- Pedagogija : temeljna znanja 5.

poglavlje: DJEJA I MLADENAKA DOB

(Herbert Gudjons)

DJETINJSTVO
Promjene u istraivanju djetinjstva
Starija razvojna psihologija djetinjstvo kao faza DUEVNOG razvoja
MODERNA istr. obuhvaa povijesni, drutveni i kulturalni kontekst te
ivotne faze
KONCEPT DRUTVENOEKOLOKIH POJASEVA koncentrine krunice
1. EKOSREDITE (npr. Obitelj) dijete s najbliim osobama
2. EKOBLIZINA (susjedstvo) mjesta prvih odnosa sa okolinom
3. EKOISJECI (kola/trgovina) prostog gdje ui ponaanje koje
odreuje neki cilj
4. EKOPERIFERIJA (mjesto za odmor) mjesta za provoenje preznika
i sl. vremena
- djetinjstvo nije poseban prostor ve prostor soc. sila, ustanova sve je u interakciji
- PODRUTVOVLJENJE DJETINJSTVA
MODELI RAZVOJNE PSIHOLOGIJE
Razvoj, sazrijevanje, rast
razvoj cjelovita promjena ovjeka, traje cijeli ivot
sazrijevanje genetiki upravljani dio razvoja, nije posve bez utjecaja okolnog
svijeta
rast porast veliine i mase tijela ili dijelova tijela
FAZE RAZVOJA
1. dojene
2. dijete
rano djetinjstvo
djetinjstvo srednje dobi
kasno djetinjstvo
3. mladost
4. odraslost
5. starost

NAJPOZNATIJI MODELI RAZVOJA

1. ERIK H. ERIKSON razvoj kao put ka indetitetu
- razvoj ovjeka cijeloivotni proces
- identitet nastaje u smjeni stupnjeva tijekom ovladavanja krizama
- krize mogu biti shvaene samo u svezi s okolinom
- 8 KRIZA: za razdoblje do puberteta bitna su prva 4
1. poetno povjerenje naspram nepovjerenja
1

- doivljaj 1. osobe koju upozna kao pouzdanu ili nepouzdanu

- ovisno o kvaliteti 1. odnosa razvija se pouzdanje u druge i samopouzdanje
2. autonomija naspram srama i sumnje
- vrijeme razvoja miinog sustava; eksperimentiranje sa zadravanjem i
otputanjem
- preko odgoja vrijednosti i istoe razvija se OPA SPOSOBNOST
- ako se previe naglaava zadravanje krtost i pedanterija
-ako se roditelji mijeaju s dresurom istoe trajni osjeaj srama i sumnje
3. inicijativa vs. osjeaj krivnje
- 4-6 god tendencije za proirenjem kretnji, govornih sposobnosti
- posjedovanje razvojne inicijative, djelatnosti i neovisnosti
- ako misli da je samo ili da su nagoni neto loe osjeaj krivnje
4. djelatni smisao vs. Osjeaj manje vrijednosti
-zrelost za kolu DJELATNI SMISAO osjeaj korisnosti i sposobnosti
- ne smije biti rane selekcije djece osjeaj manje vrijednosti
5. identitet vs difuzija identiteta
- vrijednosti se trebaju sakupiti u JA (identitet)
- ako ne onda dolazi do difuzije
6.intimnost vs. Izolacija
- INTIMNOST sposobnost preuzimanja postojanijih odnosa povezanost s ranom
odraslom dobi
- negativnost opeg distanciranja od drugih ljudi izolacija
7. generativnost vs samoapsorpcija
- u odrasloj dobi javljanje nastojanja za generativnost i interesa za osnivanje obitelji
-SAMOAPSORPCIJA suprotnost; osiromaenje meuljudskih odnosa
8. integritet vs gaenje nad ivotom
- u zreloj odrasloj dobi pa sve do smrti ovjek prihvaa ivotni ciklus i daje mu
SMISAO
- u suprotnom razoaranje i oaj, dosada i gaenje
2. PIAGET kognitivne faze razvoja ili strukturalno-genetika teorija
-veza izmeu djelovanja i miljenja
- ASIMILACIJA prilagoavanje okoline u vlastite duhovne sheme
-STUPNJEVI RAZVOJA:
1. senzomotorika faza (do 2. g)
-uroeni potencijal refleksa koordinacija refleksa i reakcija
- otkrivanje uinka sredstvo-svrha primjenjivanje steenih shema u nove situacije
-aktivno iskuavanje -> predodba ishoda aktivnosti
2. predoperacijska faza (2-6/7)
-koritenje predodbi i simbola u svom miljenju
-egocentrizam nemogunost prihvaanja gledita drugog

-nije jos usvojen princip KONZERVACIJE nepromjenjivost fizikalnih konstanti

objekata
-5-7 mogu klasificirati (oblik, boja), ali ne mogu istodobno promiljati dio i cjelinu
3. faza konkretnih operacija (7-11/12)
- polazak u kolu
- usvojenost principa konzervacije
- razvija se pojam BROJA, shvaanje prostora i vremena SERIJACIJA
- mogunost promiljanja dijela i cjeline
- razvitak pamenja
- konkretno operacijsko miljenje
4. faza formalnih operacija (11/12)
- razvoj apstraktnog miljenja miljenje iznad predane informacije
3. KOHLBERG moralni razvoj
-intelektualna sposobnost odgovara moralnoj sposobnosti
-formirao moralnu dilemu tzv. HEINZ-DILEMA (Heinz stoji pred pitanjem treba li
ukrasti lijek za svoju na smrt bolesnu enu)
- STUPNJEVI MORALNOG RAZVOJA:
1. predkonvencijska razina
- 1. STUPANJ usmjerenje na kaznu i poslunost (kraa vodi ka kazni i gubitku
lijeka)
- ne postoji dublji moralni napredak ; izbjegavanje kazne
-2. STUPANJ naivni instrumentalni hedonizam (ii e u zatvor, ali e imati enu;
13. god)
- mjerilo su vlastite potrebe, a ne naelo pravednosti (hedonizam)
2. konvencijska razina
- 3. STUPANJ usmjerenje prema idealu 'dobra djeteta' (ljubav opravdava krau; 16.
god)
- tendencija za odravanje drutvenih odnosa
-4. STUPANJ usmjerenje na zakon i red ( brak = obveza, zakonski ugovor; 21. god)
- vrenje dunosti, ostvarenje sustava poretka i prava
3. postkonvencijska razina
- 5. STUPANJ legalistiko usmjerenje, priznavanje demokratskog zakonodavstva
(npr. Eutanazija vanija je ovjekova odluka)
- usmjerenje prema promjenjivim drutvenim ugovorima
- 6. STUPANJ usmjerenje prema savijesti ili univerzalnim etikim naelima
- ne ini drugima ono to ne eli da tebi ine
Mladost, pubertet, adolescencija

Mladost dobna faza (13 preko 20) mlade =/= mladost

Pubertet (ponje 10-13) BIOLOKO dogaanje sposobnost
razmnoavanja i pratee pojave
3

Adolescencija cjelokupno razdoblje koje zapoinje pubertetom i obuhvaa

duu fazu razvoja
- svjesni osjeaj JA

ZADACI RAZVOJA U VRIJEME MLADOSTI

HAVIGHORST (zadaci razvoja)
Prihvaanje vlastite tjelesne pojave i djelotvorno koritenje tijelom
Stjecanje spolne uloge
Stjecanje novog i zrelijeg odnosa prema vrnjacima obaju spolova
Emocionalna nezavisnost
Priprema za zanimanje
Priprema za brak i obiteljski ivot
Postizanje odgovornog drutvenog ponaanja
Izgradnja sustava vrijednosti i etike svijesti
KOGNITIVNI RAZVOJ
- MOTIVACIJA katkad inteligentna mlade nije motivirana pa ima loe rezultate
-kognitivni razvoj pokazuje posebnosti u doba mladosti
-> deduktivno miljenje, hipoteze o rjeenjima problema
- FORMALNE MISAONE OPERACIJE omoguuje se
ponaanje koje nije neposredno odreeno konkretnim povodom
- inteligencija razvoj logikog zakljuivanja, jezinih sposobnosti + podrku treba
dati u stvaralatvu
SPOLNOST
- esta spolna praksa (najee masturbacija)
- homoseksualnost kao prolazna sklonost
- vie spolnih iskustava mladi vezuju svoju SPOLNOST uz LJUBAV
Rad/Zvanje
- rani ulaz u radni odnos - stjecanje identiteta kroz radne aktivnosti
IDENTITET sredinji zadatak razvoja
Istraivanje self-koncepta relativna postojanost i konzistencija (mali broj
mladei dolazi u prijeteu krizu)
Koncept identiteta u doba mladosti se postie PSIHOSOCIJALNI
IDENTITET individualna definicija osobe (Erikson)
SUVREMENE TENDENCIJE ISTRAIVANJA MLADEI
1. Istra. Mladei kao DIJAGNOZU VREMENA
- u sreditu nisu pojedinane generacije ve npr. Modernizacija drutva
-nije vie objektivirajui oblik ve se ispituju konkretni mladi ljudi
2. PROTURJEJA
-nova nepreglednost
-razvodnjavanje generacijskih granica, ali i vei sukob mladih-starih
3. PROMICANJE INDIVIDUALIZACIJE
- puno ansi u planiranju ivota, pokretljivost

4. PRODUENJE VREMENA KOLOVANJA

-sve due kolovanje
- dui period mladosti
5. POSTADOLESCENCIJA
- odrasli mezimci
-sve due ivljenje kod odraslih
-individualno samoodreenje i materijalna ovisnost
6. PROMJENA VRIJEDNOSTI
- ekosvijest i egoizam
- od solidarnosti meuljudskih odnosa do vlastite koristi
7. NEONACIZAM
- desniarski ekstremizam mladei
8. SPOLNO SPECIFINE RAZLIKE
- kraj mukog obrasca
- djevojke sjedinjenost poziva i materinstva, vlastite predodbe o podjeli
rada
9. PROJEKCIJE ODRASLIH
- ''ugroena mladost''
- odrasli projiciraju na mlade konflikte i neostvarene fantazije
10. 'PEDAGOGIJA' DOBA MLADOSTI
-pedagogija uvanja, pedagogija uzora
- pedagogija ophoenje mladei bez sarkazma, cinizma, obezvrijeivanja