5. UVJETI RAVNOTEZE KADA DJELUJE TRENJE 5.1. OPCENITO O TRENJU Dosada smo razmatrali idealizirane veze izmedu tijela, tj. zamisljali smo da su dodirne plohe idealno glatke i da reakcije.u tim plohama djeluju okomito na njih. Medutim, takvo razmatranje nije u skladu s realnim zbivanjem. Tijela nisu apsolutno évrsta niti apsolutno glatka, Sile koje se javijaju na dodirnim plohama nazivamo silama trenja i one dine odreden stupanj medudjelovanja dodirnih ploha kod svih reainih tijela, Mote se re¢i da uvijek kada se pojavijuje Kklizanje jedne plohe po drugoj pojavljuju se i sile trenja koje su uvijek suprotno usmjerene tom nastojanju. Prema natinu i mjestu gdje se zbiva trenje, razlikujemo vie vrsta trenja. §.2. TEKUCINSKO TRENJE Ova se vista trenja pojavijuje kada se slojevi tekucine ili plina gibaju razligitim brzinama. Veligina sile trenja zavisi od relativne brzine, viskoznih svojstava tekucine i tangencijalnih sila, Ako ne postoji relativna brzina izmedu slojeva, ne postoji ni tekuéinsko trenje. Sile trenja pridruzene viskoznom djelovanju ,jednodimenzionalne™ struje prikazane su na slici 5.1, na kojoj je prikazan popreéni presjek plote AB koja se giba u tekudini brzinom v, Slika 5.1. Ravninski prikaz idealizirane struje tekuéine s linearnom raspodjelom brzina u odnosu na podlogu C paralelno s podlogom C. Te su dvije plohe odijeljene jedna od druge viskoznom tekuéinom Kojoj se destice gibaju u smjeru brzine vp. U promatranom su primjeru svi slojevi tekucine paralelni s rubnom plohom i svi se medusobno klizu bez mijeSanja medu sobom. Takvo strujanje nazivamo laminarnim strujanjem. Na udaljenosti y=0 tekucine dodiruju plohu Ci nema brzine. Na udaljenosti y=b tekuéine dodiruju pokretnu plohu AB i njena je brzina vy Tzmedu navedenih ploha brzina v se mijenja zavisno od udaljenosti y. Tako je za sloj debljine dy tangencijalno naprezanje + u tekuéini, potrebno da se odr2i razlika brzina dy, odredeno izrazom dy an, (5.1) dy, nVeligina 1 naziva se dinamigka viskoznost i predstavija veliginu tangencijalnog naprezanja po jedinici gradijenta brzine. Jedinica je dinamitke viskoznosti prema tome =Pas_ (paskalsekunda). U praksi je vie u upotrebi tzv. milipaskalsekunda (mPa s). Tablica brojéanih vrijednosti za neke medije Tekuina ‘Temperatura Dinamitka viskoznost cc mPa s Uzduh 20 0,018 Voda 20 1,00 Ulje za podmazivanje: SAE 10 15 100 SAE 30 15 400 Tangencijalna sila koja djeluje na povrsini pomigne ploge, uzrokovana teki trenjem, jest Fat, (5.2) gdje je t tangencijalno naprezanje na povrsini ploge kojoj je plo8tina A u dodiru s teku¢inom. Kod zadataka gdje se sila po povrSini mijenja, ona se moze izraziti sa Fafrda. (5.3) w Ako je strujanje tekucine neregularno pa se slojevi tekuéine mijeSaju, onda ga nazivamo turbulentnim i tada ne vrijede prethodni izrazi. Tekuéinsko trenje je vrlo esta pojava u strojarskoj praksi, a posebno pri projektiranju i radu leZajeva svih tipova. Lezajevi uglavnom rade s parcijalnim podmazivanjem, kada se tanki sloj (film) podmazivanja nikada ne odvaja od dodirnih ploha. Takav se primjer podmazivanja naziva polutekuéinsko trenje i predstavija stanje izmedu suhog i tekudinskog trenja. Teorijski problemi vezani uz ta pitanja prelaze okvir naih razmatranja, kako zbog teSkoéa i sloZenosti tako i zbog pripadnosti hidrodinamici i teoriji podmazivanja. 5.3, UNUTRASNJE TRENJE Vilo sliéno, ali ipak razligito, jest tzv. unutragnje trenje. Naime kod évrstih tijela se pri svakoj deformaciji pojavijuju tangencijalne sile trenja koje pri tome vrie rad i tako se pretvaraju u toplinu, Ta se vrsta trenja naziva unutrasnjim trenjem, a njegovo je prougavanje takoder sloZeno i izvan je okvira na8ih proutavanja, te je sadrZano u teoriji elastitnosti i teoriji plastignosti. Rn5.4. TRENJE KOTRLJANJA Trenje kotrljanja je otpor Sto se pojavijuje pri kotrljanju kruznih plota, kotata ili valjka, Kotaé tezine Fg kotrljat 6e se opterecenom silom F’ prema slici 5.2. Deformacije kotata i podloge prikazane su na slici povecano. Raspodjela tlaka p na dodirnoj plohi je priblizno Slika 5.2. Priblizna slika opterecenja krutog kotata Sto se kotrlja po deformabilnoj podlozi sligna prikazanoj, a rezultanta F’, je takva da prolazi sredistem valjka. Potrebna sila da proizvede gibanje slijedi iz momentne jednadzbe pa je (5.4) adje je krak sile F pretpostavljen kao r, a 4,=a/r je faktor trenja kotrljanja, Faktor j, je omjer izmedu sile otpora i teZine, pa je u tom smislu sligan faktoru statickog i kineti¢kog, trenja. Uz ovo valja istaknuti da klizanje nije ukljuéeno u interpretaciju faktora kotrljanja. Veligina a zavisi od brojnih cimbenika koje je vrlo tekko kvantifitirati, tako da potpuna teorija o otporu kotrljanja ne postoji u decidiranom obliku. Ta je udaljenost izmedu ostalog i funkcija elastiénih i plasti¢nih svojstava spregnutih Glanova. 5.5. SUHO TRENJE Mchanizam se suhog trenja moze objasniti vrlo jednostavnim pokusima. Prougavanjem krutog bloka mase m koji miruje na horizontalnoj podlozi pokazat éemo elementarne spoznaje 0 trenju. Dodie plohe tijela i podloge imaju odredenu hrapavost. Na navedeni ) ob) ny . . s EE re : S 5 Ke FeNa Slika 5.3, Prikaz sila koje se mogu pojaviti na krutom bloku tedine mg kada na njega djeluje i sila trenja blok neka djeluje jo8 i horizontaina sila F (sl. 5.3a) koja raste od nistice pa do neke vrijednosti koja je dostatna da pomakne blok iz stanja mirovanja. Oslobodeno tijelo s odgovarajucim silama prikazano je na stici $.3b. 7BKako je u povetku regeno, sila trenja F, bit Ge usmjerena u suprotnom smjeru od vuéne sile F, opiruéi se tako gibanju tijela. Osim toga, na tijelo djeluje i normalna sila N koja je u naSem primjeru jednaka mg. Sila je trenja upravo proporcionalna normalnoj reakciji N i iznosi Fr=uFy (5.5) Prema tome da li se tijelo giba ili miruje, razlikujemo sljedede sile trenja: a) trenje mirovanja (statitko), b) trenye gibanya (kineucko). Veligina p se naziva faktor trenja, a ovisi o: Veligina sile trenja ovisi o: ~ vesti materijala dodirnih ploha, — stupnju hrapavosti, — naginu podmazivanja, — povrsinskom tlaku, — brzini klizanja — velitini normalnog taka, visti materijala, stupnju hrapavosti, ~ brzini klizanja, temperaturi. Faktor se trenja odreduje pokusima. Uzrok nastanku otpora trenja tumagi se postojanjem udubina i izbodina u dodirnim plohama kinematiékog para, kako to prikazuje slika 5.4 Slika 5.4.Realan izgled doticajnih plostima dvaju hrapavih tijela Iz takve je geometrijske veze (prikazane u mikromjerilu) dvaju tijela otito da ée se pri zahvatu izmedu udubine i izbodine pojaviti otpor pri klizanju jednog tijela po drugom. Otpor € biti veéi Sto su te udubine ili izbodine veée i Sto ih je vei broj, o Semu nam govore ved navedene znaéajke o veligini sile trenja. 5.6. KUT TRENJA Kada na promatrano tijelo tezine Fg djeluje jo8 i horizontalna sila F, a postoji i trenje, tada iz uvjeta ravnoteze slijedi, prema slici 5.5, da je Bo ‘a 5.6) ie ; (5.6) z 7 Slika 5.5, Polodaj sila za uvjete ravnoteze bloka kada djeluje sila trenja 141z slike je otito da ée rezultirajuéa sila djelovanja podloge na tijelo biti nagnuta pod kutom 9% Taj se kut nagiba rezultirajuée sile naziva kut statitkog trenja. Iz slike 5.5 slijedi da je F608 =F ys, (5.7) Fin 99=F yo, fe F. eo=F° (58) a Koja se velitina naziva faktor statickog trenja, a kut gy kut stati¢kog trenja. Sada se postavija pitanje granitnog kuta, tj. pitanje najvece sile trenja kada se tijelo nalazi jo8 uvijek u ravnotedi ili se potinje gibati jednoliko. Iz ravnotezne jednadzbe (5.6), tj da je F=Fy, (59) otito je da ée se za bilo kako malu silu F’ pojaviti i mala sila trenja i za koje ée sile taj uyjet biti ispunjen. Medutim, buduéi da je sila trenja Fy oo Ako je sila F manja od graniéne sile Fo (F'F,) tijelo potinje gibati. Slika 5.7. Grafigki uvjeti ravnoteze Stapa koji treba biti osiguran protiv klizanja Pojam konusa trenja treba nam za odredivanje podrugja unutar kojih tijela mogu biti u ravnotezi, Tako npr. ako promatramo ljestve prema slici 5.7, te ako znamo faktor trenja, tada nas zanima na kojim se sve mjestima moze nalaziti teret Fp ako je viastita tezina F,. Nacriamo li u tofkama A i B presjeke konusa trenja, tada dobivamo osjenéanu plohu abed unutar koje mora prolaziti rezultanta od Fg i Fa da bi Ako tijelo miruje ili se jednoliko giba, tada se radi o statiékom konusu trenja, a ako se tijelo giba nejednoliko, tada imamo posla s kineti¢kim konusom trenja. U nagelu, kineti¢ki Konus trenja ima nesto manji kut @, od kuta statitkog konusa trenja @,. 5.8. TRENJE NA KOSINI Cesta je zadaéa u strojarskoj praksi analiziranje ravnotede tijela na kosini koja je nagnuta pod kutom a (s1. 5.8). U granitnom polozaju ravnoteze (prije nego 3to tijelo poéne Kliziti niz kosinu) bit ée jednadzbe ravnoteze: LF.=0: Fosina—F,=0, (5.11) F,cosa—Fy=0. + 5 fy 5 z Fina is fin é ie Roos VG Slika 5.8. Blok s teZinom Fz se nalazi na kosini u stanju ravnote2e sprevavajuéi klizanje nadolje Za granigni ée sluéaj vrijediti Fr=pFy (5.12) 16tada 6 biti F,cosa—Fy=0, (5.13) F,sina—pFy= odnosno Fesina=pFgcosa, (6.14) pa ée za ravnotezu vrijediti da faktor trenja s obzirom na kut nagiba mora biti Seo gant 5.15) Capped hs (5.15) Sto znati da ée klizanje zapoteti kada kut nagiba bude jednak kutu trenja. Razmotrimo sada nekoliko posebnih primjera ravnoteze na kosini. Na primjer, kolika je sila F potrebna da se tijelo pokrene uz kosinu? Na slici 59 pokazan je plan polozaja i plan sila, Slika 5.9. Grafitki prikaz opterecenja bloka za klizanje uz kosinu Jednadzbe su ravnoteze tada: LF.=0: Fesina~F+F,=0, (5.16) LF,=0: Fecosa—Fy=0, odakle slijedi, uz F,=»Fy=te@ Fy, da je Far, 2+ F (sina+-pcosa). (5.17) cos nd Slika 5.10. Grafigki prikaz opteresenja bloka za spretavanje klizanja bloka niz kosinu Sligna je situacija kada treba odrediti silu F koja je potrebna da sprijeti gibanje niz kosinu. Plan polozaja i plan sila prikazani su za taj primjer na slici 5.10, a jednadzbe ravnoteze bit ée iste, samo Sto sila Fy djeluje u suprotnom smjeru, pa ¢e (uz isti postupak kao prije) konagno rjeSenje biti F=F,(sina—11c0s 9). (5.18) 7Razmotrimo sada primjer kada sila F’ nije paralelna s kosinom. Ovaj primjer razmatra- mo zbog toga Sto se esto baS na njemu dine pogreske pri rjeSavanju zadataka. Za ovaj su primjer plan polozaja i plan sila prikazani na slici 5.11 Slika 5.11, Prikaz djelovanja sila na blok kada sila koja spreéava klizanje niz kosinu ili kada uzrokuje gibanje uz kosinu, a da pri tome nije paralelna s kosinom Jednadzbe su ravnoteze: Yr, F cosfy— Fgsina—Fy=0, (5.19) LF, =0: Fy—Fecosa+FsinB=0. Vrijednost ée graniéne sile F za potetak klizanja biti sino+peosa FaFo—— (5.20) * cos B+ sin B 620) a posto se uvisti . (6.21) bit ée sin(a+9) =F,——.. (5.22) “cos(a—@) (522) Analogno se odreduje i sila koja spretava gibanje tijela niz kosinu, pa je sin(x—9) F=F,—— (5.23) “cos(a+o) a - Slika 5.12, Djelovanje sila na blok koji se giba uz ili niz kosinu pri Zemu je potezna sila F vodoravna Poseban je primjer kada je sila F’ vodoravna. Plan poloZaja i plan sila prikazani su na slici 5.12. BJednadzbe su ravnotede: FoosB=F,sinatFy, 5.24) Fy=Fecosa+F sinB, 624) Pa je F (cos —p1sin B)=F, (sina-+ cos), te uz a=6 slijedi da je izraz za silu koja spretava klizanje niz kosinu sin(at+@) =F re (5.25) “cos(a+@) ae odnosno F=F,tg(a-9). (5.26) 5.9. RAVNOTEZA KLINA Na slici 5.13 prikazan je plan polozaja i plan sila klina. Slika 5.13, Plan polozaja i plan sila koje spretavaju istiskivanje prikazanog klina Zbog simetrije vrijedit ée izrazi: Fri=Fyo Fr=Fr i Fr=Fay (5.27) LUF,=0: F-2pFycosa~2Fysina=0, pa slijedi F=2Fy(pcosa+sina) (5.28) te uz =tgg= iit? eB ee COs 0 bit ée Fa 2Fy eos at — (5.29) cos 9odnosno. sin(a+@) F=2Fy cos (5.30) Iz slike 5.13 ofito je da normaine reakcije ele izbaciti klin iz njegova polozaja. Sila FP potrebna da sprijeéi istiskivanje klina (uzimajui u obzir da u tom primjeru sile trenja mijenjaju smjer) bit ée sin(a—9) Fa 2Fy oe (5.31) Za tehnitku je praksu posebno vazno rjekenje kada normalne reakcije ne mogu istisnuti klin, tada mora vrijediti 2p, N=) <9, (5.32) cos @ odakle slijedi sin («—) <0 jer je 2Fy #0, a cos @ #00, pa ce (a-9)<0, (5.33) odnosno a<@ i konaéno 2a<29. (5.34) Da bi se sprijeéilo’istiskivanje klina djelovanjem normalnih reakcija na njegove boéne strane, potrebno je da kut u vrhu klina bude jednak ili manji od dvostrukog kuta trenja. Za takav klin tada kazemo da je samokogan, 5.10. TRENJE ROTIRAJUCIH TIJELA Veza izmedu vratila i njegovih lezaja moge biti trovrsna. U tim se vezama upotrebljavaju sljedeéi novi opisni pojmovi = dep ili rukavac je dio osovine kojim se vratilo ili osovina oslanja na lezajeve (dio je osovine); — dep mote biti (sl. 5.14). a) radijalni, kada sila u njemu djeluje u pravcu radijusa, b) aksijalni, kada sila djeluje u praveu uzdudne osi, ©) radijalno-aksijalni, kada sile djeluju u oba pravca. Slika 5.14. Oblici uévrSéenja Sepova u razlititim tipovima lezaja 80Rotacija osovine nastaje pod djelovanjem pogonskog sprega sila koji mora svladati korisni otpor i otpor trenja u leZaju osovine. Otpor trenja, dakle, ovisi i svodi se na spreg sila trenja u letaju osovine. Moment se toga sprega naziva moment otpora trenja (M;). Veligina momenta otpora trenja ovisi opéenito 0: — optereéenju, — hrapavosti i veligini dodirnih ploha, — brzini vrinje, — obliku rukavea, — stupnju ishabanosti rukavca, — natinu podmazivanja i vrsti maziva. 5.11. RADIJALNI LEZAJ Trenje u lezaju osovine moze se odrediti samo priblizno na osnovi Coulombovog, zakona za tzv. suho trenje klizanja. U mnogim primjerima takvi rezultati daju dosta dobru aproksimaciju. U potpuno podmazana lezaja svojstva i analiza otpora trenja dobiva sasvim drugaéiji oblik. U tom se primjeru mora uzimati u obzir zraénost, brzina vrinje, viskoznost sredstva za podmazivanje i mnogi drugi simbenici. Djelomiéno podmazan lezaj s dodirnom toékom blizu osi lezaja (s1. 5.15) ovdje demo analizirati uz neka pojednostavnjenja. Kada osovina posne rotirati u smislu prema slici, tada se ona poéne i ,penjati® u suprotnom smjeru od rotacije zbog sile trenja. U takvom polozaju ostaje vise ili manje stalno za vrijeme rotacije, Sto je prikazano na slici 5.15 ra %| = 5 Slika 5.15 Nadin opterecenja i gibanja Gepa osovine ili vratila u lezaju Reakcija Fy je tangenta na malu krugnicu polumjera r, koja se, po analogiji s konusom. trenja, naziva kruznica trenja. Kruznica trenja se primjenjuje u statici mehanizama pri grafitkom odredivanju reakcija u zglobovima mehanizama. Ta reakeija uvijek tangira krugnicu trenja na strani prema kojoj se rukavac kotrlja, Kut izmedu normaine reakcije i rezultante F, je kut trenja. Ravnoteina jednadzba ée glasiti YM=0: 9 My=Faro=Fersing, (5.35) pa je zbog malog kuta @ velitina sin p=tgg=p, te imamo My=urFe. (5.36) 6 0. Muftié: STATIKA 815.12, AKSIJALNI LEZAJ U ovom nas primjeru zanima velitina momenta otpora na trenje M; na donjoj plohi osovine (sI. 5.16) koja rotira jednoliko. Pri tome se pretpostavlja da je: a) =konstantno, b) tlak po dodirnoj plohi jednoliko rasporeden. Slika 5.16. Prikaz djelujucih sila i momenata u aksijalnom lezaju Elementarni ée moment otpora trenja biti M,= | pdt=JpudFy. o Kako je dF y= dA, Pn odnosno dA=pdedp, bit ce nakon uvrstenja u izraz (100) Fe My= dodp, Lup 735? do dp, odnosno ar F, ag { Jerdode, Mr i napokon nakon integriranja ar BF FT 2 M;= do dp, Fx § Jo" dodo, 82 (537) (5.38) (5.39) (5.40) (6.41) (5.42)odakle slijedi (6.43) Ovo je velitina momenta otpora na trenje kod aksijalnog lezaja. 5.13. TRENJE UZETA U dosada8njim smo razmatranjima proutavali ravnotezu koja se odnosila samo na kruta tijela. Sada éemo udiniti izuzetak pa Geo proutavati ravnotezu kada su u sprezi kruto tijelo sa savitlivim tijelom. Primjer je takve veze pokazan na slici 5.17, a on odgovara statitkoj ravnotedi kada na kruto tijelo djeluje ude koje ima u dodirnoj povrSini odgovarajuée trenje. ~nP 7. Slika 5.17, Optereéenje uzeta namotanog oko cilindriénog valjka Oznaéimo li sa a kut zahvata, a sa Y i dW promjenu i prirast kuta na kojem se nalazi element uzeta, tada Gemo za uertane sile prema slici 5.17 imati sljedeée jednadzbe ravnoteze: ay dy LF, (F +€F 008 SP= F e085" + Ho dF (5.44) a LF,=0: dk y=(F +aPysin Ys Fin SY (5.45) Iz jednadzbe (5.44) slijedi dF cos Hod Fy. (5.46) dF =p dF y S druge strane, iz jednadzbe (5.45) slijedi da je dFy=F dy. (5.47) Uvritenjem jednadabe (5.46) u (5.47) slijedi dF=p.F dy, ® 83odnosno a odatle Ho % te napokon F,=F ie", (5.48) To je tzv. Eulerova formula za izratunavanje sila u uzetu. RIJESENI ZADACI IZ POGLAVLJA 5. Zadatak 5.1 Stap tezina F;=600N duljine 1=4m, nagnut je pod kutom a=25° prema horizontali. U totki A Stap se oslanja na horizontalnu hrapavu podlogu (j,). U totki C se Stap oslanja na hrapav nosaé (11, =0,15). Izratunati najmanju vrijednost faktora trenja 1, da Stap bude u ravnotedi te reakcije u Ai C. Zadatak rjeSiti analitigki i graficki! — Slika uz primjer 5.1 Analitigko rjeSenje: LF.=0 Fy4+ Frye cosa—F ye sin a=0, (wy LF,=0 Fya—F et Frye 0084+ Fre sina=0, (2) ¥M,=0 3) Fo 5cosa—Fyea=0, % 844.6 Geometrijske karakteristike presjeka Kod proraguna naprezanja i deformacija koriste se veligine koje nazivamo geometrijskim karakteristikama presjcka, buduéi da ovise samo o geometriji popreénog presicka optereéenog elements. To su: povrsina poprecnog presjcka - koristi se pri viaku, taku i smicanju, staticki momenti povesine - koriste se prit savijanju silama, momenti tromosti (inercije) - koriste se pri torziji i savijanju i momenti otpora - koriste se pri torzi i savijanju. © povrsini popreénog presjeka A veé je bilo govora kod aksijalnih optereéenja i smicanja, Vi jeli smo da se kod proraéuna vezanih za torziju moraju kori momenti tromosti, odnosno momenti otpora. U nastavku ée biti obja8njeno samo najosnovnije 0 geometrijskim karakteristikama_presjeka. TA. TEZISTE 7.1.1. OPCENITO jelo tevine Fy, objeSeno s pomocu niti Loja je priéveséena u totki A (st. 7.1), Jedina je vanjska sila koja djeluje na tijelo njegova tezina F, i reakeija izazvana u niti Raynoteza cc se tijela ostvariti samo onda ako su te dvije site jednake po velitini, suprotnog smjera i ako su kelinearne Objesimo i sada tijelo u tocki B, opet ée za stanje ravnotedze biti potrebno da pravac djelovanja sile tezine bude kolinearan s niti, Sjeciste tih pravaca definira todku koja se naziva teriste tijela, dakle kroz ‘k prolazi pravac rezultirajuéeg djelovanja teBine tijela. Razmotrino 4 my KO Slika 7.1. Zavjesena kruta plota u ravnoteznom, poledaju putem niti pokazuje pravae djelovanja Slika 7.2, Prikaz djelovanja diskretnih tetina éestica koje savinjavaju tijelo Ako smairamo da je tijelo sastavijenio od éestica mase m,, my,...m, (sl. 7.2), tada na svaku takvu Gesticu djeluje elementarna tezina dF ,..Za jednu elementarnu éesticu vrijedi dF, av, ay adje je y specifigna tezina (N/m), a d¥, diferencijalni volumen (m?). Pravac i smjer djelovanja tih elementarnih si polumjera. Prikazani se primjer svodi na prostort osi, Rezultat je poznat, jer je to pravac Zemljina skup sil koje su paraleine s jednom od utrduje kao zbroj svih clementarnih sila dF,,, a veligina joj je F,Napomenimo da se ovdje radi o diferencijainim velidinama te ée sumacija sila u tom smislu znagiti zapravo integraciju, pa slijedi LP =Fee ‘odnosno Fo= f 14%. 2) Iz izraza (199) slijedi da se zadaéa odredivanja teZista svodi na odredivanje totke kroz koju prolazi pravac rezultante elementarnih teZina, tj. ukupne teZine. 7.1.2, TEZISTE RAVNIH PLOCA Analititko odredivanje polotaja teZi8ta jednostavna je primjena momentnog pravila, tj. moment rezultante jednak je sumi momenata komponenata te iste rezultante. Kao primjer razmotrit éemo ploéu prema slici 7.3. Fo Xs=OX1t OaX2 to + GX (73) a odatle slijedi (7.4) Slika 7.3. Rastavijanje plote u diskreine dijelove u svrhu odredivanja tezi8ta plode Analogno prethodnom je Fo Ys= Ivy + GVat- +I a odatle je sR (7.12)4.6.1 Statiéki momenti povrsine Statiéki momenti povrSine, sl. 4.17, definirani su na sljedeéi nadin: + Staticki moment povrsine A za os x: Sr = | ydd = yr A a (433) + Statitki moment povrsine A za os y: oa Jaa sara (434) gdje su xr i yr koordinate tezista T, a dA diferencijal povrsine A. y ‘i Yr . Slika 4.17 Stati¢ki momenti povrsine x Statiéki moment povrsine za ncku os jednak je algebarskom zbroju _umnozaka clementarnih povrSina i udaljenosti njihovih tezista od te osi. Na temelju ove definicije mote se zakljudi uli, Iz iste definicije takoder proiziazi da je statiéki moment slozene povrsine jednak da je staticki moment povrsine za os koja prolazi kroz tediSte jednak zbroju statiékih: momenata nj h dijelova za istu os: (4.35) (4.36) Daklc, da bi se mogli proraéunati statigki momenti povrSine, potrebno je poznavati poloiaj tedista geometrijskog lika. NajéeSée koriStene jedinice za statiéke “momente povrsine su m? ili mm’.4.2. Momenti tromosti (momenti inercije) Velitina naprezanja i krutost aksijalno optereéenih Stapova ovise, izmedu ostalog, i o povrsini popretnog presjeka A. Kod savijanja i uvijanja Stapova veli¢ina i raspored naprezanja i njihova krutost ovise ne samo o velitini nego i o obliku popretnog presjeka. Na slici 4.2 prikazana su dva jednaka 8tapa opterecena jednakim momentom savijanja. Oba Stapa imaju jednaku povrSinu popreénog presieka A=bh. U prvom sluéaju savijanje se vr8i oko manje stranice (vektor momenta savijanja paralelan je s manjom stranicom), a u drugom sluéaju oko vece stranice. Iz iskustva znamo da su deformacije i naprezanja u prvom sluéaju mnogo manja. U ovom éemo poglaviju prougavati neke geometrijske karakteristike ravnih presjeka koje imaju veliko znagenje u teoriji uvijanja i savijanja Stapova. Te su karakteristike: polarni, aksijalni i devijacijski moment tromosti, aksijalni i polarni moment otpora. ~~ —~ ~ Slika 4.2. Krutost Stapa pri savijanju ovisi ne samo 0 veligini nego i o obliku popreénog presjeka Momenti tromosti su definirani kako slijedi, sl. 4.18: - Aksijalni (ckvatorijalni) momenti tromosti odnose se na neku os (x ili y): 1 = Sy?aa (437) a J x?aa (4.38) A = Polarni moment tromosti odnosi se na ishodiSte koordinatnog sustava: I, = Jp'da (4.39) A Iu, Ip i Jp 80 wvijek pozitivne veliéine 4 y A Slika 4.18 Momenti tromosti (4.40)Iz same definicije momenta tromosti proizlazi da je moment tromosti slozene povrSine u odnosu na neku os jednak zbroju momenata tromosti njezinih dijelova u odnosu na istu os: Je = Met + dag + one (4.42) I= In + hat (4.43) Najée8ée kori§tene jedinice za moment tromosti su m* ili mm*. Ierazi za izraéunavanje aksijalnih momenata tromosti za najéeSe koristene _oblike popreénih presjeka dani su u poglaviju 4.6.4, i to za sluéaj kad su osi x iy ujedno i teZiine osi, tj. kad prolaze kroz tezi8te geometrijskog Polarni. momenti tromosti lako se dobiju prema izrazu (4.41). iSte. Tada se mora koristit Problem se javija u sluéaju kad osi ne prolazi kroz t Steiner-ovo (Stajnerovo) pravilo, sl. 4.19: y Slika 4.19 Uz Steinerovo pravilo Momenti tromosti za osi koje ne prolaze kroz te2i8te presjeka su I= i+ BPA (4.44) Lal + ata (4.45) adje su: x’ i y’ = osi paralelne s osima x iy koje prolaze kroz teti8te presjeka T; idaljenost medu osima x i x \daljenost medu osima y i y+ J, i ly = momenti tromosti za tedigne osi.slijedi Ip = S(x? + y?)aa = Jx?aas Jy2aa = 1, + I, (4.41) A A A 1) Pravilo o zbrajanju momenata inercije ‘Ako je ravna ploha sastavijena od vie dijelova, njezin je moment s obzirom na os koja 1edi u ravnini plohe jednak algebarskoj sumi momenata inercije sastavnih dijelova s obzirom na tu istu os, slika 78, tj (126) Lak, tl, AL Slika 78, Raspodjela plostine u tri dijela Ovim se pravilom koristimo kod slozenih oblika, pa moment inercije u primjeru prema slici 7.9 odredujemo na sljedeci nadin: 727) ar I Slika 7.9. Primjer koji pokazuje natin koristenja pravila o zbrajanju momenata inercije4.6.3 Momenti otpora + Aksijalni (ekvatorijalni) momenti otpora za osi x iy su jednaki w= >* (4.46) L i w= = (447) adje SU Xmar i Ymar udaljenosti od teZiénih osi y i x do najudaljenijih totaka presjeka, sl. 4.20. Ovi se momenti otpora koriste kod proraéuna naprezanja pri savijanju. (448) gdje je rmar udaljenost najudaljenije totke presjeka od tediSta, sl. 4.20. Polarni moment otpora se koristi kod proraéuna naprezanja pri torziji. Tzrazi_ za izraunavanje momenata tromosti za najéeSée koriftene oblike popregnih. presjeka dani su u poglaviju 4.6.4,