Kumulativni Utjecaji Na Okolis 10 MHE U Slivu Rijeke Ljute

Prilog 1:
Prilog 1:
KUMULATIVNI UTJECAJI NA OKOLI 10
mHE U SLIVU RIJEKE LJUTE
Prilog 1:
SADRAJ
1
2
3
5
6
7
8
9
UVOD................................................................................................................................................ 1
OPIS PREDLOENOG PROJEKTA ............................................................................................... 3
OPIS OKOLIA NA KOJI PROJEKAT MOE IMATI UTJECAJ.................................................... 6
3.1 Geoloke i hidrogeoloke karakteristike .................................................................................. 6
3.2 Klimatske i meteoroloke karakteristike .................................................................................. 7
3.3 Hidroloke karakteristike .......................................................................................................... 8
3.3.1
Srednji protoci i linija trajanja protoka na VS Donja Ljuta ............................................ 9
3.3.2
Vjerojatnoe pojave minimalnih i maksimalnih godinjih protoka
na VS Donja Ljuta ........................................................................................................ 11
3.3.3
Hidroloke karakteristike rijeke Ljute i njenih pritoka
na predvienim lokacijama vodozahvata mHE .......................................................... 12
3.4 Kvaliteta zraka ........................................................................................................................ 14
3.5 Tlo i poljoprivredno zemljite.................................................................................................. 14
3.6 Flora i fauna ............................................................................................................................ 21
3.7 Zatieni dijelovi prirode......................................................................................................... 24
3.8 Pejza...................................................................................................................................... 26
3.9 Kulturno-historijsko nasljee .................................................................................................. 28
3.10 Naseljenost i infrastruktura..................................................................................................... 29
3.11 Specifini elementi utvreni Prethodnom procjenom utjecaja na okoli .............................. 41
OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA I MJERA ZA SPRJEAVANJE ............................... 42
4.1 Potencijalni utjecaji infrastrukturnog objekta na okoli ......................................................... 42
4.1.1
Utjecaji u fazi graenja ................................................................................................ 42
4.1.2
Utjecaji u fazi koritenja ............................................................................................... 43
4.2 Znaaj utjecaja i mjere sprjeavanja ..................................................................................... 44
4.2.1
Faza graenja .............................................................................................................. 45
4.2.2
Faza koritenja ............................................................................................................. 54
ALTERNATIVNA RJEENJA ........................................................................................................ 69
MILJENJA LOKALNE ZAJEDNICE I NEVLADINIH ORGANIZACIJA ...................................... 70
SISTEM MONITORINGA UZ ODREIVANJE METODOLOGIJE .............................................. 70
NAZNAKE POTEKOA KOD IZRADE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLI ............................. 72
ZAKLJUAK ................................................................................................................................... 72
Prilog 1:
Prilog br.1 Kumulativni utjecaji na okoli 10 mHE u slivu rijeke Ljute
1 UVOD
U cilju sagledavanja mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije na podruju
Hercegovako-neretvanskog kantona, krajem devedesetih godina 20 st. pristupilo se
procjenama hidroenergetskog potencijala malih vodotoka. Tako su za predmetni sliv rijeke
Ljute uraene studije Hidroenergetsko iskoritenje sliva rijeke Ljute, EnergoinvestHIGRA Sarajevo, 1999. i Aktuelizacija studije hidroenergetskog iskoritenja sliva rijeke
Ljute, Energoinvest-HIGRA Sarajevo 2005.
Nakon provedenog postupka i dodjele koncesije za izgradnju malih hidroelektrana u slivu
rijeke Ljute od strane Opine Konjic u 2005. godini, pristupilo se prikupljanju i izradi
projektne i druge potrebne dokumentacije predviene koncesionim ugovorom.
Studije hidroenergetskog iskoritenja sliva rijeke Ljute posluile su kao podloga za izradu
idejnih projekata devet malih hidroelektrana (u nastavku mHE) u gornjem dijelu sliva rijeke
Ljute (Napomena: u studijama utjecaja na okoli mHE u slivu rijeke Ljute radi lake
orijentacije uvedena je terminologija gornji dio sliva rijeke Ljute koji podrazumijeva dio
sliva Ljute uzvodno od ua njene desne pritoke Kozice, dok je za dio sliva Ljute nizvodno
od ua Kozice do ua Ljute u Neretvu koriten termin donji dio sliva rijeke Ljute). Idejni
projekti su uraeni od strane Energoinvest-HIGRA Sarajevo, 2006/07. Prema
Optimizacionoj analizi dispozicionih i tehnikih rjeenja za mHE Pale, Pale-ue,
Sastavci, Mandin potok-ue i Ljuta koja je uraena u organizaciji Inghydro d.o.o.
Sarajevo 2009. godine, u gornjem dijelu sliva rijeke Ljute predviena je izgradnja sedam
malih hidroelektrana (mHE Srednja voda na istoimenom vodotoku, mHE Sastavci na rijeci
Ljutoj sa dodatnim vodozahvatima na vodotocima Mandin potok i Kamitak, mHE Pale
na vodotoku Pale, mHE Ljuta i mHE Grebnik na rijeci Ljutoj, te mHE Lukavica-ue i
mHE Kozica-ue na istoimenim vodotocima). U meuvremenu je dovrena i studija
Hidroenergetsko koritenje gornjeg toka rijeke Neretve uzvodno od Glavatieva, te se u
F BiH odustalo od izgradnje planirane HE Ljubua koja bi formiranjem akumulacije
potopila dio toka rijeke Ljute. Tako je raspoloivi tok rijeke Ljute produen i omogueno je
energetsko koritenje dodatnih 80 m pada, to je zahtijevalo aktualizaciju
hidroenergetskog iskoritenja donjeg toka rijeke Ljute. Novu Studiju izbora optimalne
varijante hidroenergetskog koritenja donjeg toka rijeke Ljute, uradio je EnergoinvestHIGRA Sarajevo, 2007. godine, a njena aktualizacija uraena je 2010. godine u
organizaciji Inghydro d.o.o. Sarajevo. Aktualizacija studije izbora optimalne varijante
hidroenergetskog koritenja donjeg toka rijeke Ljute uraena je nakon obilaska terena, te
sadri i ocjenu uvjeta izgradnje hidroenergetskih objekata, geoloke podloge i geoloki
izvjetaj nakon prepoznavanja terena. Na osnovu ovih studija i terenskih ispitivanja
uraeni su idejni projekti za tri mHE u donjem dijelu toka rijeke Ljute, od strane
projektanta GEING Skoplje, 2011. godine.
Idejnim projektima ukupno 10 mHE predvieno je koritenje energetskog potencijala
rijeka: Ljuta, Srednja voda, Mandin potok, Kamitak, Pale, Lukavica i Kozica.
Osnove za izradu Studija utjecaja na okoli mHE na rijeci Ljutoj su idejni projekti za svaku
od mHE. Idejne projekte za 7 mHE uradio je EnergoinvestHIGRA Sarajevo 2006/07, a za
3 mHE GEING Skoplje, 2011. godine.
MHE u slivu rijeke Ljute razliitih su kapaciteta, veih i manjih od 2 MW, ali budui da je
rije o nizu nekoliko pogona koja slijede jedno drugo na udaljenosti manjoj od 2 km,
svrstane su u grupu pogona za koje je obavezna Procjena utjecaj na okoli. U skladu sa
Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu
Zakonom o okoliu, provedena je procedura Prethodne procjene utjecaja na okoli i

izdana odgovarajua pojedinana Rjeenja o izradi studija 20.05.2009. godine za mHE
koje su u nadlenosti Federalnog ministarstva okolia i turizma (mHE instalirane snage P
> 1 MW, a to su u tome trenutku bile mHE Ljuta, mHE Pale, mHE Pale-ue i mHE
Grebnik). mHE Srednja voda, mHE Sastavci, mHE Mandin potok, mHE Lukavica-ue i
mHE Kozica-ue su postrojenja ija je instalirana snaga manja od 1 MW (P < 1 MW), te
se one nalaze u nadlenosti Hercegovako-neretvanskog kantona. Optimizacijom
postrojenja mHE Pale i mHE Pale-ue spajaju se u jedno postrojenje, kao i mHE
Sastavci i mHE Mandin potok, koje sada ima instaliranu snagu veu od 1 MW i prelazi u
nadlenost Federalnog ministarstva. Idejni projekti za mHE Memikovii, mHE Dindo i
mHE Donje Luko uraeni su 2011. godine, a prema svojim tehnikim specifikacijama u
nadlenosti su Federalnog ministarstva, s tim da je instalirana snaga mHE Dindo 5,7 MW,
pa ovo postrojenje pripada grupi postrojenja za koja je obavezna Studija utjecaja na okoli
(P > 5 MW).
Pored sadraja propisanog zakonom, u izdanim Rjeenjima o izradi Studije utjecaja na
okoli za svaku mHE specifino se trai sagledavanje Ukupnog utjecaja na okoli svih
mini hidroelektrana na navedenom prostoru, te utjecaj elektrana na sliv rijeke Ljute
Obraiva studije je izradio 10 pojedinanih Studija, za svaku mHE posebno, u kojima je
sagledao pojedinane utjecaje kao i kumulativne, a u ovom Prilogu su izdvojeni
kumulativni utjecaji radi zahtjeva nadlenih organa i bolje preglednosti.
Tijekom izrade Studije utjecaja na okoli, koriteni su sljedei propisi:
Zakon o zatiti okolia (Slubene novine F BiH, br. 33/03)
Zakon o zatiti prirode (Slubene novine F BiH, br. 33/03)
Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine F BiH, br. 33/03)
Zakon o vodama (Slubene novine F BiH, br. 2/06)
Zakon o umama (Slubene novine F BiH, br. 23/02)
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na
okoli i pogonima i postrojenjima, koji mogu biti puteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu (Slubene novine F BiH, br. 19/04)
Izmjene i dopune Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna
procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima, koji mogu biti puteni u rad
samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine F BiH, br. 29/08)
Takoer su konsultirani propisi Hercegovako-neretvanskog kantona.
U Izvodu iz Prostornog plana Konjica, u toki 2.1 Privreda, kao strateko opredjeljenje
navodi se proizvodnja energije i to, izmeu ostalih, iz malih hidroelektrana. Poto u
vrijeme izrade Prostornog plana sistem malih hidroelektrana jo nije bio razraen,
ostavljena je mogunost za njihovo naknadno ukljuenje (vidjeti stranicu 125 i 126
Prostornog plana Konjica). Opinsko vijee Konjic je na sjednici odranoj 05.10.2000.god.
donijelo Odluku broj: 03-05-12-1723/00, kojom je utvren (potvren) strateki interes
Opine Konjic za izgradnju malih hidroelektrana. Na osnovu navedene odluke i drugih
zakonskih regulativa, Opinsko vijee Konjic donosi dana 09.06.2011. godine Odluku o
utvrivanju stratekog interesa za izgradnju mHE na slivu rijeke Ljuta, broj Odluke: 03-191159/11.
Prilog 1:
2 OPIS PREDLOENOG PROJEKTA

Na osnovu studija iskoritenja energetskog potencijala sliva rijeke Ljute usvojena su
tehnika rjeenja i uraeni Idejni projekti za 7 derivacijsko-tlanih protonih mHE, te 3
derivacijsko-tlane mHE sa pregradama. U Tabeli 1 prikazane su karakteristike
predloenih objekata za koritenje energetskog potencijala vode u slivu rijeke Ljute.
Tabela 1 Karakteristike mHE na rijeci Ljutoj i njezinim pritokama
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
mHE
Srednji
godinji
protok
Qsr (m/s)
Instalirani
protok po
turbini
Qi (m/s)
Broj
turbina
Maksimalna
snaga na pragu
elektrane
P (KW)
Godinja
proizvodnja
energije
Egod (GWh)
Grebnik
Ljuta
Sastavci
-vodozahvat 1
-vodozahvat 2+3
Srednja voda
Pale
Lukavica - ue
Kozica - ue
Memikovii
Dindo
Donje Luko
2,87
2,20
5,00
1,60
1
2
1.278
2.094
4,203
9,731
1,30
0,30
0,190
1,05
0,35
0,14
3,15
3,15
3,65
1,60
1.047
4,452
0,33
1,60
0,60
0,33
3,50
3,50
4,00
1
1
1
1
2
2
2
260
4.590
972
289
4.000
5.700
2.250
0,933
15,745
3,559
0,828
11,576
16,383
6,528
Analize izbora tipa postrojenja su pokazale da su za gornji dio sliva Ljute povoljnija
rjeenja derivacijsko-tlanih protonih postrojenja koja se sastoje od zahvata u dnu sa
talonicom, ukopanog derivacijskog tlanog cjevovoda i strojarnice. U donjem dijelu sliva
Ljute kao povoljnija rjeenja su se pokazale derivacijsko-tlane mHE sa pregradama.
Osnovni parametri mHE prezentirani su u pojedinanim studijama.
Sistem 10 mHE u slivu Ljute osmiljen je tako da se zasniva na maksimalnoj iskoritenosti
vodnih snaga, to podrazumijeva izgradnju mHE u nizu, gdje se u pojedinim sluajevima
objekt vodozahvata jedne mHE nalazi neposredno iza strojarnice druge mHE.
Takav sluaj zabiljeen ja na ukupno tri lokacije, s tim to se na dvije lokacije nalaze
zajedniki objekti strojarnica za dvije mHE (jedna na glavnom toku Ljute, druga na pritoci)
i vodozahvati sljedee nizvodne elektrane:
mHE Srednja voda, gdje se na poziciji strojarnice ove mHE nalazi i vodozahvat mHE
Sastavci
mHE Sastavci i mHE Pale (zajedniki objekt strojarnice), gdje se na poziciji

strojarnice ovih mHE nalazi i vodozahvat mHE Ljuta
mHE Ljuta i mHE Lukavica ue (zajedniki objekt strojarnice), gdje se na poziciji

strojarnice ovih mHE nalazi i vodozahvat mHE Grebnik
Strojarnice mHE Grebnik i mHE Kozica ue nalaze se u neposrednoj blizini, udaljene

tek desetak metara.
Sa tehnikog aspekta, svih 10 mHE mogu se svrstati u dva tipa postrojenja.

Prvi tip postrojenja (7 mHE u gornjem dijelu sliva) sastoji se od vodozahvata u dnu sa
talonicom. Zahvat je planinskog (Tirolskog) tipa oblikovan kao niski betonski prag sa
zahvatnim dijelom sa reetkom i sabirnim kanalom u samom koritu rijeke. Ovom vrstom
zahvata mogue je na jednostavan i siguran nain izvriti zahvaanje potrebnih koliina
voda, uz istovremeno sigurno proputanje vika vode, velikih voda i nanosa. Kroz reetku
na pragu voda se slijeva u sabirni kanal. Na kraju ovog kanala nalazi se tablasti zatvara.
Na sabirni kanal nastavlja se talonik pjeskolov, ija je osnovna funkcija uklanjanje
sitnog nanosa koji je proao kroz grubu reetku na zahvatnom kanalu. Talonik je
hidrauliki i tehnoloki dimenzioniran tako da uklanja estice nanosa promjera veeg od
0,5 mm, a sve suvine vode evakuiraju se iz talonika preko preljeva. Izmeu talonika i
ulazne komore je fina reetka. Uloga ove reetke je sprjeavanje unoenja plivajuih
predmeta koji su dospjeli u talonicu. Kako ne bi dolo do potkopavanja korita, nizvodno
od vodozahvata i ispod preljeva na taloniku predviena je zatita korita lomljenim
kamenom. Dovod vode od zahvata sa talonicom do strojarnice rijeen je pomou
ukopanog dovodnog tlanog cjevovoda. Niveleta cjevovoda visinski i situativno poloena
je tako da se radovi svedu na minimum.
Jedino se mHE Ljuta razlikuje svojim vodozahvatom od ovog tipskog rjeenja.
Optimizacionom analizom zakljueno je kako je na ovoj lokaciji boni tip zahvata bolje
rjeenje nego opisani vodozahvat u dnu.
Drugom tipu postrojenja pripadaju 3 derivacijsko-tlane mHE sa pregradama koje su
smjetene u donjem dijelu toka. Na profilima vodozahvata predviena je izgradnja
pregradnog objekta koji ostvaruje podizanje kote nivoa u rijeci i formiranje akumulacije.
Dozvoljena oscilacija nivoa vode u akumulaciji je 1 m'. Zahvatna graevina locirana je
neposredno ispred pregrade u desnom boku rijeke. Nepravilni trapezni popreni profil
zahvatne graevine prelazi postupno u kruni na ulazu u dovodni tunel. Izgradnja
dovodnog tunela predviena je NATM-om (nova austrijska tunelska metoda). Tunel se
izvodi u masivnim krenjacima relativno homogenog litolokog sastava, uz izradu AB
obloge debljine 25 cm. Tunel se prevodi u cjevovod neposredno ispred vodostana koji
slui za smanjenje utjecaja hidraulikog udara. Vodostan je krune osnove ukupnog
promjera 9,20 m. Veim dijelom je ukopan u stijenskom masivu, a manji dio je u vidu
tornja na povrini, kao i objekat vodostanske zatvaranice. Od zatvaranice do strojarnice,
koja se nalazi uz korito rijeke, vodi ukopani tlani cjevovod.
Detaljan tehniki opis svih objekata sa dimenzijama zahvatnih graevina, opisom
cjevovoda i strojarnica dan je u pojedinanim studijama utjecaja na okoli za svaku mHE
posebno.
Osnovnu elektrostrojarsku opremu ine:
Predturbinski zatvara
Turbina
Sistem upravljanja i regulacije agregata (uljno tlani sistem i zatite agregata)
Generator s regulacijom napona (sistem pobude i regulator napona i hlaenje
generatora)
Oprema niskog i srednjeg napona i prikljuenje na mreu (NN rasklopno
postrojenje, transformatori, 10(20) kV rasklopno postrojenje)
Pomona oprema elektrane
Upravljanje elektranom
Sistem daljinskog nadzora
Prilog 1:
Uz glavne objekte i opremu mHE, potrebni su i pomona oprema i sistemi za osiguranje

funkcionalnosti i sigurnosti objekata i opreme u elektrani, a predvieni su:
Instalacije rasvjete i utinica

Dizalica za montau i odravanje
Alati za odravanje
Sistem drenae i rashladne vode
Uzemljenje i gromobranska zatita
Sistem dojave poara
Protuprovalni sistem
Video nadzor
Oprema za gaenje poara
Sistem telekomunikacija sa Centrom za upravljanje svih mHE na slivu rijeke Ljute,
sa glavnim centrom u jednoj od mHE
Tijekom koritenja objekata pojedinanih mHE, koristit e se sljedei pomoni materijali

na svakoj od elektrana:
Hidrauliko ulje za servomotore

Mineralna mast za podmazivanje dizalica u strojarnicama
Navedena ulja i maziva smjetena su u hermetiki zatvorene posude tako da nisu prijetnja
po okoli.
Prikljuak sistema mHE na elektromreu jo uvijek nije odreen, a bit e projektiran
paralelno sa viim fazama izrade projektne dokumentacije mHE. Prikljuak e ovisiti o
ukupnoj snazi sistema mHE koji e se izgraditi, to e odrediti i nain voenja
visokonaponskih kablova (dalekovod ili ukopavanje). Prema Pravilniku o pogonima i
postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima,
koji mogu biti puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine F BiH, br.
19/04), u pogone i postrojenja koja moraju proi proceduru procjene utjecaja na okoli
spada i izgradnja nadzemnih elektrinih vodova sa voltaom od:
110 kV ukoliko su dio prijenosnog sistema,

220 kV i vie.
Strategijama razvoja naponski nivo od 220 kV nije predvien za budue gradnje. Ukoliko
bude koriten 110 kV dalekovod imat e karakter prikljunog, a ne prijenosnog voda.
Treba istaknuti da predmet ove Studije nisu klasini industrijski pogoni i postrojenja sa
stacionarnim izvorima zagaenja, gdje se javljaju emisije u zrak od sagorijevanja i
otpadne vode. Hidroenergija je energetski izvor koji omoguava proizvodnju elektrine
energije bez upotrebe fosilnih goriva, te samim tim ne doprinosi nastanku emisija koje
prate proces sagorijevanja fosilnih goriva.
Konstrukcija agregata je takva da agregati pri radu proizvode to manje buke, to zajedno
sa zvunom izolacijom objekata strojarnica treba osigurati da se buka koja se stvara pri
radu postrojenja zadri u zakonom propisanim granicama.
U nastavku se prezentiraju elementi okolia na koje planirani objekti mHE mogu imati
utjecaj.
3 OPIS OKOLIA NA KOJI PROJEKAT MOE IMATI UTJECAJ

3.1 Geoloke i hidrogeoloke karakteristike
Podruje sliva rijeke Ljute nalazi se izmeu planina Bjelanice, Treskavice i Visoice.
Vei dio toka rijeke Ljute od istoimenog naselja je izrazito kanjonskog karaktera, sa uskim
koritom i strmim obalama, te samo mjestiminim proirenjima i manjim nagibima obala.
Ovo uvjetuje i nepristupanost koritu rijeke na velikom dijelu toka. Do naselja Ljuta rijeka
ima ire korito, a nagibi obala su blai, mada jo uvijek znaajni, a pristup vodotoku je
lako mogu. Rijeka Ljuta i njene pritoke su vodotoci izrazito bujinog tipa, koji
omoguavaju formiranje plavinskih nanosa, kako u dolinama, tako i du korita.
Osnovnu geoloku grau istraivanog podruja ine dolomiti srednjeg i gornjeg trijasa
(T2,3), stijene jursko-krednog flia (J,K) i kvartarni sedimenti (Q).
Masivni i uslojeni vapnenci i dolomiti trijaske starosti (T2,3), grade osnovnu stijensku masu
na promatranim podrujima u donjem dijelu sliva rijeke Ljute.
Jursko-kredni (J,K), flini sedimenti grade osnovnu stijensku masu, a ine je uglavnom sivi
laporci, kalkareniti, pjeari, bree i laporovito-pjeskoviti krenjaci. Ovi sedimenti izgrauju
gotovo cijeli razmatrani prostor u gornjem dijelu sliva Ljute, dok su u donjem dijelu sliva
slabije zastupljeni.
Kvartarne sedimente (Q), ini rijeni i aluvijalni nanos u faciji korita. Uglavnom se mogu
registrirati unutar padinskih i dolinskih dijelova terena, kao i uvala unutar prostora rijenog
toka. Pored aluvijalnih sedimenata, za ovo podruje karakteristini su i sedimenti
eluvijalnog i deluvijalnog porijekla. Uglavnom su to pjeskovite do prainaste gline,
raspadnuti materijal osnovne stijenske mase, te ljunak, pijesak i drobina u faciji korita.
Promjenjive su debljine.
Prema inenjersko-geolokim karakteristikama, stijenske mase ovog podruja mogu se
podijeliti u sljedee grupe:
Grupa vezanih dobrookamenjenih stijena sa karbonatnim vezivom, kojoj pripadaju

trijaski dolomiti. Pod utjecajem atmosferilija i djelovanja mraza podlone su
procesima raspadanja.
Grupa vezanih poluokamenjenih stijenskih masa, koje ine klastine i karbonatne
stijene sa karbonatnim i glinovitim vezivom. Ovdje spadaju laporci, pjeari i
krenjaci, koji pod utjecajem atmosferilija i djelovanju mraza, podlijeu procesima
raspadanja. Karakterie ih tankoslojevita do ploasta tekstura.
Grupa vezanih neokamenjenih glinovito-klastinih stijenskih masa, gline i glinovitodrobinski pokrivai eluvijalnog, deluvijalnog i proluvijalnog porijekla. Osnovne
osobine ovih litolokih cjelina su plastina veza izmeu zrna i njihova razliita
strukturno-teksturna i fiziko-kemijska svojstva.
Grupa poluvezanih stijenskih masa, sainjenih od pokrivaa eluvijalno-deluvijalnog
porijekla. Heterogenog su sastava, razliitih strukturno-teksturnih i fiziko
mehanikih svojstava. Pri promjenama vlanosti ispoljavaju nestabilnost, na to
treba obratiti panju pri izvoenju zemljanih radova i gradnje objekata.
Grupa nevezanih sitnozrnih i krupnozrnih slabosloenih do rastresitih stijena. ine
je aluvijalni nanosi, kao i odlomci matinih stijena. Heterogenog su petrografskog i
granulometrijskog sastava i karakterizira ih nepostojanje veze izmeu zrna. Imaju
veliku zastupljenost, pogotovo u niim dijelovima toka.
Prilog 1:
Opi inenjersko-geoloki uvjeti za izgradnju objekata mogu se smatrati povoljnima. Na

pojedinim lokacijama (na desnoj obali Ljute) uoena su klizanja terena zbog nepovoljnog
zalijeganja slojeva. Takoer, stijene osnovne mase prekrivene su glinovitom eluvijalnodeluvijalnom drobinom razliite debljine. Lokacije strojarnica uglavnom su predviene na
mjestima prirodnih proirenja obala rijeke koje su izgraene od aluvijalnih nanosa.
U hidrogeolokom smislu, stijenske mase koje grade istraivano podruje mogu se
podijeliti u kategorije:
Stijene pukotinske poroznosti, slabo propusne do vodonepropusne, predstavljene

flinim sedimentima. To je kompleks hidrogeoloke heterogene sredine laporaca,
pjeara i krenjaka, te stijena pukotinsko prslinskog tipa poroznosti. U ovim
formacijama mogu se formirati izdani koje se prihranjuju atmosferskim vodama, a
prazne se na veem broju izvora male izdanosti od kojih neki presuuju.
Stijene kavernozno-pukotinske poroznosti, preteno predstavljene dolomitima
srednjeg i gornjeg trijasa. Podzemne vode kreu se koncentriranim podzemnim
kanalima.
Kvartarne tvorevine predstavljaju zasebnu hidrogeoloku kategoriju stijenskih
masa intergranularne poroznosti, koje odlikuju dobre filtracione karakteristike.
Pretstavljene su aluvijalnim nanosima pijeska, ljunka do kamenitih drobina i
blokova, kao i eluvijalnim i deluvijalnim sedimentima pjeskovitih i prainastih glina.
U funkciji njihovog rasprostranjenja i debljine, stoji i njihov znaaj u odnosu na
planirane objekte izgradnje (utjecaj voda na uvjete izgradnje, stabilnost i sl).
Na osnovu postojeih hidrolokih podataka moe se ustanoviti da se stvarno slivno

podruje rijeke Ljute (odnosno njenih znaajnih pritoka Pale i Lukavica) razlikuje od
onoga koje je obuhvaeno orografskom vododijelnicom. Pretpostavlja se da slivno zalee
u podruju Treskavice, ogranieno podzemnom vododijelnicom, zauzima mnogo veu
povrinu nego podruje ogranieno orografskom vododijelnicom.
U tektonskom pogledu istraivano podruje se nalazi na zapadnim padinama Treskavice,
izmeu strukturno-facijalnih jedinica Ljute i Trebevi-Treskavica-Lelija-Zelengore.
Seizmoloke karakteristike terena u najveoj mjeri ovise o strukturno-tektonskom sklopu,
litostratigrafskoj grai terena i drugim osobinama. Za utvrivanje seizminosti istraivanog
podruja koritena je seizmoloka karta 1:1 000 000. Po ovoj karti podruje sliva Ljute
pripada zoni sa intenzitetom potresa od VI0 MCS za povratni period od 50 godina i VII0
MCS za periode od 100, 200 i 500 godina. Na osnovu toga je preporueno usvajanje
intenziteta potresa od VII0 MCS za cijelo podruje izgradnje objekata mHE.
Geoloke i hidrogeoloke karte predmetnog podruja priloene su u pojedinanim
studijama.
3.2 Klimatske i meteoroloke karakteristike

Klimatogena zajednica ireg podruja pripada submediteransko-planinskom podruju,
koje se visinski prostire uglavnom izmeu 750 i 1.200 m nadmorske visine. Orografski
pripada brdsko-planinskom pojasu. Na njenom podruju se susreu mediteranska i
kontinentalna klima. Srednja godinja temperatura iznosi 10,8C, minimalna mjesena
8C, maksimalna mjesena 20,1C. Apsolutna maksimalna dnevna temperatura iznosi
39,0C, apsolutna minimalna dnevna temperatura iznosi - 21,5C. Vjetrovi u Konjicu su
vrlo slabi. Tiina iznosi ak 69%. Svi smjerovi su ravnomjerno rasporeeni, a brzina vjetra
je uglavnom 2-3 m/s (vrlo ugodan povjetarac). Klimatske karakteristike uvjetuju hidrologiju
vodotoka koji su predmet koritenja, te se vie detalja o tome daje u narednom poglavlju.
3.3 Hidroloke karakteristike

Pri izradi Idejnih projekata mHE u slivu rijeke Ljute koritena je statistika hidroloka
obrada podataka rijeke Ljute na vodomjernoj stanici Donja Ljuta, napravljena od strane
Federalnog meteorolokog zavoda iz Sarajeva. Predmetna obrada posluila je da se
definiraju potrebni hidroloki parametri za sve profile na kojima je planirana izgradnja
mHE u slivu rijeke Ljute. Podaci prikazani u nastavku preuzeti su iz postojee projektne
dokumentacije, najveim dijelom Dodatne hidroloke podloge mjerenja u 2006
Projektovanje 28 mHE na rijekama Neretvici i Ljutoj Energoinvest-HIGRA Sarajevo,
2006/07. godine.
Svi vodotoci sliva rijeke Ljute, su po svojim karakteristikama tipini planinski vodotoci koji
u toku godine imaju neravnomjeran protok, velike vode u kratkom vremenskom periodu
(prilikom naglog topljenja snijega na okolnim planinama ili nakon intenzivnih padavina) i
velike koliine krupnog vuenog nanosa. Padavinski reim je kino-snjeni koji uzrokuje
pojavu proljetnog i jesenskog maksimuma, te ljetnog i zimskog minimuma, pri emu je
proljetni maksimum znatno izraeniji od jesenskog, a ljetni minimum znatno nii od
zimskog. Prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka (Slubeni list SR BiH, br.42/67), svi
vodotoci u slivu Ljute svrstani su u vodotoke II kategorije.
Na vodotoku Ljuta vrena su sistematska osmatranja i mjerenja na VS Donja Ljuta
(stacionaa km 10+200 od ua Ljute u Neretvu) u periodu od 1963. do 1990. godine. Na
osnovu ovih podataka provedena je statistika hidroloka obrada. Proraun
karakteristinih hidrolokih parametara na profilima vodozahvata temelji se na
zavisnostima protoka na tim profilima sa repernom stanicom (VS Donja Ljuta) koje su
uspostavljene na osnovu 7 serija hidrometrijskih mjerenja.1 Naime, tokom perioda od juna
2006. do decembra 2006. godine izvrena su simultana hidrometrijska mjerenja na
profilima vodozahvata buduih mHE i na profilu VS Donja Ljuta (treba napomenuti da je
vei broj mjerenja izvren u ljetnom periodu). Tako su uspostavljene zavisnosti protoka na
analiziranim profilima i repernoj vodomjernoj stanici za koju postoji statistika hidroloka
obrada. Ovo je omoguilo da se definiraju hidroloki parametri potrebni za analizu
raspoloivog energetskog potencijala i vodnosti na profilima na kojima se planira gradnja
vodozahvata mHE. Za lokacije vodozahvata mHE Memikovii, mHE Dindo i mHE Donje
Luko nisu vrena mjerenja budui da nisu bile poznate lokacije profila. Potrebni hidroloki
podaci na ovim profilima dobiveni su drugim metodama.
U svakoj od pojedinanih studija utjecaja na okoli prikazani su naini prorauna i
dobiveni rezultati hidrolokih obrada na predmetnim profilima. U nastavku e biti prikazani
rezultati hidroloke obrade podataka za repernu stanicu, VS Donja Ljuta, te kratki pregled
najvanijih hidrolokih parametara na svih 10 malih hidroelektrana planiranih u slivu rijeke
Ljute.
Dodatne hidroloke podloge za projektiranje 28 mHE na rijekama Neretvici i Ljutoj, Energoinvest Higra,
2006. godine
Prilog 1:
3.3.1 Srednji protoci i linija trajanja protoka na VS Donja Ljuta

Kako je ve navedeno, za VS Donja Ljuta postoje osmatranja vodostaja u periodu od
1963. do 1990. godine. Hidroloka statistika obrada napravljena je za odabrani
reprezentativni niz od 19 godina. Unutargodinja raspodjela srednjih mjesenih protoka za
razmatrani niz ukazuje da su najvodniji mjeseci mart, april i maj u proljee, te decembar i
januar zimi. Hidroloka recesija poinje u junu, a zavrava u augustu ili septembru
mjesecu. Prosjean godinji protok na profilu VS Donja Ljuta, za obraeni niz, procijenjen
je na Qsr = 2,87 m3/s.
Srednji mjeseni i godinji protoci prikazani su u narednoj Tabeli 2, a histogram srednjih
mjesenih protoka na Slici 1.
Tabela 2 Srednji mjeseni i godinji protoci Q (m3/s)
VS DONJA
LJUTA
rijeka Ljuta
1
1963
10
11
12
6.26
1.86
2.72
7.86
6.15
4.01
1.45
0.98
1.47
0.88
1.66
1.94
Qsr,
god
(m3/s)
3.10
1964
1.21
1.14
2.85
3.42
2.68
1.96
0.98
0.96
1.36
5.67
5.33
6.67
2.85
1965
1.88
1.40
3.65
5.49
10.5
3.76
1.46
0.43
0.93
0.44
4.14
7.49
3.46
1966
3.71
4.46
5.96
7.30
5.02
1.27
0.46
0.90
0.92
1.92
6.62
7.85
3.87
1967
2.38
2.58
7.72
8.02
7.06
4.06
2.15
0.47
0.51
0.38
0.80
4.62
3.40
1972
0.83
1.45
2.13
3.79
2.05
1.42
0.52
0.45
1.84
0.84
3.08
1.56
1.66
1973
0.55
0.58
1.19
4.33
4.49
0.65
0.28
0.45
0.43
1.07
0.62
2.89
1.46
1975
0.28
0.28
2.29
6.70
3.18
1.23
1.11
1.06
0.36
3.20
6.27
4.14
2.51
1976
1.25
0.56
1.02
4.10
4.29
2.24
0.57
1.36
1.62
3.60
4.34
8.49
2.79
10
1977
6.58
8.28
4.87
5.16
3.57
1.99
0.70
0.38
2.02
2.32
1.60
4.26
3.48
11
1978
3.43
6.46
3.72
8.83
8.90
6.86
2.08
0.34
1.66
2.07
1.09
2.44
3.99
12
1981
1.72
0.75
8.68
12.6
4.07
2.95
1.46
2.73
2.50
2.22
1.20
6.27
3.93
13
1982
6.75
4.38
3.87
10.8
3.11
0.97
0.85
0.47
0.32
1.09
2.12
6.33
3.42
14
1983
2.32
1.92
3.74
4.08
2.32
1.48
0.81
0.46
0.85
0.73
0.70
4.83
2.02
15
1984
5.74
1.96
0.88
4.45
12.0
2.83
0.58
0.47
1.28
3.67
1.12
0.48
2.95
16
1987
3.46
2.68
1.96
3.95
5.06
3.72
1.23
0.51
0.42
0.60
6.33
6.10
3.00
17
1988
1.24
3.13
2.34
6.98
4.80
1.93
0.40
0.38
1.77
2.06
0.84
7.29
2.76
18
1989
0.50
0.70
3.89
2.49
3.12
2.32
0.88
1.33
0.88
2.01
1.04
3.43
1.88
19
1990
1.80
1.03
1.40
4.58
3.61
0.61
0.45
0.56
0.82
3.11
1.20
3.00
1.85
2.73
2.40
3.41
6.05
5.05
2.43
0.97
0.77
1.16
1.99
2.64
4.74
2.87
Qsr,mj (m /s)
Srednji mjeseni protoci Q (m3/s)
SrednjimjeseniprotokQ(m3/s)
7,00
6,00
5,00
4,00
3,00
2,00
1,00
0,00
1
10
11
12
Mjeseci
Slika 1 Histogram srednjih mjesenih protoka, vodotok Ljuta, profil VS Donja Ljuta, 1963-90.
Linija trajanja na profilu odreena je na osnovu dnevnih protoka rijeke Ljute na VS Donja
Ljuta. Sa linije trajanja uoljivo je da je srednji protok zastupljen cca 33% u toku prosjene
godine. Njen grafiki prikaz dan je na narednoj Slici 2.
Qsr =2,87m3/s
Q50%=1,72m3/s
Q90% =0,396m3/s
Q95%=0,328m3/s
Slika 2 Linija trajanja dnevnih protoka, vodotok Ljuta, profil VS Donja Ljuta, 1963-1990.
10
Prilog 1:
3.3.2 Vjerojatnoe pojave minimalnih i maksimalnih godinjih protoka na VS Donja Ljuta

U nastavku su priloeni i rezultati prorauna Vjerojatnoe pojave minimalnih i maksimalnih godinjih protoka na profilu VS Donja Ljuta, za
period 1963-1990. Rezultati su prikazani grafiki na Slici 3.
Qmin1/20 =0,195m3/s
Qmin1/10=0,226m3/s
Qmin1/5=0,263m3/s
Qmax1/10 =34,0m3/s
Qmax1/20=40,8m3/s
Qmax1/100=61,4m3/s
Slika 3 Vjerojatnoa pojave minimalnih godinjih protoka i velikih voda na profilu VS Donja Ljuta
11
3.3.3 Hidroloke karakteristike rijeke Ljute i njenih pritoka na predvienim lokacijama vodozahvata mHE
U Tabeli 3 prikazan je nain prorauna osnovnih hidrolokih karakteristika rijeke Ljute i njenih pritoka na profilima vodozahvata mHE.
Tabela 3 Nain prorauna osnovnih hidrolokih karakteristike rijeke Ljute i njenih pritoka na profilima vodozahvata mHE
Vodotok
Profil /
Vodozahvat
Povrina
sliva
F (km2)
Srednji
protok
Qsr (m3/s)
Nain prorauna hidrolokih parametara
Jednadbe linearne
zavisnosti
Koeficijent
korelacije
r
Ljuta
VS Donja Ljuta
39,50
2,87
Statistika obrada podataka za mjerenja '63-'90
Pale
VS Gornja Ljuta
3,37
1,10
Uspostavljena zavisnost s VS Donja Ljuta
Qvs GLJ = 0,397X - 0,044
0,9850
Srednja voda
Srednja voda
4,24
0,19
Korelacija sa VS Donja Ljuta - vrena simultana

mjerenja na profilima vodozahvata i na VS Donja
Ljuta u 2006, 7 mjerenja
Qz = 0,0681X - 0,0062
0,9970
Qz = 0,3065X + 0,0001
0,9998
Qz = 0,0727X - 0,0038
0,9971
Ljuta
Sastavci
16,07
0,88
Mandin potok
Mandin potok
4,95
0,21
Lukavica
Lukavica
1,39
0,35
Qz = 0,1219X + 0,0008
0,9985
Kozica
Kozica
6,02
0,14
Qz = 0,0517X - 0,0074
0,9994
Ljuta
Ljuta
30,20
2,20
Zavisnost sa VS Donja LJuta preko slivnih povrina
F2 / F1 = 0,765
Ljuta
Grebnik
39,50
2,87
Statistika obrada podataka za mjerenja '63-'90
Qz = X
Pale
Pale
2,24
1,05
Vodozahvat - VS GLJ preko specifinog oticaja
Qz = Qvs GLJ - Fsl x qsp
Ljuta
Memikovii
3,15
Ljuta
Dindo
3,15
Ljuta
Donje Luko
3,65
Usvojene su vrijednosti srednjih godinjih protoka sa

najbliih uzvodnih profila na kojima su ove
vrijednosti odreene
*X = Qvs DONJA LJUTA
Na Slici 4 prikazan je shematski raspored srednjih protoka du cijelog toka rijeke Ljute. Za potez nizvodno od VS Donja Ljuta srednji godinji
protoci procijenjeni su na osnovu meudotoka (nizvodno od ua Kozice i nizvodno od ua vodotoka Zelomii). U Tabeli 4 prikazani su
odreeni karakteristini protoci na profilima objekata mHE.
12
Prilog 1:
Slika 4 Raspored srednjih protoka du toka Ljute (Aktuelizacija studije, Inghydro, 2010.)
13
Tabela 4 Karakteristini protoci na profilima mHE

Vodotok
mHE
Qsr (m3/s)
Min Q1/20
(m3/s)
Max Q1/100 (m3/s)

Vodozahvat
Strojarnica
Srednja voda
Ljuta
Ljuta
Srednja voda
Sastavci
Ljuta
0,19
0,88
2,20
0,011
0,070
0,149
41,6
116
171
66,5
171
196
Ljuta
Ljuta
Ljuta
Grebnik
Memikovii
Dindo
2,87
3,15
3,15
0,195
-
196
236
236
236,0
263,8
263,8
Ljuta
Mandin potok
3,65
0,21
0,015
280
45,4
355,3
Pale
Donje Luko
Mandin
potok
Pale
25,1
Lukavica
Lukavica
0,35
0,025
18,8
Kozica
Kozica
0,14
0,006
57,8
32,9
171
24,2
196
71,8
236
1,05
3.4 Kvaliteta zraka

Monitoring kvalitete zraka u Hercegovako-neretvanskom kantonu nije uspostavljen,
stoga nije bilo mogue izvriti ocjenu kvalitete zraka na predmetnoj lokaciji.
3.5 Tlo i poljoprivredno zemljite

Prostor obuhvata 10 mHE odnosi se u najveem dijelu na priobalje vodotoka koje je
obraslom umskom vegetacijom. Trase ukopanih cjevovoda i pristupnih puteva vode se
postojeim putevima, kroz ume i livade, a manjim dijelom prolaze kroz panjake i njive.
Usvojenim tehnikim rjeenjem za 7 mHE u gornjem dijelu toka, samo su objekti
vodozahvata i strojarnica koji se nalaze u samim koritima vodotoka vidljivi, dok su dovodni
cjevovodi ukopani, a trase cjevovoda trebaju biti dovedene u prvobitno stanje. Pristupni
putevi su za veinu objekata kratki, dok e pri gradnji mHE Pale, mHE Grebnik i mHE
Lukavica-ue najvjerojatnije trebati graditi servisne puteve.
Tri hidroelektrane u donjem dijelu toka svojim pregradama e stvoriti akumulacije manjih
zapremina. Pored pregradnih i ulaznih graevina, objekti strojarnica i vodostana bit e
vidljivi. Voda se od ulazne graevine do strojarnice vodi buenim tunelima i manjim
dijelom ukopanim tlanim cjevovodima (od vodostana do strojarnice), tako da nee doi
do znaajnijeg naruavanja zemljita. Pristupni putevi koji e se graditi do objekata mHE
vodit e se zemljitem u dravnom i privatnom vlasnitvu.
U narednim tabelama dan je pregled katastarskih parcela koje se nalaze u obuhvatu
graenja planiranih objekata 10 mHE. Podaci za katastarske estice na trasi cjevovoda su
dobiveni od Opine Konjic i odgovaraju stanju iz 2010. godine.
14
Prilog 1:
Tabela 5 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Srednja voda

Broj Pl.
Broj kat. parcele

Naziv
Kultura
K.O. BJELIMII
Klasa
407
9/1
Puine
uma
17/1
Javor
uma
Napomena - Cjevovod se vodi u trupu postojee prometnice
6
7
Tabela 6 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Sastavci

Broj Pl.
Broj kat.
parcele
407
34/1
37/1 dio
5426
146/23
146/12 dio
272/137
146/22
26/1
34/2
41
49
33/4
33/2
158/4
146/8 dio
33/1
146/17
33/3
39/1 dio
37/8 dio
39/2 dio
146/20
37/8 dio
39/1 dio
37/8 dio
39/2 dio
146/21
156/3
37/8 dio
39/2 dio
249/3
256/2
37/1 dio
146/8 dio
146/12 dio
Naziv
Kultura
Klasa
K.O. BJELIMII
209
210
573
577
570
560
211
572
18
22
407
20
panjak
uma
put
put
uma
put
uma
uma
put
panjak
put
put
njiva
put
livada
njiva
put
put
panjak
livada
panjak
put
livada
panjak
livada
panjak
put
put
livada
panjak
put
put
livada
livada
njiva
kua
26/1 dio
Mehmedua
njiva
26/1
Mehmedua
njiva
Napomena - Cjevovod se vodi u trupu postojee prometnice
272/1 dio
Gaj - Puine
uma
146/11
Vie uprija
uma
26/1 dio
Vrhovina, Slatina
uma
225/4
Uzrasti - Premakue
panjak
228
Ravan
njiva
252/1
Do pod Oglavkom
njiva
Boija
Poiplje
Put
Put
Vale
Put
Vale
Slatina - Vrhovina
Put
Boljanovica
Put
Put
Luka
Donji golubinjaci
Zagrebnica
Luka
Put
Put
etenite
etenite
Priboj - Selite
Put
etenite u rijeci
etenite
etenite
Priboj
Put
Put
etenite u rijeci
Priboj - Selite
Put
Put
Poiplje
Zagrebnica
Vrt kod kue
2
6
neplodno
neplodno
6
neplodno
6
6
neplodno
2
neplodno
neplodno
5
neplodno
3
5
neplodno
neplodno
1
4
1
neplodno
4
1
4
1
neplodno
neplodno
4
1
neplodno
neplodno
5
3
5
neplodno
5
5
6
6
6
3
6
4
15
Broj Pl.
Broj kat.
parcele
Naziv
Kultura
Klasa
23
229/1 dio
229/2
252/2 dio
251/2
254/4
26/1 dio
252/2 dio
251/1 dio
225/6
229/1 dio
252/2 dio
252/2 dio
251/1 dio
26/1 dio
146/8 dio
146/8 dio
Bare
Bare
Do pod Oglavkom
Do pod Oglavkom
Do pod Oglavkom
Mehmedua
Do pod Oglavkom
Do pod Oglavkom
Meurae
Bare
Do pod Oglavkom
Do pod Oglavkom
Do pod Oglavkom
Mehmedua
Zagrebnica
Zagrebnica
panjak
njiva
njiva
njiva
livada
njiva
njiva
livada
panjak
panjak
njiva
njiva
livada
njiva
livada
livada
3
6
4
4
4
5
4
3
3
3
4
4
3
5
3
3
18
19
570
24
21
22
211
209
Tabela 7 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Pale

Broj Pl.
Broj kat.
parcele
Naziv
Kultura
Klasa
407
134/1 dio
71/12
136/1
139
144/1
145/2
145/8
145/1
146/12 dio
145/7
146/22
120 dio
120 dio
136/6
136/11
136/12 dio
142/1
143/1
136/12 dio
118/1
136/13
118/2
Graina
Grabovina
Za Kokotom
Kokot
Kod rijeke
Mlinite
Put
Kod greblja
Vale u G.Ljutoj
Kod groblja
Vale u G.Ljutoj
Ograde u G.Ljutoj
Ograde u G.Ljutoj
uma
panjak
panjak
uma
uma
put
panjak
uma
panjak
uma
njiva
njiva
6
3
3
6
4
neplodno
neplodno
3
6
3
6
6
6
Strane
Za kokotom
Samardije
Samardije
Za Kokotom
oranica
njiva
livada
livada
njiva
6
6
3
3
6
Za Kokotom
Za Kokotom
njiva
njiva
6
6
574
576
573
577
571
575
Tabela 8 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Ljuta

Broj Pl.
Broj kat.
parcele
Naziv
Kultura
Klasa
407
143/3
134/24
487/1 dio
491/2
134/1 dio
497
493
495
494/1
Kraj rijeke
Graina
Varica
Vranjak
Graina
Podkunica
Drae
Mrcinja
Mrcinja
uma
uma
uma
panjak
uma
njiva
njiva
njiva
njiva
6
6
6
3
6
5
5
6
5
727
67
121
16
Prilog 1:
Broj Pl.
Broj kat.
parcele
Naziv
Kultura
Klasa
494/2
134/19 dio
134/19 dio
373
378
134/23
134/20
410
411/1
134/1 dio
377
Mrcinja
Srednje
Srednje
Srednja sela
Srednja sela
Srednja sela
Graina
Porina
Porina
Vranjak
Graina u D.Ljutoj
livada
uma
kua i staja
njiva
livada
livada
livada
njiva
livada
njiva
njiva
3
6
neplodno
5
4
4
4
5
4
5
5
132
12
Tabela 9 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Lukavica-ue

Broj Pl.
Broj kat.
parcele
Naziv
Kultura
Klasa
407
487/1 dio
487/38
514/2
134/1 dio
490/2
490/1 dio
490/1 dio
487/26
487/1 dio
Varica
Varica
Mlinite
Graina
Za Lukavcem
Solila
Solila
Skakala
Skakala
uma
uma
uma
livada
livada
livada
livada
livada
6
6
neplodno
6
4
4
4
4
5
387
386
208
Tabela 10 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Grebnik

Broj Pl.
Broj kat. parcele
Naziv
Kultura
Klasa
407
119
272/1 dio
272/105
Kozica
Grebeljite
uma
livada
6
4
Tabela 11 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Kozica-ue

Broj Pl.
Broj kat.
parcele
Naziv
Kultura
Klasa
407
43
272/1 dio
564/1
563/1
563/2
566/1
573
572
570
569
566/2
574/1
574/2
Kozica
Luka u Kozici
Luka u Kozici
Luka u Kozici
Luka u Kozici
Luka u Kozici
Luka u Kozici
Luka u Kozici
Luka u Kozici
Luka u Kozici
Magovine u Ljutoj
Magovine u Ljutoj
uma
livada
livada
livada
livada
njiva
njiva
njiva
livada
livada
livada
livada
6
3
3
3
3
5
5
5
3
3
3
3
119
739
127
375
17
Tabela 12 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Memikovi2

Broj Pl.
114
169
Broj kat.
Kultura
parcele
K.O. ARGUD
795
795
796
796
797
798
799
821
794
794
794
822
823
840
873
874
876/1
2461
2461
2461
820
845
845
904
904
850
849
828
829
836
836
844/1
844/1
838
839
846/1
847/1
847/2
910
819
819
827
827
800
800
livada
livada
livada
panjak
livada
uma
panjak
uma
njiva
njiva
panjak
uma
livada
uma
panjak
panjak
uma
uma
uma
uma
uma
livada
uma
uma
uma
livada
uma
uma
livada
livada
livada
livada
livada
livada
livada
livada
uma
livada
livada
livada
livada
livada
uma
livada
livada
Klasa
5
6
6
4
6
3
6
4
7
8
4
4
7
3
5
4
5
5
6
7
4
6
4
3
4
6
3
3
6
6
7
6
7
6
5
6
3
6
7
5
6
6
4
6
7
Podaci za katastarske estice na trasi mHE Memikovii, mHE Dindo i mHE Donje Luko, Opina
Konjic, decembar 2010. godine
18
Prilog 1:
Tabela 13 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Dindo3
Broj Pl.
Broj kat.
parcele
52
220/1
220/1
220/1
220/1
220/1
220/2
220/2
220/3
185
186
Naziv
K.O. MOKRO
Hum
Hum
Hum
Hum
Hum
Hum
Hum
Hum
K.O. ARGUD
2360
2360
2356
876/1
876/1
876/1
876/3
876/3
876/4
2345
2346
2347
2347
2367
2352
2349
2350
2351
Kultura
Klasa
uma
uma
uma
uma
uma
uma
uma
uma
3
4
5
6
7
3
5
3
uma
pom.zgrada
uma
uma
uma
uma
uma
uma
uma
uma
uma
livada
pom.zgrada
livada
uma
livada
uma
livada
5
4
5
6
7
5
6
5
4
4
5
5
4
5
4
6
Tabela 14 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Donje Luko

Broj Pl.
23
52
137
Broj kat.
parcele
1700
1701
1702
1619
220/1
220/1
220/1
220/1
220/1
220/2
220/2
220/3
1610
1612
1620
1621
Naziv
K.O. MOKRO
Slivlja
Slivlja
Slivlja
Meupotoci
Hum
Hum
Hum
Hum
Hum
Hum
Hum
Hum
Bjealica
Buinov tor
Meupotoci
Meupotoci
Kultura
Klasa
livada
livada
uma
uma
uma
uma
uma
uma
uma
uma
uma
uma
panjak
uma
livada
uma
6
6
4
4
3
4
5
6
7
3
5
3
5
3
6
4
4
19
Broj Pl.
Broj kat.
parcele
Naziv
Kultura
Klasa
158
1611
1614
1615
1616
1617
1613
1624
1625
1627
1628
1629
1630
1631
1657
1660
1661
1695
1693
1689
1674
1472/2
1668
1670
1671
1672
1675/1
1676/1
1677
1678
1679
1680
1681
Buinov tor
Buinov tor
Vinine
Vinine
Vinine
Buinov tor
uma
uma
panjak
uma
panjak
livada
3
4
4
4
4
6
Treba istaknuti da navedeni podaci o parcelama oznaavaju katastarske estice koje se

nalaze u prostoru obuhvata planiranih objekata, ali to ne znai da e njihova ukupna
povrina biti izloena moguim utjecajima tijekom gradnje mHE. Kako su objekti mHE
uglavnom linijski (ukopani cjevovodi i putevi), gradnjom e biti obuhvaeni ui pojasevi
zemljita na njihovim trasama.
Tabela 15 Ukupna povrina parcela po kulturama na irem prostoru obuhvata gradnje
objekata mHE
Kultura
stambeni i pomoni
objekti
dvorite
groblje
livada
panjak
njiva
vonjak
uma
put
rijeka
UKUPNO:
20
Povrina (m2)
1085
(%)
0.002
1774
3190
526092
93200
107430
12805
43189836
125831
55216
44116459
0.004
0.007
1.193
0.211
0.244
0.029
97.900
0.285
0.125
100
Prilog 1:
U Tabeli 15 prikazane su ukupne povrine parcela u irem obuhvatu gradnje objekata

mHE po nainu njihova koritenja. Moe se vidjeti da su u ukupnoj povrini ume
zastupljene sa 97,9%. Stvarne povrine na kojima e se izvoditi graevinski radovi su
znaajno manje. Preliminarnom procjenom dobivena je ukupna povrina na kojoj e doi
do raiavanja terena i graevinskih radova za svih 10 mHE i ona iznosi 25,3 ha
(pojedinane vrijednosti za svaku od mHE dane su u nastavku Studije, Tabela 15). Treba
napomenuti da su cjevovodi, gdje god je to bilo mogue, trasirani unutar putnih pojasa ili
obalnih pojasa rijeke. Takoer, samo trase cjevovoda mHE Pale i mHE Lukavica-ue
vode se kroz ume sa drvnom masom vie kvalitete. Izvoa radova je duan po
zavretku radova dovesti sve povrine u prvobitno stanje, bilo da se radi o putnim
pojasima, obalama rijeka, umskom podruju, livadama, panjacima ili drugim
povrinama.
Za potrebe izgradnje mHE, prema Ugovoru o koncesiji, Opina Konjic (Koncesor) e
rijeiti imovinsko pravne odnose na predmetnim lokacijama, putem naknade o koncesiji,
koju e osigurati Koncesionar. Pravo koritenja zemljita, pravo slunosti nad zemljitem,
kao i pravo vlasnitva nad objektima mHE, bit e upisano u korist Koncesionara, i trajat e
tijekom trajanja koncesionog perioda, koji iznosi 30 godina. Nakon isteka perioda
koncesije, mHE prelaze u vlasnitvo Opine Konjic.
Eksproprijacija e se vriti prema Zakonu o eksproprijaciji, u onom obimu koliko e to biti
neophodno.
3.6 Flora i fauna

Podaci o flori i fauni u podruju planiranog zahvata, prezentiraju se na temelju opservacije
terena, te koritenjem dostupnih podataka i razgovora sa predstavnicima relevantnih
institucija.
Flora i fauna u prostoru obuhvata mHE: Ljuta, Lukavica-ue

Flora - Klimatogena zajednica ireg podruja ima elemente submediteranske vegetacije.
Za zimzeleni biljni pokrov ove zone znaajna je u najveoj mjeri klimazonalna umska
asocijacija Orno-Quercetum ilicis (uma hrasta esvine i crnog jasena) koja pripada svezi
Quercion ilicis. Meutim, ta je zajednica danas samo na vrlo malom dijelu ovog podruja
razvijena u obliku ume, jer je pod utjecajem ovjeka u veoj ili manjoj mjeri degradirana.
Takvom su degradacijom nastali razliiti, vrlo znaajni trajni vegetacijski stadiji u obliku
ikara da bi daljom degradacijom nastala vegetacija gariga. Ove sastojine pripadaju redu
Cisto - Ericetalia.
Trajnost ume na ovom podruju nije ugroena, jer vrjednujui cijelo podruje,
deforestacija (sjea ume praena promjenama u koritenju zemljita), kao i degradacija
(prorjeivanje ume bez promjena u koritenju zemljita) jo uvijek nisu ugrozile balans za
prirastom.
U spratu drvea analiziranog podruja nalaze se bukva (Fagus silvatica L.), hrast kitnjak
(Quercus petraea Liebl.), obini grab (Carpinus betulus L.), klen (Acer campestre L.), te
etinarske vrste drvea: jela (Abies alba L.), smra (Picea excelsa L.), bijeli bor (Pinus
silvestris L.).
Sprat iblja izgrauje vei broj vrsta: joha (Alnus glutinosa L.), drijen (Cornus mas L.),
kalina (Ligustrum vulgare L.), glog (Crataegus monogyna L.), trnjina (Prunus spinosa L.),
21
divlja rua (Rosa canina L.), kupina (Rubus fruticosus L.), borovnica (Vaccinium myrtillus
L.), cikorija (Cichorium intybus L.) itd.
Prizemni sprat obrastaju sljedee biljne vrste: dubaac (Teucrium montanum L.),
maslaak (Taraxaccum officinale Wb.), tratinica (Bellis perennis L.), ljuti (Ranunculus
repens L.), umska jagoda (Fragaria vesca L.), petoprsta (Potentilla reptans L.), te druge
vrste zeljastih biljaka.
Zajednica uma bijele vrbe (Salicetum albae) razvijaju se uz usku obalnu zonu uz sami
vodotok. Dominantne vrste iz sprata drvea su bijela topola (Populus alba L.), bijela vrba
(Salix alba L.), vez (Ulmus effusa Pall.), bagrem (Robinia pseudoacacia L.) i druge.
U spratu iblja dominiraju divlja rua (Rosa canina L.), crna zova (Sambucus nigra L.) i
krhka vrba (Salix fragilis L.).
U spratu zeljastih biljaka, koji je bogat vrstama, najzastupljenije vrste su sedmolist
(Aegopodium podagraria L.), osjak (Cirsium arvense (L.) Scop.), slak (Calystegia sepium
Waldst.), broac (Galium mollugo L.), pucavac (Silene vulgaris (Moench) Garcke) i repuh
(Petasites hybridus (L.) G.Gaertn.).
Ovu zajednicu sainjavaju biljne vrste koje optimum rasprostranjenja imaju u
submontanom pojasu liarsko - listopadnih uma. Te vrste su vie-manje indiferentne i
prilagoene na vlana tla. To su biljke polusjene i polusvjetla, a u odnosu na
kontinentalnost spadaju u subokeanske vrste sa glavninom areala u centralnoj Europi.
Pored toga to ume osiguravaju drvo, apsorbiraju ugljik, one tite i rijene slivove, te
predstavljaju stanite za razliit biljni i ivotinjski svijet. Pored navedenih funkcija ume,
veoma je znaajna njena zatitna uloga za erozivne procese, jer je na cijelom podruju
karakteristian reljef sa nagibima zbog veih razlika u nadmorskoj visini od 700 1200 m
nadmorske visine.
Sposobnost ume je da utjee na stvaranje rezervi vode, odnosno znaajno utjee na
hidroloki reim. Mrtva umska prostirka, takoer sadri visok kapacitet vode, a koliina
koju moe sadravati prostirka znatno je vea od njene teine. To zadravanje vode je
veoma znaajno, jer se na taj nain usporava povrinsko otjecanje i smanjuje opasnost od
vododerina i poplava. Takoer, postoji mogunost da tlo upije veu koliinu vode, koja se
poslije javlja u obliku izvora.
S obzirom da na predmetnoj lokaciji dominiraju ume bukve i drugih liara,
poljoprivredna proizvodnja je slabo razvijena.
Fauna - Zbog razliitih antropogenih utjecaja, od kojih se mogu izdvojiti eksploatacija
umskog fonda, izgradnja komunikacija, lov, ribolov, itd., neminovno je dolo do promjene
ekolokih faktora. Kao rezultat tih promjena, pojavljuju se razliiti stupnjevi degradacije
biotopa, njegove ive i neive komponente.
Na predmetnom podruju, faunu divljai uglavnom ine vuk (Canis lupus L.), medvjed
(Ursus arctos L.), divlja svinja (Sus scrofa L.), lisica (Vulpes vulpes L.), srna (Capreolus
capreolus L.), divokoza (Rupicapra rupicapra L.), divlja maka (Felis silvestris Sch.) itd.
Ovdje prisutne vrste gmizavaca karakteristine su za hercegovaki kr (zmije i guteri).
Od insekata su takoer zastupljene uobiajene vrste skakavaca, zrikavaca, leptira i sl., a
od ptica ovdje su prisutni tetrijeb (Tetrao urogallus L.), siva aplja (Ardea cinerea L.), suri
orao (Aquila chrysaetos L.), divlja patka (Anas platyrhynchos L.) itd.
22
Prilog 1:
Ihtiofauna - U procjeni stanja i pogodnosti za razvoj ribljeg fonda, vanu ulogu imaju alge
i drugi akvatini organizmi. Alge kao autotrofni organizmi ostvaruju znaajan dio primarne
produkcije kako u tekuicama tako i u jezerima. Osim toga, fitobentos i fitoplankton svojim
kvalitativnim sastavom i kvantitativnim odnosima indiciraju kvalitet biotopa koji nastanjuju.
Du cijelog toka gornjeg dijela rijeke Neretve i njenih pritoka evidentirane su sljedee vrste
algi: Cocconies placentula Ehr., Cymbella ventricosa Kutz., Navicula gracilis Ehr.,
Synedra ulna Nitzsch, dok ihtiofaunu analiziranog podruja predstavljaju potona
pastrmka (Salmo trutta m. fario L.), pe (Cottus gobio L.) i lipljen (Thymallus thymallus L.).
U sastavni dio faune rijeke Ljute ulazi i rijeni rak (Astacus astacus (Linnaeus, 1758)).
Flora i fauna u prostoru obuhvata mHE: Sastavci-Mandin potok, Srednja

voda, Pale, Grebnik, Kozica-ue, Memikovii, Dindo, Donje Luko
Flora - ume crnog graba i hrasta (Querco-Ostryetum carpinifoliae, Seslerio-Ostryetum)
dominantne su na ovom podruju, dok su termofilne ume bukve (Seslerio Fagetum,
Aceri obtusati-Fagetum) kao i mezofilne ume bukve (Fagetum montanum illiricum) ovdje
rasprostranjene u vidu manjih ili veih enklava.
Za stanita u klisurama i kanjonima karakteristine su termofilne ume bukve (SeslerioFagetum, Aceri obtusati-Fagetum) i ume crnog graba (Seslerio-Ostryetum).
Topliji poloaji pripadaju hrastovim fitocenozama (ume cera i kitnjaka), zatim umama
crnog graba i termofilnim umama bukve u klisurama, odnosno razliitim termofilnim
fitocenozama esto sa reliktnim obiljejima, refugijalnog karaktera.
Visoku vegetaciju prate sastojine samoniklog rastinja i grmlja johe (Alnus glutinosa L.),
drijena (Cornus mas L.), kaline (Ligustrum vulgare L.), gloga (Crataegus monogyna L.),
trnjine (Prunus spinosa L.), lijeske (Corylus avellana L.), divlje rue (Rosa canina L.),
kupine (Rubus fruticosus L.), borovnice (Vaccinium myrtillus L.) itd. U prizemnom sloju
umskog podruja zastupljena je uobiajena zeljasta vegetacija tog podneblja sa brojnim
vrstama trava, cvjetnica, paprati, mahovina i gljiva.
Zajednica uma bijele vrbe (Salicetum albae) se razvijaju uz usku obalnu zonu uz sami
vodotok. Dominantne vrste iz sprata drvea su bijela topola (Populus alba L.), bijela vrba
(Salix alba L.), vez (Ulmus effusa Pall.), bagrem (Robinia pseudoacacia L.) i druge.
U spratu iblja dominiraju divlja rua (Rosa canina L.), crna zova (Sambucus nigra L.) i
krhka vrba (Salix fragilis L.). U spratu zeljastih biljaka, koji je bogat biljnim vrstama,
najzastupljenije su sedmolist (Aegopodium podagraria L.), osjak (Cirsium arvense (L.)
Scop.), slak (Calystegia sepium Waldst.), broac (Galium mollugo L.), pucavac (Silene
vulgaris (Moench) Garcke) i repuh (Petasites hybridus (L.) G.Gaertn.). Ovu zajednicu
sainjavaju biljne vrste koje optimum rasprostranjenja imaju u submontanom pojasu
liarsko - listopadnih uma. Te vrste su prilagoene na vlana tla.
Opservacijom terena moe se zakljuiti da je podruje prilino bogato umskim fondom.
Trajnost ume na ovom podruju nije ugroena, jer vrjednujui cijelo podruje,
deforestacija (sjea ume praena promjenama u koritenju zemljita) kao i degradacija
(prorjeivanje ume bez promjena u koritenju zemljita) jo uvijek nisu ugrozile balans za
prirastom.
Pored privrednog znaaja, ume imaju i funkciju prometa ugljika i kisika, tite vodni reim,
te predstavljaju stanite za razliit biljni i ivotinjski svijet. Sposobnost ume je da utie na
23
stvaranje rezervi vode, odnosno znaajno utie na hidroloki reim. Mrtva umska
prostirka, takoer sadri visok kapacitet vode, a koliina koju moe sadravati prostirka
znatno je vea od njene teine.
Pored navedenih funkcija ume, veoma je znaajna njena zatitna uloga za erozivne
procese, jer je na cijelom podruju karakteristian reljef sa izraenim nagibima i visinskom
razlikom od 700 1 200 m nadmorske visine.
Fauna - Zbog razliitih antropogenih utjecaja, od kojih se mogu izdvojiti eksploatacija
umskog fonda, izgradnja komunikacija, lov, ribolov, itd., neminovno je dolo do promjene
ekolokih faktora. Kao rezultat tih promjena, pojavljuju se razliiti stupnjevi degradacije
biotopa, njegove ive i neive komponente.
Na predmetnom podruju, faunu divljai uglavnom ine vuk (Canis lupus L.), medvjed
(Ursus arctos L.), divlja svinja (Sus scrofa L.), lisica (Vulpes vulpes L.) itd. Ovdje prisutne
vrste gmizavaca karakteristine su za hercegovaki kr (zmije i guteri). Od insekata su
takoer zastupljene uobiajene vrste skakavaca, zrikavaca, leptira i sl.
Ihtiofauna - U procjeni stanja i pogodnosti za razvoj ribljeg fonda, vanu ulogu imaju alge
i drugi akvatini organizmi. Alge kao autotrofni organizmi ostvaruju znaajan dio primarne
produkcije kako u tekuicama tako i u jezerima. Osim toga, fitobentos i fitoplankton svojim
kvalitativnim sastavom i kvantitativnim odnosima indiciraju kvalitet biotopa koji nastanjuju.
Du cijelog toka gornjeg dijela rijeke Neretve i njenih pritoka evidentirane su sljedee vrste
algi: Cocconies placentula Ehr., Cymbella ventricosa Kutz., Navicula gracilis Ehr.,
Synedra ulna Nitzsch, dok ihtiofaunu analiziranog podruja predstavljaju potona
pastrmka (Salmo trutta m. fario L.), pe (Cottus gobio L.) i lipljen (Thymallus thymallus L.).
U sastavni dio faune rijeke Ljute ulazi i rijeni rak (Astacus astacus (Linnaeus, 1758)).
3.7 Zatieni dijelovi prirode

Cijeli sliv rijeke Ljute u kojem se namjeravaju graditi mHE nalazi se u sklopu podruja
planiranog budueg Nacionalnog parka. Ukazom broj 01-26/05 od 26. januara. 2005.
godine objavljenim u Slubenim novinama Federacije BiH broj 8/05 od dana 09.02.2005.
godine, kae se sljedee: Na osnovu lana 16. i 80. Stav 3. Zakona o prostornom
ureenju (Slubene novine Federacije BiH, broj 52/02), Parlament FBiH na sjednici
Predstavnikog doma odranoj dana 21. jula 2004. godine i Doma naroda odranoj dana
23. novembra 2004. godine donio je Odluku o utvrivanju Igmana, Bjelanice,
Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Visoica) podrujem posebnih obiljeja od
znaaja za FBiH u cilju ouvanja biolokih, pejsanih i geomorfolokih vrijednosti ovoga
podruja.
U cilju ouvanja vrijednosti podruja Igmana, Bjelanice, Treskavice i kanjona Rakitnice
(Visoica) koja raspolau veoma visokim nivoom bioloke raznolikosti, ugroenim biljnim i
ivotinjskim, te posebno endemskim vrstama, krenjakim kanjonima i sistemom
podzemnih peina, te umom praumskog tipa, kao i radi potrebe pravilnog usmjeravanja
koritenja prostora za potrebe sporta, rekreacije, turizma, nomadskog stoarenja i
tradicionalnog naina ivota na odnosnim prostorima i u njihovoj neposrednoj kontaktzoni, kao i radi zatite voda i podzemnih vodnih bazena znaajnih za vodosnabdijevanje,
a na osnovu do sada provedenih istraivanja i planskih opredjeljenja, dijelovi podruja
Igmana, Bjelanice, Treskavice i kanjona Rakitnice (Visoica), koji se prostiru na teritoriji
24
Prilog 1:
Federacije Bosne i Hercegovine, proglaavaju se podrujem posebnog obiljeja od

znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine.
Slika 5 Granice planiranog Nacionalnog parka (Izradio: Bosna S)
Podruje ukupno pokriva povrinu od oko 1.200 km2, s tim to se na prostoru Federacije
Bosne i Hercegovine nalazi oko 900 km2, dok je oko 300 km2 na prostoru RS. Podruje se
nalazi na dijelovima opina: Ilida, Hadii, Trnovo (Kanton Sarajevo), Konjic i Kalinovik
(Hercegovako-neretvanski kanton) i u RS na dijelovima opina Trnovo (RS), Kalinovik i
Foa.
Konane granice podruja posebnih obiljeja utvrdit e se nakon provedenih istraivanja i
usklaivanja interesa sadanjih i potencijalnih korisnika podruja, prostornim planom tog
podruja. Donoenjem prostornog plana podruja posebnih obiljeja stei e se uvjeti za
unoenje granica u Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine, te konano utvrivanje
reima zatite podruja i pojedinih njegovih dijelova.
U Odluci stoji da do donoenja prostornog plana podruja posebnih obiljeja, a najdue u
trajanju od dvije godine nakon stupanja na snagu ove Odluke, na podruju ogranienom
granicama iz ove Odluke svi projekti i aktivnosti koje se namjeravaju realizirati u prostoru
moraju proi procjenu utjecaja na okoli od Federalnog ministarstva prostornog ureenja i
okolia. Treba napomenuti kako je izrada predmetnih Studija utjecaja na okoli mHE u
slivu rijeke Ljute u skladu prethodne stavke Odluke o utvrivanju Igmana, Bjelanice,
Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Visoica) podrujem posebnih obiljeja od znaaja
za FBiH.
25
3.8 Pejza
Kao to je u prethodnom poglavlju reeno, ovo podruje odlikuju izrazite prirodne ljepote.
Rijeka Ljuta je granica izmeu planinskih masiva Treskavice i Visoice koji formiraju
karakteristini V oblik obala, to je vidljivo i na sljedeoj fotografiji. Prema tome, podruje
sliva Ljute pripada brdsko - planinskom tipu reljefa. Nadmorska visina i karakteristina
klima (sudar kontinentalne i mediteranske klime) uvjetuju razvoj vegetacijskog pokrivaa u
slivu Ljute.
Slika 6 Korito rijeke Ljute izmeu planinskih masiva Visoice i Treskavice
Moe se zakljuiti da je zbog slabe naseljenosti i ljudske aktivnosti veliki dio ovog
podruja jo uvijek u svom prirodnom stanju. Ljudski utjecaji na pejza mogu se zamijetiti
u naselju Ljuta i drugim manjim naseljima. Eksploatacija ume takoer utjee na izmjene
pejzanih karakteristika. Kako strme obale prekrivene umskom vegetacijom uvjetuju
slabu pristupanost koritu rijeke, veina se ljudskih aktivnosti odvija visoko iznad samog
korita.
Rijeka Ljuta je u svom gornjem toku u mirnijem reimu teenja, sa irokim koritom
izgraenim od sitnijeg istaloenog materijala. Ve od naselja Ljuta rijeka ima znaajniji
pad, pa se mijenja i izgled korita, koje je izgraeno od velikih blokova stijenskog masiva i
krupnog vuenog nanosa. Ovo je uvjetovalo formiranje velikog broja prirodnih kaskada.
Korito donjeg dijela toka Ljute do ua u Neretvu usjeeno je u kompaktne stijenske
masive. I ovaj dio toka bogat je prirodnim kaskadama.
26
Prilog 1:
Slika 7 Izgled korita rijeke Ljute u gornjem, srednjem i donjem dijelu toka
Razmatrano podruje je najveim dijelom prekriveno umskom vegetacijom, to je vidljivo

i iz postotka udjela uma u kulturama pod kojima su parcele koje se nalaze u obuhvatu
graenja planiranih objekata mHE (97,9%). Za ovo podruje karakteristino je i nisko
bunasto raslinje. Na platoima iznad kanjonskog dijela vodotoka prostiru se livade.
Slika 8 Pogled na naselje Ljuta
Slika 9 Vegetacija u donjem dijelu sliva
Pored rijeke Ljute u ovom podruju formirani su i drugi vodotoci, stalnog i povremenog
karaktera, i izvori koji odvode vode sa podruja Visoice i Treskavice. Ove pritoke odlikuju
iste osobine kao i samu Ljutu. Rije je o planinskim vodotocima, izrazito bujinog
karaktera, sa izraenim podunim padom i brzim tokom. Najznaajnije pritoke su Pale,
Lukavica, Zelomii, Kozica, Mandin potok, Srednja voda, Bijela vodica, Boija vodica, a
postoje i drugi manji stalni i povremeni tokovi i disperzni izvori.
Reljefne karakteristike su kljuni faktor zasluan za prirodne kaskadne tokove, koji
zajedno sa bujnom vegetacijom stvaraju izrazito lijep ambijent u razmatranom podruju.
Mnogi su primjeri ovih prirodnih ljepota, jedan od kojih je prikazan na sljedeoj fotografiji.
27
Slika 10 Vodotok Lukavica na lokaciji mosta Ljuta-Kalinovik
Donji dio toka Ljute usjeen je u vapnenake stijene. Za kanjon su karakteristine gotovo
vertikalne, stjenovite obale, brzaci i prirodne kaskade u rijenom koritu.
Slika 11 Kanjon rijeke Ljute - Repita
3.9 Kulturno-historijsko nasljee

Na irem prostoru opine Konjic evidentirani su sljedei spomenici i predmeti kulturnohistorijskog naslijea:
28
Stara kamena uprija

antia vila na Borcima
Prilog 1:
Pravoslavna crkva sv. Apostola Petra i Pavla na Borcima

Pravoslavna crkva sv. Vasilija u Konjicu
Tekijska, Mehmed aueva Damija
arijska, Junuz aueva Damija
Stara Damija u Gornjoj mahali u Seonici
Repovaka Damija, Konjic
Franjevaki samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Konjicu
Nekropola steaka i ostaci crkve Grka glavica u zaseoku Biskup - Glavatievo
Steci u parku na Vardi ispod drutvenog doma u Konjicu
Kaursko groblje na Borcima
Nekropola steaka na Vrbljanima
Nekropola steaka na lokalitetu Kruevac u Doljanima-Bjelimii
Nekropola steaka na Poljicama, lokalitet veliko jezero, Visoica
Nekropola steaka u Glavatievu, lokalitet Gajine
Zbirke rukotvorina obitelji Niki i Muli
Iako u neposrednom prostoru obuhvata planiranih objekata mHE nema evidentiranog

kulturno - historijskog naslijea, podruje opine Konjic izrazito je bogato nekropolama
steaka. Tako su obilaskom terena steci uoeni u naselju Argud i pokraj lokalnog puta
Ljuta Kalinovik, u blizini vodotoka Lukavica, ali izvan dohvata objekata mHE.
Ukoliko se u toku graenja otkriju nalazi od mogue kulturno - historijske vanosti,
potrebno je privremeno zaustaviti radove, osigurati nalazite, te obavijestiti nadlene
organe. Nastavak radova trebaju odobriti nadleni organi.
3.10 Naseljenost i infrastruktura

Podruje sliva rijeke Ljute administrativno pripada opini Konjic, odnosno Hercegovakoneretvanskom kantonu. Jedino vee naselje na itavom toku rijeke jeste naselje Ljuta
kojem pripadaju zaseoci Ljuta, Budovii, Vlahovii, Oglavak i koje se nalazi na koti 870 m
n.m., dok su sva druga naselja smjetena na hipsometrijski znaajno viim kotama iznad
korita rijeke. Openito je prostor itavog sliva Ljute vrlo slabo naseljen, uglavnom starijim
stanovnitvom. Stanovnitvo gravitira prema Konjicu i Sarajevu kao znaajnim
administrativnim i ekonomskim centrima. Pristup naselju Ljuta mogu je iz tri pravca. Iz
pravca Sarajeva vodi asfaltirani put preko Babinog Dola na Bjelanici, dalje preko abia,
Umoljana i Tuila do Sinanovia. Od Sinanovia vodi umski put preko emernice, pa niz
vodotok Bijelu vodicu sve do njenog ua, gdje se formira rijeka Ljuta. Naselje je
povezano sa Kalinovikom makadamskim putem ukupne duine 24 km koji vodi preko
Vrhovina. Trea prometnica koja infrastrukturno spaja naselje Ljutu vodi od Konjica, uz
rijeku Neretvu, preko Glavatieva do naselja Bjelimii. Od Bjelimia vodi makadamski put
preko naselja Argud i Devlani do naselja Ljuta.
Naseljenost i infrastruktura se u nastavku prezentiraju za svaku mHE posebno.
mHE Srednja voda
Sa gledita naseljenosti i infrastrukture na podruju planiranih objekata mHE Srednja
voda, moe se rei da je lokacija vrlo povoljna. Podruje nije naseljeno, a du cijelog toka
Srednje vode postoji makadamski put Ljuta-Raketnica kojim je omoguen direktan pristup
objektima vodozahvata i strojarnice.
29
Cjevovod se cijelom svojom duinom vodi u trupu spomenutog makadamskog puta, to

ima mnogostruke prednosti: olakana izgradnja, smanjenje sjee umskog fonda, ne
degradiraju se prirodne povrine, i dr. Izvoa je duan osigurati prometnost puta pri
gradnji objekata.
Put se uglavnom koristi za potrebe umarstva sa intenzitetom koji e se moi prilagoditi
tokom izvoenja radova na uobiajen nain kada su u pitanju radovi na prometnicama. U
blizini strojarnice nalazi se i objekat umarija.
vodozahvat
mHE Srednja voda
strojarnica
mHE Srednja voda
Objekat umarija
Slika 12 Poloaj planiranih objekata mHE Srednja voda
Strojarnica mHE Srednja voda planirana je iznad ua Srednje vode, odnosno lokacije
gdje se spajaju vodotoci Srednja voda, Boija vodica i Bijela vodica, te tako formiraju
rijeku Ljutu. Neposredno iznad predviene lokacije strojarnice, sa puta Ljuta-Raketnica
odvaja se put za Sinanovie. U blizini lokacije strojarnice nema naseljenih mjesta, tako da
nee biti ni direktnog utjecaja pri radu postrojenja na stanovnitvo.
mHE Sastavci-Mandin potok
Sa gledita naseljenosti i infrastrukture na podruju planiranih objekata mHE Sastavci,
moe se rei da je lokacija povoljna. Podruje je slabo naseljeno, a pristup objektima
mHE omoguen je direktno sa puta Ljuta-Sinanovii. Put se koristi za potrebe umarstva i
lokalnog stanovnitva kao prometna veza sa Sarajevom. Izvoenje radova potrebno je
planirati tako da se ne ometa promet ovom komunikacijom.
30
Prilog 1:
mHE Sastavci je karakteristina po tome to je planirano da se u glavni cjevovod koji vodi

od vodozahvata na Ljutoj uvode i vode zahvaene na vodotocima Mandin potok i
Kamitak (prikazano na Slici 13).
vodozahvat 1 (Ljuta)
Objekat umarija
Vlahovii
vodozahvat 2
(Mandin potok)
Budovii
Oglavak
vodozahvat 3
(Kamitak)
Ljuta
strojarnica
mHE Sastavci
Slika 13 Poloaj planiranih objekata mHE Sastavci u odnosu na okolna naselja
Vodozahvat 1 predvien je nedaleko od strojarnice mHE Srednja voda, nizvodno od ua

Boije vodice. U blizini vodozahvata nalazi se objekat umarija. Vodozahvati 2 i 3
predvieni su na vodotocima Mandin potok i Kamitak. Udaljeni su oko 150 m od
postojeeg makadamskog puta koji vodi prema naseljima Oglavak i Vlahovii.
31
Slika 14 Pogled na naselje Ljuta (Ljuta, Budovii i Vlahovii)
Trasa dovodnog glavnog cjevovoda planira se voditi u trupu puta to ima mnogostruke
prednosti koje su ve nabrojane za sluaj mHE Srednja voda. Prikljuni cjevovod planiran
od vodozahvata na Mandinom potoku i Kamitaku trasiran je padinom brda. Lokacija
planirane strojarnice mHE Sastavci je na lijevoj obali Ljute, neposredno uzvodno od ua
Palea, u zaseoku Ljuta. Pristup objektu lako je osigurati sa postojee putne infrastrukture
naselja Ljuta.
mHE Pale
Naselje Ljuta (sastavljeno od vie zaseoka, Ljuta, Budovii, Vlahovii, Oglavak) je jedino
naselje u cijelom slivu koje je smjeteno u neposrednoj blizini korita rijeke Ljute, na uu
Palea u Ljutu, jer to reljefne karakteristike jedino na ovoj lokaciji dozvoljavaju.
Stanovnitvo je raseljeno i svoja kuanstva koriste povremeno u ljetnom periodu, kao
vikendice.
Slika 15 Pogled na naselje Ljuta zaseok Budovii i padinu Treskavice
Planirani vodozahvat mHE Pale nalazi se visoko iznad zaseoka Budovii, u samom
podnoju strme padine Treskavice. Lokacija objekta vodozahvata je vrlo nepristupana.
32
Prilog 1:
Budovii
Vodozahvat
za naselje
Ljuta
vodozahvat
mHE Pale
strojarnica
mHE Pale
Slika 16 Poloaj planiranih objekata mHE Pale u odnosu na naselje Ljuta
Dio lokalnog stanovnitva, tokom povremenog boravka, koristi vodu iz rijeke Pale koja se
zahvaa uzvodno od zaseoka Budovii. Improvizirani vodozahvat se sastoji od uronjene
PEHD cijevi.
Slika 17 Vodozahvat na rijeci Pale za potrebe

lokalnog stanovnitva
Za vodozahvat nisu izdane potrebne dozvole od strane nadlene Agencije za vode

jadranskog sliva. Zaseok Budovii koristi i druge izvore vode za vodoopskrbu kuanstava
pitkom vodom. Premda je rije o improviziranom vodozahvatu, za koji ne postoje
odgovarajue dozvole, a koji koriste povremeni stanovnici u ljetnom periodu, Koncesionar
33
treba ponuditi alternativno rjeenje izgradnjom novog vodozahvata uzvodno od objekta

vodozahvata mHE Pale.
Trasa cjevovoda planirana je tako da se izbjegnu radovi u naselju i smanje utjecaji na
lokalno stanovnitvo pri gradnji objekata. Strojarnica mHE Pale smjetena je u
zajednikom objektu sa strojarnicom mHE Sastavci. Prilaz planiranoj lokaciji moe se lako
ostvariti sa postojee putne mree naselja Ljuta.
mHE Ljuta
Vodozahvatna graevina mHE Ljuta planirana je nizvodno od objekta strojarnice mHE
Sastavci i mHE Pale. Vodozahvat je u neposrednoj blizini zaseoka Budovii i Ljuta.
Neposredno uzvodno od predviene lokacije vodozahvata nalazi se automatska
vodomjerna stanica. Prilikom obilaska terena utvreno je da stanica nije u funkciji.
naselje Ljuta
vodozahvat
mHE Ljuta
naselje Stana
naselje Poljana
naselje
Boenii
strojarnica
mHE Ljuta
naselje
Devlani
naselje Varii
Slika 18 Poloaj planiranih objekata mHE Ljuta u odnosu na okolna naselja
Predviena trasa cjevovoda poloena je lijevom obalom Ljute i prolazi pokraj naselja
Poljana. Naselje Varii udaljeno je oko 450 m zrane linije od strojarnice i nalazi se na
34
Prilog 1:
koti od oko 930 m n.m. Naselja Stana, Devlani i Boenii nalaze se na desnoj obali
rijeke Ljute i visoko su iznad korita vodotoka.
Planirana lokacija vodozahvata lako je dostupna sa postojee putne mree. Kako bi se
pristupilo lokaciji strojarnice bit e potrebno izgraditi servisni put prilikom polaganja
cjevovoda.
mHE Lukavica-ue
Lokacija planiranog vodozahvata sa talonicom utvrena je na koti 966 m n.m. vodotoka
Lukavica, neposredno uzvodno od mosta na putu Ljuta-Zelomii, pa je pristup gradilitu
mogu direktno sa postojee prometnice. Zbog, u velikom dijelu, nepristupanosti trase,
nuno je izgraditi pristupni put du tlanog cjevovoda, sve do objekta strojarnice koja se
nalazi na koti 762 m n.m. (zajedniki objekt strojarnica mHE Ljuta i mHE Lukavica-ue).
Trasa cjevovoda mHE Lukavica-ue vodi se lijevom obalom Lukavice i du nje nema
naselja.
Najblie naselje Varii udaljeno je cca 450 m zrane linije od strojarnice i nalazi se na
hipsometrijski vioj koti 930 m n.m.. Selo Varii ima 5 domainstava, odnosno kua sa
pomonim objektima i stajama za stoku. Stanovnici se veinom bave stoarstvom.
Naselja Devlani i Boenii nalaze se na desnoj obali rijeke Ljute i visoko su iznad korita
vodotoka. Moe se smatrati da objekti mHE Lukavica-ue nemaju utjecaj na stanovnitvo
okolnih sela.
naselje
Boenii
vodozahvat
mHE Lukavica-ue
naselje
Devlani
strojarnica
mHE Lukavica
naselje Varii
Slika 19 Poloaj planiranih objekata mHE u odnosu na naselja Varii, Devlani i Boenii
Treba napomenuti da je u planovima lokalnog stanovnitva izgradnja vodozahvata i

rezervoara na izvoru Crno vrelo koje daje znatne koliine vode vodotoku Lukavici u svrhu
vodoopskrbe zaseoka Varii i Graina. Koncesionar je upoznat sa ovim planovima i
sudjelovat e u izgradnji vodoopskrbnog sistema.
35
mHE Grebnik
Planirani vodozahvat mHE Grebnik nalazi se neposredno nizvodno od objekta u kome su
planirane strojarnice mHE Ljuta i mHE Lukavica-ue. Najblie naselje Varii udaljeno je
cca 450 m zrane linije i nalazi se na hipsometrijski vioj koti. Naselja Devlani i Boenii
koja se nalaze na desnoj obali rijeke Ljute visoko su iznad korita vodotoka. Navedena
naselja ujedno su i najblia strojarnici mHE Grebnik. Moe se smatrati da objekti mHE
Grebnik nee utjecati na stanovnitvo okolnih naselja.
Predvienim lokacijama objekata vodozahvata i strojarnice nije mogue pristupiti direktno
sa postojee putne infrastrukture, pa e biti potrebno izgraditi pristupne puteve.
naselje Devlani
vodozahvat
mHE Grebnik
naselje Varii
strojarnica
mHE Grebnik
Slika 20 Poloaj planiranih objekata mHE Grebnik u odnosu na okolna naselja
mHE Kozica-ue
Objekti mHE Kozica-ue nalaze se na udaljenosti od cca. 800 m zrane linije od najbliih
naselja Devlani i Varii i moe se smatrati da ovi objekti nemaju direktan utjecaj na
stanovnike ovih naselja.
36
Prilog 1:
Lokacija vodozahvata mHE Kozica-ue je lako pristupana, jer se nalazi neposredno

iznad mosta na putu koji vodi od Ljute prema Argudu.
Ukopani cjevovod se planira voditi lijevom obalom rijeke Kozice sve do njenog ua u
Ljutu gdje je planiran objekt strojarnice. Kako bi se pristupilo lokaciji strojarnice potrebno
je izgraditi pristupni put u duini od cca. 150 m koji e se odvajati sa postojeeg puta Ljuta
- Argud. Ovaj pristupni put bit e koriten i za strojarnicu mHE Grebnik koja se nalazi u
neposrednoj blizini strojarnice mHE Kozica-ue.
vodozahvat
mHE kozica-ue
strojarnica
mHE Kozica-ue
Slika 21 Poloaj planiranih objekata mHE Kozica-ue u odnosu na okolna naselja
mHE Memikovii
Lokacije planiranih objekata mHE Memikovii nalaze se u teko pristupanom dijelu
kanjona Ljute. Zbog toga e biti nuno izgraditi pristupne puteve koji e biti prikljueni na
postojee prometne komunikacije. Sa puta Ljuta Argud se u mjestu Taii odvaja
pristupni put do objekata mHE Memikovii, koji se grana u dva kraka, jedan vodi
uzvodno do lokacije pregrade, a drugi nizvodno do strojarnice. Izgradnjom puteva
uzurpirat e se povrine u privatnom i dravnom vlasnitvu. Procijenjena koliina
iskopanog kamenog i zemljanog materijala prilikom izvoenja radova iznosi 60.000 m3.
Izgradnjom ovih puteva olakat e se pristup koritu rijeke, kako Koncesionaru
elektroenergetskih objekata, tako i drugim moguim korisnicima, lokalnom stanovnitvu
koje je stalno naseljeno ili povremeno dolazi, zatim planinarima, ribarima, turistima i
drugim.
37
Planiranom pregradom se nivo vode u koritu na lokaciji vodozahvata podie za cca 22 m i

stvara se akumulacija zapremine V 311.000 m3. U zoni uspora akumulacije nema
naseljenih mjesta tako da njenim formiranjem nee biti poplavljena materijalna dobra,
prvenstveno kue i putna infrastruktura, kao ni poljoprivredno zemljite.
U radijusu od cca 1200 m od predviene lokacije vodozahvata nema naselja. Najblia
naseljena mjesta su Kozica, Taii, Svijenaa i Memikovii na desnoj i Zelomii i Polje na
lijevoj obali vodotoka. Sva nabrojana naselja nalaze se na znatno vioj nadmorskoj visini
nego je dno korita rijeke.
vodozahvat
mHE Memikovii
naselje
Zelomii
naselje Taii
naselje Svijena
naselje
Memikovii
strojarnica
mHE Memikovii
Slika 22 Poloaj planiranih objekata mHE Memikovii u odnosu na okolna naselja
Idejnim projektom je predvieno da se voda do vodostana transportira tunelom, a ne

ukopanim cjevovodom kao to je to sluaj na sedam uzvodnih mHE. Na ovaj nain bit e
izbjegnuti graevinski radovi na povrini zemljita potrebni za polaganje cjevovoda. Na
dionici od vodostana do strojarnice predvieno je polaganje ukopanog cjevovoda.
Najblia naselja predvienoj lokaciji strojarnice su Memikovii na oko 800 m udaljenosti,
Svijena, Polje i Dindo oko 1000 m, Argud i Bostandije na oko 1750 m. Sva naselja su
pozicionirana na znaajno viim nadmorskim visinama nego je to dno korita rijeke. Tako
se najblii Memikovii nalaze na 860 m n.m., dok je plato strojarnice predvien na
656,50 m n.m. (vidljivo sa situacijskog prikaza sistema mHE danog u prilozima).
38
Prilog 1:
mHE Dindo
Kao i u sluaju mHE Memikovii, objekti mHE Dindo nalaze se u nepristupanom,
kanjonskom dijelu Ljute, zbog ega e biti potrebno izgraditi pristupne puteve objektima
mHE. Izgradnjom pristupnih puteva ovim objektima doi e do produkcije kamenog i
zemljanog materijala u procijenjenoj koliini od 88.000 m3.
Ukupna graevinska visina pregrade na profilu vodozahvata od 32 m podii e razinu
vode na ovom profilu za 22 m. Formirana akumulacija imat e zapreminu V 427.000 m3
pri normalnoj koti gornje vode. Akumulacijom nee biti potopljene vee povrine zemljita
zbog izrazito strmih obala rijeke. U blizini nema naselja ni drugih materijalnih dobara koja
bi mogla biti ugroena formiranjem akumulacije.
naselje Argud
vodozahvat
mHE Dindo
naselje Polje
naselje Brda
strojarnica
mHE Dindo
naselje itluk
Slika 23 Poloaj planiranih objekata mHE Dindo u odnosu na okolna naselja
Najblie naselje objektima vodozahvata je Dindo koje se nalazi na udaljenosti od 400 m,

te naselje Polje udaljeno oko 900 m. Najblia naselja objektu strojarnice mHE Dindo su
itluk na desnoj i Brda na lijevoj obali Ljute, udaljena oko 700 m. Sva naselja smjetena
su na znatno viim nadmorskim visinama od korita rijeke.
Kako se zahvaena voda planira duim dijelom trase derivacije transportirati dovodnim
tunelom, na ovom potezu nee biti potrebno izvoditi graevinske radove na povrini
zemljita.
39
mHE Donje Luko

mHE Donje Luko je najnizvodnija u nizu od 10 mHE planiranih u slivu rijeke Ljute. Pri
izradi Idejnog projekta zadrano je tehniko rjeenje usvojeno za mHE Memikovii i mHE
Dindo. Ono podrazumijeva izradu pregrade, u ovom sluaju ukupne graevinske visine 30
m, koja treba podii razinu vode na planiranom profilu vodozahvata za 22 m. Na ovaj
nain e se formirati akumulacija koja e potopiti dio kanjona rijeke Ljute. Procijenjeno je
da e akumulacija imati zapreminu V 200.000 m3. Budui da u podruju koje e se nai
pod djelovanjem uspora akumulacije nema naselja, ni infrastrukturnih objekata, nee biti
prouzrokovane ni materijalne tete i raseljavanje stanovnitva.
Kako se i ova mHE nalazi u izrazito nepristupanom dijelu toka Ljute, bit e potrebno
izgraditi pristupne puteve prema objektima mHE koji e se vezati na postojeu putnu
mreu. Prema predmjeru radova, pri izgradnji puteva bit e iskopano 160.000 m3
materijala.
naselje Hotovlje
naselje itluk
vodozahvat
mHE Donje Luko
naselje D.Luko
naselje
G.Ljubua
strojarnica
mHE Donje Luko
Slika 24 Poloaj planiranih objekata mHE Donje Luko u odnosu na okolna naselja
Ovo podruje je izrazito slabo naseljeno, a najblia naselja, itluk, Gornja Ljubua, Donje
Luko i Hotovlje nalaze se visoko iznad korita Ljute.
40
Prilog 1:
3.11 Specifini elementi utvreni Prethodnom procjenom utjecaja

na okoli
Tijekom Prethodne procjene utjecaja na okoli, ukazano je na potrebu razmatranja
odreenih pitanja:
Utjecaj mHE na okolna naselja

Utjecaj mHE na uzgoj i napajanje stoke
Utjecaj mHE na regionalne i lokalne puteve, kojima ljudi idu na sela, a djeca u
kole
Blizina klizita selima u blizini mHE
Hoe li biti zadovoljeni interesi stanovnitva, zbog malog broja radnih mjesta
Ovi utjecaji su procijenjeni u pozitivnom i negativnom smislu i opisani u poglavlju 4.1, kako
u fazi graenja tako i u fazi eksploatacije objekta. Za negativne utjecaje, date su
odgovarajue mjere sprjeavanja i minimiziranja, koje su prikazane u poglavlju 4.2.
U prethodnom poglavlju prikazana su naselja koja se nalaze u prostoru obuhvata objekata
svake mHE.
Izgradnjom objekata mHE nee se ugroziti uzgoj i napajanje stoke. U poglavlju 3.5,
prezentirane su karakteristike podruja na kojima se planira izgradnja ovih objekata. Iz
Tabela 5-14. je vidljivo da se u prostoru obuhvata graenja najee nalaze ume,
vodotoci i putevi. Jednim dijelom se trase cjevovoda vode njivama i panjacima. Treba
naglasiti da e se povrine zemljita naruene u fazi graenja nakon polaganja cjevovoda
vratiti u prvobitno stanje, te da nee biti trajnog utjecaja na ispau i prolaze stoke.
Izgradnja pristupnih puteva moe imati pozitivan uinak i na prilaz stoke nepristupanim
mjestima ispae.
Utjecaj mHE na lokalne i regionalne puteve je obraen na nain da se izvoau radova
navode obaveze tijekom gradnje u vidu Smjernica, a koje e biti sastavni dio Plana
organizacije gradilita. Primjenom uputa iz ovih Smjernica, izvoa radova e omoguiti
normalnu komunikaciju stanovnitva izmeu okolnih naselja tijekom izvoenja radova.
Temeljem analize geolokih i hidrogeolokih karakteristika podruja, te obilaskom terena,
utvrena su postojanja klizita na pojedinim lokacijama koje su razmatrane za trasiranje
cjevovoda. Izabrane su trase cjevovoda koje ne prolaze kroz podruja u kojima se javljaju
procesi klizanja terena, a lokacije vodozahvata i strojarnica ne nalaze se u podrujima
klizita. Uoena klizita nisu prijetnja postojeim naseljima, kao ni planiranim objektima
mHE.
Treba istaknuti da kroz ovaj projekt lokalno stanovnitvo moe ostvariti svoje interese tako
to e dobiti mogunost zapoljavanja tijekom izgradnje planiranih objekata mHE, kao i
tijekom faze koritenja objekata. Razvojem i rekonstrukcijom putne mree stvorit e se
preduvjeti za bre i lake spajanje ovog podruja sa urbanim sredinama. Opina Konjic e
dobiti mogunost za razvoj ovog i drugih dijelova opine sredstvima koja su osigurana
kroz Ugovor o koncesiji izmeu Koncesora, Opine Konjic i Koncesionara. Pozitivni
aspekti razvoja opine pruit e lokalnom stanovnitvu bolje uvjete ivljenja. Interesi
lokalnog stanovnitva, ali i kompletnog stanovnitva opine Konjic trebali bi biti
zadovoljeni.
41
4 OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA I MJERA ZA

SPRJEAVANJE
4.1 Potencijalni utjecaji infrastrukturnog objekta na okoli
U skladu sa metodologijom procjene utjecaja na okoli, potrebno je sagledati utjecaje na
okoli koji nastaju kako u fazi graenja objekta tako i u fazi njegova koritenja.
4.1.1 Utjecaji u fazi graenja

Kada je rije o gradnji objekta razlikujemo pozitivne i negative utjecaje. Gradnja objekata
openito doprinosi razvoju lokalne ekonomije, prije svega kroz pruanje usluga izvoau
radova, kao i mogunost zapoljavanja.
Negativni utjecaji mogu nastupiti kao posljedica pripreme lokacije za gradnju, kao i radova
tokom same gradnje i to:
sjee ume i uklanjanja vegetacije du planirane trase cjevovoda
izvoenja zemljanih i graevinskih radova na objektima i svoj prateoj
infrastrukturi i instalacijama vodozahvata, strojarnice i cjevovoda
izgradnje pristupnih puteva
Utjecaji se mogu ispoljiti kroz zamuenje vodotoka i poremeaj reima teenja, emisiju
praine usljed transporta i zemljanih radova, poremeaja postojeeg prometnog reima,
poveanu buku od transporta i rada graevinskih strojeva, itd. Vei dio negativnih utjecaja
javlja se ukoliko se izvoa ne pridrava dobre graevinske prakse. Stoga je od izuzetne
vanosti naglasiti odgovornosti izvoaa tijekom izvoenja radova, kao i obavezu
primjene mjera dobre graevinske prakse.
Kada je rije o vodama, moe doi do oneienje vodotoka odlaganjem otpada, zemlje i
stjenovitog materijala iz iskopa, prosipanja betona i drugih ostataka graevinskih
materijala kod izvoenja armirano-betonskih radova na objektima mHE. Ovakva loa
graevinska praksa moe imati negativan utjecaj i na tlo, kao i na zagaivanje stanita.
Isto se odnosi na naruavanje pejzaa u estetskom smislu. Moe doi i do zamuenja
vodotoka usljed izvoenja zemljanih radova u ili u blizini vodotoka, to je utjecaj koji je
privremen i ogranien na zonu graenja. Za oekivati je da doe do poremeaja prirodne
strukture rijenog dna radi raskopavanja pri izgradnji objekata. Osim utjecaja na vode, ovo
moe dovesti i do poremeaja stanita vodenih ekosistema, kao i unitavanja ivih
organizama u njemu. Ne treba iskljuiti ni moguu incidentnu situaciju izlijevanja ulja i
goriva iz gradiline mehanizacije, koja moe dovesti do oneienje voda i tla, te teta po
riblji fond i druge akvatine organizme. Do zagaivanja vodotoka zauljenim vodama moe
doi sa podruja smjetaja mehanizacije, kao i zagaivanja vodotoka otpadnim vodama
fekalnog porijekla sa podruja smjetaja radnika. Ukoliko izvoa radova predvidi
izgradnju graevinskog kampa u kojem e vriti i servisiranje graevinske mehanizacije,
nastajat e i vie kategorija otpada koje se mogu svrstati na neopasne i opasne. U tom
sluaju prostor ovoga kampa treba biti ureen na nain da se oborinske vode prikupe i
proiste separatorom. Kao produkt proiavanja nastaje otpad 19 08 10*. Isto se odnosi
na gume, zauljene krpe, isl. U sluaju da izvoa ne bude imao graevinski kamp i ne
bude vrio servisiranje mehanizacije, pretakanje goriva i sl, ovaj otpad nee niti nastajati.
U tom sluaju obaveza izvoaa je da adekvatno zbrine neopasni otpad koji nastaje u
samoj zoni graenja, te da radnicima osigura mobilne toalete sa spremnikom za fekalije.
Prilikom graenja za oekivati je mogui utjecaj na postojei promet kao i poveanje buke
42
Prilog 1:
od rada graevinske mehanizacije. Znaaj ovog utjecaja u predmetnom sluaju bit e

procijenjen u narednom poglavlju.
Izgradnja objekata mHE nee uzrokovati nestanak neke od biljnih vrsta na predmetnom
podruju, jer su iste rasprostranjene na irem podruju, takoer, nee doi do znaajnog
poremeaja u sastavu kopnene faune, te e svi predstavnici iste moi opstati na
stanitima u blizini podruja zahvata. Vano je naglasiti da se veina navedenih
potencijalnih utjecaja moe umanjiti i kontrolirati odgovarajuim mjerama.
4.1.2 Utjecaji u fazi koritenja

Energija proizvedena u mHE predstavlja energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.
Potronja elektrine energije iz obnovljivih izvora pridonosi zatiti okolia i odrivom
razvoju, te je evidentna tenja ka to veem postotnom udjelu proizvodnje i potronje
energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potronji elektrine energije. To je izraeno i u
direktivama Europske zajednice koje nalau svojim lanicama, i onima koji to ele postati,
da trebaju poduzeti korake kako bi poveali proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a
jedan od ciljeva je bio da se postigne 12% bruto domae potronje energije unutar EZ iz
obnovljivih izvora do 2010. godine5. U tom kontekstu, shodno prirodnim resursima i
geomorfolokoj konfiguraciji podruja BiH, sigurno je znaajno poticati projekte izgradnje
kapaciteta za proizvodnju elektrine energije u malim hidroelektranama. Hidroenergija je
energetski izvor koji omoguava proizvodnju elektrine energije bez upotrebe fosilnih
goriva, te samim tim ne doprinosi nastanku emisija koje prate proces sagorijevanja fosilnih
goriva.
Tabela 16 Smanjenje emisije CO2 koje e se ostvariti proizvodnjom el. en. u mHE na Ljutoj
mHE
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Grebnik
Ljuta
Sastavci
Srednja
d
Pale
Lukavica
Kozica
Memikovii
Dindo
Donje Luko
UKUPNO
Maksimalna
snaga na
pragu
elektrane
Godinja
proizvodnja
elektrine
energije
MW
MWh
1,278
2,094
1,047
0,260
4,590
0,972
0,289
4.000
5.700
2.250
22.48
4.203,0
9.731,0
4.452,0
933,0
15.745,0
3.559,0
828,0
11.576,0
16.383,0
6.528,0
73.938,0
Koliina
emisija
CO2 iz
termoelektrana
kg
CO2/MWh
1450,0
Godinje
smanjenje
emisije CO2
t CO2/god
6.094,00
14.109,95
6.455,40
1.352,85
22.830,25
5.160,55
1.200,60
16.785,20
23.755,35
9.465,60
107.210,10
Smanjenje
emisije CO2 u
periodu
trajanja
koncesije
t CO2/30 god
182.830,50
423.298,50
193.662,00
40.585,50
684.907,50
154.816,50
36.018,00
503.556,00
712.660,50
283.968,00
3.216.303,00
Proizvodnjom elektrine energije iz obnovljivih izvora bitno se smanjuje emisija

staklenikih plinova, jer svaki kWh elektrine energije proizvedene u mHE ima za
posljedicu smanjenje emisije CO2 u odnosu na proizvodnju kWh elektrine energije u
termoelektrani. Prema statistikim podacima IEA (International Energy Agency) za BiH,
5
Direktiva Europskog parlamenta 2001/77/EC
43
izdanje 2010., pri proizvodnji 1 kWh elektrine i toplinske energije iz svih energetskih
izvora u 2008. godini, prosjeno se oslobodilo 928 g CO2. Primjetna je tendencija
godinjeg porasta emisije CO2. Emisija CO2 pri proizvodnji 1 kWh energije samo iz
elektrana koje koriste ugalj, iznosi u prosjeku za posljednjih 10 godina 1450 gCO2/kWh i
vrijednost je ustaljena. Procjena smanjenja emisije CO2 koje e se ostvariti proizvodnjom
elektrine energije iz predmetnih mHE dana je u prethodnoj tabeli za svaku mHE
pojedinano, kao i ukupno.
Kako je predviena godinja proizvodnja svih planiranih mHE u slivu rijeke Ljute 73.938,0
MWh/god, procijenjeno smanjenje emisije CO2 koje e se ostvariti proizvodnjom elektrine
energije iz ovih mHE je 107.210,10 tCO2/god, a u periodu od 30 godina koliko traje
koncesija je 3.216.303,0 tCO2 prema trenutnoj emisiji CO26.
Pogonima mHE energija se efikasno koristi, odnosno svaki MWh proizvedene energije u
mHE, predstavlja utedu, odnosno smanjuje potronju uglja, nafte, plina, te daje veliki
doprinos smanjenju emisije staklenikih plinova u atmosferu. Prema dosadanjim
iskustvima mHE imaju niz razliitih prednosti:
Minimalni negativni utjecaji na ekosistem

Nema potapanja plodnog zemljita i izmijetanja stanovnitva
Jeftino odravanje
Nema velikog troka distribucije elektrine energije
Imaju znaajan doprinos razvitku privredne djelatnosti u nerazvijenim i udaljenim
podrujima
Sigurnost napajanja elektrinom energijom u lokalnim okvirima
Kratko vrijeme izgradnje mHE i minimalni trokovi odravanja
Meutim, iskoritenje vodnih snaga se manifestira promjenom vodnog reima. Prema

dosadanjim istraivanjima promjena na izgraenim mHE, najuoljiviji su utjecaji na riblju
populaciju zbog komplicirane interakcije brojnih fizikih i biolokih faktora7. Od posebnog
znaaja su nivo vode, brzina teenja i pristup hrani. Nedostatak vode ugroava jedinke
nieg reda koje su u hranidbenom lancu riba, to negativno utjee na same ribe.
U fazi koritenja objekata negativni utjecaju se mogu oitovati kroz:
upravljanje objektima u smislu osiguranja ekoloki prihvatljivog protoka
odravanje i pogon objekata strojarnica
U nastavku e se razmotriti znaaj utjecaja u fazi graenja i utjecaji u fazi koritenja, te
dati prijedlozi za mjere sprjeavanja i/ili minimiziranja tih utjecaja.
4.2 Znaaj utjecaja i mjere sprjeavanja

Uzimajui u obzir da je u slivu rijeke Ljute projektirano 10 mHE, te da se na odreenim
lokacijama nalaze objekti dviju ili vie mHE, u nastavku e se sagledati ukupni utjecaj na
okoli svih mHE, u fazi graenja, te u fazi eksploatacije mHE.
6
7
www.iea.org, CO2 emissions from fuel combustion - Highlights, IEA, 2010. edition
Environmental Integration of small hydropower plants, ESHA, 2005
44
Prilog 1:
4.2.1 Faza graenja

Kako bi se osiguralo da navedeni utjecaji budu sprijeeni i svedeni na minimum,
Koncesionar e u tenderskoj dokumentaciji za izvoenje radova navesti obaveze koje je
izvoa duan izraditi i u skladu sa njima postupati tijekom izvoenja radova, a to su
najmanje sljedee:
Izvoa je duan pripremiti Plan organizacije gradilita (iji je sastavni dio

Elaborat zatite okolia prema Uredbi o ureenju gradilita, Sl. Novine FBiH, broj
48/09.) prije poetka izvoenja radova, u koji je duan ugraditi Mjere zatite
okolia koje se preporuuju u ovoj Studiji
Izvoa je duan Plan upravljanja otpadom integrirati u Plan organizacije
gradilita
Izvoa je duan uraditi Procedure za sluaj istjecanja goriva i maziva, prije
izvoenja radova, a koje treba integrirati u Plan upravljanja gradilitem
Opi zahtjevi u pogledu zatite okolia, Ope mjere koje se odnose na
zavretak radova i Ope mjere koje se odnose na promet, Izvoa je duan
integrirati u Elaborat zatite okolia
Izgradnja objekata mHE, kao i pristupnih puteva na onim mHE gdje je to potrebno,
zahtijevat e krenje vegetacije na mjestima izvoenja radova. Ovaj utjecaj se treba
sagledati pojedinano za svaku mHE, ali i kumulativno za svih 10 mHE. U Tabeli 15,
daje se procjena povrina na kojima e doi do krenja stabala, grmolikog i zeljastog
biljnog fonda, te iskopanog kamena, zemljanog materijala i biomase, za sve mHE. Prema
procjeni, ukupno e graenjem biti obuhvaeno 25,3 ha. Povrine koje e biti obuhvaene
pojedinano za 7 mHE u gornjem dijelu toka iznose od 1,1 1,8 ha, a za 3 mHE u donjem
dijelu toka 3,3 6,3 ha (od ega se najvei dio odnosi na izgradnju pristupnih puteva).
Sav iskopani zemljani i kameni materijal treba propisno odlagati, te ga koristiti za
zatrpavanje cjevovoda i nasipe puteva ukoliko svojim karakteristikama odgovara za ove
namjene. Vikove materijala treba iskoristiti na drugim lokacijama ili odloiti na odobrene
lokacije tako da ne doe do naruavanja pejzanih karakteristika prostora. Mogua
pozajmita materijala trebaju biti odobrena, a eksploatacija kontrolirana. Nakon zatvaranja
pozajmita potrebno je izvriti restauraciju predmetnog prostora.
45
Tabela 17 Preliminarna procjena povrina na kojima e doi do krenja vegetacije, te koliina materijala iz iskopa8
Naziv mHE
Objekt mHE
mHE Srednja
voda
Vodozahvat
Tlani cjevovod
Strojarnica
Vodozahvat
Tlani cjevovod
Strojarnica
Vodozahvat
Tlani cjevovod
Strojarnica
Vodozahvat
Tlani cjevovod
Strojarnica
Vodozahvat
Tlani cjevovod
Strojarnica
Vodozahvat
Tlani cjevovod
Strojarnica
Vodozahvat
Tlani cjevovod
Strojarnica
Pregrada sa pripadajuim elementima
350
11995
326
3770
Preliminarna procjena iskopanog

kamena, zemljanog materijala i
biomase (cca m3)
1115
6685
355
5020
18220
1456
965
9270
U sklopu strojarnice mHE Sastavci
3015
20880
1065
740
12155
U sklopu strojarnice mHE Ljuta
9103
25002
987
325
8877
1262
24000
Tunel
16370
Vodostan
120
1210
mHE Sastavci
mHE Pale
mHE Ljuta
mHE Lukavica ue
mHE Grebnik
mHE Kozica ue
mHE Memikovii
Preliminarna procjena povrina na

kojima e doi do raiavanja terena
(cca m2)
600
11584
529
2460
7870
549
900
15450
U sklopu strojarnice mHE Sastavci
1400
16340
500
802
10920
U sklopu strojarnice mHE Ljuta
1780
14230
Idejni projekti za 10 mHE u slivu Ljute, Energoinvest sektor HIGRA 2006/07, Sarajevo i Geing 2011, Skoplje
46
Prilog 1:
Naziv mHE
mHE Dindo
mHE Donje Luko
SVE mHE
Objekt mHE
Tlani cjevovod
Preliminarna procjena povrina na

kojima e doi do raiavanja terena
(cca m2)
1030
Preliminarna procjena iskopanog

kamena, zemljanog materijala i
biomase (cca m3)
2760
Strojarnica
1665
3820
Pristupni putevi
52200
59594
3770
17300
Tunel
11034
Vodostan
110
798
Tlani cjevovod
525
2500
Strojarnica
1790
4255
Pristupni putevi
27020
87703
5000
8400
Tunel
4550
Vodostan
150
950
Tlani cjevovod
120
560
Strojarnica
1560
5866
Pristupni putevi
55570
160393
UKUPNO
252.985
538.560
47
Prilikom graenja ne moe doi do oteenja kulturno-historijskog naslijea, jer isto nije
evidentirano.
Graenje ne izaziva nikakav utjecaj na klimatske faktore.
Utjecaj na stanovnitvo u fazi gradnje moe se ogledati u poremeaju odvijanja prometa,
te emisiji praine i poveane buke u zoni graenja. Emisije praine imaju ogranien
utjecaj na kvalitetu zraka. S obzirom da u zonama graenja nema veih naselja, znaajniji
utjecaj na stanovnitvo se ne oekuje.
U nastavku se razmatraju utjecaji u fazi graenja, te preporuuju mjere sprjeavanja i/ili
minimiziranja tih utjecaja. Utjecaji i mjere se prezentiraju radi preglednosti tabelarno,
Tabela 18.
48
Prilog 1:
Tabela 18 Potencijalni utjecaji u fazi graenja i mjere sprjeavanja
MEDIJ
Utjecaj
vode
POTENCIJALNI UTJECAJ
na
Oneienje
vodotoka
odlaganjem otpada, zemlje i
stjenovitog materijala iz iskopa
Zagaivanje vodotoka zauljenim

vodama sa podruja smjetaja
mehanizacije,
zagaivanje
vodotoka
otpadnim
vodama
fekalnog porijekla sa podruja
smjetaja radnika
ZNAAJ UTJECAJA
FAZA GRAENJA
Znaajan, ukoliko se ne primijene
mjere ublaavanja

mjere ublaavanja
MJERE
Postupanje u skladu sa Planom upravljanja otpadom (unutarnji
nadzor izvoaa). Viak materijala iz iskopa treba deponirati na
lokacijama koje su odabrane u suradnji sa nadlenim organom
Opine Konjic (Sluba za urbanizam). Za deponije treba uraditi
projekt i za njih dobiti odobrenje nadlenih organa (Opina
Konjic). Deponiranje materijala iz iskopa u blizini vodotoka, nije
doputeno. Lokacija mora biti odabrana tako da nema tetnih
utjecaja na vode
Plan organizacije gradilita treba osigurati da se lokacija za
smjetaj graevinske mehanizacije nalazi na dovoljnoj udaljenosti
od vodotoka. Ovaj Plan takoer treba osigurati da se skladita
goriva, mazivnih ulja, kemikalija, te manipulacija istim, trebaju
odvijati u sigurnim podrujima, a nikako se ne smiju skladititi na
nezatienom tlu. Sva otpadna ulja i otpadne materije trebaju se
zbrinuti u skladu sa Planom upravljanja otpadom
Nadzor nad ovom mjerom je Izvoa, koji u sluaju zagaenja
vodotoka, treba snositi punu administrativnu i pravnu odgovornost
za oneienje svih vodenih povrina prema postojeoj regulativi
Zamuenje
vodotoka
usljed
izvoenja zemljanih radova pri
izgradnji objekata
Oneienje vodotoka usljed
prosipanja betona i
drugih
ostataka graevinskih materijala
kod izvoenja armirano-betonskih
radova,
kao
i
opremanja
postrojenja
strojarskim
instalacijama
Manje znaajan, jer je pojava

privremenog karaktera
Plan organizacije gradilita treba sadravati i pokretni ekoloki

sanitarni vor, sa rezervoarom za prikupljanje otpadnih voda
Sprijeiti prodiranje vodotoka u zonu iskopa (privremeno izgraditi
zagat).

mjere ublaavanja
Potovanje
Izvoaa)
Plana
upravljanja
otpadom
(unutarnji
nadzor
49
MEDIJ
Poremeaj prirodne strukture
rijenog dna radi raskopavanja
Utjecaj
zemljite
na
Mogua incidentna situacija oneienje voda u sluaju

izlijevanja veih koliina ulja i
goriva iz gradiline mehanizacije

mjere ublaavanja
Oneienje zemljita uslijed

nepropisnog odlaganja otpada na
tlo
Sluajno prosipanje ili curenje ulja
i goriva iz radne mehanizacije
Znaajan ukoliko se ne primijene

mjere ublaavanja
Degradacija
zemljita
kao
posljedica
manipulacije
graevinskih maina
Nerijeeni
imovinsko-pravni
odnosi i naknade za koritenje
zemljita
50
ZNAAJ UTJECAJA
FAZA GRAENJA
mjere ublaavanja

mjere ublaavanja
Manje znaajan, ipak je potrebno
primijeniti mjere prevencije

predviene mjere
MJERE
U fazi izrade projektne dokumentacije, potrebno je izraditi Projekt
restauracije vodotoka i degradiranih obalnih povrina. Nakon
izvoenja radova u koritu vodotoka, izvriti restauraciju vodotoka
po navedenom projektu
Izvoa je duan prije izvoenja radova izraditi Procedure za
sluaj istjecanja goriva i maziva. Procedurama je potrebno
definirati naine postupanja i odgovornosti za provedbu hitnog
ienja u sluaju nepredvienog istjecanja ili curenja goriva, ulja,
kemikalija ili drugih otrovnih tvari. Procedure trebaju biti sastavni
dio Elaborata zatite okolia, koji je dio Plana upravljanja
gradilitem
Primijeniti Plan upravljanja otpadom (unutarnji nadzor Izvoaa)
Primijeniti Procedure u sluaju istjecanja goriva i maziva.
Izvoa radova je duan koristiti biorazgradiva sredstva za
podmazivanje i ulje za mjenjae
Graenje bi trebalo poeti (koliko god je to mogue) u doba
godine kada e se iskoristiti prednost koju nude uvjeti suhog tla, tj.
kada je minimizirano zbijanje i degradacija koritenjem
mehanizacije
Treba koristiti odgovarajuu mehanizaciju i/ili zatitne ploe koje
bi sprijeile zbijanje u toku skidanja tla, npr. sa inama ili sa
pneumaticima niskog pritiska na mjestima koja indiciraju da je
zbijanje vjerojatno. Treba koristiti odgovarajue postupke za
separirano skidanje, manipulaciju, skladitenje i zamjenu humusa
i podtla, a svi prethodni materijali trebaju biti uklonjeni
Za potrebe izgradnje mHE, prema Ugovoru o koncesiji, Opina
Konjic (Koncesor) e rijeiti imovinsko pravne odnose na
predmetnim lokacijama, putem naknade o koncesiji, koju e
osigurati Koncesionar. Pravo koritenja zemljita, pravo slunosti
nad zemljitem, kao i pravo vlasnitva nad objektima mHE bit e
upisano u korist Koncesionara i trajat e tijekom trajanja
koncesionog perioda, koji iznosi 30 godina. Nakon isteka perioda
Prilog 1:
MEDIJ
ZNAAJ UTJECAJA
FAZA GRAENJA
MJERE
koncesije, mHE prelaze u vlasnitvo Opine Konjic
Utjecaj
na
floru i faunu
Gubitak umskog fonda uslijed

sjee
i
uklanjanja
prisutne
vegetacije u pojasu koji treba
osloboditi za izgradnju objekata i
infrastrukture mHE
Unitavanje prirodnih mrjestilita

riba uslijed rada graevinskih
maina ili ometanje mrijesta
izvoenjem radova
Kumulativni utjecaj se procjenjuje

kao manje znaajan, jer je
ogranien na podruje izvoenja
radova. Takoer, pristupni putevi
koji e se iskriti ostaju na trajno
koritenje
umskoj
upravi
i
poboljavaju uvjete za odravanje
funkcija zatite uma
mjere ublaavanja
stanita
odlaganjem

mjere ublaavanja
Poremeaj prirodne strukture

rijenog dna radi raskopavanja, a
time
i
unitavanja
ivih
organizama vodenog stanita
Znaajan, potrebno je primijeniti

mjere minimiziranja utjecaja
Poveani nivo buke tokom rada

angairane
mehanizacije
i
prisutnost
ljudi
utjeu
na
povlaenje faune u dublje dijelove
ekosistema
Manje znaajan,
karaktera
i
na
prostoru
Zagaivanje
nekontroliranim
otpadnih materijala
privremenog
ogranienom
Eksproprijacija e se vriti prema Zakonu o eksproprijaciji, u onom

obimu koliko e to biti potrebno
restauracije vodotoka i degradiranih obalnih i drugih
povrina. Daljnja restauracija postojeih obala trebala bi se
osigurati
ponovnim
zasaivanjem
oteenih
podruja
odgovarajuom vegetacijom
Potrebno je ishoditi odgovarajuu dozvolu i platiti naknadu za
krenje
Poduzeti mjere za smanjenje podizanja sedimenta i zamuljenja
vodotoka pri izvoenju radova. Dinamiku realizacije radova
planirati tako da se izbjegne graenje u periodu mrijesta potone
pastrmke (decembar, januar, februar). Primjenjivati mjere za
zatitu voda i zemljita
Potovanje Plana upravljanja otpadom (unutarnji nadzor
Izvoaa). Zabraniti bacanje graevinskog materijala i izlijevanje
otpadnih tekuina (ulja, maziva, ...) koje se koriste tokom
graevinskih radova u rijeku ili na okolno podruje. Primjenjivati
mjere za zatitu voda i zemljita
restauracije vodotoka i degradiranih obalnih i drugih
povrina. Nakon izvoenja radova u koritu vodotoka postupiti u
skladu sa aktivnostima predloenim projektom na obnovi rijenog
dna. Tijekom izvoenja radova u vodotoku formirati pregradu koja
e omoguiti kretanje ivih organizama (migraciju). Radove na
iskopima treba poduzimati u vrijeme niskog sezonskog vodostaja
Izvoa radova je duan koristiti suvremene strojeve i vozila koja
ispunjavaju okoline standarde u pogledu emisije buke
51
MEDIJ
Utjecaj
kvalitetu
zraka
na
Poveana koncentracija praine i

emisije plinova iz motornih vozila
moe negativno utjecati, naroito
na floru neposredno uz izvore
praine i plinova
Mogua incidentna situacija oneienje voda i teta po riblji
fond i druge akvatine organizme
Emisija plinova, kao proizvod
sagorijevanja goriva u motoru
angairane
mehanizacije,
te
poveane koncentracije praine u
zraku
Utjecaj
na
nivo buke
Buka od transportnih sredstava i

druge graevinske mehanizacije
Utjecaj
na
klimatske
faktore
Utjecaj na
materijalna
dobra,
ukljuujui
kulturnohistorijsko i
arheoloko
naslijee
Utjecaj
na
pejza
Ne oekuje se utjecaj
52
ZNAAJ UTJECAJA
FAZA GRAENJA
Manje znaajan,
privremenog
karaktera
i
na
ogranienom
prostoru
Znaajan, potrebno je primijeniti
mjere minimiziranja utjecaja
Utjecaj je ogranien na zonu
graenja. S obzirom da je podruje
slabo naseljeno procjenjuje se kao
neznatan. Znaajan utjecaj se
oekuje kod transporta materijala
cestom u podruju naselja Ljuta
Utjecaj je ogranien na zonu
graenja. S obzirom da je podruje
slabo naseljeno, procjenjuje se kao
neznatan. Znaajan utjecaj se
oekuje kod izgradnje u naselju
Ljuta
-
MJERE
Izvoa radova treba poduzeti mjere smanjenja podizanja i
emisije praine, te koristiti mehanizaciju koja je tehniki ispravna i
zadovoljava okoline zahtjeve po pitanju ispunih plinova
Izvoa je duan izvriti nadoknadu i uraditi program sanacije
ekosistema, prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu i
provedbenim propisima ovog zakona
U cilju sprjeavanja emisije praine, izvoa je duan postupati u
skladu sa Smjernicama o obvezama izvoaa
Potovanje predvienog radnog vremena na gradilitu, koje se

propisuje Planom upravljanja gradilitem (nadzorni organ
Izvoaa)
Oteenje materijalnih dobara i

kulturno historijskog naslijea u
prostoru obuhvata zahvata
Nema evidentiranih materijalnih

dobara i kulturno historijskog
naslijea u prostoru obuhvata
gradnje, stoga nema negativnog
utjecaja
Ukoliko se u toku graenja otkriju nalazi od mogue kulturnohistorijske vanosti, potrebno je privremeno zaustaviti radove,
osigurati nalazite, te obavijestiti nadlene organe. Nastavak
radova trebaju odobriti nadleni organi
Estetsko naruavanje pejzaa

uzrokovano
nepropisnim
odlaganjem
otpadnih
tvari
(iskrena vegetacija, iskopani
Znaajan,
potrebno
mjere prevencije
Postupanje sa otpadom u skladu sa Planom upravljanja otpadom

(unutarnji nadzor izvoaa)
primijeniti
Prilog 1:
MEDIJ
zemljani i kameni materijal,
graevinski i drugi otpad)
Izmjena
pejzaa
izgradnjom
objekata mHE
Utjecaj
na
stanovnitvo
Ne oekuje se utjecaj. Naselja u

zoni utjecaja su povremeno
naseljena
ZNAAJ UTJECAJA
FAZA GRAENJA
Znaajan,
potrebno
mjere prevencije
-
primijeniti
MJERE
Prilikom gradnje objekata vodozahvata, pregrada i strojarnica

treba voditi rauna o njihovu uklapanju u pejza. To se moe
ostvariti upotrebom prirodnih materijala karakteristinih za
projektno podruje, te sadnjom autohtone vegetacije
-
53
4.2.2 Faza koritenja

U fazi koritenja poluautomatiziranih objekata ovog tipa, u prosjeku se zapoljava 2-3
radnika na njihovu odravanju. Budui da se radi o mHE u nizu, gdje se vodozahvat jedne
mHE nalazi neposredno iza strojarnice uzvodne mHE, Koncesionar planira da e cijeli
sistem malih hidroelektrana, ukoliko bude izgraen prema planu i u cijelosti, moi
opsluivati ukupno 10-15 radnika, to bi imalo pozitivan uinak na lokalno stanovnitvo.
Pozitivan utjecaj i dobit imat e ne samo lokalno stanovnitvo, nego i stanovnitvo cijele
Opine Konjic, a oitovat e se boljim uvjetima ivljenja na navedenom podruju, koji su
za oekivati ispunjavanjem Ugovora o koncesiji izmeu Opine Konjic i Koncesionara.
Takoer treba naglasiti da je Opina Konjic u cilju razvoja i osiguranja boljih uvjeta
ivljenja na podruju opine donijela Odluku o utvrivanju stratekog interesa Opine
Konjic za izgradnju mHE. Razvoj Opine Konjic, doprinijeti e razvoju Hercegovakoneretvanskog kantona i Federacije BiH uope.
U fazi koritenja, tijekom rada HE ne dolazi do oneienja voda, osim u izuzetnim
sluajevima, ako doe do sluajnog prosipanja tetnih tvari prilikom odravanja objekata.
Tijekom rada hidroelektrane, dolazi do mijeanja vode prilikom prolaska kroz turbinu, to
pogoduje boljoj aeraciji vodotoka.
Kada je rije o objektima strojarnice, pregledom Idejnih projekata strojarnica9 uoeno je
sljedee:
Turbine su projektirane tako da nema tetnog utjecaja na okolinu. Svi upotrijebljeni

materijali su okolino prihvatljivi (nehrajui elici, samopodmazujui elementi u
koje su uleiteni pokretni dijelovi, antikorozivne zatite na bazi okolino
prihvatljivih boja). Leajevi (kotrljajui) su mazani mau u potpuno zatvorenom
sistemu, bez mogunosti da se mast ispusti u okolinu. Jedini dio turbine koji koristi
ulje su servomotori igli i servomotor odrezaa mlaza povezani sa sistemom
regulacije.
Predturbinski zatvarai su projektirani po istim principima kao turbine. Ulje se
koristi samo za pogon servomotora zatvaraa povezanog sa sistemom regulacije
turbine.
Generator je projektiran po istim principima kao turbina. Leajevi generatora
(kotrljajui) su mazani mau u potpuno zatvorenom sistemu.
Transformator je projektiran kao suhi, bez ulja i okolino prihvatljiv.
Ostala elektrooprema je projektirana tako da ne koristi materijale koji bi u
normalnim ili havarijskim okolnostima mogli ugroziti okolinu.
Za eventualno (samo havarijsko) razlijevanje ulja iz sistema regulacije i servomotora su u

strojarnici predvieni posebni i nepropusni kanali i aht za skupljanje tako prolivenog ulja.
Sakupljeno ulje se tretira kao otpad neprihvatljiv za okolinu koji zahtjeva odgovarajui,
zakonom propisani, tretman.
U fazi koritenja mHE, u cilju ouvanja okolia, od izuzetne vanosti je definiranje
odgovornosti operatera koji e biti zadueni za njihovo upravljanje.
Najvei i najznaajniji utjecaji sistema mHE na rijeci Ljutoj na okoli jesu znaajna izmjena
prirodnog reima teenja u koritu, te objekti koji predstavljaju barijere za neometan prolaz
flore i faune rijeka, naroito ribljih vrsta.
Idejni projekt elektromainske opreme, Turbointitut Ljubljana, 2006
54
Prilog 1:
Kada je u pitanju definiranje utjecaja izgradnje hidroelektrana na okoli, kao najvaniji

hidroloki parametar namee se odreivanje ekoloki prihvatljivog protoka (biolokog
minimuma). Naime, Zakonom o vodama, Slubene novine FBiH, br.70, od 20.11.2006.
godine, ekoloki prihvatljiv protok definiran je lanom 62. na sljedei nain:
Ekoloki prihvatljiv protok predstavlja minimalni protok koji osigurava ouvanje

prirodne ravnotee i ekosistema vezanih za vodu;
Ekoloki prihvatljiv protok utvruje se na osnovu provedenih istranih radova i u
skladu sa metodologijom za njegovo odreivanje utvrenih propisom iz Stava 4
ovog lana;
Do donoenja propisa iz Stava 4 ovog lana, ekoloki prihvatljiv protok utvruje se
na osnovu hidrolokih osobina vodnog tijela za karakteristine sezone, kao
minimalni srednji mjeseni protok 95 % od Vjerojatnoe pojave (95 %
osiguranosti);
Federalni ministar, uz suglasnost sa Federalnim ministrom nadlenim za okoli,
donosi propis o nainu odreivanja ekoloki prihvatljivog protoka. Ovaj propis
naroito sadri metodologiju i potrebno istraivanje, uzimajui u obzir specifinosti
lokalnog ekosistema i sezonske varijacije protoka i procedure odreivanja ovog
protoka;
Trokove potrebnih istraivanja snosi Koncesionar, odnosno korisnik.
S obzirom da jo uvijek Pravilnik o odreivanju ekoloki prihvatljivog protoka (EPP) nije

usvojen, njegovo odreivanje u tehnikoj praksi treba vriti u skladu sa Zakonom o
vodama, odnosno na nain definiran lanom 62. Stav 3. ovog Zakona.
U cilju procjene utjecaja na okoli u okviru ove Studije izvrena je analiza dobivenih
rezultata ekoloki prihvatljivih protoka na lokacijama vodozahvata svih mHE. Moe se
konstatirati da se na osnovu hidrolokih parametara definiranih na osnovu podataka sa
VS Donja Ljuta i dodatnih simultanih mjerenja provedenih u 2006, omoguilo odreivanje
potrebnih parametara i na profilima na kojima se nije raspolagalo sa sistematskim
osmatranjima i mjerenjima.
U Tabeli 19. dan je pregled hidrolokih karakteristika na profilima vodozahvata koje su
koritene u Idejnim projektima 10 mHE u slivu rijeke Ljute. Prikazani su srednji
viegodinji protoci, te vrijednosti minimalnih srednjih mjesenih protoka 95%-tne
vjerojatnoe pojave, minQsr,95%, vrijednosti protoka kao 0,10xQsr koje su usvojene za
projektiranje kao vrijednosti ekoloki prihvatljivih protoka i odnosi minQsr,95% i Qsr. Na nain
propisan Zakonom o vodama (kao minimalni srednji mjeseni protok 95%-tne vjerojatnoe
pojave) izraunate su vrijednosti protoka za 9 profila na vodotocima u slivu rijeke Ljute (od
ega 7 na vodozahvatima mHE). Ovaj proraun je izvren na osnovu korelativnih veza
izmeu VS Donja Ljuta i profila vodozahvata koje su uspostavljene simultanim mjerenjima
protoka, te drugim hidrolokim metodama. Na profilima vodozahvata mHE Memikovii,
mHE Dindo i mHE Donje Luko nisu vrena hidroloka mjerenja, nego su za projektiranje
usvojeni hidroloki parametri odreeni za najblie uzvodne profile, a vrijednosti ekoloki
prihvatljivog protoka su usvojene kao 10%-tna vrijednost Qsr na predmetnim profilima.
Moe se uoiti da su statistiki odreeni ekoloki prihvatljivi protoci na slivu rijeke Ljute
manji ili jednaki 10%-tnoj vrijednosti Qsr na pripadajuim profilima.
55
Tabela 19 Hidroloke karakteristike rijeke Ljute i pritoka na profilima vodozahvata mHE

Vodotok
Ljuta
Srednja
voda
Ljuta
Ljuta
Ljuta
Ljuta
Ljuta
Ljuta
Mandin
potok
Pale
Lukavica
Kozica
Ekoloki prihvatljiv protok Qepp (m3/s)
Profil /
Vodozahvat
Srednji
protok
Qsr (m3/s)
VS Donja Ljuta
Srednja voda
2,87
0,190
Sastavci
Ljuta
Grebnik
Memikovii
Dindo
Donje Luko
Mandin potok
0,880
2,20
2,87
3,15
3,15
3,65
0,205
0,089
0,191
0,250
0,021
0,088
0,220
0,287
0,315
0,315
0,365
0,018
10,1
8,7
8,7
8,8
Pale
Lukavica ue
Kozica - ue
1,05
0,350
0,059
0,035
0,105
0,035
5,6
10,0
0,140
0,0095
0,014
6,8
Nain odreivanja
Provjera
Projektirano
Q
0,10 x Qsr
min sr, 95%
0,250
0,287
0,015
0,019
Odnos minQsr,95
i Qsr (%)
8,7
7,9
U cilju provjere dobivenih rezultata uraena je analiza odnosa vrijednosti srednjih

viegodinjih protoka i ekoloki prihvatljivih protoka odreenih statistikom metodom
prema vaeem Zakonu o vodama na dobro izuenim profilima rijeke Neretve, u ijem
slivu se nalazi i rijeka Ljuta. Izvrena analiza prikazana je u narednoj tabeli. Usporedbom
dobivenih vrijednosti, moe se uoiti da su statistiki odreeni ekoloki prihvatljivi protoci
na slivu rijeke Neretve u prosjeku ekvivalentni 15% vrijednosti Qsr na pripadajuem profilu.
Moe se konstatirati da je jedino za profil Ulog na rijeci Neretvi ekoloki prihvatljiv protok
znaajno manji od 10% vrijednosti Qsr, to se moe pripisati izrazitoj bujiavosti rijeke
Neretve na profilu Ulog, te injenici da prema raspoloivoj hidrolokoj obradi Neretva na
ovom profilu presuuje pri 100-godinjim malim vodama. Kako su na razmatranim
profilima u slivu rijeke Ljute vrijednosti procijenjenih ekoloki prihvatljivih minimuma manje
od 10% vrijednosti Qsr na pripadajuim profilima, dobiveni rezultati u Hidrolokim
podlogama Energoinvest Sarajevo 2006. godine, mogu se takoer pripisati izrazitoj
bujiavosti rijeke Ljute koja je tipini planinski vodotok. Iz toga se moe zakljuiti da je
suglasnost dobivenih vrijednosti EPP-a opravdana i praktino verificira rezultate obrade i
VS Donja Ljuta i VS Ulog.
Tabela 20 Odnosi vrijednosti Qepp i Qsr za profile VS na slivu rijeke Neretve
Vodotok
1
2
3
4
5
Neretva
Neretva
Neretva
Neretva
Neretva
Vodomjerna
stanica
Ulog
Glavatievo
Konjic
Mostar
itomisli
Povrina
sliva Fsl
(km2)
Srednji
protok
Qsr (m3/s)
minQsr,95 = Qepp
3
(m /s)
Odnos Qepp i Qsr

na profilu VS (%)
222
890
1288
3089
4180
10,2
39,3
60
202
233
0,350
5,40
9,24
32,5
34,0
3,43
13,7
15,4
16,1
14,5
Projektant je pri proraunu preljeva za isputanje EPP-a (biolokog minimuma) na svim

vodozahvatima mHE u slivu rijeke Ljute za ulazni podatak o mjerodavnom protoku koristio
protok Q = Qepp = 10% Qsr,vz. U skladu provedene analize, predlaemo da se za profile
56
Prilog 1:
vodozahvata mHE Srednja voda, Sastavci (vodozahvat na Ljutoj), Pale, Ljuta, Grebnik,
Lukavica-ue i Kozica-ue zadre usvojene vrijednosti ekoloki prihvatljivog protoka,
Qepp = 10% Qsr,vz. Za profile vodozahvata mHE Memikovii, Dindo i Donje Luko potrebno
je u fazi izrade glavnog projekta izvriti simultana hidroloka mjerenja sa mjerenjima na
profilu VS Donja Ljuta kako bi se dobili podaci potrebni za analizu i provjeru vrijednosti
Qepp prema vaeoj zakonskoj regulativi. Ukoliko dobivene vrijednosti minQsr, 95% budu
manje od 10% Qsr za odgovarajue profile, predlae se usvajanje ekoloki prihvatljivog
protoka kao Qepp = 10% Qsr,vz, u suprotnom je nuno usvojiti Qepp kao proraunatu
vrijednost minQsr, 95%. Na planiranom profilu vodozahvata mHE Mandin potok-ue (od koje
se nakon optimizacije odustalo) koji se nalazio neposredno ispod ua Kamitaka u
Mandin potok uraena su simultana mjerenja, izvrena hidroloka analiza i odreeni
Qsr,MPU i Qepp,MPU. Radi zadovoljenja hidraulikih uvjeta pri optimizaciji postrojenja
vodozahvat je pomjeren uzvodno od ua Kamitaka u Mandin potok, pa se vodozahvati
planiraju na oba vodotoka. U procesu izrade glavnih projekata potrebno je nekom od
hidrolokih metoda odrediti potrebne parametre za dva nova vodozahvata, odnosno
izvriti raspodjelu dobivenih vrijednosti Qsr,MPU i Qepp,MPU budui da ove vrijednosti moemo
smatrati sumarnim za pojedinane vodozahvate na Kamitaku i Mandinu potoku. Predlae
se metoda slivnih povrina kao najjednostavnija i za ovaj sluaj dovoljno pouzdana
metoda.
Nije nevano jo jednom istai da je odabrana metodologija za definiranje ekoloki
prihvatljivog protoka u projektnoj dokumentaciji u skladu sa vaeim Zakonom o vodama
F BiH, ali treba napomenuti i da je procedura izrade Pravilnika za odreivanje ekoloki
prihvatljivog protoka u toku. Predloena metoda je tzv. MNQ metoda koja se bazira na
definiciji po kojoj u prirodnom koritu vodotoka treba zadrati sve koliine vode do
prosjene minimalne koliine u vodotoku, QEPP = MNQ, pri emu je MNQ prosjeni
minimalni godinji protok definiran kao aritmetika sredina minimalnih godinjih protoka u
razmatranom razdoblju. U predloenom Pravilniku proraunate su i odreene modifikacije
na sljedei nain:
QEPP se uveava 100 % za vrijeme 5 do 15 dana u periodu visokih voda;

QEPP se uveava 30 do 50 % u toku cijele godine, u sluaju poveane potrebe za
vodom, radi prepoznatih ekolokih vrijednosti rijeke ili definiranje kritinih
parametara rijeke;
Sve navedeno samo ukazuje da je definiranje ekoloki prihvatljivog protoka vrlo vano, s
obzirom da to ima velik utjecaj na daljnji opstanak flore i faune svakog vodotoka. Posebno
je izraena problematika ugroenosti plemenitih ribljih vrsta koje ive u razmatranim
vodotocima.
Ukoliko se pogleda situacija objekata mHE, moe se uoiti da e prirodni reim toka du
cijele rijeke Ljute biti izmijenjen.
57
MHE
MHE
Slika 25 Situacioni prikaz objekata mHE u slivu rijeke Ljute
Samo e se u kratkim dionicama korita zadrati prirodno stanje toka, izmeu strojarnice
jedne mHE i vodozahvata druge mHE. Ove dionice su shematski prikazane plavim
podrujima na sljedeoj slici koja predstavlja uzduni profil vodotoka Ljute i Srednje vode.
Slika 26 Uzduni profil rijeke Ljute i Srednje vode
U nastavku se daju i linije trajanja protoka u izmijenjenom reimu teenja neposredno

nizvodno od profila vodozahvata mHE Grebnik.
58
Prilog 1:
Slika 27 Linije trajanja protoka u prirodnom i izmijenjenom reimu toka
Sa linije trajanja protoka u izmijenjenom reimu toka uoljivo je da e u koritu nizvodno od

vodozahvata u periodu od cca 220 dana godinje tei odreeni ekoloki prihvatljiv protok.
U periodima velikih i izrazito malih voda tei e koliine vee od EPP-a.
Potrebno je osigurati da akvatini i poluakvatini organizmi mogu nesmetano proi pored
fizikih prepreka u koritima. Idejnim projektima za 6 mHE predviena je konstrukcija
preljeva za ekoloki prihvatljiv protok u sklopu vodozahvata, koja bi ujedno trebala sluiti i
za migracije ivotinjskih vrsta. Visine ovih preljeva, kao i njihove irine su takve da ne
omoguavaju ili oteavaju migraciju akvatinih i poluakvatinih organizma. Tehnike
karakteristike preljeva i presjeci priloeni su u svakoj pojedinanoj studiji, a u nastavku se
daje pregled visina preljeva, koji predstavljaju fiziku prepreku.
Tabela 21 Visine preljeva ekoloki prihvatljivog protoka na vodozahvatima
Naziv mHE
Srednja voda
Sastavci
Grebnik
Pale
Lukavica - ue
Kozica - ue
Visina preljeva
1,71 m
1,89 m
2,95 m
2,61 m
1,82 m
1,69 m
59
Na Slici 28 je kao primjer prikazan vodozahvat i presjek kroz preljev ekoloki prihvatljivog
protoka za mHE Grebnik.
Slika 28 Preljev EPP-a na vodozahvatu mHE Grebnik
Predlae se da se na nizvodnoj strani vodozahvata, na lokaciji preljeva za ekoloki

prihvatljiv protok, izvede vie stepenica i tako u vie koraka podijeli ukupna visina koju
trebaju savladati akvatini organizmi. Koritenjem prirodnih materijala kao to je kamen i
ljunak ostvaruje se ambijent slian prirodnom stanju u koritima rijeka. Projektant se treba
voditi primjerima i principima dobre integracije malih hidroelektrana u okoli i sa aspekta
osiguranja prolaza za ribe, kao to je npr. prikazano u publikaciji FAO/DVWK-a, Riblji
prolazi Projektiranje, dimenzije i monitoring10, gdje su dana rjeenja ribljih prolaza i
smjernice za njihovo projektiranje.
Za ovaj sluaj se moe primijeniti prolaz tipa rampe za ribe, rjeenje koje je slino
prirodnom. Rampa za ribe je konstrukcija integrirana u sklopu vodozahvata i zauzima
samo jedan njegov dio. Nagib rampe treba biti takav da omogui uspon riba.
10
60
Fish passes Design, dimensions and monitoring, FAO/DVWK, Rome, FAO. 2002. 119p.
Prilog 1:
Slika 29 Shematski prikaz rampe za ribe
Dizajn rampe za ribe preuzet je iz prirode i oponaa strukturnu raznolikost prirodnih

brzaka vodotoka sa strmim nagibima, kao to je sluaj na rijeci Ljutoj i njenim pritokama.
Rampa je integrirana direktno u konstrukciju vodozahvata i koncentrira raspoloivi protok
proputen preko preljeva ekoloki prihvatljiva protoka.
Slika 30 Primjeri izgraenih rampi za ribe
Na fotografiji lijevo prikazana je monolitna betonska rampa, sa velikim komadima kamena

ugraenim prije stvrdnjavanja betona koje formira podruja za odmor i smanjuje brzinu
toka. Podruja za odmor treba obloiti kamenim oblucima ili lomljenim kamenom kako bi
se osigurala hrapavost i prirodan izgled objekta. Mogue je i nasipanje ljunka. Na
fotografiji desno je prikazana rampa dizajnirana kao kanal sa grubim dnom i velikim
komadima kamena koji vre poremeaje u toku. Rampa je izgraena od lomljenog
kamena, a niski kameni zid dijeli rampu od dijela ustave.
Velikim komadima stijena koje se ugrauju i slau tako da formiraju kaskadu osiguravaju
se potrebne dubine i brzine toka koje omoguuju uzvodnu migraciju.
irina rampe odreuje se na osnovu protoka koji e tei u periodu uzvodne migracije riba,
ali ne preporuuje se irina manja od 2 metra. Potrebno je projektirati rampu tako da
strukturno izdri velike vode.
Optimizacijom je predvieno da vodozahvat za mHE Ljuta bude boni, a prolaz za ribe
omoguen je izgradnjom riblje staze.
61
Idejnim rjeenjima za tri mHE u donjem dijelu toka Ljute predviena je izgradnja pregrada
na lokacijama vodozahvata koje slue za podizanje nivoa vode u koritu. Pregrade vre
denivelaciju nivoa za cca 22 m ispred i iza pregrade. Projektom je predviena izgradnja
prevodnica za ribe, a isputanje ekoloki prihvatljivog protoka predvieno je kroz cijev
ugraenu u tijelo pregrade koja se nalazi ispod donje kote ulazne graevine vodozahvata.
Na sljedeoj Slici dan je prikaz prevodnice za ribe kroz pregradu na mHE Memikovii.
Ovaj problem rijeen je identino i na pregradama mHE Dindo i mHE Donje Luko.
Slika 31 Prevodnica za ribe na mHE Memikovii
Pored ove vrste prevodnice za ribe koja je pod pritiskom, postoji i tip prevodnice sa
slobodnom povrinom (otvorena prema atmosferi kao klasina prevodnica za brodove).
Oba tipa prevodnica podrazumijevaju privlaenje riba u prevodnicu dodavanjem vode u
komoru prevodnice, zadravanje ribe kroz ciklus i tok vodene struje koji odvlai ribe iz
gornje komore.
Ciklus rada prevodnice poinje sa periodom ribarenja, odnosno privlaenja riba
isputanjem vode iz donje komore. Na kraju ove faze ribe se provode u komoru i sputa
se zatvara donje komore. Tada nastupa faza punjenja prevodnice. Potrebno je
pridravati se brzine punjenja, odnosno brzine toka vode. Nakon to se prevodnica
napuni, otvara se zatvara gornje komore i riba se isputa u gornju akumulaciju.
Ribe namamljene prema ulazu u donju komoru obino se zadravaju tzv V-zamkama.
Mehanikim putem se uz pomo pokretnih ekrana (mrea) osigurava ulaz riba u donju
komoru. Iskustva su pokazala da se ribe u oba tipa prevodnica znaju zadrati u samoj
prevodnici i potrebno ih je mehaniki pomjeriti iz komore.
62
Prilog 1:
Na sljedeoj slici je prikazana varijanta prevodnice za ribe sa slobodnom povrinom koja

je prilagoena i moe se koristiti na predmetnim lokacijama mHE Memikovii, mHE
Dindo i mHE Donje Luko.
Slika 32 Shematski prikaz prevodnice za ribe i primjer izvedenog objekta
U dnu pregrade ribe se mame rijenom strujom u donju komoru riblje prevodnice. Tada se
prevodnica, nalik na okno lifta sa slobodnom gornjom povrinom, puni vodom. Kavez sa
ribama, koji nema gornju povrinu, pluta i podie se kako nivo vode u oknu raste. Kada se
nivo vode u oknu izjednai sa nivoom vode u akumulaciji, riba se isputa u akumulaciju.
Potrebno je vriti monitoring funkcionalnosti predvienih prevodnica za ribe kroz pregrade
na mHE Memikovii, Dindo i Donje Luko u smislu uzvodnog i nizvodnog prolaza riba, te
u vrijeme izraenih migracija (vrijeme mrijesta) poveati broj ciklusa rada prevodnica.
Prikaz ispusta EPP-a dan je na sljedeoj slici.
63
Slika 33 Ispust za ekoloki prihvatljiv protok na mHE Memikovii
Operator pogona duan je u svim situacijama isputati zakonom propisani i proraunati

ekoloki prihvatljiv protok, te vriti monitoring isputanja, to se nalae i u rjeenjima o
Prethodnim vodnim suglasnostima za mHE u slivu rijeke Ljute izdanim od Agencije za
vodno podruje Jadranskog mora Mostar, u kojima ,izmeu ostalog, stoji:
Odreeni ekoloki prihvatljiv protok potrebno je osigurati u koritu rijeke nizvodno

od vodozahvata hidroelektrane. To znai da je potrebno predvidjeti takav zahvat u
koritu rijeke koji e osigurati nesmetan protok ekoloki prihvatljivog protoka kroz
vodozahvat, odnosno da isti nije mogue zahvatiti za potrebe rada hidroelektrana.
U svrhu kontrole reima toka u koritu rijeke na dionici hidroelektrane projektnom

dokumentacijom predvidjeti mjerna mjesta uzvodno i nizvodno od vodozahvata, u
svrhu vrenja potrebnih hidrometrijskih mjerenja i kontinuiranih mjerenja vodostaja
sa proraunom Q-h krive. Podaci o izmjerenim i obraenim vrijednostima
dostavljaju se nadlenoj instituciji za upravljanje vodama.
Sve automatske mjerne stanice trebaju biti uvezane u upravljaku mreu mHE u slivu
Ljute. Ukoliko se desi da na nekoj od automatskih stanica nije zadovoljen ekoloki
prihvatljiv protok, operater postrojenja je duan u istom trenutku iskljuiti to postrojenje iz
pogona.
Smanjenje protoka u rijeci nee znaajno utjecati na priobalnu vegetaciju budui da ona
prvenstveno koristi vodu u vidu padavina.
Planirane pregrade na profilima vodozahvata mHE Memikovii, Dindo i Donje Luko
izmijenit e pejzane karakteristike u donjem, izrazito kanjonskom dijelu rijeke Ljute.
Jezera koja e formirati tri pregrade u donjem dijelu toka Ljute dat e pored nove slike
pejzaa i novu sliku u pogledu sastava flore i faune podruja. Tako jezerski ekosistemi
64
Prilog 1:
pogoduju formiranju karakteristine obalske vegetacije trstike i ai, a vode stajaice

predstavljaju idealno stanite za pojedine vrste plutajuih biljaka, kao to je lopo. U
ovakvim vodnim tijelima mogu se razviti i pojedine vrste bakterija i algi koje, ako se
prenamnoe, mogu initi tete okoliu. S druge strane, jezerske ekosisteme karakterizira
poseban sastav faune. Nastankom vjetakih akumulacija mijenjaju se kompletni lanci
ishrane, te e na navedenom prostoru ieznuti ili migrirati veina ivotinjskih vrsta koje
su obitavale u potocima. Stvaranjem novih ekolokih nia otvaraju se nova stanita za
nove vrste riba i insekata. Za oekivati je da e budue akumulacije privui i odreeni broj
ptica, prije svega ptica movarica iz porodice patki. Predvienim radom elektrana,
odnosno oscilacijama nivoa vode od 1 m' nee se natetiti flori i fauni koja se nastani u
formiranim jezerima.
Kako je navedeno u Poglavlju 2, koncept energetskog koritenja potencijala rijeke Ljute se
bazira na sistemu 10 mHE koji podrazumijeva izgradnju mHE u nizu, gdje se u pojedinim
sluajevima objekt vodozahvata jedne mHE nalazi neposredno nizvodno od strojarnice
druge mHE. Takav sluaj zabiljeen ja na ukupno tri lokacije, s tim to se na dvije lokacije
nalaze zajedniki objekti strojarnica za dvije mHE (jedna na glavnom toku Ljute, druga na
pritoci) i vodozahvati sljedee nizvodne elektrane:
mHE Srednja voda, gdje se na poziciji strojarnice ove mHE nalazi i vodozahvat mHE
Sastavci
mHE Sastavci i mHE Pale (zajedniki objekt strojarnice), gdje se na poziciji

strojarnice ovih mHE nalazi i vodozahvat mHE Ljuta
mHE Ljuta i mHE Lukavica ue (zajedniki objekt strojarnice), gdje se na poziciji

strojarnice ovih mHE nalazi i vodozahvat mHE Grebnik
Strojarnice mHE Grebnik i mHE Kozica ue nalaze se u neposrednoj blizini, udaljene

tek desetak metara.
Izgradnja vie objekata na manjem lokalitetu moe doprinijeti degradaciji okolnog
ambijenta, pa ovo specifino treba obraditi u sklopu mjere izrade Projekta restauracije
vodotoka i degradiranih obalnih i drugih povrina.
U nastavku se prezentiraju potencijalni utjecaji na okoli, koji se mogu pojaviti tijekom faze
koritenja mHE, kao i mjere za njihovo ublaavanje. Utjecaji i mjere se radi preglednosti
prezentiraju tabelarno.
65
Tabela 22 Potencijalni utjecaji u fazi koritenja i mjere sprjeavanja

MEDIJ
Utjecaj na vode
ZNAAJ UTJECAJA
FAZA KORITENJA
Ovaj
utjecaj
se
javlja
kod
pojedinanih mHE, ali je ogranien,
dok je kumulativni utjecaj svih mHE
izraen du cijeloga sliva
Trajni poremeaj vodnog reima
Mogua incidentna situacija oneienje u sluaju havarijskog

prosipanja ulja ili neadekvatno
postupanje sa otpadom nastalim
radom postrojenja i osoblja
Akumuliranje
nanosa
formiranim jezerima
Utjecaj na zemljite
Utjecaj od poveanja
nivoa buke
66
Ne oekuje se utjecaj na
zemljite u fazi koritenja osim u
sluajevima
havarijskog
prosipanja ulja i/ili neadekvatnog
postupanja sa ostalim otpadom
Buka usljed rada opreme u
sklopu objekta mHE
Znaajan ako se ne primijene

mjere prevencije
Znaajan ako se ne primijene

mjere prevencije
-
Utjecaj se ne oekuje
MJERE
U fazi izrade glavnih projekata potrebno je izvriti dodatna
hidroloka mjerenja, te potom odrediti vrijednosti ekoloki
prihvatljivih protoka na profilima vodozahvata za koje to nije
uraeno (vodozahvati mHE Memikovii, Dindo i Donje
Luko). Takoer je potrebno metodom slivnih povrina
odrediti Qepp na profilima vodozahvata Mandin potok i
Kamitak
U fazi koritenja osigurati stalni monitoring koji obuhvaa
kontrolu isputanja utvrenog ekoloki prihvatljivog protoka
to e se osigurati uspostavom automatskih mjernih stanica
na utvrenim mjernim profilima
Izborom opreme u strojarnici, odnosno njenom
konstrukcijom onemogueno je istjecanje ulja i maziva. Za
eventualno havarijsko razlijevanje ulja iz sistema regulacije
i servomotora su u strojarnici predvieni posebni
nepropusni kanali i aht za skupljanje ulja. Sakupljeno ulje
se tretira kao otpad neprihvatljiv za okolinu i zahtjeva
odgovarajui tretman
Operator pogona i postrojenja (osobe zaduene za
odravanje sistema mHE) duan je potivati Plan
upravljanja otpadom
ienje dna akumulacije od nanosa obavljati po potrebi.
Nanos odvoziti na najblie ureeno odlagalite ili zbrinuti na
drugi odgovarajui nain
Gore navedene mjere zatite voda za vrijeme mogue
incidentne situacije istovremeno su i mjere zatite zemljita
Ve pri izboru opreme i izgradnji objekata treba voditi

rauna da se buka zadri u okvirima propisanim zakonima
Prilog 1:
Utjecaj
faunu
MEDIJ
na floru
Nedostatak vode i fizike barijere
kretanju ihtiopopulacije utjeu na
njeno smanjenje
ZNAAJ UTJECAJA
Znaajan, ako se ne primijene
mjere prevencije
MJERE
Potrebno je osigurati potrebni protok u rijeci kako bi se
ivot organizama u vodi neometano odvijao
Potrebno je osigurati da akvatini i poluakvatini organizmi
mogu nesmetano proi pored fizikih prepreka. U fazi
izrade glavnog projekta potrebno je na tirolskim zahvatima
prilagoditi preljeve ekoloki prihvatljivog protoka u cilju
zadovoljenja adekvatnosti obavljanja funkcije prolaza za
ribe. Predlae se da se na nizvodnoj strani vodozahvata, na
lokaciji preljeva za ekoloki prihvatljiv protok, izvede vie
stepenica i tako u vie koraka podijeli ukupna visina (1,69
m 2,95 m) koju trebaju savladati akvatini organizmi
Za osiguranje prolaza riba kroz pregrade preporuuju se
otvoreni tipovi prevodnica. U fazi izrade glavnog projekta
potrebno je projektna rjeenja prilagoditi otvorenim tipovima
prevodnice u skladu sa realnim tehnikim uvjetima i
karakteristikama prostora. Ovaj tip ribljeg prolaza pogodan
je zbog visine koje ribe trebaju savladati i jednako je dobar i
za dobre i loije plivae meu ribljim vrstama, te je manje
stresan za ribe od rjeenja iz Idejnih projekata. Potrebno je
vriti monitoring funkcionalnosti prevodnica za ribe kroz
pregrade na mHE Memikovii, Dindo i Donje Luko u
smislu uzvodnog i nizvodnog prolaza riba, te u vrijeme
izraenih migracija (vrijeme mrijesta) poveati broj ciklusa
rada premosnica. Poduzeti navedene mjere za privlaenje
riba u donju komoru prevodnice
Utjecaj na kvalitetu
zraka
Koncesionar je duan izvriti nadoknadu i uraditi program

sanacije ekosistema, prema Zakonu o slatkovodnom
ribarstvu i provedbenim propisima ovog zakona, odnosno
vriti redovito poribljavanje i uvanje ribljeg fonda
-
67
MEDIJ
Utjecaj na klimatske
faktore
Utjecaj na materijalna
dobra,
ukljuujui
kulturno historijsko i
arheoloko naslijee
Utjecaj na pejza
ZNAAJ UTJECAJA
Izgradnja pregrada u kanjonskom

dijelu
Ljute
i
formiranje
akumulacija
Znaajan
MJERE
-
Izgradnjom pregrada i formiranjem akumulacija doi e

neminovno do izmjene pejzanih karakteristika na jednom
dijelu toka Ljute
Potrebno je ureenje objekta pregrade u to je mogue
veoj mjeri arhitektonskim rjeenjima prilagoditi lokaciji,
izvriti zasaivanje vegetacije i koristiti prirodne materijale u
ureenju
Utjecaj
stanovnitvo
na
Izgradnjom vodozahvata mHE

Pale, improvizirani vodozahvat
za vodoopskrbni sistem zaseoka
Budovii nee moi vriti svoju
funkciju
Utjecaj na planirani vodoopskrbni
sistem sa vodotoka Lukavica
(zaseoci Varii, Graina)
Meuodnos
gore
navedenih utjecaja
68
Premda je rije o improviziranom

vodozahvatu na vodotoku Pale, za
koji ne postoje odgovarajue
dozvole, a koji koriste stanovnici
zaseoka Budovii, utjecaj se mora
uzeti u obzir
Utjecaj
na
planirani
sistem
vodoopskrbe sa vodotoka Lukavica
potrebno je uzeti u obzir
-
Odravati obale akumulacija

Koncesionar e osigurati
vodoopskrbe
vodozahvate
za
sisteme
Primjenom navedenih mjera, kod svakog prepoznatog

utjecaja, podruje obuhvata mHE na slivu rijeke Ljute nee
biti znaajno ugroeno koritenjem objekata mHE
Prilog 1:
5 ALTERNATIVNA RJEENJA
Studijom hidroenergetskog iskoritenja sliva rijeke Ljute, analiziran je hidroenergetski
potencijal du toka Ljute i njezinih pritoka. Analizirane su varijante mogueg iskoritenja u
dijapazonu od koritenja najatraktivnijih dionica derivacijsko-tlanim protonim postrojenjima,
maksimalnim iskoritenjem padova derivacijsko-tlanim protonim postrojenjima sa
pregradama, do sagledavanja mogunosti izgradnje visokih brana sa akumulacijskim
bazenima.
Koncept derivacijsko-tlanih protonih elektrana moe se smatrati varijantom osnovnog
rjeenja, a koncepti elektrana sa pregradama i elektrana sa velikim akumulacijama, kao
osnovne alternative.
Analize izbora tipa postrojenja su pokazale da su za gornji dio sliva Ljute povoljnija rjeenja
derivacijsko-tlanih protonih postrojenja koja se sastoje od zahvata u dnu sa talonicom,
ukopanog derivacijskog tlanog cjevovoda i strojarnice. Ovaj koncept je usvojen za 7 mHE.
Kao varijanta razmatrala se i izgradnja ukopanih derivacijskih cjevovoda i nadzemnih tlanih
cjevovoda, na spoju kojih bi bio vodostan. Moe se rei da je sa stanovita naruavanja
pejzaa i zauzimanja povrina usvojena varijanta znatno prihvatljivija.
Zbog specifinog karaktera, izrazito kanjonskog, srednjeg i donjeg dijela toka Ljute, te
nepristupanosti i nepovoljnih uvjeta za gradnju derivacijsko-tlanih postrojenja, kao
povoljnija rjeenja sa graevinskog i elektroenergetskog aspekta su se pokazale derivacijskotlane hidroelektrane sa pregradama, koje uvjetuju formiranje akumulacija u koritu Ljute. Ovaj
koncept je primijenjen za projektiranje 3 mHE.
U Aktualizaciji studije izbora optimalne varijante hidroenergetskog koritenja donjeg toka
rijeke Ljute razmatrane su varijante izgradnje visokih pregrada sa pribranskim postrojenjima i
varijante koja su usvojene i razraene u Idejnim projektima.
Iako hidroakumulacije openito imaju znaajniji utjecaj na okolinu od rjeenja predloenih za
7 uzvodnih mHE, zbog samog karaktera Ljute kao planinske rijeke, akumulacije mogu imati
pozitivan uinak. U sunom dijelu godine, protoci su i u prirodnom reimu toka vrlo mali.
Akumulacije tada mogu predstavljati oaze za floru i faunu rijeke, mogu osigurati ekoloki
prihvatljiv protok u nizvodnom dijelu korita i vodu za napajanje stoke.
Alternativa svim rjeenjima je neizgradnja mHE, ime se gube svi navedeni pozitivni efekti.
69
MILJENJA LOKALNE ZAJEDNICE I NEVLADINIH

ORGANIZACIJA
U Rjeenjima o izradi Studije utjecaja na okoli, koje je izdalo Federalno ministarstvo okolia i
turizma 2009. godine za Male hidroelektrane na rijeci Ljutoj, navedeno je da se u Studiji
utjecaja na okoli uzme u obzir miljenje Ekolokog udruenja Zeleni-Neretva Konjic i
ribolovnog drutva.
Koncesionar je 05.02.2011. godine odrao javnu prezentaciju projekta sistema mHE u slivu
rijeke Ljute, kojoj su uz predstavnike lokalne vlasti i lokalnog stanovnitva bili prisutni i
predstavnici nevladinih organizacija. Nakon prezentacije na adresu Koncesionara dostavljena
su miljenja o predloenom projektu.
Prilikom izrade Studije, Koncesionar je dostavio miljenja lokalne zajednice M.Z. Bjelimii,
eko-udruenja Zeleni-Neretva i Sportskog ribolovnog drutva Konjic, a odrani su i sastanci
Obraivaa Studije sa predstavnicima ovih organizacija.
Predstavnici eko-udruenja Zeleni-Neretva izjavili su kako oni nisu protiv gradnje malih
hidroenergetskih objekata, ali ne na svakoj lokaciji i ne pod svaku cijenu. Naelno se ne
protive gradnji 7 mHE u gornjem toku Ljute ukoliko se budu potivali okolinski zahtjevi, ali su
izrazili negodovanje zbog maksimalnog iskoritenja vodotoka i niza objekata du cijelog toka
rijeke Ljute. Iako se ne slau sa trenutnim nainom prorauna ekoloki prihvatljivog protoka,
inzistiraju da se on i kao takav potuje i da se njegov monitoring vri automatskim ureajima.
Kada su u pitanju mHE koje formiraju akumulacije, njihov stav je kategoriko protivljenje,
naroito za izgradnju u donjem kanjonskom dijelu toka Ljute.
U miljenju udruenja sportskih ribolovaca Konjic istaknuto je kako se sliv Ljute nalazi u
obuhvatu podruja Igman-Bjelanica-Treskavica-Visoica koje je u procesu proglaenja
nacionalnim parkom. Kao najznaajnije stavke istiu i definiranje ekoloki prihvatljivog
protoka, njegovo isputanje i automatski monitoring isputanja, zatim izgradnju ribljih puteva,
te planiranje i odvoenje vika iskopanog materijala, a ne deponiranje u koritu.
Mjetani mjesne zajednice Bjelimii podravaju gradnju objekata mHE, uz uvjete da im se
osigura izgradnja lokalnog asfaltnog puta Ljuta-Sinanovii, nadoknadi teta eksproprijacijom
zemljita, da se kontroliraju pozajmita materijala, te osigura zakonom propisani ekoloki
prihvatljiv protok u koritima rijeka.
SISTEM MONITORINGA UZ ODREIVANJE METODOLOGIJE
Monitoring program odnosni se na monitoring tijekom izgradnje i monitoring tijekom koritenja

objekata mHE.
Monitoring u fazi graenja se sastoji od monitoringa upravljanja graenjem u kontekstu
potovanja mjera zatite okolia, odnosno nadzora nad radom graevinskih strojeva,
nainom skladitenja i postupanja sa opasnim i tetnim materijama, te nadzorom nad
70
Prilog 1:
primjenom Plana upravljanja otpadom, a za koji je odgovoran Inenjer zatite na radu i zatite
okolia. Inenjer je takoer odgovoran i za komunikaciju sa javnou, te e tijekom izvoenja
radova kontaktirati nadlene u mjesnim zajednicama za informacije o eventualnim pritubama
i uoenim problemima.
Monitoring u fazi graenja je u obavezi Izvoaa radova.
Monitoring tijekom izgradnje obuhvaa i sljedee:
Monitoring u postupku nabavke materijala

Monitoring u postupku transporta materijala
Monitoring emisija sa gradilita i stanja okolia u zoni graenja
Monitoring neometanog i sigurnog odvijanja prometa
Obaveza monitoringa kod nabavke materijala odnosni se na inspekciju, a u svrhu provjere da

li pogoni i postrojenja od kojih se vri nabavka posjeduju slubeno odobrenje za rad. Cilj
monitoringa je osigurati da su pogoni i postrojenja usklaeni sa zahtjevima okolia, zdravlja i
sigurnosti. Izvoa radova e u postupku odabira dobavljaa graevinskih materijala zatraiti
od njih da dostave vaee okoline i druge dozvole za rad.
Monitoring kod transporta materijala odnosi se na provjeru naina transporta, a provodit e
ga Inenjer zatite okolia i zatite na radu. Predviene mjere (transport nakvaenog ili
pokrivenog tereta) imaju za cilj smanjiti emisiju praine pri transportu. Inenjer zatite okolia
e svakodnevno boraviti na gradilitu i vriti vizualni nadzor nad transportnim vozilima.
Monitoring emisija sa gradilita i stanja okolia u zoni graenja se odnosi na monitoring buke
i emisija oneienja u vodu. Ostale vrste monitoringa odnose se na nadzor odvijanja
prometa na gradilitu u svrhu sigurnosti vozila i pjeaka i osiguranja alternativne prometnice,
tamo gdje je to potrebno. Detaljan program monitoringa daje se za svaku mHE posebno u
pojedinanim Studijama.
Izvoa je duan dinamiku obavljanja monitoringa emisija prilagoditi dinamici graenja,
posebno kada je rije o buci. Monitoring e se vriti u zoni izvoenja graevinskih radova i na
nultim tokama. Izvoa je duan usklaeni plan monitoringa dostaviti Ugovornom organu na
odobravanje.
Monitoring u fazi koritenja obuhvaa kontrolu isputanja utvrenog ekoloki prihvatljivog
protoka, neposredno nizvodno od preljeva (kontrolni profil). Monitoring u fazi koritenja je u
obavezi Koncesionara.
U svrhu kontrole reima toka u koritu rijeke na dionici hidroelektrane projektnom
dokumentacijom treba predvidjeti mjerna mjesta uzvodno i nizvodno od vodozahvata, u svrhu
vrenja potrebnih hidrometrijskih mjerenja i kontinuiranih mjerenja vodostaja automatskom
mjernom stanicom i proraunom Q-h krive. Podaci o izmjerenim i obraenim vrijednostima
dostavljaju se nadlenoj instituciji za upravljanje vodama.
Sve automatske mjerne stanice trebaju biti uvezane u upravljaku mreu mHE u slivu Ljute.
Ukoliko se desi da na nekoj od automatskih stanica nije zadovoljen ekoloki prihvatljiv protok,
operater postrojenja je duan u istom trenutku iskljuiti to postrojenje iz pogona.
71
Mjerne profile potrebno je redovito snimati, te vriti mjerenja protoka kako bi se dobile to
vjernije Q-h krive.
Potrebno je vriti monitoring funkcionalnosti predvienih prevodnica za ribe kroz pregrade na
mHE Memikovii, Dindo i Donje Luko u smislu uzvodnog i nizvodnog prolaza riba, te u
vrijeme izraenih migracija (vrijeme mrijesta) poveati broj ciklusa rada prevodnica.
NAZNAKE POTEKOA KOD IZRADE STUDIJE UTJECAJA NA

OKOLI
Prilikom izrade Studija oteavajue okolnosti su se ogledale kroz nepostojanje adekvatnih

podataka, kako statistikih podataka o stanovnitvu i brojnosti stonog fonda. Istraivanja
flore i faune podruja nisu bila dostupna u strunoj literaturi, pa se prikaz stanja ivog svijeta
u zoni utjecaja temelji na terenskom istraivanju obavljenom u fazi izrade studije. Mjerenja
karakteristinih protoka u donjem toku rijeke Ljute nisu vrena, pa provjeru EPP-a za mHE
Memikovii, Dindo i Donje Luko nije bilo mogue izvriti. Navedeni podaci nisu bili dostupni
ni projektantu, pa e se morati pristupiti mjerenju na profilima vodozahvata mHE Memikovii,
mHE Dindo i mHE Donje Luko.
ZAKLJUAK
U okviru izrade Studije utjecaja na okoli analizirani su predvieni graevinski zahvati i objekti
i ira i ua lokacija i podruje utjecaja zahvata. Procijenjeni su mogui negativni i pozitivni
utjecaji koji bi nastali izgradnjom malih hidroelektrana, kao i mjere kojima se negativni utjecaji
mogu sprijeiti, odnosno ublaiti.
Kao najznaajniji pozitivan utjecaj istie se proizvodnja elektrine energije iz obnovljivog
izvora i doprinos smanjenju emisija staklenikih plinova. Proraunato smanjenje emisije CO2
godinje iznosi 107.210,10 t CO2, a u periodu od 30 godina koritenja uinak smanjenja
iznosi 3.216.303,0 tCO2. U fazi koritenja poluautomatiziranih objekata ovoga tipa, u prosjeku
se zapoljava 2-3 ljudi na njihovu odravanju. Budui da se radi o mHE u nizu, gdje se
vodozahvat jedne mHE nalazi neposredno iza strojarnice uzvodne mHE, Koncesionar planira
da e cijeli sistem malih hidroelektrana, ukoliko bude izgraen prema planu i u cijelosti, moi
opsluivati ukupno 10-15 radnika, to bi imalo pozitivan uinak na lokalno stanovnitvo.
Pozitivan utjecaj i dobit imat e ne samo lokalno stanovnitvo, nego i stanovnitvo cijele
Opine Konjic, a oitovat e se boljim uvjetima ivljenja na navedenom podruju, koji su za
oekivati ispunjavanjem Ugovora o koncesiji izmeu Opine Konjic i Koncesionara. Takoer
treba naglasiti da je Opina Konjic u cilju razvoja i osiguranja boljih uvjeta ivljenja na
podruju opine donijela Odluku o utvrivanju stratekog interesa za izgradnju mHE na slivu
rijeke Ljuta.
Utjecaji u fazi graenja su privremene naravi, i uz primjenu dobrih graevinskih praksi, te
upravljanja otpadom, mogu se sprijeiti i minimizirati. Po izvoenju radova, u skladu sa
72
Prilog 1:
projektom restauracije, potrebno je pristupiti restauraciji graenjem uznemirenih povrina

ime se utjecaj svodi na minimum.
Kao najznaajniji negativni utjecaji na okoli u fazi koritenja mogu se izdvojiti izmijenjeni
hidroloki reim u koritu rijeke Ljute i njenih pritoka i objekti koji predstavljaju barijere za
prolaz akvatinog ivog svijeta. Osiguranje EPP-a je najvaniji zadatak budueg operatora. U
daljnjoj fazi izrade projektne dokumentacije potrebno je izvriti odreivanje vrijednosti
ekoloki prihvatljivih protoka na profilima vodozahvata za koje to nije uraeno (Memikovii,
Dindo i Donje Luko).
Izgradnjom tri pregrade u donjem dijelu toka Ljute i formiranjem jezera, izmijenit e se
pejzane karakteristike kanjona Ljute na odreenim dionicama toka. Meutim, zbog samog
karaktera Ljute kao planinske rijeke, akumulacije mogu imati pozitivan uinak. U sunom
dijelu godine, protoci su i u prirodnom reimu toka vrlo mali. Akumulacije tada mogu
predstavljati oaze za ivi svijet rijeke, mogu osigurati ekoloki prihvatljiv protok u nizvodnom
dijelu korita i vodu za napajanje stoke.
Jedna od mjera projektne naravi koju treba primijeniti u fazi izrade glavnog projekta je
izmjena projektnog rjeenja preljeva za ekoloki prihvatljiv protok na zahvatima tirolskog tipa,
kako bi se omoguilo neometano kretanje ihtiofaune. Posebno znaajna mjera u fazi
koritenja je Monitoring koji treba obuhvatiti kontrolu isputanja utvrenog ekoloki
prihvatljivog protoka, kao i funkcionalnost prolaza za ribe.
Temeljem analiza moe se zakljuiti da su planirani zahvati okolino prihvatljivi, ali uz
obavezno poduzimanje svih mjera ublaavanja/zatite navedenih u ovoj studiji, kako bi se
prepoznati negativni utjecaji smanjili na najmanju moguu mjeru.
73

Kumulativni Utjecaji Na Okolis 10 MHE U Slivu Rijeke Ljute

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Kumulativni Utjecaji Na Okolis 10 MHE U Slivu Rijeke Ljute

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kumulativni Utjecaji Na Okolis 10 MHE U Slivu Rijeke Ljute

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prilog 1:

Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu

Zakonom o okoliu, provedena je procedura Prethodne procjene utjecaja na okoli i

2 OPIS PREDLOENOG PROJEKTA

mHE Sastavci i mHE Pale (zajedniki objekt strojarnice), gdje se na poziciji

mHE Ljuta i mHE Lukavica ue (zajedniki objekt strojarnice), gdje se na poziciji

Strojarnice mHE Grebnik i mHE Kozica ue nalaze se u neposrednoj blizini, udaljene

Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu

Sa tehnikog aspekta, svih 10 mHE mogu se svrstati u dva tipa postrojenja.

Uz glavne objekte i opremu mHE, potrebni su i pomona oprema i sistemi za osiguranje

Instalacije rasvjete i utinica

Tijekom koritenja objekata pojedinanih mHE, koristit e se sljedei pomoni materijali

Hidrauliko ulje za servomotore

110 kV ukoliko su dio prijenosnog sistema,

Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu

3 OPIS OKOLIA NA KOJI PROJEKAT MOE IMATI UTJECAJ

Grupa vezanih dobrookamenjenih stijena sa karbonatnim vezivom, kojoj pripadaju

Opi inenjersko-geoloki uvjeti za izgradnju objekata mogu se smatrati povoljnima. Na

Stijene pukotinske poroznosti, slabo propusne do vodonepropusne, predstavljene

Na osnovu postojeih hidrolokih podataka moe se ustanoviti da se stvarno slivno

3.2 Klimatske i meteoroloke karakteristike

Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu

3.3 Hidroloke karakteristike

3.3.1 Srednji protoci i linija trajanja protoka na VS Donja Ljuta

Srednji mjeseni protoci Q (m3/s)

Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu

3.3.2 Vjerojatnoe pojave minimalnih i maksimalnih godinjih protoka na VS Donja Ljuta

Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu

Nain prorauna hidrolokih parametara

Statistika obrada podataka za mjerenja '63-'90

Uspostavljena zavisnost s VS Donja Ljuta

Qvs GLJ = 0,397X - 0,044

Korelacija sa VS Donja Ljuta - vrena simultana

Zavisnost sa VS Donja LJuta preko slivnih povrina

Statistika obrada podataka za mjerenja '63-'90

Vodozahvat - VS GLJ preko specifinog oticaja

Qz = Qvs GLJ - Fsl x qsp

Usvojene su vrijednosti srednjih godinjih protoka sa

*X = Qvs DONJA LJUTA

Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu

Tabela 4 Karakteristini protoci na profilima mHE

Max Q1/100 (m3/s)

3.4 Kvaliteta zraka

3.5 Tlo i poljoprivredno zemljite

Tabela 5 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Srednja voda

Broj kat. parcele

Tabela 6 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Sastavci

Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu

Tabela 7 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Pale

Tabela 8 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Ljuta

Tabela 9 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Lukavica-ue

Tabela 10 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Grebnik

Broj kat. parcele

Tabela 11 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Kozica-ue

Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu

Tabela 12 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Memikovi2

Tabela 14 Karakteristike parcela na kojima su planirani objekti mHE Donje Luko

Institut za hidrotehniku G.F. u Sarajevu