MJEOVITA SREDNJA KOLA TRAVNIK

MATEMATIKO-INFORMATIKA GIMNAZIJA

FAZLI AMINA

DIGITALNA FOTOGRAFIJA
MATURSKI RAD

TRAVNIK, MAJ 2016

MJEOVITA SREDNJA SKOLA TRAVNIK

MATEMATIKO-INFORMATIKA GIMNAZIJA

DIGITALNA FOTOGRAFIJA
MATURSKI RAD

Predmet: Informatika
Mentor: Mameledija Altijana, prof.
Uenik: Fazli Amina

Travnik, Maj 2016

SADRAJ

1. UVOD...................................................................................................... 1
2. HISTORIJA............................................................................................... 2
2.1. Prva fotografija Marsa i CCD............................................................2
2.2. Sony MAVICA.................................................................................... 3
3. FOTO-APARATI........................................................................................ 4
3.1. Jednostavni foto-aparat s trailom...................................................4
3.2. Jednooki refleksni foto-aparat..........................................................5
3.3. Dvooki refleksni foto-aparat.............................................................5
3.4. Foto-aparat za izravno promatranje.................................................5
4. MODERNA DIGITALNA FOTOGRAFIJA.......................................................6
4.1. Kompaktni foto-aparati....................................................................6
4.2. SLR aparati....................................................................................... 7
5. PRAVILA FOTOGRAFIRANJA.....................................................................7
5.1. Svjetlo.............................................................................................. 7
5.2. Boje.................................................................................................. 8
5.3. Kompozicija slike..............................................................................8
5.4. Ekspozicija....................................................................................... 9
6. TEHNIKE SNIMANJA.................................................................................9
6.1. Portret.............................................................................................. 9
6.2. Pejza............................................................................................. 10
6.3. ivotinje......................................................................................... 10
6.4. Predmeti......................................................................................... 10
6.5. Makrofotografija.............................................................................10
7. DIJELOVI FOTO-APARATA (CANON EOS SISTEM)....................................11
7.1. Tijelo foto-aparata..........................................................................11
7.2. Objektivi......................................................................................... 12
7.2.1. Lee......................................................................................... 12
7.2.2. Motor za fokusiranje.................................................................12
7.2.3. Blenda...................................................................................... 12
7.3. Filtri................................................................................................ 12
7.4. Memorijske kartice.........................................................................13
7.5. Baterije.......................................................................................... 13
7.6. Bljeskalica...................................................................................... 13

7.7. Stativ.............................................................................................. 14
7.8. Torba.............................................................................................. 14
8. RUKOVANJE FOTO-APARATOM...............................................................14
9. ZAKLJUAK........................................................................................... 15
10. LITERATURA........................................................................................ 16

1. UVOD
Digitalna fotografija, ne koristi film ve sliku "vidi" preko elektronikog
senzora kao skup binarnih podataka. To omoguava spremanje i ureivanje slika na
vlastitiom raunaru.Danas su digitalni fotoaparati prodavaniji od klasinih. Osim
snimanja fotografija, oni esto omoguuju i snimanje videa i zvuka. Digitalna slika je
prikaz dvodimenzionalne slike sa konanim skupom digitalnih vrijednosti koje se
nazivaju pikseli. Pikseli su pohranjeni u raunarskoj memoriji ili hard disku kao
rasterska slika ili rasterska mapa, odnosno dvodimenzionalni niz malih cjelina. esto
se te vrijednosti prenose u saetoj formi, kao to je JPEG format. Digitalne slike se
mogu

napraviti

pomou

digitalnog

fotoaparata,

skenera,

zranog

radara,

seizmolokog profiliranja i tako dalje.

2. HISTORIJA
Fotografija se oblikovala kroz vrijeme. Godine 1908. kotski naunik Alan
Campbell Swinton prenio je u lokalnom asopisu svoju ideju o snimanju i projekciji
slike na daljinu spajanjem dva ureaja, elektronskim putem. Ispred svog vremena,
Campbell je u svoj ureaj ukljuio i mehanike optike dijelove. Vjerujemo da ni
sam nije bio svjestan dalekosenosti svoje ideje i nesvjesne najave jednog od
najveih izuma stoljea - moderne televizije. Od 1910. do 1915., tri druga uenjaka,
Marconi, De La Forest i ponajvie Edwin Armstrong, smislili su niz invencija po
pitanju prijenosa radiovalova i frekvencijske modulacije radiovalova, bez koje ne bi
bilo dananjeg radio i televizijskog programa, kao i ostale beine radio
komunikacije.1
2.1. Prva fotografija Marsa i CCD
Tokom ezdesetih godina, znaajnih po prvom letu u svemir, dolo je do komercijalizacije i ponude prvih videorekordera. Ve par godina nakon toga, sre- dinom
1964. godine, u NASA-i je zaprimljena prva elektronska slika poslana s videokamere
satelita Mariner IV, sa snimkom nadolazeeg Marsa. Fantastian pomak u svijetu
raunala zabiljeen je 1967. godine kada je Alan Shugart u IBM-u predstavio izum
za prijenosno spremanje i uvanje podataka - popularni floppy disk drive, prvu
disketu. Ovaj izum bio je pretea memorijskih kartica danas neophodnih pri radu s
digitalnim foto-aparatima. Godinu dana prije uvenog po Mjesecu, kao i slanja prvih
fotografija s povrine Mjeseca, 1968. godine, dizajniran je prvi patent vrstog
ureaja koji je nizom fotodioda slijedio principe sakupljanja podataka iz ploe na
koju je pala svjetlost.2

1 Ang T.: Digitalna fotografija prirunik, drugo izmijenjeno izdanje,

Znanje, Zagreb, 2007.
2

Ang T.: Digitalna fotografija prirunik, drugo izmijenjeno izdanje,

Znanje, Zagreb, 2007.

2

2.2. Sony MAVICA

Godine 1981. poinje nova era digitalne fotografije. Te godine Sony je na
trite lansirao prvi komercijalni digitalni ureaj - MAVICA (od MAgnetic VIdeo
CAmera). lako se radilo o videokameri sposobnoj za zapisivanje elektronskih
fotografija na diskete, ovaj ureaj ve je imao sve karakteristike digitalnog fotoaparata. Zbog izbora izmjenjivih objektiva (25 mm, F:2,0; 50 mm, F:1,4 i zum
objektiv 16-65 mm, F:1,4) i senzora s rezolucijom 570X490 piksela veliine 10X12
mm, radilo se u to vrijeme o doista profesionalnom ureaju. Godine 1983. na
najveem fotografskom sajmu na svijetu, Njemakoj Photokini, Canon je prikazao
doista nevjerojatan digitalni fotoaparat (videokameru za sta- tine snimke, kako se
tada popularno zvalo takve ureaje), rad ve priznatog talijansko-njemakog
dizajnera Luigija Colanija, sa svim zaobljenim dijelovima, viewfinderom i
objektivom u istoj osi te blicom koji je svijetlio iz smjera samog objektiva. Do 1990.
godine, glavni proizvodai koji su prednjaili u razvoju digitalne fotografije bile su
kompanije Canon, Kodak i Sony. Od 1990. godine u igri se pojavio i danas poznati
proizvoa Olympus. Kasnije su se u borbu za interesantno trite prikljuili i drugi
poznati i nepoznati, uspjeni i propali proizvoai. Tek od 1992. godine moe se rei
da se na tritu moe pronai velik broj amaterskih i profesionalnih ureaja
zadovoljavajue kvalitete, a ponajprije cjenovnog razreda koji je obeavao uspjenu
prodaju te time i brz razvoj digitalne fotografije.3

3 Ang T.: Digitalna fotografija prirunik, drugo izmijenjeno izdanje,

Znanje, Zagreb, 2007.
3

3. FOTO-APARATI
Svi su foto-aparati u svojim osnovnim dijelovima jednaki.To su jednostavne
kutije s filmom na jednoj i otvorom na drugoj strani. Svjetlo ulazi kroz otvor na
povrinu filma osjetljivu na svjetlost i tamo nastaje slika. Svi foto-aparati, od
najjednostavnije boks-kamere do najsloenijeg modela, rade u principu na taj nain.
Oni se meusobno razlikuju jedino u tome kako dobro i uz koliko truda obavljaju taj
uvijek isti posao: usmjerivanje svjetlosti na film da bi se slika uope pojavila. Za to
su potrebna razna pomona sredstva; ona su prikazana u poprenom presjeku na
desnom crteu. Trailo nam omoguuje da foto-aparat usmjerimo upravo na objekt
snimanja. Veliina otvora kroz koji svjetlost pada na film mora biti promjenjiva.
Naprava

koju

nazivamo

zaslonom

regulira

koliinu

upadnog

svejtla.

Sistem lea objektiv sakuplja svjetlost te projicira umanjenu sliku objekta na film
itd. 4
3.1. Jednostavni

foto-aparat

trailom
Foto-aparati s trailom najmanji i najjednostavniji su modeli. Njima snimamo
u visinu oiju. Dok ih drimo pred okom, oni direktno produuju pogled na scenu
pred nama ili na odabrani objekt; oba aparata omoguuju brze, jednostavne
trenutane snimke bez veeg predznanja. Na jednostavnom foto-aparatu trailo se
sastoji od malog otvora sa jednostavnim sistemom lea. U trailu vidimo priblino
onu sliku koju elimo snimiti. Na foto-aparatu s daljinomjerom i optikim trailom,
trailo preciznije uokviruje sliku, a pomou daljinomjera povezano je sa objektivom,
tako da fotograf moe odrediti tano da li je motiv dovoljno izotren.
Prednosti foto-aparata sa trailom: Ako je jednostavnije konstrukcije, takav aparat je
jeftin i ima malo pokretnih dijelova koji bi se mogli pokvariti. Na sloenijim
modelima s optikim trailom otrina se moe odlino podesiti, pa ak i uz loe
4 Van K.: Velika knjiga o fotografiji, Prosvjeta, Zagreb, 1980., p.42
4

svjetlosne uvjete, kad ostala traila nisu tako pouzdana. Nedostaci: Jednostavno
trailo posjeduje jednu uglavnom neznatnu manu, prilikom snimanja iz blizine slika
u trailu nije sasvim jednaka slici koja se prenosi na film.5
3.2. Jednooki refleksni foto-aparat
Pomou jednookog refleksnog foto-aparata moemo kontrolisati otrinu.
Ogledalo i prizma omoguuju nam da sam objektiv foto-aparata koristimo za
kompoziciju slike i izotravanje. Prednosti jednookog refleksnog foto-aparata:
Otrina se podeava lako i brzo, pa se takav aparat preporuuje za trenutane snimke.
Nedostaci: Jednooki refleksni foto-aparat je tei i nije tako vrst kao aparat s
trailom. Sloeniji je pa se lake mogu pojaviti smetnje u radu. Budui da svjetlost
mora prei dugaak put do oka fotografa kroz lee objektiva, preko ogledala i kroz
prizmu uz loe svjetlosne uvjete esto je teko ispravno podesiti otrinu na
najvanijoj taki.6
3.3. Dvooki refleksni foto-aparat
Dvooki refleksni foto-aparat posjeduje takoer ogledalo koje svjetlosne zrake
motiva reflektuje prema gore, na mutno staklo. Prednosti dvookog refleksnog fotoaparata: Nepomino ogledalo omoguuje solidnu konstrukciju i tiho okidanje; na
mutnom staklu fotograf moe tano komponirati sliku. Nedostaci: Slika na mutnom
staklu je bono iskrenuta, na to se treba priviknuti. Izmjenjivi objektivi ovdje se
uglavnom ne mogu koristiti. 7
3.4. Foto-aparat

za

izravno

promatranje
Ovakav ateljerski aparat posjeduje dvostruku prednost: motiv se posmatra
kroz objektiv, a na mutnom staklu vidimo veliku sliku kakvu elimo dobiti kao
krajnji rezlutat. Moderni aparati ovog tipa obino su konstruisani na optikoj klupi s
objektivom na prednjem, te mjehom i mutnim staklom na stranjem dijelu. Prednosti:
Slika sa objektiva direktno se projektuje na mutno staklo, tako da fotograf tano vidi
5 Van K.: Velika knjiga o fotografiji, Prosvjeta, Zagreb, 1980., p.44
6 Van K.: Velika knjiga o fotografiji, Prosvjeta, Zagreb, 1980., p.45
7 Van K.: Velika knjiga o fotografiji, Prosvjeta, Zagreb, 1980., p.46
5

ta e se pojaviti na negativu. Mutno staklo je vrlo veliko. Pomou poveala fotograf

moe ispitati sve dijelove slike, da bi osigurao potrebnu otrinu. Nedostaci: Ateljerski
foto-aparat je vrlo nespretan te se moe koristiti samo sa stativom. Kako slika na
mutnom staklu nije dovoljno svijetla, fotograf mora preko glave i preko lea aparata
prebaciti komad crne tkanine.8

4. MODERNA DIGITALNA FOTOGRAFIJA

Dvije su osnovne vrste fotoaparata koji se danas najee koriste to su
kompaktni fotoaparati i SLR fotoaparati. Digitalna fotografija za razliku od klasine
sve se vie koristi u dananjem svijetu, a nije ni udno obzirom na to da smo
zakoraili u 21. stoljee kada takve stvari vie nisu upitne, jer ipak elimo na najbri
mogui nain doi do eljenog cilja. Mnogi tvrde kako se digitalnom fotografijom
izgubila umjetnost slikanja koju smo postizali klasinom fotografijom, ali unato
tome tehnologija koja se danas nalazi na tritu prua nam mogunost da ostvarimo
jako dobre slike samo na drugaiji nain kako se to prije radilo. Kako bi razumjeli
nain funkcionisanja tog tipa fotografije, bitno je znati da ona funkcionie na taj
nain tako da ne koristi film, nego sliku vidi preko senzora. Za sve one koje to
zanima radi se o skupu binarnih podataka koji nam omoguuju da slika ispadne
onakvom kako bi htjeli.9
4.1. Kompaktni foto-aparati
Kompaktni foto-aparati su manji, praktiniji i jednostavniji. Sastoje se od
manjeg tijela koje je najee veliine ake. Imaju jedan objektiv promjenjive
fokusne duine, tzv. zoom objektiv i najee ugraenu bljeskalicu. Njima se
fotografira tako da se na LCD zaslonu (koji je na stranjoj strani aparata) odredi
kadar i jednostavnim pritiskom na okida snimi fotografija. Ovakvi fotoaparati
najee nemaju optiko trailo. Ako ga i imaju njime se ne gleda kroz objektiv, ve
kroz poseban prozori. Imaju ograniene mogunosti za kreativno snimanje, no neki
od kompakata ipak nude neke mogunosti kontrolisanja bljeskalice, odreivanje
modusa snimanja (makro, sport, pejza, portret, nono snimanje) te podeavanja
svjetline fotografija. Prednosti ovakvih fotoaparata su njihova kompaktnost (mali su i
8 Van K.: Velika knjiga o fotografiji, Prosvjeta, Zagreb, 1980., p.47
9 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.13
6

lako prenosivi, stanu u dep), niska cijena, najee su vrlo otri ako se snima na
otvorenom i rade izvrsne makro snimke (snimke izbliza). Nedostaci su im, meutim,
mnogi. Ne mogu im se mijenjati objektivi, ograniene su im mogunosti za kreativno
snimanje, okidaju sa zakanjenjem (puno veim od SLR-a) i najee pruaju malo
mogunosti za obradu fotografije jer nude pohranjivanje samo u JPEG formatu.10

4.2. SLR aparati

SLR aparati su vei i komplikovaniji. Sastoje se od tijela fotoaparata na koje
se mogu stavljati razliiti objektivi i vanjska bljeskalica. Njima se fotografie
gledajui kroz trailo i u trailu je vidljiv kadar koji gleda objektiv. SLR aparati
nude potpunu kontrolu u fotografiranju to znai da fotograf njima moe postii
upravo ono to eli fotografijom. Da bismo nauili fotografisati ovakvim
fotoaparatima treba puno uenja i upornosti u fotografskim vjebama. Nedostaci su
im vea cijena, veliina (pogotovo ako imamo vie objektiva i vanjsku bljeskalicu),
teina opreme (moe teiti i nekoliko kilograma ako koristimo kvalitetnije
teleobjektive) i osjetljivost na vremenske prilike (vlaga i praina) te na udarce. Kako
bilo, fotografsku kreativnost lake emo ostvariti SLR i DSLR foto-aparatima.11

5. PRAVILA FOTOGRAFIRANJA
Bez fotoaparata nema fotografije. Zato je za fotografe vrlo vano da
fotoaparat bude uvijek pri ruci. Ako ga nema nema ni fotografije. No, prije nego
to fotoaparat uzmemo u ruke ipak bismo morali nauiti neke osnovne stvari vane
za fotografiju i upoznati se s fotoaparatom koji posjedujemo.
5.1. Svjetlo
Bez svjetla nema fotografije. Potpuno crna fotografija nema smisla. Da bi na
njoj bilo barem neto to moemo vidjeti treba nam svjetlo (sunevo, ono koje dolazi
od vatre ili nekog rasvjetnog tijela; sijalice, bljeskalice i sl.). Ako imamo previe
svjetla, fotografija moe biti potpuno bijela. Takva isto nema smisla. Svjetlo je zato
za fotografa saveznik i prijatelj ako ga fotograf razumije i zna odrediti. Uravnoteeno
10erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.13
11 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.13
7

svjetlo na fotografiji ini je ugodnom oku. Fotografi od svih svjetala najvie vole tzv.
bijelo svjetlo (to je svjetlo koje proizvodi Sunce). Ono zapravo nije bijelo ve se
sastoji od svih boja koje ljudsko oko moe vidjeti. Taj skup boja zovemo spektar
boja. Staklena prizma rastavlja sunevo svjetlo na spektar duginih boja.12

5.2. Boje
Fotografija u boji je kompleksnija nudi puno vie informacija. Boje su vrlo
bitna sastavnica fotografije. One imaju mnoga svojstva i na razliite naine djeluju
na ljudsko oko, misli i osjeaje. Najtee od svega jest postii sklad boja na
fotografiji. Za to treba imati puno iskustva i znanja. Neusklaenost boja na fotografiji
vidljiva je kao kriavost i fotografija zbog toga djeluje kiasto i runo. Boju u
obradi fotografije moemo snano mijenjati i postizati mnoge efekte. Moemo u
pojaavati, gasiti, mijenjati joj ton, zasienost i sl. Najbolje je o boji razmiljati
prije samog okidanja fotografije i uklopiti je u kompoziciju. Bojama moemo
postizati kontraste i na taj nain isticati pojedine boje. Moemo kombinirati srodne
boje i postizati harmoniju ili spajati nespojive boje i postizati disharmoniju. 13
5.3. Kompozicija slike
Kompozicija slike u fotografiji je preuzeta iz podruja likovne umjetnosti.
Kompozicija je raspored elemenata koji se nalaze na fotografiji. Fotografija je
dvodimenzionalna (ima duinu i visinu), a prikazuje prostor koji ima tri dimenzije.
Poetnici u fotografiji najee glavni predmet (fokusnu taku) smjetaju u sam
centar fotografije. To je u velikoj veini sluajeva greka. Takve su fotografije
najee dosadne. Kompozicija u kojoj je glavni predmet u centru nazivamo
centralnom kompozicijom. Iako je najee treba izbjegavati, centralna kompozicija
je ponekad poeljna kada elimo naglasiti neku simetriju.
Pravilo zlatnog reza je moda najbolje pravilo u kompoziciji fotografije.
Zlatni rez je otkriven davno (ve u staroj grkoj umjetnosti u kiparstvu i
12 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.4
13 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.5
8

arhitekturi). Po pravilu zlatnog reza fokusnu bi taku trebalo izmaknuti iz centra u

jednu od treina fotografije. Ako bismo fotografiju podijelili na tri dijela (i po duini
i po visini) najbolje je rjeenje za smjetanje fokusne toke (toke interesa) u jedno
od sjecita tih treina. Ljudskom je oku takva kompozicija najugodnija. Dakle, ako
snimamo neki predmet bolje ga je smjestiti na treini fotografije nego na centru. 14

5.4. Ekspozicija
Ekspozicija moe biti izraajno sredstvo u fotografiji. Podsjetimo se;
ekspozicija je izloenost svjetlosnog senzora ili filma svjetlu. Ekspozicija moe biti
vremenski kraa ili dalja (ovisi o brzini zatvaraa). Ona ovisi prvenstveno o koliini
svjetlosti pri kojoj se fotografira. Kod slabijeg osvjetljenja potrebno e biti dulje
eksponirati, a kod jaeg osvjetljenja krae. Fotografije mogu biti eksponirane
normalno, mogu biti podeksponirane (tamne) i preeksponirane (svijetle).15

6. TEHNIKE SNIMANJA
Profesionalci uvijek odaberu jedno od podruja fotografije kojim se bave
(portretiranje, pejzai, , ivotinje, fotografiranje predmeta reklamna ili industrijska
fotografija, fotoreporterstvo i ulina fotografija dogaaji, makrofotografija,
umjetnika fotografija apstrakcije). U tom podruju oni pokuavaju biti najbolji i
svoju opremu prilagoavaju svom poslu.

16

6.1. Portret
Portret je sveobuhvatan prikaz nekog ovjeka ili skupine ljudi. Jedan od
najvanijih zahtjeva portretne fotografije jest prikazati ovjeka u cijelosti. ovjekovo
lice je vrlo vaan motiv portretiranja jer s lica moemo iitati i vanjtinu i
unutranjost ovjeka. Kae se da su oi ogledalo due. Zbog toga oi igraju kljunu
ulogu u ljudskom portretu. Kod portreta vrijedi pravilo priblii se ovjeku. Ne
smeta ako se neki dijelovi tijela reu rubom fotografije, ali na neke sitnice moramo
14 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.38
15 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.39
16 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.43
9

paziti. Ne smijemo izrezivati na podruju uha, oiju, nosa, usta, laktova, prstiju,
koljena, potkoljenice i stopala. Dozvoljeni su rezovi u podruju kose, tijela, iznad
koljena. Vrijedi i pravilo smjera pogleda i smjetanja glave u kadar. Ako portretirani
ovjek ne gleda ravno u fotoaparat, ve ulijevo ili udesno, na strani prema kojoj
gleda treba ostaviti vie praznog prostora. Izbjegava se smjestiti motiv u sredite
(centar) fotografije. Kod portretiranja je dobro aparat okrenuti okomito jer se na taj
nain moe puno bolje ispuniti kadar ljudskim licem ili tijelom. Visina fotoaparata
kod portretiranja morala bi biti u razini oiju.17

6.2. Pejza
Pejza je umjetniki prikaz krajolika u prirodi. Pejza se fotografie ujutro ili
prije zalaska sunca tada je osvjetljenje najbolje zbog boje, smjera i rasprenosti.
Poeljno je fotografirati i tijekom oblanog dana zbog mekog svjetla. Jedna od
osnovnih stvari kod snimanja krajolika jest izravnati crtu horizonta u vodoravan
poloaj. Horizont je najbolje smjestiti na treinu fotografije, dakle, ne u centar
(polovinu). Ako elimo naglasiti nebo s oblacima, horizont e biti u donjem dijelu
fotografije, a ako elimo naglasiti prizor na kopnu ili moru horizont e biti u gornjoj
treini fotografije. 18
6.3. ivotinje
Za fotografisanje ivotinja vrijedi veina pravila kao kod portreta. Vrlo vana
sitnica kod snimanja ivotinja jest spustiti se na razinu oiju ivotinja. Kada
fotografiramo maku ili malog psa, najee emo morati lei da bismo dobili dobar
rakurs za snimanje. ivotinje je najbolje fotografisati u njihovom prirodnom okoliu
u prirodnim svjetlu. Fotografi koji profesionalno fotografiu ivotinje esto se
moraju maskirati (stopiti s okoliem) i znaju potroiti cijeli dan da bi snimili tek
pokoju fotografiju ivotinje u divljini. Za to treba puno strpljenja. 19

17 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.43

18 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.45
19 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.45
10

6.4. Predmeti
Predmeti se najee fotografiu radi reklame, prodaje itd. To spada u
podruje reklamne fotografije. Cilj je takve fotografije prodati proizvod na fotografiji
pa se reklamni fotografi trude prikazati predmet to je ljepe mogue.20
6.5. Makrofotografija
Najee se snima malen predmet ili sitna ivotinja (insekti) iz velike blizine.
Za makrofotografiju se koriste posebni makro-objektivi koji omoguavaju vrlo blisko
snimanje (ponekad na udaljenosti od samo par centimetara). Dobre rezultate daju i
mali kompaktni digitalni fotoaparati jer oni zbog male veliine svjetlosnog senzora i
svoje optike imaju mogunost makro-snimanja.

21

7. DIJELOVI FOTO-APARATA (CANON EOS SISTEM)

Osnovni dijelovi foto-aparata su: tijelo foto-aparata, objektivi, filtri,
memorijske kartice, baterije, bljeskavica, stativ i torba.
7.1. Tijelo foto-aparata
Tijelo Canonovog digitalnog fotoaparata sastoji se od brojnih dijelova. Nije
potrebno spominjati sve, ve samo one najvanije. S prednje strane u sredini se
nalazi veliki metalni krug koji slui za privrivanje objektiva. Na sebi ima crveni
krui i bijeli kvadrati. U donjem dijelu navoja objektiva vidimo 8 metalnih
kontakata koji slue za komunikaciju tijela fotoaparata s objektivom. S njegove
desne strane nalazi se tipka za otputanje objektiva. Kroz navoj objektiva vidimo
pomino zrcalo, a ako ga podignemo vidimo zatvara. Kad bi se zatvara otvorio,
vidjeli bismo svjetlosni senzor. Lijevo od navoja objektiva nalazi se ruka sa
srebrnim okidaem na vrhu i kontrolnim kotaiem. Okida slui za fokusiranje i
okidanje fotografija, a kontrolnim kotaiem odreujemo brzinu zatvaraa. Na
20 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.46
21 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.48
11

stranjoj strani fotoaparata na vrhu vidimo trailo s okularom koje slui za

odreivanje kadra koji emo fotografisati. Ispod traila nalaze se dva LCD zaslona. S
gornje strane vidljiv je i okida i kontrolni kotai koji se nalazi

na ruki

foto-aparata. Na krajnjoj lijevoj i desnoj gornjoj strani su alkice za remen koji bi

stalno trebao biti oko vrata kako nam fotoaparat ne bi sluajno ispao iz ruke.22

7.2. Objektivi
Objektiv je optiki instrument koji je zaduen za sabiranje ili prikupljanje
svjetla u tijelo foto-aparata na njegov svjetlosni senzor. Canon EOS sistem koristi
EF objektive. Canon je proizveo preko 60 modela EF objektiva za najrazliitije
fotografske namjene. Unutranjost svakog objektiva sastoji se od tri osnovna dijela:
skupine lea, motora za fokusiranje i blende.23
7.2.1. Lee
Lee su najvaniji dio svakog objektiva. To su posebno bruena okrugla stakla
koja imaju zadatak preciznog usmjeravanja svijetla na svjetlosni senzor.
7.2.2. Motor za fokusiranje
Motor za fokusiranje u objektivu pomie skupinu lea kako bi se postignuo
fokus ili izotren dio slike. Na fotografiji e uvijek biti potpuno otar samo jedan
njezin dio koji je od fotoaparata udaljen za tono odreenu duinu. Neki objektivi

22 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.15

23 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.19
12

7.2.3. Blenda
Blenda je trei vaan dio objektiva. To je zapravo otvor objektiva. Blenda se
sastoji od tankih metalnih listia koji se po potrebi otvaraju i zatvaraju u vei ili
manji krug . Blendom

kontroliemo koliinu svjetlosti koju proputamo kroz

objektiv ali i ugao pod kojim svjetlost iz objektiva upada na svjetlosni senzor.
7.3. Filtri
Filtri su stakla koja se stavljaju ispred objektiva i slue za razne svrhe. Filtri
se najee privruju pomou navoja na objektiv, a postoje i sistemi gdje se filtri u
obliku ploica umei u za to predvien nosa.24

7.4. Memorijske kartice

Memorijske kartice slue za pohranjivanje fotografija. Canon EOS 350D i
mnogi drugi DSLR fotoaparati najee koriste CF kartice (compact flash). Kartice
imaju kapacitet od 512 MB, 1 GB, 2 GB, 4GB, 8 GB, 16 GB, 32 GB ili 64 GB.
Bolje je koristiti vie kartica kapaciteta 1-4 GB. Prebacivanje fotografija vri se
pomou itaa kartica jer je prebacivanje putem USB kabla iz aparata na raunar
sporo. Kad je sadraj kartice prebaen na raunar i napravljena sigurnosna kopija
kartica se brie iskljuivo formatiranjem u fotoaparatu. 25
7.5. Baterije
Baterije koje se koriste su punjive. To znai da su iskoristive vie puta.
Najee se koriste LI-ion (lithium-ion) ili NiMH (Nickel Metal Hydride). Baterije
se trebaju uvati na suhom mjestu na sobnoj temperaturi.26

24 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.24

25 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.25
13

7.6. Bljeskalica
Bljeskalica je pomoni izvor svjetla u fotografiji i koristi se za
nadopunjavanje

postojeeg

svijetla. Bljeskalicu koja je ugraena u fotoaparat

rijetko emo moi upotrijebiti pametno. Ona vrlo esto uniti fotografiju. Zato se u
ozbiljnoj fotografiji koriste vanjske bljeskalice. One se mogu

privrstiti na

fotoaparat ili se mogu koristiti odvojeno od fotoaparata pomou kabla ili daljinskim
upravljanjem.27

7.7. Stativ
Svaki ozbiljniji fotograf kad je god potrebno fotografira pomou stativa. To
su najee sklopivi tronoci napravljeni od laganih materijala. Stativ osigurava
stabilnost i onemoguuje potresanje fotoaparata pa pomou

njega fotografije

ispadaju puno otrije. Uz stativ se koristi i iani ili daljinski okida pomou kojeg
okidamo fotografije bez diranja fotoaparata i time se osiguravamo od potresanja i
zamuenih fotografija.28

26 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.25

27 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.26
28 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.26
14

7.8. Torba
Torba je vaan dio fotografske opreme jer se fotoaparat sastoji od mnogih
dijelova. Torba bi trebala biti namijenjena upravo za noenje fotografske opreme.
Fotografske torbe su napravljene od vrstih i izdrljivih materijala koji su
podstavljeni spuvom i imaju posebne pretince u koje se stavljaju tijelo fotoaparata,
objektivi, vanjska bljeskalica, filtri, memorijske kartice, baterije, kablovi i sl.
Foto-torbe su najee otporne na kiu. Mogu biti u obliku torbe na jedno rame ili u
obliku ruksaka. Bitno je dobro rasporediti teinu ukoliko se nosi puno fotografske
opreme. Za veu koliinu opreme najbolje je imati ruksak.29

8. RUKOVANJE FOTO-APARATOM
Jedna od osnovnih vjetina koje fotografi moraju savladati jest pravilno
dranje fotoaparata. Ako nauimo pravilno drati fotoaparat izbjei emo neotre
fotografije i brzo umaranje kod fotografiranja. DSLR se desnom rukom uhvati za
ruku i to tako da palac bude na stranjem dijelu tijela fotoaparata, a kaiprst blizu
okidaa i kontrolnog kotaia. Lijevom rukom hvatamo objektiv i to s donje strane.
Palcem i kaiprstom lijeve ruke moemo na objektivu okretati prstene za zumiranje
i izotravanje. Laktovi bi morali biti to je vie mogue uz tijelo fotografa jer tako
postiemo stabilnost. Disanje mora biti normalno, umjereno. Fotografira se pri
blagom izdisaju. Fotoaparat uvijek mora biti osiguran remenom za noenje oko
vrata. Ako padne najvjerojatnije de dodi do ozbiljnog otedenja opreme.30

9. ZAKLJUAK
Digitalna fotografija se toliko razvila da se danas digitalni foto-aparati nalaze
gotovo u svakom depu. Tehnologija koja se danas nalazi na tritu nam

je

omoguila da sve uspomene drimo na jednom mjestu. Za ljubitelje digitalnih

fotoaparata najbolji su SLR fotoaparati s mnogo vie opcija i s veom kvalitetom
slike. Fotografija se koristi u svim sferama ivota. Najvea prednost digitalnih slika
lei u injenici kako imaju vee senzore nego jednostavnije kamere. Uglavnom
dananji fotoaparati nude nam opciju da izaberemo tano ono to nam

treba.

29 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.27

30 erjav D.: Osnove fotografije, radna verzija 1.1, 2009., p.28
15

Fotografija je za one koji se bave profesionalno veoma skup sport iz razloga to

nam treba mnogo opreme da bi slika imala punu kvalitetu. Slika vrijedi hiljadu
rijei. Ova izreka je svakako jedan od razloga zbog ega fotografija ni nakon skoro
200 godina postojanja, nije izgubila svoju mo da fascinira i oara. Meutim,
tehnoloki bum koji je izazvala masovna upotreba elektronske pote i interneta,
doveo je do nevienog porasta u zahtjevima

za jednostavnim i pristupanim

digitalnim fotografijama.

10. LITERATURA
1.erjav D.: ''Osnove fotografije'', radna verzija 1.1, 2009.
2.Van K.: ''Velika knjiga o fotografiji'', Prosvjeta, Zagreb, 1980.
3.Ang T.: '' Digitalna fotografija prirunik'', drugo izmijenjeno izdanje, Znanje,
Zagreb, 2007.

16

Biljeka :

17