KAKO MOTIVIRATI

NEMOTIVIRANE
UENIKE
Vanost domae zadae bez suza

ta je motivacija?
Pokreta ponaanja
Laike teorije/miskoncepcije o motivaciji:
Neko je motiviran za kolu, neko nije
Budi motiviran
Laika shvatanja na motivaciju gledaju kao na neto
to kod uenika postoji ili ne postoji, pa se tako
tumai i njihov neuspjeh: nisu zainteresirani.
Ko treba da motivira koga:
Nastavnik: roditelj treba da motivira dete
Roditelj: nastavnik treba da motivira dete
(Uenik treba da motivira nastavnika)

Motivacija za kolsko uenje

inilac uspenog uenja
Cilj kolovanja
Uspostavlja se i razvija u koli
Bez osmiljene intervencije teko se moe
razviti, a postojea se lako gubi.

to utjee na motivaciju?

1.

Ciljevi uenja

2.

Nivo zadovoljenosti potreba

3.

Osobna uvjerenja uenika o uzrocima postignutog

(ne) uspeha

4.

Uvjerenja nastavnika

1. Ciljevi uenja
Pokreu na aktivnost, po principu prevazilaenja
nesklada izmedju onog gdje smo sada i gdje elimo
da budemo

Specifini
Jasni
Prilagoeno teki
Ostvarivi u blioj budunosti

1. Ciljevi uenja
Primjer:
"treba da popuni rupe u znanju"
"naui ovih 20 glagola u 4 vremena, u upitnoj, afimativnoj
i nijenoj formi";
"vjebaj pisanje kod kue",
"prepii ovaj tekst pisanim slovima u kolsku biljenicu
do sutra".
Povratna informacija obavjetava uenika koliko se
pribliio cilju.
najefikasnija ona kojom se ukazuje na napredak, na
postignuto; u preporukama za sljedei korak navodi se
ono to uenik jo nije savladao.

2. Nivo zadovoljenosti potreba

Potrebe su bioloki ili psiholoki zahtjevi koji se
manifestiraju stanjem napetosti ili nezadovoljstva.
Abraham Maslov
potrebe su ureene hijerarhijski
da bi vie potrebe mogle da utjeu na motivaciju neke
osobe, treba da su zadovoljene nie
neostvarene nie potrebe mogu doi u sukob sa
ciljevima vieg nivoa koje postavlja nastavnik

Samo
aktualizacija

Maslov: hijerarhija motiva

Vano za kolu: potreba
za uvaavanjem mora da
bude zadovoljena da bi
mogla da se razvije
potreba da se zna i
razume (potrebe
nedostatka-potrebe
razvoja)

Estetske
potrebe
Potreba da se
zna i razume

Uvaavanje
Pripadanje
Sigurnost, bezbednost
Fizioloke potrebe

Samoaktualizacija
elja za kontinuiranim rastom i razvojem
Koritenje vlastitih mogunosti, sposobnosti i
talenta
Ispunjenje
Tenja za cjelovitom spoznajom
Prihvaanje i spoznaja vlastite prirode
Postizanje i ouvanje integriteta

Primjena Maslowljeve hijerarhije

na pouavanje
Fizioloke potrebe
Osiguran obrok
Ugodna temeperatura u
uionicama
Pauze za konzumaciju pia

Sigurnost
Dobro isplanirane lekcije
Kontrola ponaanja u uionici
Procedure za sluaj opasnosti dobro
razraene i uvjebane
Pravedne disciplinske mjere
Konzistentna oekivanja
Stav uitelja: prihvaajui,
neprocjenjivaki, ugodan, neprijetei

Ljubav i pripadanje
Odnos uenik - uitelj
Osobnost uitelja: empatian, obziran,
zainteresiran za pojedinca, strpljiv, pravedan,
spreman na otvaranje, pozitivnog stava, dobar
sluatelj
Koritenje pouavanja jedan na jedan
Pruanje pozitivnih povratnih informacija
umjesto negativnih
Upoznavanje uenika
Dostupnost za uenike
Sluanje uenika
Davanje podrke
Koritenje pomagaa koji se izmjenjuju
Uvaavanje miljenja uenika
Pokazivanje povjerenja u uenike

Ljubav i pripadanje
Odnos uenik - uenik
Razredni sastanci
Razredne diskusije
Ueniko tutorstvo
Omoguavanje situacija koje
zahtijevaju uzajamno povjerenje

Samopotovanje
Razvijanje novog znanja na nain da se bazira
na ve postojeem kako bi se omoguio uspjeh
Planiranje pouavanja kako bi se prilagodilo
individualnim potrebama
Fokusiranje na vrline i osobine koje uenici
posjeduju
Uzimanje u obzir individualnih potreba kad se
planiraju i izvode lekcije
Pouavanje na razliite naine, koristei razliite
modalitete
Pouavanje i modeliranje strategija uenja
Obraanje pozornosti na uenike potekoe i
to je mogue ranija intervencija

Ukljuivanje svih uenika u razredne obaveze

i aktivnosti
Kada je potrebno disciplinirati dijete, uiniti to
to manje javnim
Razvijanje pozitivnog razrednog okruenja
Nagrade za dobro obavljene poslove
Omoguavanje zasluenog statusa
Poticanje programa koji prepoznaju i potiu
posebne napore
Razvijanje i provoenje kurikuluma koji potie
djecu da budu empatini i aktivni sluatelji
Upotrebljavanje kooperativnog uenja u
razredu
Ukljuivanje uenika u aktivnosti koje su
vane i vrijedne (ienje okolia)

Omoguavanje dovoljno vremena uenicima za

istraivanje podruja interesa
Planiranje lekcija koje su intelektualno izazovne
Planiranje lekcija na nain da se povezuju
razliita podruja
Omoguavanje uenicima istraivanje odnosa,
slinosti i razlika
Omoguavanje uenicima da pristupaju uenju
na razliite naine
Pruanje mogunosti za raspravu
Ukljuivanje uenika u intelektualno izazovne
programe

Oekivanje od uenika da rade najbolje to mogu

Omoguavanje uenicima da istrauju i otkrivaju
sami
Uiniti uenje smislenim povezati ga sa stvarnim
ivotom
Planiranje lekcija koje ukljuuju metakognitivne
aktivnosti
Ukljuivanje uenika u projekte koji im omoguavaju
izraavanje
Ukljuivanje uenika u kreativne aktivnosti i projekte

3. Osobna uvjerenja o uzrocima ne/uspjeha

Stabilni uzroci

Prolazni uzroci

Uspjeh
Neuspjeh

Sposobnost
pametan sam
glup sam

Trud
trudio sam se
nisam se trudio

Uspjeh
Neuspjeh

Teina zadatka
bilo je lako
bilo je teko

Srea
imao sam sreu
nisam imao
sree

pripisivanje neuspjeha nedostatkom sposobnosti izbjegavati!

Relevantno za kolu:
kolska situacija zasiena informacijama o
uspjehu/neuspjehu to svakako utjee na
percepciju sebe. Vano kako se daje feedbeek
(Blumenfeld, 1992), najvee MOTIVACIJSKO
DJELOVANJE imaju nastavnici koji interpretiraju
uloenim trudom (Hunter i Barker, 1989)
Wigfield, 1995: kolski uspjeh se najuspjenije
predvia na osnovu informacija o stupnju
uvjerenosti uenika da mogu postii uspjeh i o
njegovom vrednovanju akademskog uspjeha
(uspjenije nego kada imamo informaciju o
sposobnostima)

Pripisivanje neuspjeha nedostatku

sposobnosti
neuspjeh

nemam sposobnosti
ne mogu na to da utjeem
nisam odgovoran
posramljenost
ne trudim se

novi neuspjeh

Nauena bespomonost
Kad ljudi ponu da veruju da na dogaaje i ishode u svom
ivotu ne mogu da utjeu (da ih kontroliraju, da je izvor
kontrole van njih, a njihov ivot zavisi samo od vanjskih
okolnosti) oni razvijaju nauenu bespomonost
Ishodi:
Motivacijski - nee ni da pokua, jer oekuje neuspjeh
Kognitivni - gubi ansu da vjeba, razvija vjetine,
sposobnosti i napreduje
Emotivni - razvija depresivnost, apatiju
Jednom uspostavljena, nauena bespomonost teko se
mijenja, posebno kod djece sa tekoama u uenju.
Uenici koji vide neuspjeh u ovom svjetlu, manje i rjee e
traiti pomo jer vjeruju da im niko i nita ne moe pomoi.

 Nauena bespomonost (Seligman), relevantno

u koli:
Razliiti nastavnici sa razliitim standardima,
nepredvidivo ponaanje nastavnika,
nemogunost kontrole nad rezultatom
Kako izbjei (savjeti nastavnicima):
Istaknuti pozitivno, izbjegavati negativno
usporeivanje sa drugima,
Graditi razumijevanje od poznatog ka nepoznatom
Stvarati izazove, ali regulirano od strane uenika

Pripisivanje neuspjeha nedostatku truda

neuspjeh

nisam se potrudio
mogu da utjeem na to
odgovoran sam
krivnja
trudim se

mogui uspjeh

 Uvjerenje: Neuspjeh je posledica snienih

sposobnosti, tj. snaga koje su van kontrole djeteta
Izbjegava kanjavanje i reagira naklonou,
suosjeanjem i niskim oekivanjima postignua
djeteta
Daje zadatke koji su prelaki i ne vuku dijete naprijed
Djeca ovakve postupke prepoznaju kao utjenu nagradu,
prebrinu pomo, koja upuuje nenamjeravanu poruku:
ti ovo moe nauiti!

 Uvjerenje: sposobnosti uenika su nestabilne

karakteristike podlone promjeni
Sposobnosti ine itav repertora vjetina i znanja koja se
razvijaju
Trudom, radom i uenjem, znanje se moe uveati, a
sposobnosti unaprediti visoka oekivanja
Pozitivni utjecaj na uenike
Oekivanja uitelja utjeu na napredovanje djece, jer
ih uitelji svojim stavom i postupcima iskazuju

kolska motivacija: vanjska i

unutarnja
VANJSKU motivaciju izgraujemo i prepoznajemo
ako je uenikovo ponaanje usmJeravano
nagradama i kaznama. Tako uenik ui za
ocJenu, da popravi ocJenu (pa da mu se ukine
neka kazna), za pohvalu, odlazak na more, da ne
bi bio kanjen...
UNUTARNJA motivacija znai zainteresiranost
uenika za samu aktivnost, temu; ona ispunjava
uenika zadovoljstvom; uenik eli da sazna vie,
da napreduje.

Istraivanje(Pelletier i Vallerand, 1997): uloga

nastavnika u stvaranju unutarnje motivacije kod
uenika:
Uvjerenja nastavnika o tome kako su djeca motivirana
utjeu na ponaanje nastavnika. *Kada vjeruje da su
djeca unutarnje motivirana, vie podrava njihov izbor
i samostalnost.
* Kada vjeruje da su djeca vanjsko motivirana, vie
kontrolira i ograniava.
U prvom sluaju ponaanja nastavnika omoguavaju
razvoj unutarnje motivacije, a u drugom se razvija
vanjska motivacija. Tako se zatvara krug i nastavnik
e smatrati da su njegovi poetni utisci bili ispravni,
nee primjetiti da je on, svojim postupcima, stvorio
razlike.

KAKO POTICATI MOTIVACIJU?

Poticanje motivacije
Jaanje samopotovanja i samopouzdanja
klju motivacijskog poticanja uenika

Nije dovoljno samo verbalno podravati i poticati uenike

da se vie trude.
Vano je stvoriti realne prilike u kojima e uenici
doivjeti da se trud isplati, da se vrijedi potruditi, da
postavljanje viih ciljeva ne vodi neuspjehu, da je
napredak mogu i da se sposobnosti mogu usavravati.

Poticanje motivacije
Potkrepljivanje:
Pozitivno (pohvale, nagrade)
Negativno (prjekori, kazne)

= loe je to aktivnost nestaje im vie nema

potkrepljenja i ovim se uglavnom osigurava

razvoj samo vanjske motivacije.

Kako razvijati unutarnju motivaciju?

Kreirati zadatke u skladu sa interesima ili

potrebama djece, relevantne za ivot djece i
probleme koji ih mue; kreirati matovite zadatke
Oslanjati se na potencijale djeteta, sve njegove
sposobnosti, vjetine, znanja
Omoguavati izbor teme rada, sa kim e se
raditi, na koji nain e se raditi
Davati podravajuu povratnu informaciju - istie
postignuto i efikasno vodi dijete napred
Izraavati vlastitu unutarnju motivaciju
Vjerovati da se djeca mogu zainteresirati

Unutranja - vanjska motivacija

Zadatak
zanimljiv

Uenik
zainteresiran

Uenik nezainteresiran

Unutarnja

Uloga
nastavnika bitna

Zadatak
Uloga nastavnika
nezanimljiv bitna

Vanjska

Kada motivacija za uenjem slabi?

Kada je cilj preteak i djeluje neostvarivo, ili je
vremenski veoma udaljen (uenje stranog
jezika) ili je nejasan (emu slue integrali?)
Kada ne smatramo usvajanje odreenih
sadraja svojim, ve nametnutim ciljem (ma ta
e nam ovo)
Kada doivimo veliki neuspjeh
Kada patimo od nauene bespomonosti

EKSTRINZINA

INTRINZINA

TRAJNOST
PAMENJA

Trajnost je slabija,
sadraj se brzo
zaboravlja

Trajnost je bolja,
sadraj se sporije
zaboravlja

ODNOS PREMA
SADRAJU

Sadraj nije
privlaan, na
usvajanje se treba
prisiljavati

Sadraj je
privlaan, na
usvajanje se ne
treba prisiljavati
ve je zadovoljstvo

KVALITETA
USVOJENOSTI

Usvojenost je
povrna, sadraji
su nepovezani i
teko se
primjenjuju u
praksi

Usvojenost je
dublja, sadraji su
vrlo povezani i lako
se primjenjuju u
praksi

 Konflikt (sukob motiva) nastaje unutar nas samih,

obino izmeu naih alternativnih potreba i elja, ciljeva
ili sredstava za postizanje cilja.
Konfliktne situacije
- konflikt istovremenog privlaenja biranje izmeu
dva podjednako privlana cilja. Najlake rjeiv sukob
motiva, mada izborom jednog gubimo drugi.
- konflikt istovremenog odbijanja treba izabrati jedan
od dva ponuena, jednako neprivlana cilja.
- konflikt istovremenog privlaenja i odbijanja treba se
odluiti u situaciji u kojoj nas neki cilj i privlai i odbija
(ima i pozitivne i negativne strane)

 Frustracija sloeno psihiko stanje koje nastaje uslijed nezadovoljenja

aktualiziranog motiva. Karakterizira ga porast unutarnje napetosti
praene neprijatnim osjeajima kao to su: razoarenje, razdraljivost,
ljutnja, neprijateljstvo, doivljaj osobne nemoi i poraza, itd.
Zapreke koje sprjeavaju zadovoljenje motiva mogu biti:
- vanjske uvjetovane prirodnom ili drutvenom okolinom
- unutarnje uvjetovane individualnim osobinama, nedostacima,
sukobom motiva
Intenzitet i trajanje frustracije ovisi o nizu faktora kao to je vanost
motiva koji se ne mogu zadovoljiti i utjecaj frustracije na fizioloke i
psihike funkcije. Ukljuene su i osobine prepreke, starost osobe,
obrazovanje, inteligencija, ivotno iskustvo, tolerancija na frustraciju...

-agresija smatra se da je ona i posljedica, ali i

simptom frustracije. Moe biti:
- direktna
- verbalna
- indirektna
- fizika
- racionalizacija traenje dobrog umjesto pravog
razloga frustracije
- kompenzacija ponaanje kojim se na neki drugi
nain nastoji zadovoljiti motiv
- projekcija pripisivanje svojih negativnih osobina
drugima
- regresija vraanje na oblike ponaanja
karakteristine za nii razvojni stupanj

sublimacija kanaliziraju se nepoeljna ponaanja

i misli na one aktivnosti koje su drutveno doputene
negiranje neprihvaanje neugodnih injenica
rezignacija odustajanje od svega, potpuna
pasivizacija osobe iji su ciljevi onemogueni, itd.
Moglo bi se rei da obrambeni mehanizmi postaju
oblici neprilagoenog ponaanja onda kada se javljaju
kao jedini ili prevladavajui oblici reagiranja.

Uenik ili student koji ne proe na ispitu okrivljuje

nastavnika ili test koji nije objektivan.
2. Neuredan mu predbacuje eni da sve ostavlja u neredu.
1.

3. Mladi kojeg je djevojka odbila zakljuuje da je to jo

bolje, jer ona ionako nije za njega dovoljno lijepa.
4. Ljudi koji ne uspiju upisati eljeni studij, pa tada
omalovaavaju profesiju koju su prvobitno eljeli (Svi su
glumci cirkusanti., Medicina je za trebere.).
5. Djevojka koja zbog roditeljske zabrane ne moe ii na
sastanak sa dekom zakljuuje da je ipak mnogo pametnije
to vrijeme potroiti na uenje

Osoba koja je odbijena na nekoliko natjeaja za

posao, prestaje traiti posao.
7. Nakon to ju je ef razljutio, osoba se vraa u
kancelariju i rasplae.
8. Neki ljudi ne prihvaaju kritiku ili previaju sve
znakove koji upuuju da drugi ljudi nisu zadovoljni
njihovim ponaanjem.
9 Pojedinac s jakim nesvjesnim nagonom
neprijateljstva i agresivnosti moe postati vrlo cijenjen
mesar, a moe postati i voa koji terorizira podinjene
vodei ih nekom cilju.
10. Uenik koji je neuspjean u koli pokuava to
nadoknaditi svojom tjelesnom nadmoi u tunjavi.
6.

Uenje se za dijete jer za uspjeh se ne smije pretvoriti u

traumu, jer za uspjeh na poslu vana je spremnost da se ui
cijeli ivot
volite i pohvaljujte samo u direktnoj vezi s
uspjehom
Kad razgovarate s djetetom, fokusirajte se
iskljuivo na problem koji rjeavate
Budite svjesni da uspjeh u koli daleko ovisi o
drugim imbenicima negoli samo o njemu
samome
(pritisak da ocjenu kao brojku, konkurencija,
natjecanje, utjecaj drugih ljudi na dijete,
smanjenje slobodnog vremena itd.)

Kada je nuno potraiti pomo?

Roditelj se prepire s djetetom o tome kada e
pisati DZ.
Dijete rjeava zadau na brzinu, pa je esto
neuredna i nepotpuna.
Dijete zaboravlja to je za domau zadau.
Roditelji puno pomau, pogotovo kod lektire,
referata ili sl.
Dijete uporno tvrdi da moe pisati zadau i
istovremeno gledati TV, sluati glazbu.

to kau istraivanja?
Istraivanja potvruju da je domaa
zadaa jedan od najdjelotvornijih naina
na koji roditelj postaje aktivnim sudionikom
djetetova kolovanja.

DZ dijete ui odgovornosti
KAKO?
Dijete ui vjetine koje mora razviti da bi
postalo SAMOSTALNO
MOTIVIRANO
USPJENO.
Ui da je odgovorno za svoje postupke,
ui slijediti upute, zapoeti i zavriti
zadatak i rasporediti vrijeme.

PREPORUKE
DZ se mora pisati na prikladnom mjestu za
uenje:- stalno mjesto
- dobro osvijetljeno
- mirno mjesto
- pri ruci je sav kolski pribor,
uredan i spreman za upotrebu.
im dijete sjedne za tako pripremljeno
mjesto njegova se koncentracija poveava.

Pogrean stav roditelja

Ne moe napisati domau zadau a da
neto ne zabrlja!
Je li to tvoja domaa zadaa? Lijepo si to
nadrljao!
to ti je? Zar ti ba nimalo nije stalo da neto
postigne u ivotu?
Pogledaj kako to izvrsno radi tvoja sestra!
Jesi li vidio susjedovog sina? U koli same
petice!

Pohvale, a ne lano laskanje

Zaista si se potrudio oko ove zadae!
Jako dobro!
* Oduevljena sam to svakog dana
poinje pisati domau zadau na
vrijeme!
Od 10 rijei 8 je tono napisano! Puno
bolje nego proli put. Vidim da se jako
trudi!

Uenici s dobrom slikom o sebi(prema I. Brdar, M. Rijavec)

Intelektualno su vrlo aktivni- istrauju,
postavljaju pitanja, vole uenje novoga.
Motivirani su- maksimalno se trude, trae
nain da budu uspjeni.
Ne boje se izraziti svoje miljenje.
Ako mogu birati, sjede u prvim klupama.
Svoj uspjeh pripisuju radu, trudu i
sposobnostima.

Svoj neuspjeh pripisuju sluaju.

Postavljaju realne i dostine ciljeve.
Trae pomo ako im je potrebna.
Priznaju da neto ne znaju i zbog toga se
ne osjeaju neugodno.
Domae zadae rjeavaju na vrijeme.
Umjereno su ponosni na svoje
sposobnosti, ali nisu nasilni ili bahati.

Uenici s loom slikom o sebi

Intelektualno su pasivni- ne postavljaju
puno pitanja, a uenje novoga ih ne veseli.
Vie su motivirani izbjei lou ocjenu i
neuspjeh, a manje okrenuti prema
postizanju uspjeha.
Tihi su za vrijeme diskusija, boje se izraziti
svoje miljenje.
Ako mogu birati, sjede u zadnjim klupama.

Svoj uspjeh pripisuju srei, sudbini.

Svoj neuspjeh pripisuju nedostatku vlastitih
sposobnosti i neznanju.
Postavljaju nerealne ciljeve i tako smanjuju
vjerojatnost postizanja uspjeha.
Ne vole traiti pomo i nerado priznaju da neto
ne znaju.
esto kasne s pisanjem domaih zadaa.
Ponekad znaju blefirati pa se ini da znaju vie
nego to zaista znaju, znaju biti bahati.

Neku je djecu lako motivirati.

Neka djeca trebaju dodatne poticaje, oni se
koriste tek ako brojnim pohvalama nismo
uspjeli motivirati dijete.
Koja je vrsta poticaja djelotvorna, to mora
otkriti svaki roditelj posebno.
Poticaj moe biti neto to ima vrijednost
za dijete

Neophodno je:
Biti dosljedan, nepopustljiv
POKVARENA PLOA
Ustrajati u kaznama
Uiti dijete da prihvati neuspjeh i krene k
novim ciljevima

Roditeljska uloga!
1. Da zadovoljava vlastite potrebe na najbolji nain, ali

nikad na tetu druge osobe.

2.Da preuzme odgovornost za vlastite izbore.
3. Da potuje pravila sredine u kojoj ivi.
4. Da moe mijenjati samo sebe, a nikad drugu osobu.
5. Da nastoji vidjeti barem jednu dobru stranu svake
okolnosti u kojoj se nae.(To je tajna sretnih ljudi!)
6. Da su svi ovdje s nekim razlogom i da se prema svima
moramo ponaati s potovanjem kakvo oekujemo i za
sebe.