Osnovna obiljeja grae tijela

lankovite noge je osnovno obiljeje svih lankonoaca

Tijelo im je pokriveno vieslojnom hitinskom kutikulom, koja titi tijelo od
isparavnja i prua oslonac miiima kao vanjski kostur
Kolutii su se stopili u 2 ili 3 funkcionalne cjeline: glavu, prsa i zadak
o Klijetari prednje i stranje tijelo
o Rakovi glavoprnjak i zadak
o Kuci glava, prsa, zadak
Ljestviast ivani sustav
Otvoren optjecajni sustav
Velik broj lankonoaca razvija novi oblik sustava za izluivanje
Malpighijeve cjevice
o To su cjevasta izboenja crijeva u tjelesnu upljinu
o Produkti tvarne izmjene izluuju se u njih i dalje crijevom izlaze van

KLIJETARI
Funkcionalna graa tijela
-

Na tijelu klijetara se razlikuje dva dijela: prednje i stranje tijelo

Prednji dio tijela stopljeno 8 tjelesnih kolutia
Stranji dio tijela stopljeno 12 tjelesnih kolutia
Na povrini tijela epiderm lui hitinsku kutikulu
Na kutikuli klijetari imaju razliite dlake i etine
U tjelsnoj upljini su smjeteni unutarnji organi

PREDNJI DIO
KLIJETA kod nekih klijetara povezana s otrovnom lijezdom slui za
usmrivanje plijena
ELJUSNE NOICE TICALA i 4 para nogu za hodanje nalaze se iza
klijeta
STRANJI DIO
BRADAVICE PREDLJIVIH LIJEZDA se nalaze kod nekih klijetara
o Slue za stvaranje pauinastih niti koje se u dodiru sa zrakom
stvrdnjavaju te nastaje pauina
LEPEZASTE UZDUNICE nalaze se na trbunoj strani
o To su parne udubine pokrivene poklopcima
o Imaju funkciju organa za disanje
o U njima su smjetene listiave strukture, koje su protkane spletom
kapilara

TJELESNA UPLJINA
IVANI SUSTAV je ljestviast i sastoji se od mozga i trbune ivane
vrpce
OSJETILA
o oi 8 12 pari
o osjetne dlake
o lirasti organe za primanje kemijskih podraaja
PROBAVNI SUSTAV usta drijelo jednjak miiavi eludac
crijevo (uz crijevo se nalazi probavna lijezda koja lui probavne enzime u
crijevo)
OPTJECAJNI SUSTAV otvoren, na lenoj strani stranjeg tijela nalazi se
srce koje svojim kontrakcijama potiskuje krv po tijelu
ORGANI ZA IZLUIVANJE, 2 vrste organa za izluivanje:
o Kune lijezde koje se otvaraju na osnovi etiriju pari nogu
preobraeni metanefridiji kakve imaju kolutiavci
o Malpighijeve cjevice su preuzele ulogu izluivanja produkata tvarne
izmjene imaju ih kukci
prehrana
- Klijetari ne mogu gristi niti usitnjavati svoj plijen
- Pauk u uhvaenog kukca prvo puta probavne sokove, a zatim isiu
polurazgraenu kaastu unutranjost
razmnoavnje
- Klijetari su razdvojenog spola, veina se razmnoava jajima
- enka pauka pauinom zaprede oploena jaja u kokon iz kojeg izlaze mladi
- korpioni raaju ive mlade

RAKOVI
Funkcionalna graa tijela
-

Graa tijela je prilagoena ivotu u vodi

Broj kolutia varira od 10 do 50, najvie ih ima 20 kolutia
Najprepoznatljiviji su: rijeni rak, jastog, kamp i hlap

VANJSKI DIO
o Na njihovom tijelu razlikujemo 3 dijela:
o GLAVA gdje je sraslo 6 kolutia
o PRSA gdje je sraslo 8 kolutia
o ZADAK gdje je sraslo 6 kolutia
o Glava i prsa su najee meusobno srasli u GLAVOPRNJAK
o 2 para TICALA ili ANTENE se nalaze na glavi, kao i 2 sloena oka sa svake
strane
o S donje strane glave su 3 para usnih organa
o HITINSKA KUTIKULA sainjena od vapnenca, pokrovna funkcija, titi i
podupire tijelo.

NOGE
- Na prsima se nalazi 3 para eljusnih nogu koje sudjeluju u prikupljanju hrane
- 5 PARI NOGU ZA HODANJE na glavoprnjaku
- NOGE ZA PLIVANJE na zatku
- Kod mujaka je prvi par nogu zatka preobraen u organ za kopulaciju (spolni
in), zadnji par nogu sa zadnjim kolutiem ini REPNU LEPEZU
IVANI SUSTAV
- ima primarno ljestviasti raspored
- GLAVA mozak koji je okodrijelnim prstenom povezan s dvije trbune
ivane vrpce, one povezuju parove ganglija koji se nalaze u svakom kolutiu
PROBAVNI SUSTAV
usta (u kojima, uz pomo usnih organa, usitnjavaju hranu) jednjak
vani eludac (ije su stijenke opskrbljene raznim naborima i zubiima za
drobljenje hrane; mijeanje s probavnim sokovima, koje lui probavna lijezda)
probavna lijezda (unutarstanina probava) crijevo (ondje dolazi
neprobavljena hrana) crijevni otvor
UNUTRANJI DIO
o Unutar tjelesne upljine se nalazi unutarnji organi
o KRGE nalaze se na osnovici nogu te su protkane spletom kapilara
o Kisk iz vode ulazi u kapilarni sustav i vee se na krvni pigment hemocijanin
o Sitni oblici nemaju krge, ve kisik difundira kroz tanku stijenku tijela
o Kisik + otopljene hranjive tvari raznosi se sustavom ila iz krga po itavom
tijelu
o OPTJECAJNI SUSTAV otvoren
o IZLUIVANJE jedan par ANTENALNIH LIJEZDA, slino
metanefridijima u kolutiavaca
OSJETILA
- VID sastavljene od mnogo malih okaaca, mozaina slika tzv. sloene oi
- OPIP etine i dlake na kutikuli
- MIRIS ticala
- RAVNOTEA pri dnu ticala
RAZMNOANJE
- JAJIMA, kod mnogih vrsta enka nosi oploena jaja prilijepljena na nekom
svojem vanjskom organu
- RIJENI RAK enka nosi oploena jaja prilijepljena za noge zatka
- Iz oploenih jaja razvijaju se liinke koje se nekoliko puta presvlae tijekom
svoga poslijezametnog razvitka
PRESVLAENJE
- Fizioloki proces koji kontroliraju hormoni to ih lue neurosekretorne stanice
ivanog sustava
- Rastom, rakovi su primoreni odbaciti stari hitinski oklop (egzoskelet)

UZDUNJACI
-

mnogokolutiavci koji su prilagoeni ivotu na kopnu

razlikuju se od ostalih lankonoaca po uzdunikom sustavu
o hitinske cjevice koje se na povrini tijela otvaraju oducima, a u
unutranjosti se granaju u sustav sitnih dunica koje dopiru u tkivima do
samih stanica
o njihova funkcija je udisanje zraka i prijenos kisika neposredno u tkiva
uzdunjaci: stonoge i kukci

STONOGE
Uzdunjaci ije se tijelo sastoji od veeg broja jednakih kolutia
Broj kolutia varira, svaki koluti par lankovitih nogu
Nae ume strige (stonoge)
KUKCI

Funkcionalna graa tijela

-

Cijelo tijelo 20 kolutia

Glava 6 kolutia, prsa (toraks) 3 kolutia, zadak (abdomen) 11 kolutia
Na zatku kukci nemaju noge, osim to su zadane noge na 8. i 9. kolutiu
preobraene u kopulatorne organe (spolne)
Povrina tijela hitinska kutikula (titi od isparavanja i gubitka vode)
Tjelesna upljina unutarnji organi

GLAVA
o Cjelovita hitinska ahura 1 par ticala i 2 sloena oka (katkad nekoliko
tisua oica)
o 3 para usnih organa: gornje eljusti, donje eljusti i donja usna
o Graa usnih organa ovisi o nainu uzimanja i vrsti hrane
o Grizenje hrut, bodenje komarac, lizanje pela, sisanje leptir
PRSA
3 odvojena kolutia, na svakom, s donje strane se nalazi 1 par nogu = 3 para
Noge po funkciji: tranje, kopanje, plivanje, skakanje, itd.
S gornje strane na 2. i 3. prsnom kolutiu se nalazi po 1 par krila za letenje
IVANI SUSTAV
ljestviav (kao i kod ostalih lankonoaca)
glava iznad drijela se nalazi TRODIJELNI MOZAK
okodrijelnim prstenom je povezan s parom poddrijelnih ganglija, koji su
povezani s trbunm ivanom vrpcom (koja je pak povezana sa parnim
ganglijima u svakom kolutiu)
sa ivanim sustavom povezana su osjetila i unutarnji organi
Kod kukaca je dobro razvijeno osjetilo mirisa, koje se nalazi na ticalima
Organi za sluh su najrazvijeniji kod npr. skakavaca, turaka, cvraka

DISANJE uzduniki sustav, na povrini se otvara s vie oduaka

na prijelazu izmeu srednjeg i stranjeg crijeva nalaze se Malpighijeve cjevice

(organi za izluivanje)
PROBAVNI SUSTAV
usta drijelo jednjak volja vani eludac (opremljen vrstim
hitinskim zubiima za usitnjavanje hrane) srednje i stranje crijevo
u srednjem crijevu izluuju se probavni sokovi i resorbira se razgraena hrana
OPTJECAJNI SUSTAV
Otvoren i vrlo jednostavan (po grai)
Na lenoj strani imaju srce koje potiskuje krv (bezbojna, zelenkasta ili
crvenkasta)
Krv slui za dovod hranjivih tvari i odvod produkata staninog disanja u organe
za izluivanje
Kisik uzdunikim sustavom dolazi izravno u stanice, nije potrebna krv

Razmnoavanje i preobrazba kukaca

-

Kukci su razdvojena spola

Razmnoavaju se jajima, ali poznati su i ivorodni oblici
Imaju parne spolne lijezde ili plodila
Oplodnja je unutarnja, enke oploena jaja odlae na razliita mjesta
Liinka leptira gusjenica (hrane se liem i nanose velike tete), odrasli leptir
se hrani cvjetnim peludom i nektarom
Nekoliko puta se mijenja hitinska kutikula
Kad dosegnu odreenu veliinu, liinke se zaahure u kukuljicu tada poinje
preobrazba ili metamorfoza
POTPUNA METAMORFOZA kad se iz liinke razvije kukuljica, a iz nje
izae potpuno razvijen kukac (gusjenica leptir)
NEPOTPUNA METAMORFOZA neki kukci koji nemaju kukuljice nego se
samo presvlae liinke i postupno se preobraavaju u odrasla kukca (skakavac)

BUHE nametniki kukci, za ovjeka je opasna takorova buha jer prenosi

kugu
PELE mujaci (trutovi) se razvijaju iz neoploene jajne stanice; matice se
razvijaju iz oploena jaja
INSEKTICIDI teko razgradivi organski spojevi otrovni za ljude i kukce
KUKCI I ZDRAVLJE LJUDI
- buhe, ui i stjenice su najpoznatiji nametnici na ovjeku
- KOMARAC MALARIAR prenosi malariju
- MUHA CE-CE prenosi bolest spavanja
- Komarii u Africi prenose filariju
- Kuna muha moe oneistiti hranu bakterijama i virusima

Podrijetlo i osnovna obiljeja evolucije malokolutiavaca

-

kod malokolutia uoljiva su 3 kolutia: prosoma, mezosoma i metasoma

od trokolutiavih predaka danas su se odvojili: lovkai, bodljikai, iroglavci i
streliari

LOVKAI i BODLJIKAI
- sjedilaki i polusjedilaki nain ivota s promjenom u graevnom planu i
simetriji tijela
- bodljikai zrakasta simetrija (peterozrakasta simetrija)
IROGLAVCI i BRADNJACI
- bilateralno simetrine, pokretne ivotinje
- streliari naputaju dno i prilagoavaju se ivotu na puini
- preci dananjih iroglavaca su svitkovci

Osnovna obiljeja ivotnih funkcija

BODLJIKAI IZVANA
Jeinci, zvjezdae, zmijae i trpovi najpoznatiji malokolutiavci (bodljikai)
Povrina tijela epiderm (osnova pokrovnog sustava)
Ispod epiderma vapnene ploice UNUTARNJI kostur
o Jeinac unutarnji kostur je subepidermalna ahura
o Zvjezdaa, zmijaa pomini dijelovi kostura
o Trp sitna tjeleca uloena u tjelesnu stijenku
Bodljike kod jeinca su sastavni dijelovi vapnene ahure
Ispod kostura miini sustav
BODLJIKAI IZNUTRA
tjelesna upljina s organskim sustavima
ORGANI ZA IZLUIVANJE ne postoje
OPTJECAJNI SUSTAV nije u potpunosti razvijen
Funkciju DISANJA obavljaju razliiti tjelesni privjesci
o Jeinac krge
o Trp vodena plua
IVANI SUSTAV obavlja funckiju koordinacije
o Od okodrijelnog ivanog prstena ivci se zrakasto pruaju prema
periferiji

RAZMNOAVANJE
- VANJSKA OPLODNJA
- Spolne lijezde
o kod jeinca i zvjezdae su rasporeene u 5 zraka
o kod trpova samo u 1 zraci
- Iz oploenog jajeta razvija se bilaterlano simetrina slobodnoplivajua
liinka PLUTEUS (plankton)
- REGENRACIJA oblik nespolnog razmnoavanja (zvjezdaa i zmijaa)
VODOILNI SUSTAV
- Prstenastvo i zrakasto rasporeene cjevice kroz koje struji morska voda
- Ima funkciju pokretanja kod bodljikaa
- Iz zrakastih cjevica izlaze PRIONLJIVE NOICE ispunjene morskom
vodom
- Njima se bodljikai prihvaaju za podlogu
PROBAVNI SUSTAV
- zapoinje ustima, zavrava crijevnim otvorom na drugoj strani tijela

Osnovna obiljeja ivotnih funkcija

-

Drugi naziv polusvitkovci preci im nisu prasvitkovci, ve neki

najprimitivniji svitkovac
Tijelo im je podijeljeno na 3 dijela:
o prednji dio je GLAVICA
o srednji dio je OGRLICA (na kojoj su usta)
o stranji dio je TRUP
Na svakom od tih podruja nalazi se zasebna tjelesna upljina ( = 3 tj. uplj.)
Tijelo je obavijeno epidermom s mnogo sluzavih lijezda
PROBAVNI SUSTAV prua se od usnog otvora do stranjeg dijela tijela
Na poetku drijela s lene strane nalazi se IZBOINA koja ulazi u upljinu
glavice
o Ona uvruje glavicu koja iroglavcima slui za kopanje
ZAETAK SVITKA
Stijenke drijela dobro prokrvljene
DISANJE: iroglavci uvlae vodu u drijelo i istikuju je kroz krne pukotine
Pri tome kisik iz vode difundira u kapilarni sustav u krnim pukotinama
Takav sustav za disanje funkcionalno je slian krnom sustavu u svitkovaca

Podrijetlo i osnovna obiljeja evolucije svitkovaca

-

Od davnih srodnika iroglavaca su se razvili rpeci kod koji se tvrda crijevna

izraslina u prednjem dijlu tijela razvila u SVITAK ili HORDU
o Elastian organ koji se prua na lenoj strani du itavog tijela
o Daje glavnu potporu kosturu i tijelu
KRNE PUKOTINE na prednjem dijelu crijeva
o Osnova za razvoj krga kod riba
Na poetku se se odvojili bezlubnjaci, platenjaci, svitkoglavci
Od glavne razvojne linije odvojili su se lubanjaci ili kraljenjaci

UNUTARNJI KOSTUR os ini svitak ili horda i kraljenica

o Kraljenica je sastavljena od metamerno (koji slijede jedan iza drugog)
poredanih kraljenjaka
VIESLOJNI POKROV ljuske, perje ili dlake
CJEVASTI IVANI SUSTAV iznad svikta
o Kod kraljenjaka u lenoj modini (u kraljenici)
o Na prednjem dijelu lene modine se razvija mozak koji okruje
hrskavina ili kotana lubanja
o CEFALIZACIJA je proces razvoja glave
OPTJECAJNI SUSTAV postizanje stalne tjelesne temperature
(toplokrvnosti) kod ptica i sisavaca
RAZVOJ PLUA
SUSTAV ZA IZLUIVANJE to djelotvornije izmjene produkata uz to
manji gubitak vode iz tijela
-

svitkovci se dijele na 3 potkoljena: platenjaci, svitkoglavci i kraljenjaci

platenjaci i svitkoglavci bezlubanjci
kraljenjaci lubanjci
beeljustouste krunouste
eljustouste ribe, vodozmci, gmazovi, ptice i sisavci

Osnovna obiljeja ivotnih funkcija

-

Pokretne ili sjedilake ivotinje (stanite more)

Pripadaju svitkovcima imaju svitak
Svitak imaju samo njihove liinke ili se on javlja samo u zametnom razvitku
Tijelo im je obavijeno u sluzav hladetinasti PLAT ili TUNIKU (v.ime)
PLAT je izgraen iz tunicina, organske tvari sline celulozi

KVRGANA MJEINICA
- Najprepoznatljivija vrsta, dvospolci
- Kroz ulazni otvor voda ulazi u drijelo, prolazi kroz krne pukotine na njemu i
ulazi u OKOKRNU UPLJINU, iz nje kroz izlazni otvor izlazi van
- Na prednjem dijelu crijeva zaostaje sitne organske estice (jednostanine alge i
ivotinje) koje idu dalje u eludac i crijevo (probava)
- Neprobavljeni ostaci se izbacuju u okokrnu upljinu, ondje s vodom izlaze
van kroz izlazni otvor ili neisniki otvor
- drijelo je dobro prokrvljeno, uzimanje kisika iz vode, optjecajnim sustavom se
raznosi po itavnom tijelu DISANJE
- DINI SUSTAV funkcija krne pukotine
IVANI SUSTAV
- Sastoji se od modane ganglije na lenoj strani i ivaca koji se od nje proteu
po itavom tijelu
RAZMNOAVANJE
- PUPANJE oblik nespolnog razmnoavanja pri dnu tijela izraste izdanak
(stolon), zatim izraste pup iz kojeg se razvija odrasla ivotinja
o Nema odvajanja, stoga nakon vie uzastopnih pupanja nastaje zadruga
- SPOLNO RAZMOAVANJE izlaze jaja i spermiji iz plodila u okokrnu
upljinu, u njoj nastaje oplodnja
o Razvijanje u liinku slinu punoglavcu u produenom repiu razvija
se svitak
o Liinka neko vrijeme pliva, zatim se privrsti za podlogu i razvije u
odraslu mjeinicu (pritom izgubi repi i svitak)

Osnovna obiljeja grae tijela

-

Zajedno s platenjacima pripadaju bezlubanjcima

Imaju jasno istaknutu metamernu grau tijela
Tijelo im je obavijeno platem od tunicina (ivotinjske celuloze)
Svitak koji se prua du cijelog tijela
Nemaju lubanju, oko kraljenice se ne razvija hrskavini ili kotani kostur kao
kod kraljenjaka
ivani sustav im nije podjeljen na mozak i lenu modinu

ZAILJENA KOPLJAA najprepoznatljivija vrsta

- Veliina: od 5 do 8 cm
- Tijelo je produeno i zailjeno na oba kraja
- 3 peraje: lena, prsna i trbuna
- Ispod prednjeg zailjenog kraja nalaze se USTA okruena vijencem USNIH
PIPALA
- POKROVNI (koni) SUSTAV: jednoslojni epitel s veim brojem lijezdanih i
osjetnih stanica.

Ispod koe nalazi se kolutiavo rasporeeni MIII unutar cca. 60 miinih

kolutia (miomera)
SVITAK ili HORDA je glavni oslonac tijelu kopljae
o Protee se iznad crijeva i u glavu svitkoglavci
PROBAVNI SUSTAV
o Zapoinje ustima krno drijelo crijevo crijevni otvor
o estice hrane zaostaju u krnom drijelu, zatim ulaze u crijevo i ondje
se probavljaju
ORGANI ZA DISANJE
o Prokrvljene krne pukotine kroz koje struji voda
OPTJECAJNI SUSTAV
o Steljive ile umjesto srca pokreu krv nazivaju ih ilosrdnicama
ORGANI ZA IZLUIVANJE
o Graom podsjeaju na segmentalne organe u kolutiavaca
o Smjeteni su u parovima na lenoj strani krnog drijela
IVANI SUSTAV
o U obliku dugake vrpce koja se prua iznad svitka naziv lena
modina
o Unutar lene modine je sredinja cjevica prednji dio modani
mjehuri
RAZMNOAVNJE
o Spolno, rasplodni organi su smjeteni u kolutiavom poretku u tjelesnoj
upljini
o Jaja i spermiji dospijevaju u morsku vodu oplodnja, brazdanje, razvoj
liinki

Najprimitivniji kraljenjaci jo iz ordovicijske epohe (prije 500 mil. god.)

Hrskavina lubanja okrugla i ljevkasta usta
RONATI ZUBII u usnom lijevku i na jeziku
Usta pridrava jedna prstenasta hrskavina tvorevina naziv beeljusni
kraljenjaci
Na glavi imaju oi bez kapaka
Dini otvor se nalazi na gornjoj strani glave
7 krnih otvora nalazi se sa svake strane iza oiju
Svitak ini osnovu hrskavinog kostura
Mekana i glatka koa je jako sluzava jednostanine lijezde
ive u moru (neke i u slatkim vodama)
Prema obliku peraja dijele se na:
o Paklare
Lena i repna peraja
o Sljepulje
Repna peraja

10

Podrijetlo i raznolikost krunousta u biosferi

-

Oko 40 vrsta krunousta

U Hrvatskoj: potona paklara i dunavska paklara
o Ne sele se na mrijeenje, nego se stalno zadravaju u slatkim vodama
prebivalite
o ive sve do razmnoavanja
o Kad postanu spolno zrele, vie se ne hrane, odmah nakon mrijeenja
ugibaju
Nema vee gospodarske vanosti
Meso je ukusno, krv otrovna (kuhanjem se gubi njezino otrovno djelovanje)
Prvi eljousti bile su ribe oklopnjae umrle u karbonu

Osnovna obiljeja grae tijela

VANJSKI IZGLED
- Velika razlika izmeu vanjskog izgleda i unutarnje anatomije
- Na tijelu ribe se razlikuje glava, trup i rep
PERAJE
o Imaju jedan par prsnih i trbunih peraja
o Takoer jo imaju po jednu lenu i repnu te jednu ili vie podrepnih
peraja
OI (s bone strane glave)
o Oni kapci su prozirni i meusobno srasli prekrivajui ronicu
o Ribe su kratkovidne (mogu razlikovati boje)
KRGE (s bone strane glave)
o krnih pukotina ima od 5 do 7
o krge pridravaju krni lukovi koji su prekriveni krnim poklopcem
- Du tijela se prua osjetilni organ bona pruga

POKROVNI SUSTAV
-

Tijelo im pokriva vieslojna koa, koja se sastoji od ljusaka

U koi se nalaze mnogobrojne sluzne lijezde
o Izluuju sluz, koji smanjuje otpor pri plivanju

LJUSKE
- Pomou njih moemo odrediti starost ribe i godinji prirast (ugraivanjem
CaCO3, prehrana)
- Romboidne sa zubiima ili bez njih, cikloidne i eljaste (ktenoidne)
OBOJANOST RIBE KROMATOFORI (PIGMENTNE ST.)
1) IRIDOCITI (GUANOFORI) sjaj
2) ERITROFORI crveni
3) MELANOFORI crni i smei
4) KSANTOFORI - uti
Boja ovisi o rasprivanju i skupljanju pigmentalnih zrnaca i
kombinacija kromatofora
11

POTPORNI SUSTAV
-

Kostur je glavna potpora tijelu riba

Kod hrskavinjaa kostur je izgraen hrskavice
Kod zrakoperki hrskavicu zamjenjuje kotano tkivo
S leene strane KRALJENICA
Sastavljena od hrskavinih ili okotalih kraljeaka (na koje su povezana
rebra)
Na prednjem dijelu kraljenica je povezana s kostima lubanje
Trbunu peraju podupire samo jedna perajna potpora
Ribe nemaju kukovlja, ve veliku polosnatu trouglastu kost koja je uloena u
miie
Kostur glave sastoji se od ivane i krne lubanje
Prsne peraje su vezane za lopaticu, perjane potpore, zrakaste ipice, kone
ipice
Repna peraja slui za pokretanje

MIINI SUSTAV
-

kolutiav raspored miia slue za kretanje

kod nekih riba tkivo poprenoprugastih miia preobraeno je u elektrine
organe (npr. drhtulja, munjevita jeguljka, munjeviti som, itd.)

IVANI SUSTAV
-

3 dijela:
Mozak prednji, meumozak, srednji i stranji mozak te primozak
Lena modina nalazi se u cijevima gornjih lukova kraljeaka
ivci

OSJETILA
- Miris pomou mirisnih jamica smjetenih na glavi
- Mehanike vibracije primaju labirintim organom koji ini unutarnje uho
- Smjer i snaga strujanja vode pomo bone pruge

PROBAVNI SUSTAV
-

sastoji se od usta, usne upljine, drijela, jednjaka, eluca i crijeva, koje

zavrava crijevnim otvorom
ZAVOJITI ZALISTAK nalazi se u crijevu nekih riba, sastoji se od nabora
sluznice
Uz probavni sustav ribe imaju JETRU i GUTERAU (probavne lijezde)

USTA
- Nema lijezda slinovnica (kao kod kopnenih kraljenjaka)
- Nalaze se zubi, za pridravanje plijena (nekima slue za drobljenje hrane)
PLIVAI MJEHUR
- Razvija se kao uplji izdanak stijenke jednjaka (kod nekih riba je spojen s
jednjakom takav spoj se naziva ZRAKOVOD)
- Slui im kao hidrostatski organ, organ za ravnoteu i za proizvodnju zvuka

12

DINI SUSTAV
-

Sa svake strane glave imaju 4 krna luka (najee)

o Na njima se nalaze krni listii
Voda iz usta drijelo krni lukovi (van)
o Kisik difundira kroz listie i stijenku kapilara u krv te se vee za
hemoglobin u eritorcitima
o Optjecajnim sustavom se raznosi po itavom tijelu

OPTJECAJNI SUSTAV
-

ribe imaju dvodijelno vensko srce

o sastavljeno od 1 klijetke i 1 pretklijetke

SUSTAV ZA IZLUIVANJE
-

ribe imaju prabubrege (mezonefros) za izluivanje produkata st. disanja

o parni organ smjeten uz kraljenicu iznad plivaeg mjehura
2 mokraovoda koji zavravaju u mokranom mjehuru
o Iz njega se mokraa izlijeva u neisnicu ili kroz posebni mokrani
otvor smjeten na vrhu mokrane kvrice iza crijevnog otvora
tetne tvari se jo izluuju kroz krge i preko koe

SPOLNI SUSTAV I RAZMNOAVANJE

-

ribe se naelno razmnoavaju jajima, ali poznata je i pojava ivorodnosti

broj jajaaca varira od sto do milijun
riblja jaja zovu se ikra, riblja sperma zove se mlije
dvospolnost kod riba je rijetkost
na lenoj strani smjetena su plodila
jaja izlaze van jajovodom (kod nekih poseban otvor, ostali neisnica)
sperma izlazi mokraovodom (neisnica ili zajedniki otvor s mokraovodom)
GONADE spolne lijezde smjetene ispod plivaeg mjehura, iza crijeva

13