HrvatskistudijiSveuilitauZagrebu

Odjelzapsihologiju
Psihologijalinosti

eneikarijera

14.Travnja,2016.VladimirTomislavKatui

Jednaodposljedicaindustrijskerevolucijeu19.stoljeujestipojavafeminizma,pokreta
kojijezaciljimaounaprijeenjeivotnogstandardaipravaenadabuduravnopravnemukarcima.
Tojesamojedanodrazlogazatojevanoistraivatiuloguenauposlovnomsvijetu,nainana
koji se njihova karijera razvija, kako izabiru karijeru te koje osobine linosti su povezane sa
aspektimanjihovekarijere.
IstraivanjekojesuproveliGeorge,HelsoniJohn(2011)temeljilosenaMillslogitudalnojstudiji.
Navedenoistraivanjejetrajalopedesetgodina(tesejouvijekprovodi)tijekomkojihjepratilo
grupuenakojesudiplomiralenaMillssveuilitu.Navedenastudijajeprvapsiholokastudija
koja se koncentrirala na vodstvo i kreativnost kod ena, kao i na razliite druge teme poput
psiholokih tipova, promjene linosti i razvoja, rada i umirovljenja, osobnih veza, zdravlja,
socijalneipolitkihstavova,emocijalneekspresijeiregulacijetemudrosti.
TemeljniistraivakiciljnavedenogradajebilaispitatikakoikojedimenzijelinostiizBigFive
modelasupovezanesaradnimvijekomkodena.Namjeraistraivaajebilametodomregresijske
analizeustanovitipovezanostiizmeusetapodatakadobivenimaizMillsstudije,dimeznijalinosti
izBigFivemodelatevarijablakojesurelevantnezaradnivijek.
Relevantnosti ovoga istraivanja prije svega se nalazi u nedostatku studija koji su
longitudinalnopristupiliistraivanjupoveznostidimenzijalinostisaposlovnimrezultatimakod
ena.Nedostatakseodnosiinaistraivanjehipotezaonainunakojedimenzijelinostioblikuju
radnoiskustvo,kakoeneizabiruradnookruenjeiposao;tekakoseizabraniposao,tj.radno
iskustvo,proteesvedoumirovljenja.Nadalje,ulogaeneuradnomokruenjusetijekomgodina
od kada je poelo istraivanje drastino promijenilo to je utjecalo na izraajnost pojedinih
dimenzijalinostitepristupaistraivaanavedenojtemi.
Temeljna istraivaka hipoteza rada se odnosi na pretpostavku da e se razliite osobe
razlikovatiunainunakojipristupajuposlu,radnomokruenju,tj.karijeri,ovisnoorazlikamau
dimenzijamalinosti.Svakipojedinaceizabratiposaoiradnookruenjeuskladusakvalitetama
dimenzijalinostikojeposjedujeteesetajposao,kaoizadovoljstvonjimeurelacijisalinou,
pokazatistabilnimkrozrazliiteivotnefazekojeidusukladnosapromjenamaudrutvu.Takoer,
uskladusaprethodnimistraivanjima(Judgeidr.,1999),autorioekujudaekorelacijeizmeu
dimenzijalinostiivarijablavezanimazaposaobititransparentnijeukasnijim ivotnimfazama
zbogveeotvorenostidrutvakadoputanjuenamadaostvaresvojepotencijaleuposlovnom
svijetu.

Nadalje, autori razmatraju nekoliko specifinih hipoteza koje se temelje na prethodnim

istraivanjimaBigFivedimenzijalinosti(McCrae&Costa,2008).Odpetdimenzija,trisuse
prethodno pokazale od najveeg znaaja: ekstraverzija, otvorenost i savjesnost. Ekstraverzija i
savjesnostsudobriprediktorisubjektivnogiskustvanaposluteobjektivnihpokazateljavezanihza
rezultatenaposlu,aotvorenostsepokazalakaodobarprediktorkreativnogpotencijala.
Ekstraverzija kao dimenzija se moe opisati kao tendencija pojedina prema aktivnom i
energetinom pristupu socijalnom i materijalnom svijetu to ukljuuje karakterne crte poput
asertivnosti, drutvenosti i pozitivnim stavovima i emocijama. Za ekstrovertirane pojedince se
oekujedaebitiukljueniudrutveniivottedaetraitinainnakojimoguutjecatitezadobiti
statususvomradnomokruenju.ObziromnadrutveneokolnostiuvrijemekadajeMillsstudija
zapoeta,moeseoekivatidadimenzijaekstraverzijenijeimalavelikutjecajnaposlovnoiskustvo
ena jer je drutveno okruenje inhibiralo ene koje su bile visoko ekstrovertirane to se sa
vremenommijenjalo.Takoer,moeseoekivatidaenekojesuekstrovertiraneviseuivajuu
svomposlujersezanjegavisezalauusvrhuostvarivanjavlastitogpotencijalatoposljedino
dovodi i do vee involviranosti takvih ena u drutvene i politike akcije. Istraivai nadalje
predviajudaeekstrovertiraneenetraitiposlovneokolnostikojeeimomoguitiprilikuza
inicijativu,vodstvotemogunostispunjavanjavlastitevolje.Zaoekivatijetakoerdaetakve
eneostatiangairaneinakonkrajanjihovogradnogvijekakrozplaeniposaoilivolontiranje.
Otvorenostkanovomiskustvuautoriopisujukaodimenzijukojabiseudomeniposlovnog
iskustva izrazila kao tendencija ka samoaktualizaciji. Pojedinci koji su otvoreni ka novim
iskustvima imaju iroke interese, razvijenu imaginaciju te cijene orginalnost i kompleksnost.
Znatienjisu,progresivniiskloniavanturiteistraivanjunovihmogunosti.Utompogledu,ene
sutokomdrutvenihpromjena,kojesusedogaalezavrijemeMillsstudije,aktivnotrailenainna
kojimogusudjelovatiuposlovnomsvijetuukojemdominirajumukarci.Uskladusatim,autori
oekujudaeenekojesuotvorenekanovimiskustvimaranijestupatiuposlovniodnoszarazliku
oddrugihena,teetraitiposlovnookruenjekojejemanjerigidnoimanjeorijentiranokastrogo
definiranimrezultatima.Istotakosemoeoekivatidaetakveenebitiprivuenezanimanjimaza
koje su potrebna via akademska znanja ili posao koji omoguuje samoizraavanje poput
umjetnosti.Rutinizirani,visokostrukturiraniposlovieihmanjezanimati,aeliteviistupanj
autonomije.
Hipotezakojasevezujeuzdimenzijusavjesnostiopisujeposaokaoobavezukakvomje
doivljavajuenesavisokimstupnjemsavjesnostitoukljuujeponaanjeusmjeranonazadataki

cilj,tedobroovladavanjevlastitimimpulsimatelakoomzasljeenjemnormiipravilatesklonu
kaplaniranjuiorganiziranju.Savjesnostsenajeeasocirasamarljivou,odgovornouidobrom
izvedbom zadataka neovisno o obliku zadatka. Autori pretpostavljaju da se ene sa visokom
savjesnouneepunorazlikovatioddrugihjerunapoetkustudijesujouvijekbilekulturoloki
uvjetovanetradicionalnimodgovornostimamajkeiene.Takoer,oekujeseniskistupanjrazvoda
jerenesavisokomsavjenouimajutedencijubiranjapartnerakojijetakoerodgovorantenisu
bileprimoranenapornograditikarijeru.Unatotome,nakontodjecanapusteobitelj,takveenebi
estopreusmjerilesvojuenergijukadodatnimradnimzadacimaiakobiregularnouleumirovinu
nakrajuradnogvijeka.
Openito reeno, ene sa razliitim stupnjevima pa dimenzijama linosti su razliitno
motiviranezaposaotebirajudrugaijeposlove,tesurazliiteovisnooprofesionalniminteresima,
postignuima,slijeenjudrutvenihnormitepotrebamazafinancijskomsigurnou.
Usvrhuoperacionalizacijekonstruktaposla,radnogokruenjairadnogvijeka,istraivaisu
definiralirazliitevarijableovisnooivotojdobi,tj.faziukojojsesudioniciistraivanjanalaze.U
mladosti,do27.godineivota,zaispitivanjesuistraivaikoristilivarijableukljuenostiuposlovni
svijet,zadovoljstvoposlom,akademskoobrazovanjeikreativnapostignuanakondiplomiranja.Za
ispitivanjesljedeeivotnefaze,istraivaisuispitivalivrijemekadasuaktivnozapoelekarijeru,
socijalnokulturolokeodrednicekojesupridonjeleiliinhibiraleukljuenostuposlovnisvijette
naknadnuakademskuedukacijuukojojsusudjelovaletokomsredinjihgodinaodrasledobi.Za
zreluodrasludob,usvojimpedesestima,istraivaisuispitivalivarijablekojesuopisivaleprirodu
poslaukojojeneostvarujusvojukarijeru,kreativnostnaposlu,radzasebenasuprotradazadrugu
osobu,statusizadovoljstvo.Zadobkojuobiljeavasmanjenjeposlovnihaktivnostiod59.godine
nadaljeispitivanesuvarijablevanostiposla,oekivanovrijemeumirovljenjateodravanjevlastite
karijere.Zavrijemetranzicijeumirovinu,ispitivanojestanjeumirovljenja,planovizabudunosti,
interes za druge aktivnosti, ukljuenost u volontiranje, uivanje u rukovodeim pozicijama i
negativnaiskustvasanadreenima.Zadobastarosti,ispitivanesuvarijabledaljnjeukljuenostiu
posao,kolikosunjihovipartneriradilitefinancijskasigurnost.
Ovoistraivanjejeiznimnodetaljnoukljuilovanekarakteristikeodnosalinostiiposla
kroz razliite ivotne faze, a injenica da je istraivanje longitudinalno je moda i najvea
vrijednostprovedbe takvogistraivanjajer seanalizirajupodaci krozdui vremenski periodte
razliite ivotne faze to prua mogunost dobivanja precizne slike o stabilnosti poveznosti
dimenzija linosti sa poslom kod ena. Za ovo korelacijsko istraivanje, autori su koristili

regresijskuanalizutojeinajprimijerenijeobziromnasvekompleksnostistraivanihvarijablite
duljinutrajanjastudije.
Rezultatikojesuistraivaidobiliukazujudadimenzijasavjesnostinijeprediktorizbora
poslailikarijereumladostinitiuodraslnomdobu.enekojeopisujedimenzijasavjesnotisuimale
sklonost ka zadovoljavanju uloga bivanja suprugom i majkom. Takav nalaz je konzistentan sa
oekivanjemdatakveeneimajupotrebubrinutisezasvojesuprugeidjecu.Otvorenostkanovim
iskustvimajenegativnovezanauzistetakveulogetejetadimenzijaboljiprediktornetradicionalnih
veza poput suivota sa istospolnom partnericom to je konzistentno sa oekivanjia autora.
Savjesnost isto tako bolje predvia branu stabilnost sa manjom vjerojatnou razvoda jer je
enamasatimobiljejemvanoodravatistabilanobiteljskiivot.Ekstraverzijasepokazalakao
prediktorukljuenostiusocijalneipolitikeakcije.
Uodraslomdobu,ukontekstuakademskogobrazovanja,otvorenostsepokazalakaonajbolji
prediktor no samo u odraslom dobu, ne i u mladosti to je oekivano obzirom na socijalno
kulturolokeprimjenekojesupratilesazrijevanjeena.Usrednjeodraslojdobi,otvorenostpredvia
izbor posla koji ukljuuje umjetnost i istraivanje, ekstraverzija predvia ukljuenost u
poduzetnitvoidrutveniposao.enekojesuvisokonadimenzijiekstraverzijeiotvorenostiimaju
veuvjerojatnostdaeraditizasebenegozadruge.enevisokonadimenzijiekstraverzijevie
cijene svoj status kao nagradu za posao i zadovoljnije su svojim poslom. Ono to je bilo
neoekivatnojestdajeotvorenosttakoerpovezanasastatusomuodraslojdobi.
Ustarijojdobi,enekojesuvisokonadimenzijisavjestituisvojposaosmatralebitnim,
kaoiekstravertirane ene,tesuidaljeodravalesvojekarijere,kaoi enekojesuvisokona
dimenzijiotvorenosti.Ekstrovertiraneenesuimaletedencijuvolontirati,savjesnostsenemoe
povezatisarukovodeimpozicijamailitenjamazanapretkom,aveajemogunostdaeimati
problemasanadreenima.enevisokonaotvorenousueljelesmanjitiradnovrijemeiusmjeriti
senadrugeaktivnostiuivotu.
Ukasnijojstarijojdobi,ekstrovertiraneenesunastavileraditizanovac,aistotakouskladu
saoekivanjimaautora,savjesneenesuizvjestiledanjihovpartneridaljedostaradizanovceto
jesuprotnoodenaotvorenimkanovimiskustvimakojestogaiimajumanjufinancijskusigurnost
odsavjesnihena.Onesutakoerbiralepartnereneovisnoonjihovimradnimsposobnostimatesu
eemijenjaleposlovetokomivota.

Vaandoprinostovestudijenalaziseuinjenicidasuautorimjerilidimenzijelinostikroz
sveivotnefaze,odmladostidostarijedobitojepruilomogunostistraivanjakakosudimenzije
linostipovezanesaposlovnimokolnostimakrozrazliiteivotnefaze.Ekstrovertirane enesu
krozcijelisvojivotpokazivaleorijentiranostkakarijeri,zadovoljstvoposlomiradom akiu
mirovinikrozvolonterskirad,tevanoststatusaiuivanjaudrutvenimimaterijalnimaspektima
ivota.enekojesuotvorenenovimiskustvimasusvojivotivjelenekonvencijonalnimstilom.
Ranosuzapoelekarijeru,alisupokazalemanjeinteresazaposao,statusifinancijskusigurnost,a
viezaosobusamoaktualizacijuiizraavanje.Savjesneenesupokazaledasustabilnoodgovorne
zasvojeobveze,prvokrozobitelj,akasnijekrozposao.
Ekstraverzijaizmjerenaumladostinajboljemoepredvidjetiposlovniivotusljedeihtri
desetljeaivota,noistovrijediizasavjesnotiotvorenostnounetomanjojmjeri.Dimenzije
linostisuunajveojmjeripoeleznaajnopredviatiposlovniivotenaposlje1960.godineiz
razlogatosupromjeneudrutvuomoguileveuinvolviranostenauposlovnisvijetpasuse
stogaidimenzijelinostpokazalekaoboljiiznaajniprediktoriuodnosunamladodoba.Takojei
npr.ekstraverzijaviepredvialazadovoljstvoposlomukasnijimgodinamanegoumladosti,aene
u okviru svih dimenzija su vie ukljuene u posao. Otvorenost se pokazala kao prediktor
akademskog obrazovanja tek u odraslo doba, kada su se otvorene ene imale tedenciju dobiti
doktorskutitulukojajerasnijebilarezerviranijazamukupopulaciju. Istotakojeotvorenost
postalaprediktorkreativnihpostignuateknakontosusepromijeniledrutveneokolnostikojesu
poelepriznavatienskapostignua.Istraivanjejepokazalokakosuseenesarazliitimcrtama
linostiprilagoavaledrutvenimpromjenamatosevidikakosupojedinedimenzijeviedolazile
doizraajanakonizvjesnihdrutvenihpromjena.
Spoznajedokojihsudoliistraivaipokazujudinamikukretanjadrutvenihpromjenau
okviru vjerojatnosti da se pojedine dimenzije linosti izraavaju unutar neke ivotne domene.
Ekstrovertiranost, otvorenost i savjesnost su se pokazali kao prediktori koji u izvjesnoj mjeri
predviajunainna koji e eneizabirati posao,ukljuitiseuradno okruenje tenaukojim
okolnostimaezavritisvojeradnivijek.Ovasaznanjasukonzistentnasadrugimistraivanjima
kojasupovedena.Untatotometojestudijapotvrdilamnogepretpostavkeautora,studijaima
izvjesne nedostatke. Prije svega, istraivanje je ukljuila iroke dimenzije linosti to samo u
manjojmjerimoeopisatipojedinuosobu,temnogedrugeokolnostiicrtelinostimoguutjecatina
ishode vezane za poslovni ivot pojedinca. Iz toga razloga autori upozoravaju na potrebu za
daljnjimistraivanjimakojibidetaljnijeistrailautjecajlinostinaposlovneokolnostiivotaena.

Sljedeeistraivanjekojejesebaviloodnosomkarijereteidentiteta,ivotailinostikod
enajetakoerkoristiloMillslongitudinalnustudijuusvrhurasvjetljavanjanavedenogodnosa.
Primaran cilj studije koje su proveli Roberts i Friend (1998) je bilo istraivanje povezanost
momentuma karijera kod srednjovjenih ena sa ivotnim kontekstom, strukturom identiteta,
linostiipsiholokogzdravlja.Drugiciljistraivanjajebiopozicioniratimomentumkarijereu
kontekstcijeloivotnograzvoja.Vrijednostovestudije,kaoiprethodne,nalaziseurasvjetljavanju
longitudinalnepovezanostikarijerekod enasanjihovimivotom,linosti,zdravljemiostalim
ivotnimokolnostima.
Konstrukt momentuma karijere se odnosi na osobnu procjenu osobe kretanja vlastite
karijere.Sudionicimoguinvestiratirazliitekoliinevremenaienergijeuvlastitekarijere.Tijekom
godina,mogupoveati,odravatiilismanjitivlastituinvolviranostukarijeru. Visokmomentum
karijereimajuenekojeocjenjujudanjihovakarijeraidaljenapredujetedaeubudunostiidalje
napredovati. ene koje osjeaju da njihova karijera niti napreduje niti nazaduje odravaju
momentum karijere stabilnim, a ene koje se osjeaju da smanjuju svoju aktivnost vezano za
karijeru,kaonpr.prijeumirovljenja,imajunizakstupanjmomentumakarijere.
ivotnikontekst,iokvirumomentumakarijere,odnosisenastatusnaposlu,napojavnost
fenomenapraznoggnjezda,zdravljasuprunika,situacijiuprofesijiiodgovornostzabriguprema
roditeljima.Autorioekujudaenaviimstatusomulauvieenergijeukarijereteimajuvii
momentumkarijerezarazlikuodenakojeimajuniistatus.Takoer,oekujesedaeneijasu
djecanapustiladom,imajuvievremenazainvestiranjeukarijeru,kaoi ene ijejezdravlje
suprunikabolje.Ukolikojepotrebnodaseenebrinuzasvojeroditelje,oekujesedaeimati
manjevremenaienergijezaulaganjeuvlastitukarijeru.Strukturaidentitetabliskojevezanauz
vlastitiidentitettejeiztogarazlogamomentumkarijeretakoervanastavkakojajepovezanasa
strukturomidentiteta.Uskladusanavedenim,autorioekujudaekarijerakodenasavisokim
momentumomimativanijuuloguuivotutedaesetakveenekarijerusmatratimnogovanijom
stavkom vlastitog identiteta. Psiholoko blagostanje, tj. zdravlje je povezano sa viim
momentumomkarijerenanaindaeneijekarijeraidaljenapredujeimajuviiosjeajvlastite
vrijednosti,samopotovanja,neovisnostiisamopouzdanja.Nadalje,autorioekujudaeobrazci
ivotnestuktureilinostibitikonzistentnikrozcijeliivotuodnosnusamomentumkarijeretosu
istraivaliispitivanjemvarijablalinostiiivotnihokolnostikrozrazliitaivotnadoba.

U ovom istraivanju je koritena metoda analize varijance i regresijska analiza to su

primjerenemetodezaistraivanjerazliitihkatergorijalnihodrednicaprethodnonavedenihvarijabli.
Dodatno,koritenjettestzausporedburazliitihmomentumakarijeraizmeuena.
Razultati su pokazali da oko 55% ena ima visok stupanj momentuma karijere, 28%
odravaju istu razinu, a 17% imaju nizak momentum. Samo 28% ena je povisilo momentum
izmeu 43. i 52. godine ivota. Veina (60%) je ostalo pri istom status, a kod 11% ena se
momentum umanjio. Takoer, znaajnim se pokazala hipoteza istraivaa da ene sa viim
statusomnaposluimajuiviimomentumkarijere.Veajevjerojatnostdaeeneijisuprunici
nisu umirovljeni takoer imati nii momentum. Fenomen naputenog gnjezda se nije pokazao
povezanimkaonibraistatus,zdravlje iprihodsuprunika.Brigazaroditeljesenijepokazala
povezanim sa momentumom. Nadalje, ene sa visokim momentumom svoju karijeru smatraju
bitnomzaosjeajvlastitogselfa,imajuviistupanjsamoprihvaanjaiefikasnijefunkcioniraju. i
fizikisuzdravije.
Rezultatisutakoerpokazalidasuenekojesustarijojodraslojdobibilevisokonaskali
momentumakarijeratakoerimalevisokrezultatnaskalamasamopouzdanostiineovisnosti 30
godinaprijeponovnogmjerenja.Umladojdobisuimalevisokstupanjefektivnogfunkcioniranjaii
blagostanja te su pristupile akademnskom obrazovanju. Nasuprot toga, ene sa niskim
momentumomsuimaleniskosamoprihvaanje,neovisnostiblagostanje30godinaprijemjerenja
momentumakarijereu43.godiniivota.Nalazisupotvrdiliprethodnaoekivanjaautora.
Najvee ogranienje ovog istraivanja jest uzorak koji je koriten. Kao i u prethodnom
istraivanju, ene koje su ispitivane su bile studentice Mills univerziteta te su samim time
privilegiraneobziromnastanjeudrutvuutojspecifinojtokiuvremenu.Iznavedenograzloga,
ovirezultatisenemogusasigurnouprimjenitinapopulaciju,odnosno,istraivanjenemavisoku
vanjskuvaljanost.Dodatno,konstruktmomentumakarijerejenedovoljnodobrodefinirantebiu
buduimistraivanjimabilokorisnopreciznijedefiniratikonstruktteukljuitidodatnevarijable
poputvremenaodzadnjegnapredovanja,promjeneposla,plaeisl.
Osimistraivanjapovezanostilinostiirazvojakarijere,vanojeistraitinakojinainene
odabirusvojukarijeru.Zaistraivanjeizborakarijere,BetziHackett(1981)sukoristilikonstrukt
oekivanesamoefikasnosti,kaoprocjenelinosti,kojegjerazvioBandura(1977).Navedenipojam,
kao koriteni konstrukt, odnosi se na stupanj procjene teine zadatka koju e osoba pokuati
savladati. Odnosno, procjena samoefikasnosti izvravanja nekog zadatka ili posla moe biti
uvjetovanarazliitimodredinicama,aautoristudijespecifinoistraujupovezanosttradicionalnihi

netradicionalnihenskihimukihzanimanjanasamoefikasnost.Namjeraistraivaajeutvrditiu
kojoj mjeri procjena samoefikasnosti za neko zanimanje je povezana sa tradicionalnom i
netradicionalnom uvjetovanou nekog posla, tj. koliko je nemogunost da ena razmatra sebe
neprimjerenomzanekiposaopovezanasainjenicomdasenavedniposaosmatratipinomukim
zanimanjem,tosupokazalanekaprethodnaistraivanja.
Kako bi istraili naveden problem, autori su izabrali 20 zanimanja od ega 10 bila
tradicinalnomuka,a10tradicionalnoenska.Zanimanjaizabranazatradicionalnoenskasuimale
vieod70%pripadnicaenskogspolauprofesiji,anetradicionlnasuimala30%ilimanjeena.
Uzoraksubilistudentikojisusudjelovalinapredmetuuvodaupsihologijukojajedioosnovnog
obrazovanjatejestogauzorakrazliit.Nakonprikupljanjapodataka,autorisukoristilistupnjevitu
regresijskuanalizuusvrhuanalizepodataka.
Rezultati ukazuju na znaajne i konzistentne razlike u samoefikasnosti u okviru
tradicionalnih i netradicionalnih zanimalja izmeu mukaraca i ena. ene su efikasnije u
zanimanjimakojasesmatrajutradicionalnoenskima,amukarciuzanimanjimakojasesmatraju
tradicionalnomukima.Iztogarazloga,vjerovanjestudenatausposobnostrazvijanjakarijereje
istovijetnoobrascimasamoefikasnostiunutarposlovakojatradicionalnopripadajumukarcimaili
enama.eneimajumanjuprocjenuvlastiteuikovitostiupogledunetradicionalnihzanimanja,za
razlikuodmukaracakojiseprocjenjujuistovjetnijezaobapodrujaposla.Iztogarazlogasemoe
zakljuitidajemukarcimamanjevanokojeezanimanjeizabratiovisnoovlastitojprocjeni
samoefikasnosti.Unekimpodrujimanijebilorazlikeusamoefikasnosti,kaonpr.uzanimanju
ljenikailiodvjetnika,tonaznaujedaseprocjenaenazanekiposaomoebitnorazlikovati.
Individuekojesvojuefikasnostprocjenjujuveomunetradicionalnimposlovimaprijeeizabrati
takav posao nego pojedinci koji su vie tradicionalno usmjereni. Najbolji prediktori karijere
pokazali su se interesi i samoefikasnost. Kod ena matematiki testovi su se pokazali samo
indirektnopovezanisakarijerom,itokrozprocjenusamoefikasnosti.Autorinaznaujudaindividue
samanjomprocjenomsamoefikasnostiprijeodustatiodrazmatranjanekekarijere, tomoebiti
posljedicailiuvjerenjailineijestvarneprocjene,integriranekaodioprethodnihiskustava.
Dubljeistraivanjeokooekivanjaipercepcijevlastitesposobnostiiefikasnostiuodnosuna
moguukarijerudodatnoobjasnilokojeposloveizbogegatononekeene(imukarci)izabiru
pojedinozanimanje,ilizatonikadanerazvijupotencijalzanekodrugozanimanjekojemodanije
dio njihovog svjetonazora. Detaljnije razumijevanje odnosa samoefikasnosti, vlastitih interesa i
sposobnostibipruilomogunostpreciznijihintervencijauraznimprocesimakojiseodvijajuu

procjeni mogunosti za razvoj unutar neke poslovne domene. Takoer, dodatna istraivanja bi
trebalaukljuitiineakademskupopulacijuusvrhudobivanjaprimjerenijeguzorkauodnosuna
populaciju.
Sljedeeistraivanje(SeibertiKraimer,2001)kojesebavilopovezanouizmeuosobina
linosti i uspjeha u karijeri imalo je za cilj jasno utvrditi koje osobine linosti u povezane sa
pokazateljimauspjenekarijere.Prethodnestudijesupotvrdilepoveznostlinostisakarijeromno
potrebnasubiladodatnaistraivanjakakobiseutvrdilijasnielementipovezanostidvakonstrukta.
U navedenom istraivanju zadovoljstvo poslom je definirano kao rezultat rada dobivenim kao
izlazni dobitak od pojedinevog radnog iskustva, a uspjeh se definira kroz ekstrinzine (plae,
napredovanje)teintrinzine(zadovoljstvoposlom).NavedenikonstruktsenadaljepovezujesaBig
Five modelom linosti koji daje optimalan prikaz raznolikog ljudskog iskustva te se koristila
multipla regresijska analiza u svrhu dobivanja rezultata. U istraivanju je sudjelovalo 318
mukaraca i 178 ena.
Rezultati su pokazali, sukladno sa prethodnim oekivanjima da su osobine linosti povezane
sa uspjehom u karijeri. Od specifinih osobina, ekstraverzija se pokazala povezanom sa
napredovanjem u karijeri te ekstrinzinim uspjehom koji je manje povezan sa ugodnou,
otvorenosti ka iskustvu i ugodnou. Ekstrovertiranije osobe takoer imaju veu plau od
introvertiranih, te su vie napreduju. Nadalje, intrinzini uspjeh je najvie povezan sa
esktraverzijom, ugodnou i ekstraverzijom. Visoko neurotini pojedinci, oekivano, zadovoljstvo
poslom negativnije procjenjuju, a pojedinci visoko na otvorenosti iskustvu primaju nie plae.
Daljnja istraivanja su nastavila potvrivati prethodno utvrene zakljuke. Grujiter (2014) je
istaivao povezanost karijere te Big Five modela linosti. Slino kao i u prethodnim istraivanjima,
uspjeh u karijeri je podijeljen u dvije kategorije: prihodi i zadovoljstvo poslom, a dimenzije linosti
su mjerene sa 50 estica IPIP upitnika linosti. Navedene varijable su dodatno bile podjeljene u
dvije kategorije: demografske varijable i varijable povezane s osobnim kapitalm. Podaci koritenu
su dobiveni longitudinalnim internetskim prikupljanjem podataka na uzorku od 1940 sudionika, a
statistika metoda je bila hijerarhijska multipla regresija.
Istraivai su oekivali, sukladno sa prethodnim studijama, da e savjesnost i ekstraverzija
biti povezani sa viim zadovoljstvom u poslu te viim prihodima, a da e ljudi visoko na skali
ugodnosti imati nie prihode i biti e manje zadovoljni svojim poslom, a isto je bilo oekivano za
neuroticizam.

Rezultati ove studije ponovo su potvrdili prethodne nalaze i oekivanja istraivaa o

povezanosti linosti i uspjeha u karijeri. Savjesne, ekstravertirane i emocionalno stabilnije osobe
imaju vee prihode, a introvertirane, stabilnije i ugodije su vie zadovoljne svojim poslom. Jedina
promjena obzirom na prethodna istraivanje jest dimenzija ugodnosti koja je u pozitivnoj korelaciji
sa zadovoljstvom na poslu.
OsobinelinostigledanekrozBigFivemodeltenjihovompovezanousauspjehomu
karijeri bila su tema istraivanja Bozionelosa (2004) koja su imala za cilj ispitati valjanost
prethodnospomenutihrezultataistraivanja.Nauzorkubritanskihgraanina(N=398),odegasu
75,4%,jeispitanapovezanostnavedenogmodelakoristeiCattellov16PF5upitnik,auspjehu
karijerijeispitanupitnikomkojijeprocjenjivaofinancijski,hijerarhijski,relacijskiuspjeh,teuspjeh
uodnosimaizadovoljstvoivotom.Dobivanirezultatiupotvrdiliprethodnaistraivanja,tj.ukazali
nanegativnupovezanostizmeuneuroticizmasvanjskimiunutarnjimpokazateljimauspjehau
karijeri,tenanegativnupovezanostizmeusavjesnostiiekstraverzijesaekstrinzinimuspjehomu
karijeri.
Osimklasinihpristupaosobinamalinosti,Dinella, Fulcher i Weisgram (2011) istraili su
spolno tipine osobine linosti i rodni identitet kao prediktore orijentacije u karijeri mladih odraslih
osoba. Istraivanje je obuhvaalo i muke (N=185) i enske (N=5401) studente koji su imali
zadatak izjasniti se oko svojih spolno tipinih osobina, rodnog identiteta te interesa za spolno
tipina zanimanja. Nadalje, istraivani su i motivacija, self-koncept i individualne razlike, te
intergrupna povezanost. U svrhu utvrivanja rodnog identiteta istraivai su koristili i konstrukte
shema te mentalnih reprezentacija spola i roda.
Glavna hipoteza istraivaa je bila pozitivna korelacija izmeu maskulinih osobina linosti i
odabir karijera koja se smatraju vie maskulinim, kao i pozitivna povezanost izmeu enskih
osobina linosti i tradicionalno enskih karijera. Nadalje, istraivai su pretpostavljali da to je via
meugrupna pristranost, vei je interes za spolno tradicionalne karijere, kao i povezanosti izmeu
rodnog identiteta te glavnih osobina linosti.
Istraivai su potvrdili povezanost izmeu spolno tipinih osobina linosti i rodnog
identiteta kao vanog prediktora izbora karijere u odnosu na tradicionalnu podjelu poslova prema
spolnoj orijentaciji. Mukarci koji se identificiraju sa spolno tipinim osobinama linosti, prije e
izabrati karijeru u maskulinim zanimanjima. Nadalje, tipino enski poslovi su negativno povezani
sa femininim interesima mukaraca u izboru karijere. Spolno tipine osobine linosti i rodna
tipinost karijere, znaajno mogu predvidjeti izbor karijere kod ena u pravcu tipino enskih

karijera. Ukoliko su potvrdile viu potrebu za unutargrupnom pripadanju, vea je vjerojatnost da e

izabrati i tradicionalne karijere, to manje vrijedi za mukarce.
Jedanodbitnijihaspekataistraivanjarazvojakarijerekodenajestusporedbamogunosti
zanapredovanjemifinancijskoblagostanjeuusporedbisamukimkolegama.Feministikipokret
redovito ukazuje na nejdenakosti uposlovnom svijetu izmeu mukaraca i ena, a istraivanja
potvrujunjihovetvrdnjezajednosapretpostavkomdaloijamaterijalnasituacijajepovezanaisa
loim zdravljem (Malmusi i sur., 2014). Autori Nyberg, Magnusson, Leineweber i Johansson
(2015), ispitali sunavedene tvrdnje na populaciji vedskih ena i mukaraca. Iako je vedska
jeddnaodnajnaprednijihzemljapopitanjuravnopravnostispolova,autoriukazujunatodaeneu
vedskojzarauju14%manjenegomukarci.Takoer,eneuvedskojimajumanjeprilikeza
zapoljavanjeinapredovanje.Iznavedenihrazloga,autorinavodedajevanoistraitinavedene
nejednakosti u svrhu prikupljanja znanja o prediktorima uspjeha u poslovnom svijetu to bi
potaknulokorakekasmanjenjunavedenihnejednakosti.
Istraivaisu,ulongitudinalnojstudiji,koristiliobjektivnepokazateljeuspjehauposlukao
to su napredovanje na poslu, poveanje iznadprosjene plae izmu 2008. i 2010. godine,
organizacijskeiindividualnefaktoretedalijespolpovezansauspjehom.Bazapodatakakoritena
zaanalizusubiledioprikupljanjapodatakaodstranevedskogstatistikogzavoda,azaanalizuje
prikupljendiouzorkaizbazepodataka2008.i2010.godine.Pojedincisubilizaposlenikojisuu
objegodineprimaliplau.
Usvrhuoperacionalizacijevarijabli,istraivaisusvesudionikekojisuprijavilinapredaku
ukarijerikategoriziralikaopromaknute,aonekojinisuprijavilipromaknuesukategoriziraneu
nepromaknute. Sudionici ija se pozicija degradirala, nisu ukljueni u analizu promaknua.
Godinjaplaasudionikajeprikupljenaiznacionalnogregistratoukljuujesveoporeziveprihode
zajedno sa svim benefitima koji su ukljueni kao dio zaposlenja. Ukoliko se godinja plaa
sudionikasmanjilauperioduoddvijegodine,njihovipodacinisuukljueniuanalizu.Sudionicisu
kategorizirani po dobi u etiri grupe od 19 do 70 godina, zajedno sa pripadajuim sektorom
djelovanja(privatni,javni,idr.)Edukacijajepodjeljenjautrikategorije:12godina kolovanja,
diplomski stupanj i posljediplomski stupanj edukacije. Sudionici su takoer kategorizirani u
pogledunainapristupakonfliktima,sudjelovanjuubitnimaspektimadonenjaodluka,sukobasa
nadreenima.Podacisuanaliziranikoristeilogistikuregresijskuanalizustratificiranopospolu.
Glavni rezultati studije pokazuju da dob, edukacija, radni sati, mogunost utjecaja na
donoenje odluka, konflikti sa nadreenima i motivacija za profesionalnim napredovanjem

predviajuuspjehukarijerikodenaikodmukaraca.Razlikeizmeuspolovasepokazujuutome
tojezamukarceveavjerojatnostdaeuveatiplauvieodprosjene.Unatotome,eneimaju
veu vjerojatnost da e poveati plau ukoliko imaju poslje diplomsko obrazovanje, visoko
motivacijuzanapredovanjemiliakoimajudijetekojeivisanjima.Potonjinalazjedrugaijiod
predvianjaautora,nodjelominosemoeobjasnititimetosunjihovadjecavremenomodraslate
subilamanjebolesna.
Uvidumogunostizapromaknuem,mukarcisuimaliznaajnoveuvjerojatnostukoliko
posjedujuposljediplomskoobrazovanje.Brojradnihsatisepokazaokaoprediktorsamozaeneto
upuujenazakljuakdaenemorajuvieraditidabizasluilepromaknue.Unatotome,ukoliko
suimaleposljediplomskoobrazovanje,uivalesuuviojplaiodsvojihmukihkolega.Mogunost
napredovanja se moe predvidjeti ukoliko su ene bile dio procesa odluivanja, dok sukobi sa
nadreenimasusetakoerpokazalaznaajnimatosemoeobjasnititimedaseosobemotivirane
za napredovanje ne ustruavaju upustiti u konflikt. Nadalje, otvoreni naini suoavanja sa
problemimasusepokazaliuestalijimkodmukaracatosemoeobjasnititimedaseenemogu
naiudoublebindsituacijijeruspjenimrukovodstvommogukritidrutvenenormeuvezi
ponaanja ipozicija ena udrutvu. Unto tome, visoko motivirane ene e biti nagraene za
unapreenjemiviiomplaom.
Slabija strana ovog istraivanja je opadanje sudionika to je uzrokovalo nisku
reprezentativnostmladihenaustudijiivremenskorazdobljeoddvijegodinetojeupitnokoliko
se promjena moe dogoditi u takvom vremenskom razdoblju. Za daljnja istraivanja bi bilo
optimalnoukljuitiinekadrugaistraivanjapoputmentorstvailidodatnihedukacija.Takoer,dio
podatakajeprikupljenprijenotojejedandioenskihsudionikadobiopromaknuetesustoga
moglibitipodizvjesnompredrasudomonekimsegmentimaistraivanja.Uzto,istraivanjenije
ispitalomogunostrazliitihrazlikatrenutnogprekidakarijere(kaonpr.porodiljnidopust)toje
moglo utjecati na vjerojatnost napredovanja. Unato svemu navedenome, istraivanje potvruje
postojanjaspolnihrazlikauvidumogunostizanapredovanjemiiznadprosjenomplaom.
U svrhu istraivanja naina na koji se karijera kod pojedinaca razvija, izvjesni dio
istraivaajeusmjerilosvojnaporpremarazumijevanjuinjenicedasenekipojedincineuspjevaju
razvitisvojekarijereueljenompravcu.Postojevieteorijakojeobjanjavajurazlogezaponaanje
kojesabotirauspjeh,aLeoniMatthews(2010)susumariziralinajaktualnijeteorijekojesebaziraju
napojmusamopotovanja. Naelo,teorijesupodjednakovaljanezamukarcezaene,asamo
jednateorijaistieizvjesnerazlike.

Prvaodnavedenihteorijajestteorijasamopotovanjaistrahaoduspjeha.Navedenateorija
objanjava sabotiranje uspjeha kao elju da se izbjegnu neugodni osjeaji koji konfrontiraju
oekivanja kod osobe kada su uspjeni (Tresemer, 1977), odnosno, za osobu je nekonzistenta
pojavaneoekivanoguspjehasaposljedinompercepcijomsebe.
Strahoduspjehajekombinacijamotivacijezauspjehom,eljezaizbjegavanjemuspjehai
motivacijezaizbjegavanjemneuspjeha(Canavan,1989)zbogegaosobafluktuiraizmeueljeda
postigneuspjehieljedaizbjegneneuspjeh.Kadasutakveindividueblizuuspjeha,poinjuse
pojavljivati simptomi poput gubitka koncentracije, anksioznosti i sabotae. Kljuna stavka svih
strahovaodneuspjehasuproblemisasamopotovanjem,odnosnoizbjegavanjemneuspjehaosoba
eliizbjeimogunostpovredesvogasamopotovanja.
Drugateorijanaglaavaosjeajvrijednostikaoosnovuponaanjausmjerenogkapostignuu.
Osjeajvrijednostiosobejeuvjetovankoliinomsamopotovanjakojuosobaulaeurezultatrada,
toznaidajevrijednostosobezavisiodpercipiranoguspjehailineuspjeha(Crocker&Wolfe,
2001). Ukolikoosobadoivineuspjeh,doivljavasramjerjeuizvjesniraduloilanesamtrud,
negoivlastituvrijednostpaitimesamopotovanje.Iznavedenograzloga,strahodneuspjehaje
strahodnaruavanjaosjeajavrijednostiteposljedinosamopotovanja.Osobesaveimstrahom
manjeesetruditipostiiuspjehjertimesebeizlaurizikudabuduposremljeniiodbaeniili
naputeniodnjimaznaajnihosoba(ElliotandThrash,2004).Sukladnosatim,osobesamanjim
osjeajemsamopotovanjasmanjujusvojaoekivanjaodsebeteseneizlaurizikuodneuspjeha
tosluikaoobrana,tj.zatitaodmoguepovredesamopotovanja,aukolikoidoiveuspjeh,njega
eatribuirativanjskimfaktorimakaonpr.srea(Thompson,1993).
Slinokaoiprethodneteorije,BerglassiJones(1987)surazviliterminsamohendikepiranja
kojipredlaedaosobastvarapreprekenaputudouspjehakakobiseloiuradaknazadatkumogao
atribuirativanjskimfaktorima,anenjihovojsposobnostiilinedostatkuiste..Samohendikepiranje
titi osjeaj vlastite vrijednosti i percipirane kompetencije (Burui, 2004). Oblici samo
hendikepirajuihponaanjasu:smanjenoulaganjenapora,prokrastracija,konzumacijaalkoholai
drugihsupstancitesklonostoslabljujuimokolnostima.
Ukonteksturazvojakarijere,samopotovanjeisamoefikasnostsupovezanisaponaanjem
prilikom traenja posla i rezultatima istoga (Saks & Ashforth, 2000). Osobe sa viim
samopouzadnjemboljisuubrojuprijavazaposlovekaoiurezultatimaintervjuzaposao,toijest
za oekivati obzirom da je njihovo ponaanje odreeno vjerovanjem u vlastitu sposobnosti i
vrijednost.Iznavedenihnalazasurazvijenetehnikereduciranjasamohendikepirajuihponaanja

(Thomson,2013)nanaindaserazvijaosjeajsamopotovanjaiispitujepercepcijaunutarnekog
poslovnogokruenja.
Zakljuno, navedena istraivanja ukuzuju na rezultate promjena koja su se odvijala u
drutvu.Unatonapretkuuzadnjihdvastoljea, ravnopravnostspolovaidaljejeaktualnatema
zbogneujednaenostiuraznimvidovimaposlovnogiskustvakojazahtjevadaljnjaistraivanjakoja
unaprijeujuspoznajeorazvijanjukarijerakodena.Spoznajedokojihsudoliautorinavednih
teorija omoguuju bolje razumijevanje razliitih aspekata karijere i mehanizama koji uvjetuju
uspjehilineuspjehindividueuokvirimaposlovnogsvijeta,kakozamukarcetakoizaene.

Literatura:
Bandura,A.(1977).Sociallearningtheory.EnglewoodCliffs,N.J.:PrenticeHall.

Berglass,S.S.,&Jones,E.E.(1978).Drugchoiceasaselfhandicappingstrategyin
responsetononcontingentsuccess.JournalofPersonalityandSocialPsychology,
36,405417.
Betz,N.E.,Hackett,G.,(1981).TheRelationshipofCareerRelatedSelfEfficacyExpectationsto
PerceivedCareerOptionsinCollegeWomenandMen,JournalofCounselingPsychology,
28,399410.
Burusic,J.(2004).Contributionofpersonalityfactorsandselfconceptclaritytotheexplanationof
selfhandicappingbehavior.SuvremenaPsihologija7,3144.
Bozionelos,N.(2004).Modellingcareersuccesstheinfluenceofpersonalityandinterpersonal
processes.UniversityofStrathclyde.

Canavan,D.(1989).Fearofsuccess.InR.C.Curtis(Ed.),Selfdefeatingbehaviors:Experimental
research,clinicalimpressions,andpracticalimplications(pp.158188).NewYork:
PlenumPress.
Crocker,J.,&Wolfe,C.T.(2001).Contingenciesofselfworth.Psychologicalreview,108,593
623.
Elliot,A.J.,&Thrash,T.M.(2004).Theintergenerationaltransmissionoffearoffailure.
PersonalityandSocialPsychologyBulletin,30,957971.
George,L.,Helson,R.,&John,O.P.(2011).The"CEO"ofwomen'sworklives:HowBigFive
Conscientiousness,Extraversion,andOpennesspredict50yearsofworkexperiencesina
changingsocioculturalcontext.JournalofPersonalityandSocialPsychology,101,4,812
830.
Grujiter, de L. B. (2014). The influence of personality on career success: An empirical study.
Diplomski rad. Rotterdam: Erasmus School of Economics.
Judge,T.A.,Higgins,C.A.,Thoresen,C.J.,&Barrick,M.R.(1999).TheBigFivepersonality
traits,generalmentalability,andcareersuccessacrossthelifespan.PersonnelPsychology,
52,621652.
Leon, L. C., Matthews L. R., (2014) Selfesteem Theories: Possible Explanations for Poor
InterviewPerformanceforPeopleExperiencingUnemployment.JournalofRehabilitation,
76,1,4150.
Saks,A.M.,&Ashforth,B.E.(2000).Changeinjobsearchbehaviorsandemploymentoutcomes.
JournalofVocationalThompson,T.,Davidson,J.A.,&Barber,J.G.(1995).Selfworth
protectioninachievementmotivation:Performanceeffectsandattributionalbehavior.
JournalofEducationalPsychology,87,598610.Behavior,56,277287.
Seibert, S. E. i Kraimer, M. L. (2001). The Five-Factor Model od Personality and Career Success.
Journal of Vocational Behavior 58, 1-21.
Malmusi,D.,Vives,A,Benach,J.,Borrell,C.,(2014)Genderinequalitiesinhealth:exploringthe
contributionoflivingconditionsintheintersectionofsocialclass.GlobHealthAction.
2014;7:23189.doi:10.3402/gha.v7.23189PMID:24560257

McCrae,R.R.,&Costa,P.T.,Jr.(2008).Thefivefactortheoryofpersonality.InO.P.John,R.W.
Robins,&L.A.Pervin(Eds.),Handbookofpersonality:Theoryandresearch(3rded.,pp.
159181).NewYork,NY:GuilfordPress.
Nyberg, A, Magnusson Hanson, L.L., Leineweber, C., Johansson, G., (2015) Do Predictors of
Career Success Differ between Swedish Women and Men? Data from the Swedish
Longitudinal Occupational Survey of Health (SLOSH). PLoS ONE 10(10): e0140516.
doi:10.1371/journal.pone.0140516
Roberts,B.W.,Friend,W.,(1998),CareerMomentuminMidlifeWomen:LifeContext,Identity,
andPersonalityCorrelates,JournalofOccupationalHealthPsychology,3,195208.
Thompson,T.(1993).Characteristicsofselfworthprotectioninachievementbehaviour.British
JournalofEducationalPsychology,63,469488.
Tresemer,D.W.(1977).FearofSuccess.NewYork:PlenumPress.