B.V.

-Ban

ALBERT CAMUS: STRANAC (1942.)

Mersault = negativno odreen prema neljudskom drutvu

proeto formalnim moralom

nihilist
= tragino uvjeren da ovjekovo bie ne moe biti sputano
nikakvim normama
= dosljedan vlastitim ubjeenjima

jedina mogunost otpora

neljudskim snagama zla
1. dio neposredni doivljaj
2. dio rekonstrukcija, istrani postupak
istog dogaaja
2 istine
Epizode iz 1. dijela:
- bijela kava - /pili su je i svi ostali/
- puenje kraj odra - /uzeo je cigaretu tek poto je odluio da
takvoj gesti ne pridaje nikakvu posebnu vanost/
- odlazak u kino s Marijom - /film s Fernandelom ocjenjuje
smijenim s vremena na vrijeme, ali u osnovi vrlo glupim; za
njega se odluila Marija, ne on/
bezazlene i neutralne (u 1.dijelu)
argumenti protiv naruenih normi
(u 2.dijelu)
nemogunost komunikacije
krajnje iskrenog pojedinca i drutva formalnog morala
otuenost i samoa

MERSAILT JE DO KRAJA OSTAO VJERAN SVOjOJ ISTINI

(KAO SIZIF KOJI UMIRE NE NAPUTAJUI SVOJU STIJENU).
ON E UMRIJETI BEZ NADE, ALI I BEZ OAJANJA.
SVJESTAN UZALUDNOSTI SVIH NAPORA, ON E I SMRT
PRIHVATITI KAO NUNU NAGODBU SA ZLOM.
POSLJEDNJA ELJA TOG OVJEKA, KOJI VIE NITA NE
ELI, JER SE NIEGA NE ODRIE, UPUENA JE
GLEDAOCIMA KOJI E GA NA DAN POGUBLJENJA
DOEKATI S UZVICIMA MRNJE.
NA KRAJU POSTAJE BEZIMENI DJELI SVEMIRA: UDESNI
MIR OVOG USPAVANOG LJETA ULAZIO JE U MENE KAO
PLIMA. MERSAULTOV IVOT ZAVRAVA PADOM U
BESKRAJNO NITAVILO.
Camus: Nema te sudbine koja se ne moe prevladati prezirom.

KAO DA ME JE OVAJ VELIKI GNJEV OISTIO OD ZLA,

OSLOBODIO NADE U OVOJ NOI PREPUNOJ ZNAMENJA I
ZVIJEZDA
Sartre: To je udna knjiga uoi 1942. jer ne raspravlja o politici
nego iznosi privatne stvari zgode i nezgode inovnika Mersaulta u
gradu Aliru koji stjecajem okolnosti zavrava kao zloinac. To je
svjedoanstvo o ovjeku koji ljudsku egzistenciju doivljava kao
apsurd!?
Camus se ovim romanom pita je li mogue subjektivno prikazati na
objektivan nain.

B.V.-Ban

KOMPARATIVNI PRISTUP
- Camus: Stranac Kafka: Proces roman Sretna smrt roman Stranac fil. esej Mit o Sizifu

neobjavljen
jer ne treba sve rei
napisan izmeu'36.-'38.
kod nas 1.X. obj. '73.

verzija Sretne smrti

jer ne govori sve

fil. pojanjenje
Sizifa treba shvatiti sretnim
= svojevrsna trilogija = tematsko jedinstvo
razrjeenje u romanu Kuga
eseju Pobunjeni ovjek
Kafka Proces = vienje apsurdnosti ivota
Zamak rjeenje u ovjekovim naporima
I Kafka i Camus
umjetniki i filozofski
razrjeavaju vjeito aktualno pitanje
- smisla ivota,
- ovjekovih napora u borbi protiv dobra i zla
u sebi i drutvu

Dostojevski
Kafka: apstraktna krivica i imaginarni proces
Camus: konkretna krivica i realan sudski proces
Oba (gl. junaka) kritiziraju sudstvo
- Camus protiv smrtne kazne
stradavaju
isti tematsko-idejni okvir
tema = apsurd ivota
1. dio Stranca u slobodi 2 i pol tjedna
2. dio Stranca u zatvoru 11 mjeseci
Stranac skoro 1 godina
Proces 1 godina
1. dio Stranca 6 poglavlja:
1. na sahrani majke (etvrtak i petak)
2. s djevojkom u subotu (na plai, u kinu, u krevetu)
i. sam u nedjelju (kod kue i u kavani)
3. jedan radni dan (prvi ponedjeljak poslije majine sahrane)
kancelarija, odlazak s kolegom na ruak u gostionicu Selesta,
susret sa susjedom koji ima krastavog psa i Rejmonom koji
se posvaao s ljubavnicom
4. sljedea subota i nedjelja - na plai s Marijom, scena susjeda
Rejmona (tua s ljubavnicom i policajac), izlazak u grad s
Rejmonom, susjed Salaman izgubio krastavog psa
5. sljedei ponedjeljak kancelarija, telefonski razgovor s
Rejmonom da idue nedjelje idu na plau, odbijanje gazdine
ponude da ode u Pariz na novo radno mjesto, veera kod
Selesta, naveer ga posjetio susjed Salaman

B.V.-Ban
6. sljedea nedjelja na plai kod Masona kupanje, ruak,
susret s dva Arapina i tua, ubojstvo
2. dio Stranca 5 poglavlja:
(Mersault u zatvoru i njegova sjeanja na prolost)
1. prvi susret s istranim sucem i advokatom 8 dana nakon
uhienja
2. 5 mjeseci u zatvoru privikavanje na zatvor, Marijina
posjeta
3. suenje nakon 11 mjeseci zatvora sasluavanje M. i
svjedoka, novinari, publika
4. tuitelj i advokat o M., presuda
5. u oekivanju izvrenja smrtne presude strah,
razmiljanje o pogubljenju, smrti, susret sa sveenikom
Epizode = prie u prii:
- o ehu (2. poglavlje 2. dijela)
- o Salamanu i njegovom psu
- o Rejmonu i njegovoj ljubavnici
- o sahrani majke
- o susretu sa sveenikom
- o M. ocu
- itd.
Okvir romana poetak i kraj smrt = neminovni pratitelj ivota

posljedica
istina i apsurd
Osnovni motiv = sunce koje se kao crvena nit provlai kroz crnu smrt.

oslonac

Parabola o ehu parabola o uvaru pred vratima zakona

(Camus) (Kafka)
= klju za razumijevanje Stranca ?
Reminiscencije
npr. majina pria o ocu (M. ga se ne sjea) kojemu je pozlilo
kada je prisustvovao pogubljenju
Presuda donesena prije zavretka procesa (i kod Camusa i Kafke)

Glavni lik
Sartre u Strancu ne nalazi Kafku nego Hemingwaya
(u smislu tehnike stvaranja - tono).
Opravdanost biografske knj. metode:
<= Aristofan: Svako je umj. djelo ispovijest.
Camus u svojoj biljenici: Tri su linosti ule u sastav Stranca: dva
ovjeka (od kojih sam jedan ja) i jedna ena.
Psihoanalitiki pristup:
<= Camusov govor prilikom primanja Nobelove nagrade '57.:
Pravi umjetnici nita ne preziru. Oni se prisiljavaju
razumjeti umjesto da sude.
<= u Predgovoru za ameriko univerzitetsko izdanje Stranca:
Stranca sam davno saeo u jednoj reenici koja je,
priznajem, vrlo paradoksalna. U naem drutvu svaki ovjek
koji ne plae na sprovodu svoje majke dovodi sebe u
opasnost da bude osuen na smrt! Htio sam rei samo to da

B.V.-Ban
je junak ove knjige osuen zato to se nije ukljuio u igru. U
tom smislu on je stranac u drutvu u kojem ivi
<= u Biljenici:
I tako ja svoju linost odreujem na taj nain to samo
kaem kakva ona nije.
Mersault je stranac jer:
- ne prihvaa igru ivot onakav kakav mu nudi drutvo pa
je stranac za to drutvo;
- nije plakao na majinom sprovodu pa se ponaao kao stranac;
- neposredno poslije majinom sprovoda ponaao se kao
stranac: ide u kino s djevojkom gledati zabavni film (na njen
prijedlog), poslije toga ide s njom u krevet;
- njegove posljednje misli pred pogubljenjem bile su: Da bi se
sve konano zavrilo i da se ne bi osjeao toliko usamljen,
ostalo mi je poeljeti da na dan moga pogubljenja bude
mnogo gledaoca i da me oni doekaju s povicima mrnje.

ISTO
ISTO
ISTO

zaklan kao pas

ISTO

Jozef K.:
ISTO
odnos prema enama
ISTO

Razlike
Mersault je
- miran
- utljiv
- nenametljiv
- neambiciozan
- izgubio prirodnu elju za vaenjem
- ima ambivalentan stav ljubavi i mrnje prema majci
- identificira se s majkom
- nosi traume iz djetinjstva o ocu
- lien osjeanja odgovornosti
- smanjenog afektivnog ivota
- itd.

ISTO

Najvaniji je njegov odnos prema majci.

Za Sartrea Mersault ostaje nejasan.

Slinosti
Mersault:
otuen
odnos prema eni (Mariji)
samo fizika ljubav
oenit e je ako ona to eli
bez obitelji
odvojen od majke
inovnik
bez pravih prijatelja

neodreeno osjea krivnju

odbija pomo sveenika
sve. su uz sud, a protiv njega
podvojena linost s kontrastima
u sebi
kao da eli smrt pa pomae
delatima
doivljavajui stravu bliske smrti
uje vlastito disanje slino
pseem hropcu
odbija advokatovu pomo

ISTO
ISTO

B.V.-Ban

Ubojstvo vri (ponaa se) pod utjecajem vanjskih (fizikih) uzroka

utjecaj sunca i prejake svjetlosti. (Solarni motiv)
Motiv sunca izraen
- na sahrani majke:
Zamarao me je sjaj svjetlosti po zidovima prostorija mi se
uinila jo bljetavija od bjeline.
Nebo je bilo puno sunca. Poinjalo je pritiskati zemlju ovo
neizdrivo sunce od kojega je podrhtavao itav predio
- scena ubojstva ekspresionistike reenice (7. X sunce)
sunce kao uareni ma,
prolijeva oganj
svjetlost je iknula s elika i kao dugo blistavo sjeivo
pogodila Mersaulta u elo
- u obrani pred sudom govori da je sve to bilo zbog sunca
Provlai se kao crvena nit u vidu gradacije kroz cijelo djelo
gdjegod je piscu potrebno objasniti i umjetniki uobliiti
postupke svoga junaka, koje (postupke i uzroke) nee razumjeti
ni sud ni publika.
Mersault = more + sunce
Zasljepljujua svjetlost mediteranskog sunca
pretvara svijet
u prizor pun nedokuivosti
i ravnodunosti,
ali i pun zanosne senzualnosti.

Sve moje kraljevstvo je ovozemaljsko

sainjeno od
svjetla,
ravnodunog plavetnila neba,
mirisa mora
i cvijea,
topline sunca
i plaa,
ivota i tijela.
Sva su iskustva jednako vrijedna.

Pitanje krivice i kazne:

pred poslodavcem istie da nije njegova krivica to mu je
umrla majka pa mora ii na njen sprovod
isto ponavlja pred svojom djevojkom
ali sada s varijantom da je ovjek uvijek pomalo kriv
kada je vidio uskomeanu gomilu u dvorani suda koja je ula
da je puio pored odra mrtve majke, prvi put je osjetio da je
kriv
Tuitelj ga je optuio to je sahranio svoju majku sa srcem zloinca.
Presuda je donesena unaprijed (kao kod Kafke)
Sve.: Svi smo osueni na smrt.
Apsurd = ivimo da bismo umrli

B.V.-Ban

JEZIK I STIL
Camus: ovjek je vie po stvarima koje preuuje nego po onima
koje kae.
zato nije objavio svoj 1. roman Sretna smrt

u njemu nita ne preuuje

klasino, realistiki
kazuje sve to ima rei
Stranac = isto, ali koncizno
govori izmeu redaka

nerazumljivo prosjenom itatelju

npr. Mersault advokatu: Sva zdrava
ljudska bia manje-vie prieljkuju
smrt onih koje vole.
Kontroverzne misli i antitetike reenice:
npr.: Poelio sam joj rei da ja tu nisam nita kriv U
svakom sluaju ovjek je uvijek pomalo kriv.
ili: Eto, to je slika ovog spora. Sve je tono i nita nije tono.
ili: Imam i ja neto rei. Ali, kad bih razmislio, nisam imao
to rei.
ili: Scena sukoba sa sveenikom u eliji dat je kao tezaantiteza-sinteza
..
Cijeli roman poiva na kontrastima

SINTEZA
1. trilogija o apsurdnom ivotu
Sretna smrt Stranac Mit o Sizifu
2. Camus Kafka, Dostojevski, Tolstoj, Hemingway
3. biografska metoda
4. psihoanalitiko istraivanje i tumaenje gl. lika
5. umjetnost rijei (stilsko-jezine odlike)
faza = apsurd faza = pobuna
Sukob Camus Sartre

za povlaenje iz javnog ivota (nakon '51. i Pobunj. ov.

jer : angaman se iscrpljuje u knj.

B.V.-Ban

ALBERT CAMUS
1913.-1960. (automobilska nesrea)
Smrt u automobilu je apsurdna smrt.
- roen u alirskom gradiu Mondoviju
- otac Francuz (umro u 1. svj. ratu) , majka panjolka
- nogometa bolest (tuberkuloza) pa ne moe biti profesionalni
- studira fil. u Aliru
- dipl. na temi kr. metafizike i neoplatonizmu
- aktivan u pokretu otpora, par godina lan KP
- dramski rad
- proza
- supruga iz Orana (Kuga)
- zbog zdravlja od '42. u Fr. odvojen od obitelji
- zbog Pobunjenog ovjeka (o lijevom totalitarizmu) u sukobu sa
Sartreom
- podupire borbu Aliraca za neovisnost
- odbija suradnju s UNESC-om jer je u njegovo lanstvo primljena
Francova panjolska
- Pad
- 1957. Progonstvo i kraljevstvo
- 1957. Nobelova nagrada
- Prvi ovjek nedovren (obj.ker tek 1994.)
Luchino Visconti '67. snimio film L 'etranger (Lo straniero)