VOLTAIRE
- zalagao se za politiku i vjersku toleranciju
- svojim slobodnim duhom obiljeio cijelo stoljee- VOLTAIREVO DOBA!!
- Borio se protiv nepravednog ureenja, predrasuda i ljudskih gluposti

- Enciklopedist
- Alfirmirao je roman i tvorac je filozofskog romana ''CANDIDE''- roman u
kojem daje otru drutvenu satiru i finom ironijom ismijava predrasude i lj mane
- 1734. Tiskana njegova Filozofska pisma hvali vjersku i politiku toleranciju,
te engl. Nain ivota, slubeni dio reagira negativno
- Zalae se za vjersku, politiku i duhovnu slobodu, za dobrobit
ovjeanstva!! Glas je zdrava razuma, a bori se protiv nepravde,
predrasuda, praznovjerja..

-''CANDIDE'' (Optimizam)

Njegov najpoznatiji filoz.roman te remek djelo

Pisac parodira na zanimljiv nain svaki nerealni optimizam
Neme esejistikih elemanata fabuliranje!!
Nositelj optimizmaje njemac Pangloss, a njegov uenik je Candide
Roman ima zanimljivu fabulu (na papiru)
U svakom poglavlju govori o zlu- brodolom, potres, nasilje, rat,ropstvo

Krajem stoljea osjea se zasienost razumom i najavljuje se novo

razdoblje- ROMANTIZAM
Jean Jacques Roussaeau-istie kako je priroda glavni uitelj,jedini je koji
kriizira apsolutnu mo,istie i osjeaje i svojim romanom o neseretnoj
ljubavi Julija ili Nova Heloiza najavljuje romantizam!!