Professional Documents
Culture Documents
Karl Marks Kapital Prvi Tom
Karl Marks Kapital Prvi Tom
MARKSIZAM
Naslov originala
KARL
DAS
Kritik
MARX
KAPITAL
der politischen
Oekonomie
Preveli
MOSA PIJADE i RODOLJUB
BEOGRAD
OLAKOVI
1978.
Karl Marks
KAPITAL
Prvi tom
PROSVETA
Napomena
redakcije
KARL MARX
Kapital
Kritika politike ekonomije
P r v i tom
Knjiga I
Posveeno
mom nezaboravnom
smelom,
vernom,
plemenitom
prijatelju,
proleterskom
prvoborcu
Wilhelmu Wolffu
koji je roen u Tarnauu
a umro u izgnanstvu
9. maja
21. juna
u
1864.
1809,
Manesteru
111
Das Kapital
Eiitik der politischen Oekonomie.
Von
Karl Marx.
Erster Band.
Such I : Dur ProduMionsproeess des Kapitals.
Hamborg
Verlag von Otto Mebsnen
1867.
Ke-Yotlc: L . W. Schmidt. S4 Biiclay-Street
* laki greb
2 M u z - EogeU (21)
18
Predgovori i pogovori
MARX
Pogovor drugom
izdanju
t7]
Vidi moj spis Prilog kritici politike ekonomije, 1. izd-, -Berlin 1859,
str. 39. *
21
23
nja. Ono to zapadnog Evropejca iznenauje kad ita solidnu Sieberovu knjigu jeste njegovo dosledno dranje isto teorijskog stanovita.
Metod primenjen u Kapitalu naiao je na slabo razumevanje,
kako pokazuju ve i sama protivrena shvatanja o njemu.
Tako mi parika Revue Positiviste^ ^ s jedne strane prebacuje
da ekonomiju tretiram metafiziki, a s druge strane pogodite!da
sam se ograniio samo na kritiko ralanjavanje postojeega, umesto
da piem recepte (valjda kontistike?) za prvarnicu budunosti. Na
ovo prekorevanje s metafizikom primeuje profesor Sieber:
11
'
MARX
26
MARX
4m
<X V c W i a e^ffuKs.fbAuv*. v n j I a M c c W ^ A i n ! i ^ * k .
au. ^ Y
>
V u f ^
^^J^^l^Pr^*^^^
MARX
Uz tree izdanje
M a r x u nije bilo dato da ovo, tree izdanje sam pripremi za t a m
pu. Veliki mislilac, pred ijom se veliinom sada klanjaju i protiv
nici, u m r o je 14. . m a r t a 1 8 8 3 .
Dunost da se pobrinem za ovo, tree izdanje kao i za izdanje
drugog t o m a , koji je ostao u rukopisu, pala je na mene, na mene koji
sam u M a r x u izgubio etrdesetogodinjeg, najboljeg, nerazdvojnog
prijatelja, kome dugujem vie nego to se recima dade iskazati. K a k o
s a m izvrio prvi deo ove dunosti, obavezan sam da o tome ovde
poloim raun itaocu.
M a r x je isprva nameravao da veliki deo teksta prvog toma pre
radi, da neke teoretske stavove otrije formulie, da doda nove, a da
istorijski i statistiki materijal protegne do u .najnovije vreme. T o g a se
m o r a o odrei zbog bolesti i zbog elje da dovri redakciju drugog toma.
T r e b a l o je jzmeniti samo najnunije i umetnuti dodatke koje je ve
sadralo francusko izdanje koje je u meuvremenu bilo objavljeno.
(Le Capital. P a r K a r l M a r x . Paris, L a c h t r e 1 8 7 3 I ! . )
15
Uz tree izdanje
29
16
ekonomske teorije. A t o je bilo v e o m a potrebno u nauci iji se istoriari dosad odlikuju s a m o tendencioznim, gotovo treberskim nezna
njem. italac e , p r e m a t o m e , lako shvatiti zbog ega M a r x , u skladu
s p o g o v o r o m d r u g o m izdanju, sasvim izuzetno dolazi u poloaj da
navodi n e m a k e ekonomiste.
D r u g i t o m izii e , n a d a m se, u toku 1 8 8 4 . godine.
London, 7. novembra 1883.
FRIEDRICH
ENGELS
33
34
Predgovori i pogovori
5. novembra 1886.
FRIEDRICH
ENGELS
Uz etvrto izdanje
etvrto izdanje zahtevalo je od m e n e da to je m o g u e definitivnije utvrdim tekst, a isto tako i napomene. E v o ukratko kako sam ovaj
zadatak ispunio:
Uporedivi jo jednom francusko izdanje sa M a r x o v i m rukopisnim
belekama, preneo sam iz francuskog izdanja u nemaki tekst jo n e
koliko dodataka. Oni se nalaze na str. 8 0 (tree izdanje str. 8 8 ) , str.
4 5 8 - 4 6 0 (tree str. 5 0 9 - 5 1 0 ) , str. 5 4 7 - 5 5 1 (tree str. 6 0 0 ) , str.
591 - 593 (tree str. 6 4 4 ) i str. 5 9 6 (tree str. 6 4 8 ) u primedbi 7 9 . *
Isto tako, po ugledu na francusko i englesko izdanje, preneo sam u
tekst opirnu napomenu o rudarskim radnicima (tree izdanje str.
5 0 9 - 5 1 5 , etvrto izdanje str. 4 6 1 - 4 6 7 ) . * D r u g e male izmene isto
su tehnike prirode.
Dodao sam zatim jo nekoliko primedaba radi objanjenja, n a r o
ito tamo gde mi se inilo da t o zahtevaju izmenjene istorijske okol
nosti. Sve su t e dopunske primedbe stavljene u uglaste zagrade i ozna
ene mojim inicijalima ili sa D . H . *
Potpuna revizija mnogobrojnih citata bila je postala potrebna
zbog engleskog izdanja, koje je u meuvremenu izalo. Z a to izdanje
dala je M a r x o v a najmlaa ki Eleanor sebi t r u d a da sva navedena mesta
uporedi s originalom, tako da t a m o citati iz engleskih izvora, koji su
najbrojniji, nisu bili prevoeni s nemakog prevoda, nego je upotrebljen originalni engleski tekst. Zbog toga sam morao za etvrto izdanje
da uzmem u obzir taj tekst. Pri t o m e su se nale poneke male netanosti.
Zatim netano navedeni, brojevi strana, delom usled omaki pri prepi
sivanju iz Marxovih belenica, delom usled tamparskih greaka n a
gomilanih u trima izdanjima. N e t a n o stavljene navodnice ili takice
kod prekida, kako je to neizbeno pri masovnom citiranju iz belenica
za izvode. Ovde-onde poneka re u prevodu ne sasvim sreno izabrana.
Neka mesta navedena iz Marxovih starih parikih belenica od 1 8 4 3 - 1 8 4 5 , kad M a r x jo nije znao engleski, nego je engleske ekonomiste
1
1 9
20
That is the state of the case as regards the wealth of this country. I must
say for one, I should look almost with apprehension and with pain upon this
intoxicating augmentation of wealth and power, if it were my belief that it was
confined to classes who are in easy circumstances. This takes no cognizance at all
of the condition of the labouring population. The augmentation I have des
cribed and which is founded, I think, upon accurate returns, is an augmenta
tion entirely confined to classes of property.* *
5
i* Vidi u ovom izdanju, str. 528, beleka 47. ' * Vidi u 27. tomu
ovog izdanja. * U ovom izdanju citat se nalazi na str. 576. * Hansards
zvanini izvetaji o radu engleskog Donjeg doma nazvani tako po prvom
njihovom izdavau (Luke Hansard, 1 7 5 2 - 1828). * Tako stoje stvari u po
gledu bogatstva ove zemlje. Ja moram za sebe da kaem da bih morao da gledam
zabrinuto i s bolom na ovo omamljujue poveanje bogatstva i moi kad bih
3
Uz etvrto izdanje
37
D a k l e , u t o m e je g r m u leao z e c ! i
I ovako se gloriozno o d r a
zila u p r o i z v o a k o - z a d r u g a r s k o j fantaziji K e m b r i d a a n o n i m n a k a m
panja g. B r e n t a n a u listu C o n c o r d i a ! T a k o je, dakle, stajao i upravljao
svoj m a ! ' u m a j s t o r s k o m n a p a d u ovaj sveti o r e S a v e z a n e m a k i h
fabrikanata, dok je pakleni z m a j M a r x p o d n j e g o v i m n o g a m a brzo p a o
u samrtni ropac!
P a ipak je sve o v o ariostovsko opisivanje b o j a sluilo s a m o t o m e
d a se pokriju s m i c a l i c e naeg svetog o r d a . T u vie n e m a g o v o r a o
lai, o falsifikatu, n e g o o lukavo i z o l o v a n o m navoenju (craftily
isolated q u o t a t i o n ) . C e l o je pitanje bilo odloeno, a sveti o r e i njegov
seiz iz K e m b r i d a znali s u v r l o d o b r o zato.
P o t o j e T i m e s o d b i o d a p r i m i dopis, odgovorila je E l e a n o r
M a r x u m e s e n i k u T o - D a y , f e b r u a r a 1 8 8 4 , svodei r a s p r u n a jedinu
t a k u koja je bila p o s r e d i : d a li je M a r x o n u r e e n i c u izmislio ili n e ?
N a t o je g. S e d l e y T a y l o r o d g o v o r i o :
2 3
Uz etvrto izdanje
39
A na to on priznaje da izvetaj lista ,Times' zaista sadri protivrenost u recima; ali, ali, ako se veza s ostalim tekstom pravilno, t j . u
liberalno-gledstonovskom smislu objasni, onda se vidi ta je g. G l a d
stone h t e o da kae. (To-Day, m a r t 1884). Najkominije pri t o m e
jeste to da na ovei iz Kembrida sad nastoji da govor n e citira po
Hansardu, kako je t o po anonimnom Brentanu obiaj, ve po izve
taju lista Times, koji isti Brentano oznauje kao nuno
petljanski. P a , naravno, kad u Hansardu te fatalne reenice uopte
nema!
Bilo je Eleanori M a r x lako da razbije u prah ovu argumentaciju
u istom broju asopisa To-Day. Ili je g. T a y l o r itao kontroverzu od
1872. Onda je sad slagao, i t o n e samo dolagao, nego i prelagao.
Ili je nije itao. Onda je bio obavezan da dri jezik za zube. U svakom
sluaju, bilo je jasno da on nije imao hrabrosti da m a za asak podri
optubu svoga prijatelja Brentana da je M a r x lano dodao. Naprotiv,
ispada sada da M a r x nije dolagao, nego je utajio jednu vanu reenicu.
Ali je ista ta reenica citirana na 5. strani Inauguralne adrese, nekoliko
redaka ispred tobonje izmiljene. A to se tie protivrenosti u
Gladstone-ovom govoru, zar nije bio M a r x taj koji u Kapitalu na str.
6 1 8 (tree izdanje, str. 6 7 2 * ) , primedba 1 0 5 , govori o stalnim, d r e eim protivrenostima u Gladstone-ovim budetskim govorima iz
1863. i 1864! Dabogme, samo to ih on la Sedley T a y l o r ne poku
ava da rei liberalskim hvalospevima. Odgovor E . M a r x se zavrava
ovim zakljukom: Naprotiv, M a r x nije ni izostavio neto to bi bilo
vredno navesti, niti ita izmislio. Ali je on uspostavio i izvukao iz za
borava jednu odreenu reenicu iz jednog Gladstone-ovog govora,
koja je nesumnjivo bila izreena, a koja je, ovako'ili onako, nala na
ina da se izgubi iz Hansarda.
1
FRIEDRICH
ENGELS
Knjiga prva
Prvi odeljak
Roba i novac
G L A V A
P R V A
Roba
Karl Marx, Zur Kritik der politischen Oekonomie, Berlin 1859, str. 3 . *
elja ima za pretpostavku potrebu: ona je apetit duha koji je njemu isto
toliko prirodan kao glad t e l u . . . Veina stvari ima svoju vrednost otuda to one
zadovoljavaju potrebe duha. (Nicolas Barbon, A Discourse concerning coining the
new money lighter. In answer to Mr. Locke's Considerations etc., London 1696,
str. 2, 3.)
Stvari imaju izvesnu unutranju vrlinu (vertue u Barbona specifian
izraz za upotrebnu vrednost), koja je svugde jednaka, kao to je vrlina magneta
da privlai gvoe. (Isto, str. 6.) Svojstvo -magneta da privlai elezo postalo je
korisno tek kad je pomou njega otkrivena magnetska polarnost.
2
24
tako y svile, isto tako z zlata itd. jesu razmenska vrednost jednog
kvartera penice, t o i x masti za obuu, y svile, z zlata itd., moraju biti
meu sobom razmenljive ili p o veliini jednake razmenske vrednosti.
Iz ovoga izlazi p r v o : vaee razmenske vrednosti jedne iste robe iz
raavaju neto jednako. A d r u g o : razmenska vrednost m o e uopte biti
samo nain izraavanja, pojavni oblik neke sadrine koja se od nje
dade razlikovati.
U z m i m o zatim dve robe, n p r . penicu i elezo. M a u kom se
odnosu vrila njihova razmena, on se uvek moe prikazati jednainom
u kojoj se data koliina penice izjednauje s nekom koliinom eleza;
npr. 1 kvarter p e n i c e = a centi eleza. ta h a m ova jednaina kazuje?
D a u dvema razlinim stvarima, u 1 kvarteru penice kao i u a centi
eleza, postoji neto zajedniko iste veliine. A t o znai da su obe
jednake neem treem to samo sobom nije ni jedno ni drugo. M o r a ,
dakle, biti m o g u n o da se i jedno i drugo, ukoliko su razmenske vred
nosti, svede ha t o tree.
Ilustrovaemo ovo jednim prostim primerom iz geometrije. D a
bi se odredile i uporedile povrine svih pravolinijskih likova, rastav
ljaju se ovi na trouglove. S a m trougao svodi se na izraz koji je sasvim
razlian od njegova vidljiva lika n a polovinu proizvoda njegove
osnove i visine. Isto se tako razmenske vrednosti roba imaju svesti
na neto zajedniko, o d ega one predstavljaju veu ili manju koliinu.
T o zajedniko n e m o e da b u d e neko geometrijsko, fiziko, h e mijsko ili neko drugo prirodno svojstvo roba. Uopte, njihove telesne
osobine dolaze u obzir samo ukoliko ih ine upotrebljivima, dakle
upotrebnim vrednostima. Ali, s druge strane, ba je apstrahovanje od
njihovih upotrebnih vrednosti ono to oigledno karakterie odnos
razmene roba. U okviru njega valja jedna upotrebna vrednost tano
koliko i svaka druga, samo ako je ima u pravoj srazmeri. Ili, kako
veli stari B a r b o n :
Ova vrsta robe dobra je koliko i ona ako joj je razmenska vrednost iste
veliine. Niti postoji razlika, niti ima mogunosti da se razlikuju stvari koje imaju
razmensku vrednost jednake veliine.
8
One sort of wares are as good as another, if the value be equal. There
is no difference or distinction in things of equal value... One hundred pounds
worth of lead or iron, is of as great a value as one hundred pounds worth of silver
and gold.* * (N. Barbon, isto, str. 53. i 57.)
1
luje kao takva drutvena prosena radna snaga, pa, dakle, i ukoliko joj
za proizvoenje izvesne robe treba samo proseno, potrebno, ili d r u
tveno potrebno radno vreme. Drutveno potrebno radno v r e m e jeste
ono radno vreme koje se iziskuje da bi se, uz postojee drutveno-normalne uslove proizvodnje i uz proseni drutveni stupanj umeriosti
i intenzivnosti rada, izradila koja bilo upotrebna vrednost. N a primer,
posle uvoenja parnog razboja u Engleskoj bilo je dovoljno moda
upola manje rada nego ranije da se data koliina pree pretvori u tka
ninu. Stvarno, engleskom r u n o m tkau trebalo je za ovo pretvaranje
i sad isto onoliko radnog vremena koliko i ranije, samo to je sada
proizvod njegovog individualnog radnog asa predstavljao tek polo
vinu drutvenog radnog asa i pao je zbog toga na polovinu svoje
ranije vrednosti.
P r e m a t o m e , veliinu vrednosti neke upotrebne vrednosti o d r e
uje samo koliina drutveno potrebnog rada ili radno vreme koje je
drutveno potrebno za njenu i z r a d u . Pojedina roba vai ovde uopte
kao proseni primerak svoje v r s t e . R o b e koje sadre podjednako
velike koliine rada, ili koje se m o g u izraditi za isto radno vreme,
imaju zbog toga i vrednost iste veliine. Vrednost jedne robe odnosi
se prema vrednosti svake druge robe kao radno vreme potrebno za
proizvodnju jedne p r e m a r a d n o m vremenu potrebnom za proizvodnju
druge. Kao vrednosti, sve su robe samo odreene m e r e zgruanog
radnog v r e m e n a .
Zbog toga bi veliina vrednosti neke robe bila postojana, stalno
jednaka, kad bi radno v r e m e potrebno za njeno proizvoenje ostalo
stalno jednako. Ali se ovo poslednje menja sa svakom p r a m e n o m u
proizvodnoj snazi rada. Proizvodnu snagu rada odreuju razne okol
nosti, izmeu ostalog proseni stupanj umenosti radnika, stupanj
razvitka nauke i njezine tehnoloke primenljivosti, drutvena k o m 9
10
11
1 1
1 1 B
karakter
rada
predstavljenog
robama
1 2
4 Marx - Engeli ( 2 0
26
1 3
Sve pojave u vasioni, bile izazvane ljudskom rukom ili optim prirodnim
zakonima, ne predstavljaju nikakvu novu tvorevinu, ve samo menjanje oblika ma
terije. Sastavljanje i rastavljanje jedini su elementi koje ljudski duh uvek nanovo
nalazi kad ralanjuje pojam reprodukcije; ovako je isto s reprodukcijom vrednosti
(upotrebne vrednosti, iako Veni ovde, polemiui protiv fiziokrata, zapravo ne zna
o kojoj vrsti vrednosti govori) i bogatstva, kad se zemlja, vazduh i voda u polju
pretvaraju u ito, ili kad se pod rukom ovekovom lepljivo luenje insekta pret
vara u svilu, ili se nekoliko komadia metala sastave u asovnik koji izbija sate.
(Pietro Verri, Meditazioni sulla Economia Politica, prvi put tampano 1771. u
Custodijevu izdanju italijanskih ekonomista, Parte Moderna, sv. X V , str. 21, 22.)
15
1 4
Uporedi: Hegel, Pkilosophie des Rechts, Berlin 1840, str. 250, 190.
italac mora imati u vidu da ovde nije re o najamnini ili vrednosti
koju radnik dobija, recimo, za jedan radni dan, ve o robnoj vrednosti u kojoj
se njegov radni dan opredmeuje. Na ovom stupnju naeg izlaganja, kategorija
najamnine uopte jo ne postoji.
1 5
1 6
3. Oblik vrednosti
ili razmenska
vrednost
(20 arina platna=1 kaput, ili 20 arina platna vrede koliko si kaput)
oblika
vrednosti
1 7
Onaj mali broj ekonomista koji su se, kao S. Bailey, bavili analizom
oblika vrednosti, nije mogao doi ni do kakvog rezultata, prvo, Sto brkaju oblik
vrednosti s vrednou, a drugo, Sto pod grubim uplivom praktinog buruja ve
od samog poetka imaju u vidu iskljuivo kvantitativnu odreenost. Raspola
ganje koliinama... sainjava vrednost. (Money and its Vicissitudes, London
1837, str. 11, pisac S. Bailey.)
karakter rada koji stvara vrednost, jer stvarno svodi raznorodne radove
koji se nalaze u raznorodnim robama na ono to im je zajedniko,
na ljudski rad u o p t e .
Meutim, nije dovoljno izraziti samo specifini karakter rada iz k o
jega se sastoji vrednost platna. Ljudska radna snaga u tekuem stanju,
tj. ljudski rad, stvara vrednost, ali on sam nije vrednost. R a d postaje
vrednost tek kad doe u vrsto stanje, kad dobije predmetan oblik.
D a bi se vrednost platna izrazila kao gruavina ljudskog rada m o r a se
ona izraziti kao predmetnost, kao neto to se materijalno razlikuje
od platna, a ujedno se nalazi i u platnu i u drugoj robi. Zadatak
je ve reen.
U odnosu vrednosti platna kaput vai kao neto s njime kvalita
tivno jednako, kao stvar iste prirode, jer je vrednost. Z b o g toga on ovde
vai kao stvar u kojoj se vrednost izraava, ili koja svojim opipljivim
prirodnim oblikom predstavlja vrednost. M e u t i m , istina je da je
kaput, telo kaputske robe, samo upotrebna vrednost. S a m kaput isto
tako malo izraava vrednost kao i koji m u drago komad platna. O v o
samo dokazuje da on u okviru odnosa vrednosti p r e m a platnu znai
vie nego van njega, kao to poneki ovek znai vie u mundiru n e g o
bez njega.
N a proizvodnju kaputa stvarno je utroena ljudska radna snaga u
obliku krojenja. U njemu je, dakle, nagomilan ljudski rad. S te strane
kaput je nosilac vrednosti, m a d a ovo njegovo svojstvo ne proviruje iz
njega ni kad je najotrcaniji. A u odnosu vrednosti platna on vai samo
s te strane, a stoga i kao otelovljena vrednost, kao telo vrednosti. U p r k o s
njegovoj zakopanoj pojavi, platno je u njemu ipak upoznalo lepu
srodnu duu vrednosti. Ali kaput ne moe predstavljati vrednost p r e m a
platnu, a da za platno vrednost u isto vreme ne uzme oblik kaputa.
T a k o se i individua A ne m o e prema individui B ponaati kao p r e m a
Velianstvu, a da za A Velianstvo ne uzme u isto v r e m e i telesno
oblije B-a, pa stoga menja i c r t e lica, kosu i jo tota drugo, ve
prema t o m e kakav je kad zemaljski otac.
P r e m a tome, u odnosu vrednosti u kome je kaput ekvivalent za
platno, kaputski oblik vai kao oblik vrednosti. Stoga se vrednost robe
platna izraava telom robe kaputa, vrednost jedne robe upotrebnom
17a
1 7 a
b) K v a n t i t a t i v n a o d r e e n o s t
relativnog oblika vrednosti
Svaka roba iju vrednost treba izraziti jeste upotrebni predmet
date koliine, 15 buela ita, 100 funti kafe itd. Ova data koliina robe
sadri odreenu koliinu ljudskog rada. T o znai da oblik vrednosti
m o r a da bude izraz n e samo vrednosti uopte, ve i kvantitativno
odreene vrednosti ili veliine vrednosti. Zbog toga se u odnosu vred
nosti robe A p r e m a robi B, platna p r e m a kaputu, robna vrsta kaput
ne izjednauje s platnom samo kvalitativno, kao telo vrednosti uopte,
1 8
1 9
3. Ekvivalentski
oblik
l 0
I 0
1. glava Roba
61
da je telo, teka je, ima, dakle, teinu, ali se ni na jednoj glavi eera
teina njena ne da ni videti ni opipati. Radi toga uzimamo raznolike
komade gvozda kojima je teina prethodno utvrena. Posmatran
za se, nije ni telesni oblik eleza oblik u kome se ispoljava teina, kao
god to to nije ni telesni oblik glave eera. P a ipak, da bismo glavu
eera izrazili kao teinu, dovodimo je u odnos teine prema elezu.
U t o m e odnosu elezo vai kao telo koje predstavlja iskljuivo teinu.
Zbog toga koliine eleza slue kao mera za teinu eera, te p r e m a
glavi eera predstavljaju samo lik teine, pojavni oblik teine. Ovu
ulogu igra elezo samo u okviru toga odnosa u koji s njime stupa
eer ili m a koje drugo telo iju teinu hoemo da naemo. D a obadve
stvari nisu teke, ne bi mogle stupiti u taj odnos, i ova stvar ne bi
mogla posluiti kao izraz teine one druge. Bacimo li ih obe na vagu,
onda zbilja vidimo da su kao teina jedno isto, pa da su zbog toga,
u odreenoj srazmeri, i iste teine. K a o to telo eleza kao m e r a
za teinu zastupa p r e m a glavi eera samo teinu, tako i u naem izrazu
vrednosti telo kaputa zastupa p r e m a platnu samo vrednost.
Ali ovde analogija i prestaje. U izrazu teine glave eera, elezo
zastupa prirodnu osobinu zajedniku i jednom i drugom telu, njiho
vu teinu, dok u izrazu vrednosti platna kaput zastupa neprirodno
svojstvo obeju stvari: njihovu v r e d n o s t / n e t o isto drutveno.
P o t o relativni oblik vrednosti neke robe, npr. platna, izraava
njeno vredenje kao neto skroz razlino od njena tela i njenih osobina,
npr. kao neto jednako s kaputom, sam taj izraz nagovetava da se u
njima skriva neki drutveni odnos. Obrnuto je kod ekvivalentskog
oblika. On se ba i sastoji u t o m e to neko robno telo, kao kaput, t a
stvar onakva kakvu je vidi, izraava vrednost, dakle to od prirode
ima oblik vrednosti. Istina, ovo vai samo u okviru odnosa vrednosti
u kome se roba platno nalazi p r e m a robi kaputu kao p r e m a ekvivalentu.
Meutim, kako svojstva neke stvari ne potiu iz njenog odnosa p r e m a
drugim stvarima, ve se ona, naprotiv, u takvom odnosu samo ispoljavaju, t o izgleda kao da i kaput svoj ekvivalentski oblik, svoje svojstvo n e
posredne razmenljivosti ima o d prirode, kao god to od prirode ima
svojstvo da je teak i da utopljava. Otuda ono zagonetno na ekvivalentskom obliku to pogaa buroaski grubi pogled politikog ekonomiste
tek kad taj oblik izie preda nj gotov kao novac. T a d a on gleda da se
spase objanjavanja mistinog karaktera zlata i srebra podmeui n a
njihova mesta manje bletave r o b e i verglajui s vazda novim zado
voljstvom katalog itavog onog robnog plebsa koji je u svoje v r e m e
igrao ulogu robnog ekvivalenta. O n i ne sluti da ve i najprostiji izraz
vrednosti, kao 2 0 arina platna = 1 kaput, omoguuje reenje zagonetke
ekvivalentskog oblika.
21
2 1
30
2 2
* carinski potkontrolor
r o b e E, i l i = i t d .
(20 arina platna=l kaput, ili = 10 funti aja, ili=40 funti kafe, ili=l kvarter
penice, ili = 2 unce zlata, i l i = / 2 tone eleza, ili = itd.)
1
2 2 a
prema tome koja se roba s njom uporeuje; i tako postoje hiljade razliitih vred
nosti, isto koliko i rob, i sve su podjednako stvarne i podjednako nominalne. (A
Critical Dissertation on the Nature, Measures and Causes of Value: chiefly in refe
rence to the writings of Mr. Ricardo and his followers. By the Author of Essays
on the Formation etc. of Opinions*, London 1825, str. 39.) S. Bailey, autor ovog
anonimnog spisa, koji je svojedobno podigao veliku galamu u Engleskoj, uobraava da je ovim ukazivanjem na arene relativne izraze iste robne vrednosti uni
tio svaku odredbu pojma vrednosti. Uostalom, da je on, uprkos svojoj ograni
enosti, napipao ranjava mesta Ricardove teorije, dokazuje razdraenost s kojom
ga je napala Ricardova kola, npr. u Westminster Review.
kaput
==
funti aja
=
funti kafe
=
kvarter penice =
unce zlata
=
tone eleza
=
robe A
=
itd. robe
=
2 0 arina platna
tih stvari, pa zbog toga mora i njihov oblik vrednosti da bude oblik
od drutvene vanosti.
Sada se u obliku jednako platnu sve robe pokazuju ne samo kao
kvalitativno jednake, kao vrednosti uopte, ve i kao kvantitativno
uporedive veliine vrednosti. Zato to one svoje veliine vrednosti
ogledaju u jednom isfom materijalu, u platnu, ogledaju se ove veliine
vrednosti uzajamno. N a primer, 10 funti a j a = 2 0 arina platna, i 4 0
funti k a f e = 2 0 arina platna. P r e m a t o m e je i 10 funti a j a = 4 0 funti
kafe. Ili, u 1 funti kafe nalazi se samo etvrtina one supstancije vred
nosti, rada koji se nalazi u 1 funti aja.
Opti relativni oblik vrednosti robnog sveta utiskuje ekvivalentu-robi, platnu, iskljuenoj iz toga oblika, karakter opteg ekvivalenta.
Njegov vlastiti prirodni oblik zajedniki je lik vrednosti tog sveta i
stoga je platno neposredno razmenljivo za sve druge robe. Njegov
telesni oblik vai kao vidljivo ovaploenje, opte drutveno uahurenje
svega ljudskog rada. Tkanje, privatan rad koji proizvodi platno, nalazi
se ujedno i u optem drutvenom obliku, u obliku jednakosti sa svima
drugim radovima. Bezbrojne jednaine iz kojih se sastoji opti oblik
vrednosti redom izjednauju rad ostvaren u platnu sa svakim radom
koji se nalazi u drugoj robi, te time ine tkanje optim oblikom u kome
se ispoljava ljudski rad uopte. N a ovaj nain, rad koji je opredmeen
u robnoj vrednosti nije predstavljen samo negativno, kao rad od koga
su apstrahovani svi konkretni oblici i korisna svojstva stvarnih radova,
ve se ba njegova vlastita pozitivna priroda izriito otkriva. On
je svoenje svih stvarnih radova na njihov zajedniki karakter
ljudskog rada, na utroak ljudske radne snage.
Opti oblik vrednosti, koji proizvode rada prikazuje kao proste
gruavine ljudskog rada uopte, pokazuje samim svojim ustrojstvom
da je drutveni izraz robnog sveta. T a k o nam on otkriva da u okviru
ovog sveta opteljudski karakter rada sainjava njegov specifini dru
tveni karakter.
2. Odnos izmeu razvitka relativnog oblika vrednosti
i razvitka ekvivalentskog oblika
Stupnju razvitka relativnog oblika vrednosti odgovara stupanj
razvitka ekvivalentskog oblika. Ali, ovo treba dobro imati u vidu
razvitak ekvivalentskog oblika samo je izraz i rezultat razvitka rela
tivnog oblika vrednosti.
Prosti ili pojedinani relativni oblik vrednosti neke robe ini
neku drugu robu pojedinanim ekvivalentom. Razvijeni oblik rela
tivne vrednosti, t o izraavanje vrednosti jedne robe u svima drugim
robama, daje ovima oblik raznovrsnih posebnih ekvivalenata. N a p o sletku jedna naroita vrsta robe dobija oblik opteg ekvivalenta
zbog toga to su je sve druge robe uinile materijalom svog jedin
stvenog, opteg oblika vrednosti.
8 4
1311
wo Begriffe fehlen,
da stellt zur rechten Zeit ein Wort sich ein. *' )
3
32
D ) Novani oblik
20
1
10
40
1
l2
x
arina platna
kaput
funti aja
funti kafe
kvarter penice
tone eleza
robe A
2 unce zlata.
4. Fetiki
karakter
robe i njegova
tajna
drvene glave puta udne muice, mnogo udnije nego kad bi bez
guranja poeo i g r a t i .
Znai, dakle, da mistini karakter robe ne potie iz njene upo
trebne vrednosti. On isto tako ne potie ni iz sadrine odredaba vred
nosti. J e r , prvo, m a koliko razliiti bili korisni radovi ili proizvodne
delatnosti, fizioloka je istina da su oni funkcije ovekova organizma
i da je svaka takva funkcija, m a kakvi joj bili sadrina i oblik, u sutini
troenje oveijeg mozga, nerva, miia, ulnog organa itd. A drugo,
ono to slui kao osnova odreivanju veliine vrednosti, vremensko
trajanje tog troenja ili kvantitet rada, taj se kvantitet rada ak oi
gledno dade razlikovati od njegovog kvaliteta. U svim drutvenim
stanjima, iako ne podjednako na razliitim stupnjevima razvitka,
moralo je ljude interesovati koliko radnog vremena staje proizvodnja
ivotnih s r e d s t a v a . Naposletku, im ljudi m a na koji nain rade
jedni za druge, dobija njihov r a d drutven oblik.
25
26
2 5
* u svakom pogledu
2 8
3 0
35
meusvetovima
32
3 1
3 2
neto skroz nevano ili kao neto to stoji izvan same robe. Razlog ovome nije
s a m o to analiza veliine vrednosti zauzima svu njihovu panju. On lei dublje.
Oblik vrednosti proizvoda rada najapstraktniji je, ali i najoptiji oblik buroaskog naina proizvodnje, koji nain proizvodnje time dobija obeleje naroite
vrste drutvene proizvodnje, a time ujedno i svoje istorijsko obeleje. Pa stoga,
kad se u njemu pogreno vidi veiti prirodni oblik drutvene proizvodnje, onda
se nuno previda i ono to je specifino na obliku vrednosti, dakle na robnom
obliku, a u daljem razvitku na novanom obliku, kapitalskom obliku itd. Zbog
ovoga se u ekonomista koji se potpuno slau u merenju veliine vrednosti rad
nim vremenom nalaze najarenije i najprotivrenije predstave o novcu, t j . o
gotovom liku opteg ekvivalenta. T o izbija do oiglednosti npr. kad se govori
o bankarstvu, gde uobiajene opte definicije novca vie nisu dovoljne. Stoga se,
kao suprotnost t o m e , pojavio restaurisani merkantilni sistem (Ganilh i dr.) koji
u vrednosti vidi samo drutveni oblik, tavie samo njegovu prividnost bez su
tine. N a p o m e n u u jednom zasvagda da pod klasinom politikom ekonomijom
razumem svu ekonomiju od W . Pettyja naovamo, koja ispituje unutranju pove
zanost odnosa buroaske proizvodnje, nasuprot vulgarnoj ekonomiji, koja se po
tuca samo po oblasti prividne povezanosti i koja samo iznova preiva materijal
to ga je nauna ekonomija ve odavno pruila, radi prijemljivog popularisanja
tako rei najgrubljih fenomena i za domau potrebu buroazije, dok se inae
ograniava na to da otrcane i sujetne predstave agenata buroaske proizvodnje o
svome vlastitom najboljem svetu sistematizuje, ispedantira i proglasi kao vene
istine.
3 3
vodnje koji poiva na robovskom radu poiva na sistemu pljake? Onda staje
na opasno tlo. Ako je takav din misli kao to je bio Aristotel greio veliajui r o
bovski rad, zato bi bio na pravom putu patuljak-ekonomista Bastiat veliajui
najamni rad?Koristim ovu priliku da s malo rei odbijem zamerku koju mi je
prilikom objavljivanja mog spisa Zur Kritik er politiscken
Oekonomie, 1859,
uinio jedan nemako-ameriki list. T a m o je reeno da je moje gledite da od
reen nain proizvodnje i odnosi proizvodnje kakvi m u uvek odgovaraju, ukratko
da ekonomska struktura drutva ini realnu osnovicu na kojoj se die pravna i
politika nadgradnja, i kojoj odgovaraju odreeni oblici drutvene svesti, da na
in proizvodnje materijalnog ivota uslovljava proces socijalnog, politikog i du
hovnog ivota uopte, da je sve ovo, dodue, pravilno za dananji svet u kome
vladaju materijalni interesi, ali ne i za srednji vek, u kojem je vladao katolicizam,
niti za Atinu i Rim, gde je vladala politika. P r e svega se moramo zauditi da
neko izvoljeva pretpostaviti da su ove svemu svetu poznate fraze o srednjem veku
i antikom svetu makar kome ostale nepoznate. Toliko je jasno da srednji vek
nije mogao iveti od katolicizma kao ni antiki svet od politike. Ba obrnuto,
nain na koji se tamo privreivalo objanjava zato su u jednom sluaju politika,
a u drugom katolicizam igrali glavnu ulogu. Uostalom, dovoljno je samo malo
poznavati npr. istpriju rimske republike pa znati da istorija zemljinog poseda
ini njenu zakulisnu istoriju. A s druge strane, ve je don Kihot ispatao zbog
svoje zablude da se potukako vitetvo slae sa svim ekonomskim oblicima
drutva.
kao stvarima ona ne pripada. Ono to nama pripada kao stvarima jeste
naa vrednost. T o dokazuje na vlastiti saobraaj kao robnih stvari.
Mi se nalazimo u meusobnom odnosu samo kao razmenske vrednosti.
ujmo sad kako ekonomist govori iz due robe:
Vrednost (razmenska vrednost) svojstvo je stvari, bogatstvo (upotrebna
vrednost) svojstvo je oveka. Vrednost u ovom smislu nuno obuhvata razmenu,
bogatstvo n e . Bogatstvo (upotrebna vrednost) atribut je ljudi, vrednost atri
but roba. ovek je bogat, zajednica je bogata; zrno bisera ili dijamant su drag o c e n i . . . Zrno bisera ili dijamant imaju vrednost kao biser i dijamant.
84
35
Lepo izgledati kao ovek, dar je okolnosti, ali umeti itati i pisati, dolazi
od prirode.
38
3 4
G L A V A
DRUGA
Proces razmene
38
3 7
8 8
specifinih
uzajamno
39
3 9
i* egalitarac, borac za jednakost * Maritornaruna krmarica iz Cervantesovog romana Don Kihot * venoj milosti * venoj veri * venoj
volji bojoj
s
lili unum consilium habent et virtutem et potestatem suam bestiae traunt. Et ne quis possit emere aut vender, nisi qui habet characterem aut nomen
bestiae, aut numerum nominis ejus. * (Apokalipsa^ *))
1
4 0
43
4 2
Karl Marx, Zar Kritik etc., str. 135. Metali s u . . . od prirode novac.
(Galiani, Deila Moneta, u Custodijevoj zbirci, Parte Moderna, sv. III, str. 137.)
Blie o ovome u mom gore navedenom spisu, odeljak Plemeniti metali.
4 3
45
49
47
4 4
Novac je opta roba. (Verri, Meditazioni sulla Economia Politico, str. 16.)
Samo srebro i zlato, koje moemo oznaiti optim imenom ,plemenitih
metala', j e s u . . . r o b e . . . ija se vrednost penje i pada. Plemenitome metalu moe
se pripisati vea vrednost kad se manja njegova teina razmenjuje za veu koli
inu zemljoradnikih ih" industrijskih proizvoda u nekoj zemlji itd. ([S. Clement,]
A Discourse of the General Notions of Money, Trade and Exchange, as they
stand in relations to each other. By a Merchant, London 1695, str. 7 . ) Mada se
zlato i srebro, iskovani u novac ili ne, upotrebljavaju kao merilo za sve ostale
stvari, upravo su isto toliko robe koliko -i vino, ulje, duvan, odelo ili oha.
([J. Child,] A Discourse concerning Trade, and that in particular of the East
Indies etc., London 1 6 8 9 , str. 2.) Neumesno je jedino u novcu gledati imetak
i bogatstvo Kraljevine [Engleske], niti se zlatu i srebru sme odrei karakter roba.
( { T h . Papillon,] The East-India
Trade a most Profitable
Trade, London
1677, str. 4 . )
4 5
4 4
4 7
4 8
4 9
G L A V A
T R E A
1 . Mera vrenosti
U ovome spisu svugde u, uproenja radi, uzimati zlato kao
novanu robu.
Prva funkcija zlata sastoji se u tome da robnom svetu prui ma
terijal za izraavanje njegovih vrenosti, tj. da robne vrenosti pred
stavlja kao jednoimene veliine, kvalitativno jednake, a kvantitativno
uporedive. Time ono funkcionie kao opta mera vrenosti, i tek
ovom funkcijom postaje zlato, ta specifina ekvivalentska roba, novcem.
Ne postaju robe samerljive preko novca. Naprotiv. Zato to su
sve robe kao vrenosti opredmeen ljudski rad, usled ega su same
po sebi samerljive ,mogu one i zajedniki meriti svoje vrenosti istom
specifinom robom i time ovu pretvoriti u zajedniku meru svojih
vrenosti, ili u novac. Novac kao mera vrenosti nuan je oblik u kome
se ispoljava ona mera vrenosti koja se nalazi u'samoj robi radno
vreme.
Izraz vrenosti neke robe u zlatux robe A~y novane robe
njen je novani oblik ili cena. Sada je dovoljna i kakva izdvojena jednaina, kao 1 tona eleza=2 unce zlata, da se vrednost eleza izrazi
50
5 0
Pitati zbog ega novac neposredno ne predstavlja samo radno vreme, tako
da, npr., neka papirna novanica predstavlja x asova rada, znai prosto pitati
zato se na osnovici robne proizvodnje proizvodi rada moraju predstavljati kao
robe; jer predstavljanje robe ukljuuje njeno podvajanje u robu i novanu robu.
Ili, zato se privatni rad ne moe tretirati kao neposredno drutven rad, kao nje
gova suprotnost. Plitki utopizam radnog novca na osnovici robne proizvodnje
opirno sam objasnio na drugom mestu^ (Karl M a r a , Zur Kritik etc, str. 61
i dalje.) Pomenuu ovde jo to da je, npr., Owenov radni novac isto toliko
malo novac koliko i, recimo, pozorini tantuz. Ovvenova pretpostavka jeste nepo
sredno podrutvljen rad, dakle oblik proizvodnje dijametralno suprotan robnoj
proizvodnji. Svedodba o radu utvruje samo individualni udeo proizvoaev u
optem radu, kao i njegovo individualno pravo na onaj deo opteg proizvoda koji
5 1
52
42
5 2
Vidi: Karl Marx, Zur Kritik etc., Theorien von der Masseinheit
Geldes, str. 53. i dalje.
des
5 3
Od 2. do 4. izdanja: 14 7 0 4 0 0 0 .
65
vri istu slubu kao utvreno merilo cena, m a kako se menjala njegova
vrednost.
P r a m e n a u njegovoj vrenosti ne spreava zlato ni u funkciji
mere vrenosti. P r o m e n a pogaa jednovremeno sve r o b e caeteris
paribus: ona, dakle, nee dirati u njihove uzajamne relativne vrenosti,
iako se sada sve one izraavaju zlatnim cenama veim ili manjim nego
ranije.
K a o god kod predstavljanja vrenosti jedne r o b e upotrebnom
vrednou neke druge, tako se i kod procenjivanja roba u zlatu ini
samo t a pretpostavka da u datom vremenu proizvoenje izvesne ko
liine zlata staje odreenu koliinu rada. Uopte, u pogledu kretanja
robnih cena vae ranije izloeni zakoni prostog relativnog izraza
vrenosti.
Opte dizanje cena roba moe da nastupi, ako se n e menja v r e d
nost novca, samo ako se podignu vrenosti r o b a ; ako vrenosti roba
ostanu iste, samo onda ako vrednost novca padne. I obrnuto. Opti
pad cena moe da nastupi ako vrednost novca ostane ista, samo ako
padne vrednost r o b a ; ako vrednost roba ostane ista, samo ako poraste
vrednost novca. Iz ovoga se nikako ne srne izvesti da dizanje vrenosti
novca povlai za sobom srazmerno padanje robnih cena, a padanje
vrenosti novca njihovo srazmerno dizanje. Ovo vai samo z a robe
ija se vrednost nije promenila. T a k v e robe, npr., ija vrednost raste
ravnomerno i jednovremeno s vrednou novca, zadravaju uvek
iste cene. B u d e li se njihova vrednost dizala sporije ili b r e nego
vrednost novca, onda e razlika izmeu kretanja njihove vrenosti i
vrenosti novca odreivati padanje ili dizanje njihovih cena.
Vratimo se sad razmatranju oblika cene.
Novana imena metalnih teina postepeno se odvajaju od prvo
bitnih njihovih teinskih imena iz razliitih razloga, medu kojima
su od odlunog istorijskog znaaja: 1) Uvoenje stranog novca kod
manje razvijenih naroda, kao to su, n p r . , u starom R i m u srebrni i
zlatni novci opticali prvo kao inozemna roba. I m e n a tog stranog novca
razlikuju se od domaih imena za teine. 2 ) S razvijanjem bogatstva
plemenitiji metal istiskuje manje plemenite metale iz funkcije novca,
srebro bakar, zlato srebro, m a koliko da ovaj red protivrei svakoj
pesnikoj hronologiji. ! ! F u n t a je, npr., bila novano ime za istinsku
funtu srebra. N o im zlato potisne srebro kao meru vrenosti, isto se
ime prideva moda jednoj petnaestim funte zlata, p r e m a t o m e kakva
je srazmera izmeu vrenosti zlata i srebra. Sada se funta kao n o v
ano ime i funta kao obino ime za teinu zlata, razdvajaju. 3 ) K r o z
56
43
57
5 8
44
5 9
60
61
5 8
6 0
6 1
* Od 2. do 4. izdanja: novac.
63
4 3
4 4
2. Prometno
sredstvo
a) Metamorfoza roba
Videli smo da proces robne razmene obuhvata odnose koji su
protivreni i uzajamno se iskljuuju. Razvitak r o b e n e ukida t e p r o tivrenosti, ali stvara oblik u kome se m o g u kretati. Ovo uopte i jeste
metod za reavanje stvarnih protivrenosti. N a primer, protivrenost
je da neko telo stalno pada n a drugo i da se isto tako stalno od njega
udaljava. Elipsa je jedan od 6blika kretanja u kome se ova protivrenost
i postavlja i reava.
Proces razmene roba, ukoliko vri njihovo prenoenje iz ruku
u kojima su one neupotrebne vrednosti u ruke u kojima su upotrebne
vrednosti, jeste drutvena razmena materije. Proizvod jednog korisnog
naina rada zamenjuje proizvod drugoga. Stigne li jednom do mesta
gde slui kao upotrebna vrednost, roba ispada iz oblasti razmene i ula
zi u oblast potronje. N a s ovde zanima samo prva oblast. T o e rei
da itav proces imamo da posmatramo s formalne strane, dakle samo
menjanje oblika ili metamorfozu roba ijim se posredstvom vri
drutvena razmena materije.
Skroz pogreno shvatanje ovog menjanja oblika, da i ne u z m e m o
u obzir nejasnost o samom pojmu vrednosti, ima se pripisati okolnosti
to se svaka promena oblika neke robe zbiva razmenom dveju roba,
jedne proste i jedne novane robe. K o se pridrava samo ovog m a t e
rijalnog momenta, razmene robe za zlato, taj previa ba ono to treba
da vidi, naime ta se zbiva sa oblikom. O n previa da zlato nije novac
kad je samo roba, i da se ostale r o b e preko svojih cena odnose p r e m a
zlatu kao prema svom vlastitom novanom liku.
U proces razmene ulaze robe prvo nepozlaene, neueerene,
kakve su se iz jajeta izlegle. On raa podvajanje robe u robu i novac,
spoljanju suprotnost u kojoj oni predstavljaju svoju imanentnu s u l
6 8
48
49
67
68
6 6
6 7
6 8
51
70
vlasniku robe, kao prema prodavcu, stoji drugi kao kupac, a kao p r e m a
kupcu stoji drugi kao prodava. K a o to ista roba uzastopno prolazi
kroz oba obratna preobraaja, t e od robe postaje novcem, a od novca
robom, tako i isti vlasnik robe menja uloge prodavca i kupca. Ovo,
dakle, nisu neki stalni karakteri, v e takvi koji u okviru robnog prometa
stalno menjaju linost.
U svom najprostijem obliku ima celokupna metamorfoza neke
robe za pretpostavku etiri krajnosti i tri personae d r a m a t i s * . P r v o
se prema robi pojavljuje novac kao lik njene vrednosti koji je s one
strane, u tuem depu, opipljiva, realna stvar. T a k o se p r e m a vlas
niku robe pojavljuje neki vlasnik novca. A im se roba sad pretvori u
novac, postaje novac njenim iezavajuim ekvivalentskim oblikom,
ija upotrebna vrednost ili sadrina postoji s ove strane, u drugim
robnim telima. K a o zavrna taka prvog preobraaja robe, novac je
ujedno i poetna taka drugog. T a k o prodava iz prvog ina postaje
kupac u drugom, gde se p r e m a njemu pojavljuje trei vlasnik robe
kao p r o d a v a .
D v e suprotne faze kretanja metamorfoze robe sainjavaju: robni
oblik, skidanje robnog oblika, vraanje u robni oblik. Istina, sama
roba ima ovde suprotna odreenja. N a polaznoj taki, ona je neupotrebna, na zavrnoj upotrebna vrednost za svog vlasnika. T a k o se i
novac prvo pokazuje kao vrst kristal vrednosti u koji se roba pretvara,
da se posle rastvori kao puki njen ekviva^entski oblik.
D v e metamorfoze koje ine kruni tok jedne robe ine ujedno
i obratne delimine metamorfoze dveju drugih roba. Ista roba (platno)
otvara niz vlastitih metamorfoza, a zakljuuje celokupnu m e t a m o r
fozu neke druge robe (penice). Z a v r e m e svog prvog preobraaja,
prodaje, ona t e dve uloge igra lino. Naprotiv, kao zlatna larva, u kojoj
ona ide putem svega smrtnoga, ona ujedno zavrava prvu m e t a m o r
fozu neke tree robe. Znai da se kruni tok kojim se kree niz m e t a
morfoza svake robe nerazmrsivo preplie s krunim tokovima drugih
roba. Celokupni proces predstavlja se kao robni promet.
Robni promet ne razlikuje se od neposredne razmene proizvoda
samo formalno nego i bitno. B a c i m o samo jedan pogled n a proces.
T k a je bezuslovno razmenio platno za Bibliju, svoju robu za tuu.
Ali je ova pojava istinita samo za njega. Prodava Biblije koji vie
voli zagrejati stomak nije ni pomiljao da Bibliju razmeni za platno,
kao to ni tka ne zna da se za njegovo platno razmenila penica itd.
Roba vlasnika B zamenjuje robu vlasnika A, ah A i B n e razmenjuju
svoje robe meu sobom. Doista se m o e dogoditi da A i B kupe jedan
od drugog, ali opti uslovi robnog prometa n e uslovljavaju nuno
1
71
7 1
Ima, dakle, etiri krajnje take i tri ugovaraa od kojih se jedan dvaput
pojavljuje. (Le Trone, De l'Intirtt Social, str. 908.)
i * dramska lica
7 2
73
b ) Opticaj novca
Menjanje oblika u kojem se vri r a z m e n a materije proizvoda rada,
RNR,
zahteva da ista vrednost ini kao r o b a polaznu taku p r o
cesa i da se na istu t a k u vrati k a o roba. Z b o g toga je ovo kretanje
roba kruni tok. S druge strane, isti oblik iskljuuje kruni tok novca.
Njegov je rezultat stalno udaljavanje n o v c a o d svoje polazne take,
ne vraanje na nju. Dokle god p r o d a v a zadrava preobraeni lik
svoje robe, novac, roba se nalazi u stadijumu p r v e metamorfoze, o d
nosno prevalila je tek prvu polovinu svog p r o m e t a . B u d e li p r o c e s ,
7 3
Uporedi moje primedbe o Jamesu Millu u: Zur Kritik etc., str. 74 - 76.
Za metod ekonomistike apologetike karakteristina su ovde dva momenta. Prvo,
identifikovanje robnog prometa s neposrednom razmenom proizvoda prosto apstrahovanjem njihovih razlika. Drugo, pokuaj da se poreknu protivrenosti kapi
talistikog procesa proizvodnje svoenjem njegovih agenata proizvodnje na proste
odnoaje koji potiu iz robnog prometa. Meutim, robna proizvodnja i robni
promet jesu pojave koje pripadaju najrazlinijim nainima proizvodnje, mada u
razlinim obimima i domaajima. Znai da se o differentia specifica * tih naina
proizvodnje jo nita ne zna, pa stoga da se ni sud o njima ne moe donositi
ako se poznaju samo apstraktne kategorije robnog prometa koje su im zajednike.
Ni u jednoj drugoj nauci sem u politikoj ekonomiji ne prave se ljudi tako strano
vani kad govore o ovakvim elementarnim optim mestima. Tako se, npr., J . - B . '
Say usuuje da sudi o krizama, jer zna da je roba proizvod.
2
73
b ) Opticaj novca
Menjanje oblika u kojem se vri razmena materije proizvoda rada,
RNR,
zahteva da ista vrednost ini kao roba polaznu taku p r o
cesa i da se na istu taku vrati k a o roba. Zbog toga je ovo kretanje
roba kruni tok. S druge strane, isti oblik iskljuuje kruni tok novca.
Njegov je rezultat stalno udaljavanje novca od svoje polazne take,
ne vraanje na nju. Dokle god prodava zadrava preobraeni lik
svoje robe, novac, roba se nalazi u stadijumu prve metamorfoze, o d
nosno prevalila je tek prvu polovinu svog prometa. B u d e li proces,
7 3
Uporedi moje primedbe o Jamesu Millu u: Zur Kritik etc., str. 74 - 76.
Za metod ekonomistike apologetike karakteristina su ovde dva momenta. Prvo,
identifikovanje robnog prometa s neposrednom razmenom proizvoda prosto apstrahovanjem njihovih razlika. Drugo, pokuaj da se poreknu protivrenosti kapi
talistikog procesa proizvodnje svoenjem njegovih agenata proizvodnje na proste
odnoaje koji potiu iz robnog prometa. Meutim, robna proizvodnja i robni
promet jesu pojave koje pripadaju najrazlinijim nainima proizvodnje, mada u
razlinim obimima i domaajima. Znai da se o differentia spetifica * tih naina
proizvodnje jo nita ne zna, pa stoga da se ni sud o njima ne moe donositi
ako se poznaju samo apstraktne kategorije robnog prometa koje su im zajednike.
Ni u jednoj drugoj nauci sem u politikoj ekonomiji ne prave se ljudi tako strano
vani kad govore o ovakvim elementarnim optim mestima. Tako se, npr., J.-B. '
Say usuuje da sudi o krizama, jer zna da je roba proizvod.
2
75
7 4
76
77
7 7
P r e m a t o m e , u k u p n u koliinu n o v c a koji u i z v e s n o m o d r e e n o m
p e r i o d u funkcionie k a o p r o m e t n o s r e d s t v o o d r e u j e , s j e d n e s t r a n e ,
z b i r c e n a p r o m e t a n o g r o b n o g s v e t a , a s d r u g e s t r a n e sppriji ili b r i
t o k njihovih s u p r o t n i h p r o m e t n i h p r o c e s a , o d kojega zavisi koliki
e s e d e o o n e s u m e c e n a m o i realizovati istim k o m a d i m a n o v c a . S u m a
r o b n i h c e n a zavisi, m e u t i m , kako o d m a s e t a k o i o d c e n a svake r o b n e
vrste. A o v a t r i i n i o c a : k r e t a n j e c e n a , m a s a r o b a koje su u p r o m e t u i
naposletku b r z i n a n o v a n o g o p t i c a j a m o g u se m e n j a t i u r a z l i n i m
p r a v c i m a i r a z l i n i m s r a z m e r a m a ; t o z n a i d a s u m a c e n a koju t r e b a
realizovati, a o t u d m a s a p r o m e t n i h s r e d s t a v a koja je n j o m e uslovljena,
m o e da prolazi k r o z veliki b r o j k o m b i n a c i j a . N a b r o j a e m o o v d e s a m o
najvanije u istoriji r o b n i h c e n a .
O s t a n u li c e n e r o b a jednake, m a s a p r o m e t n i h s r e d s t a v a m o e d a
n a r a s t e ili usled u v e a n j a m a s e r o b a koje se p r o m e u , i h u s l e d o p a d a n j a
b r z i n e n o v a n o g o p t i c a j a , i h p o d d e j s t v o m jednog i d r u g o g . O b r n u t o ,
m a s a p r o m e t n i h s r e d s t a v a m o e d a o p a d n e kad o p a d n e r o b n a m a s a
i h k a d se p o v e a b r z i n a p r o m e t a .
P r i o p t e m dizanju c e n a r o b a , m a s a p r o m e t n i h sredstava m o e
d a ostane ista ako m a s a r o b a koje s u u p r o m e t u o p a d n e u istoj s r a z m e r i
u kojoj s e njihova c e n a p o d i g n e , i h p a k ako b r z i n a n o v a n o g opticaja
r a s t e podjednako b r z o k a o dizanje c e n a , dok m a s a p r o m e t a n i h r o b a
ostaje postojana. M a s a p r o m e t n i h s r e d s t a v a m o e d a o p a d n e z a t o t o
r o b n a m a s a o p a d a b r e ili to se b r z i n a opticaja p o v e a v a b r e n e g o h
cene.
Pri optem padanju robnih cena, masa prometnih sredstava m o e
d a ostane ista ako r o b n a m a s a n a r a s t e u istoj s r a z m e r i u kojoj i m j e
c e n a opala, ili ako b r z i n a n o v a n o g opticaja o p a d n e u istoj s r a z m e r i
u kojoj i c e n e . M a s a p r o m e t n i h s r e d s t a v a m o e da n a r a s t e ako r o b n a
masa raste bre ili brzina prometa opada bre nego t o padaju robne
cene.
Varijacije raznih inilaca mogu se uzajamno potirati tako da
uprkos njihovoj neprestanoj nestalnosti ostane. stalna ukupna suma
robnih tena koju treba realizovati, pa, dakle, i masa novca u opticaju.
Zbog toga, osobito ako posmatramo neto due periode, naii emo u
svakoj zemlji na mnogo postojaniji proseni nivo novane mase u
opticaju, i ako izuzmemo velike poremeaje koji periodino nastaju
usled kriza proizvodnje i trgovine, rede pak usled promen vrednosti
samoga novca, nailazimo na mnogo manja odstupanja od tog prosenog
nivoa nego to bi se na izgled moglo oekivati.
Zakon po kome koliinu prometnih sredstava odreuju suma
cena prometanih roba i prosena brzina novanog opticaja moe
se izraziti i ovako: da koliina novca u opticaju ili novanog materijala
zavisi od vrednosti samog novca, ako su date suma robnih vrednosti i
prosena brzina njihovih metamorfoza. Iluzija po kojoj ba obrnuto
masa prometnih sredstava odreuje robne cene, a da sa svoje strane
78
7 8
* zvanino
80
7 8
* kovani novac
odstupa od zlata kao metila cena, a s tim prestaje biti i stvaran ekvi
valent za robe ije cene ostvaruje. Istorija ovih zbrka ini srednjovekovnu istoriju kovanog novca, i modernu do u 18. vek. Prirodna tenden
cija prometnog procesa da zlatnu stvarnost kovanog novca pretvori u
zlatni privid, ili kovani novac u simbol njegove zvanine metalne
sadrine, priznata je ak i najmodernijim zakonima, koji reguliu
koliko zlatnik moe izgubiti metala a da ne postane nesposoban
za opticaj, t j . da ne bude demonetizovan.
Poto sam novani opticaj odvaja stvarnu sadrinu kovanog novca
o nominalne sadrine, njegovo metalno bie od njegovog funkcionalnog
bia, to on nosi u sebi latentnu mogunost da se metalni novac u svojoj
monetarnoj funkciji zameni znakovima od drugog materijala, ih s i m
bolima. Tehnike smetnje za kovanje novca od sasvim malih teina
zlata, odnosno srebra, i okolnost da su kao m e r e vrednosti u prvo
vreme sluili nii metali mesto plemenitijih, srebro mesto zlata, bakar
mesto srebra, te se zato nalaze u opticaju kao novac u asu kad ih
plemenitiji metal skida s prestola, pruaju n a m istorijsko objanjenje
uloge srebrnih ih bakarnih znakova kao zamenika zlatne monete.
Oni zamenjuju zlato u onim oblastima robnog prometa gde se moneta
najbre obre i zbog toga najbre izlie, t j . gde se kupovine i prodaje
neprekidno obnavljaju u najmanjem razmeru. D a bi se spreilo da se
ovi trabanti ne ugnezde na poloaju samog zlata, odreuju se zakonom
veoma niske srazmere do kojih se oni moraju primati pri isplati n a mesto zlata. R a z u m e se da posebni krugovi po kojima optiu razline
vrste monete ulaze jedni u druge. Sitan novac javlja se pored zlata pri
isplaivanju razlomaka najmanjeg zlatnika; zlato stalno ulazi u detaljni
promet, ali ga razmena u sitan novac isto tako stalno izbacuje n a p o l j e .
82
8 2
83
8 8
83
8 3
p r o m e t a . N e s t a j e svake m e r e . A p r e k o r a i li p a p i r svoju m e r u , t j .
koliinu istoimenog zlatnog n o v c a koja bi m o g l a biti u o p t i c a j u , o n d a
e , d a i n e g o v o r i m o o opasnosti o p t e g diskreditovanja, u okviru
r o b n o g sveta ipak predstavljati s a m o o n u koliinu zlata koju o d r e u j u
unutranji zakoni r o b n o g s v e t a , dakle o n u koliinu koja s e jedino
m o e predstavljati. B u d e li m a s a p a p i r n i h cedulja predstavljala, r e c i m o ,
p o 2 u n c e zlata u m e s t o p o 1, o n d a e 1 u stvari postati n o v a n o i m e ,
r e c i m o , / s u m e s t o / 4 u n c e . D e j s t v o je istovetno kao d a s e n e t o izm e n i l o u funkciji zlata kao m e r e c e n a . Z b o g t o g a e s e o n e iste v r e d n o s t i
koje su dotle izraavane c e n o m o d 1 izraavati s a d a c e n o m o d 2 .
P a p i r n i je n o v a c znak zlata ili n o v a n i znak. N j e g o v s e o d n o s
p r e m a r o b n i m v r e d n o s t i m a sastoji s a m o u t o m e to su o v e ideelno
izraene u istim koliinama zlata, koje p a p i r predstavlja simboliki.
P a p i r n i je n o v a c znak v r e d n o s t i s a m o ukoliko predstavlja koliine
zlata koje su i koliine v r e d n o s t i k a o i koliine svih d r u g i h r o b a .
Postavlja se, najzad, pitanje z a t o s e zlato m o e z a m e n i t i p u k i m
z n a c i m a bez v r e d n o s t i ? Ali m i s m o videli d a se o n o n a ovaj n a i n m o e
zameniti s a m o ukoliko se u funkciji m o n e t e , ili p r o m e t n o g s r e d s t v a , i z o luje i p o s t a n e nezavisno. D o d u e , osamostaljenje o v e funkcije n e d o g a a
se z a pojedinane zlatnike, iako se ispoljava u daljem o b r t a n j u izlizanih
zlatnika. Zlatnici su s a m o m o n e t a , o d n o s n o p r o m e t n o s r e d s t v o u p r a v o
s a m o dotle dok se s t v a r n o nalaze u opticaju. Ali to n e vai z a p o
jedinani zlatnik, vai za m i n i m a l n u m a s u zlata koja s e m o e z a m e n i t i
p a p i r n i m n o v c e m . O n a stalno obitava u p r o m e t n o j oblasti, n e p r e k i d n o
funkcionie kao p r o m e t n o s r e d s t v o i z b o g t o g a postoji iskljuivo kao
nosilac ove funkcije. N j e n o k r e t a n j e predstavlja, dakle, s a m o stalno
preobraanje suprotnih
procesa
metamorfoze
robe,
RNR,
jednog u drugi, u kojoj se p r e d r o b u pojavljuje lik n j e n e v r e d n o s t i
s a m o zato da se o d m a h p o n o v o izgubi. S a m o s t a l n o predstavljanje
r a z m e n s k e vrednosti r o b e o v d e je s a m o kratkotrajan m o m e n t . J e d n u
r o b u o d m a h opet z a m e n j u j e d r u g a . Z b o g t o g a i jeste dovoljna s a m o
simbolika egzistencija n o v c a u t a k v o m p r o c e s u koji g a stalno udaljava
1
8 4
3.
Novac
8 6
87
88
89
8 6
8 8
8 9
* nerv stvari
90
91
93
, a
Jer neto gore od novca ljudski duh nije izmislio. On prevre drave
i goni ljude iz kua; uei zlu menja misli u ljudi, te se plemeniti obraa sramoti
rdavoga; on navodi ljude na svaku podlost i ini ih kadrim za svako bezbono
delo. (Sofokle, Antigona.)
Pohlepa za blagom nada se i samog Plutona izvui iz utrobe Zemljine.'
(Athenaeus, Deipnos., 1, VI, 23.)
55
95
561
b) Plateno sredstvo
U neposrednom obliku robnog prometa koji smo dosad p o s m a trali postojala je ista veliina vrednosti uvek dvojako: na jednom polu
kao roba, na drugom kao novac. Zbog toga su vlasnici roba dolazili
jedan s drugim u dodir samo kao predstavnici ekvivalenata koji postoje
i na jednoj i na drugoj strani. Ali se s razvitkom robnog prometa razvi
jaju uslovi usled kojih se otuivanje robe vremenski razdvaja od realizovanja njene cene. Bie dovoljno da ovde naznaimo samo najprostije od
tih uslova. Z a proizvodnju neke vrste robe treba vie, za drugu manje
vremena. Proizvodnja razlinih roba vezana je za razlina godinja
doba. Neka se roba raa na svojem tritu, druga m o r a putovati n a
udaljeno trite. Zbog toga neki vlasnik robe moe da istupi kao p r o
dava pre no to neki drugi istupi kao kupac. K a d se m e u istim li
cima stalno obnavljaju isti poslovi, onda se uslovi prodaje roba reguliu prema uslovima njihove proizvodnje. S druge strane, iskoriavanje izvesnih vrsta roba, npr. kue, prodaje se za neki odreen period
vremena. Upotrebnu vrednost takve robe kupac je stvarno dobio tek
poto rok istee. On je, dakle, kupuje pre no to je plaa. Jedan vla
snik robe prodaje robu koja postoji, drugi kupuje kao jednostavni
predstavnik novca, odnosno kao predstavnik budueg novca. P r o
dava postaje poverilac, kupac dunik. Poto se ovde menja m e t a m o r
foza robe, odnosno razvoj njenog oblika vrednosti, t o i novac dobija
drugu funkciju. On postaje plateno s r e d s t v o .
96
9 6
9 7
9 8
kuje od ranije posmatranog preplitanja metamorfoznih nizova. Opticanje prometnog sredstva ne samo da je izraz povezanosti prodavaa i
kupaca, nego ba sama t a povezanost i postaje tek u novanom opticaju
i sa njime. Nasuprot tome, kretanje platenog sredstva izraava d r u
tvenu povezanost koja postoji ve p r e toga kretanja.
Jednovremenost i naporednost prodaja postavljaju granice naknaivanju monetarne mase brzinom opticaja. Obrnuto, u ekonomiji
platenog sredstva, one ine novu polugu. S koncentrisanjem plaanja
na istom mestu prirodno dolazi do stvaranja naroitih ustanova i m e
toda za njihovo izravnavanje. N a primer, virmani u srednjovekovnom
Lionu. Dovoljno je da se potraivanja A-a od B-a, B-a od C - a ,
C-a od A-a itd. uporede, pa da se do izvesnog stepena uzajamno
potru kao pozitivne i negativne veliine. Onda ostaje da se izravna jo
samo bilans duga. to vee mase plaanja budu obuhvaene koncen
tracijom, to e bilans biti relativno manji, a otud i masa platenog
sredstva u opticaju.
Funkcija novca kao platenog sredstva sadri u sebi jednu nepo
srednu protivrenost. Ukoliko se plaanja izravnavaju, on funkcionie
samo ideelno kao raunski novac ili m e r a vrednosti. Ukoliko se m o r a
izvriti stvarno plaanje, on ne istupa kao prometno sredstvo, kao samo
trenutni oblik ijim se posredstvom vri razmena materije, v e kao indi
vidualno ovaploenje drutvenog rada, kao samostalna egzistencija
razmenske vrednosti, kao. apsolutna roba. Ova protivrenost izbija
u onom momentu kriza proizvodnje i trgovine koji se zove kriza
n o v c a . " D o nje dolazi samo onde gde je neprekidni lanac uzastopnih
plaanja i vetaki sistem njihovih izravnanja potpuno razvijen. K a d
opti poremeaji, m a od kuda poticali, pogode ovaj mehanizam, novac
se iz iskljuivo ideelnog lika raunskog novca iznenadno i neposredno
pretvara u zveei novac. T a d a ga profane robe vie ne mogu z a m e niti. Upotrebna vrednost robe postaje bezvredna, a njena vrednost
iezava pred njenim vlastitim oblikom vrednosti. U prosvetiteljskoj
nadmenosti koju je bilo izazvalo pijanstvo prosperiteta, buruj je jo
maloas objavljivao da je novac samo opsena. Samo je roba novac. Samo
je novac roba! bruji sada svetskim tritem. K a o to jelen rie za sve
zom vodom, tako sad dua buruja vapije za novcem, t i m jedinim
b o g a t s t v o m . U krizi se suprotnost izmeu robe i lika njene vrednosti,
100
9 9
Krizu novca, kako je u tekstu efinisana kao naroita faza svake opte
krize u proizvodnji i trgovini, treba dobro razlikovati od specijalne vrste krize
koja se takoe zove kriza novca, ali koja moe nastupiti samostalno, tako da na in
dustriju i trgovinu dejstvuje tek povratno. T o su one krize iji je centar kretanja
novani kapital, i zbog toga su banka, ber'za i finansije njihova neposredna ob
last. [Marxova primedba uz tree izdanje.]
1 0 0 Ovo iznenadno prebacivanje iz kreditnog u monetarni sistem daje
praktinoj panici i teorijsko zgraavanje i agenti prometa se jee pred nepronikljivom tajnom svojih vlastitih odnosa. (Karl Mane, Zur Kritik etc., str. 126).
9 Mane - Engd ( 2 0
102
Sirotinja je bez posla, jer bogatai nemaju novaca da je zaposle, iako kao i ranije
raspolau istim zemljitem i istom radnom snagom potrebnom za proizvodnju
ivotnih namirnica i odela. A pravo bogatstvo nacije sastoji se u njima, a ne u
novcu. (John Bellers, Proposals for raising a Colledge of Industry, -London 1696,
str. 3, 4 . )
Evo kako amis du commerce * eksploariu ovakve momente: Jed
nom prilikom (1839) podigne pred jednim svojim prijateljem neki stari zelenaki
bankar (iz Sitija) u svojoj privatnoj kancelariji poklopac na pultu i pokaza mu
zamotuljke novanica i ree oito razdragan da tu lei 600 000 u papiru; on
ih zadrava da bi izazvao oskudicu u novcu. Posle 3 asa po podne bacie ih
sve na trite. (The Theory of the Exchanges. The Bank Charter Act of 1844,
London 1864, str. 81.) Poluzvanini organ The Observer pie 24. aprila 1864:
Krue udni glasovi o sredstvima koja su neki upotrebili da izazovu oskudicu u
n o v a n i c a m a . . . M a koliko da izgleda neosnovano verovati da je ma koja takva
smicalica bila upotrebljena, glasovi o tome bili su toliko raireni da zaista za
sluuju pomena.
2 0 1
1 0 2
prijatelji trgovine
104
danas otvoreni krediti ne moraju se ni u emu poklapati sa sutranjim ili prekosutranjim, ni u koliini,
ni u ukupnoj sumi, ni u duini rokova. Naprotiv,
mnogim danas izdatim metlicama i odobrenim kreditima pae rok plaanja u
isti dan kad i masi drugih obaveza koje su ranije postale o najrazlinijim da
tumima. esto menicama koje imaju rokove od 12, 6, 3 ili 1 meseca pada plaanje
upravo u isti dan, te se tako poveava masa obaveza koje se toga dana imaju iz
miriti. (The Currency Theory Reviewed; a Letter to the Scotch people. By a Ban
ker in England, Edinburgh 1 8 4 5 , str. 2 9 , 3 0 . i dalje.)
1 0 3
Radi primera koliko malo stvarnog novca ulazi u same trgovake ope
racije, evo eme jedne od najveih londonskih trgovakih kua (Morrison, Dillon
& Co.) o njenim godinjim novanim prihodima i plaanjima. Njene trans
akcije u 1856. godini, koje su iznosile mnoge milione funti, skraene su na razmer
od jednog miliona.
Izdavanja
Primanja
Trgovake i bankarske m e nice s rokom
ekovi bankara itd. na vi
enje
Novanice zemaljskih ba
naka
Novanice Engleske banke Zlato
Srebro i bakar
Post Office O r d e r s *
1
Ukupna suma:
533 596
357 7 1 5
9 627
68 554
28 0 8 9
1486
933
1 0 0 0 000
Menice s rokom
ekovi na londonske ban
kare
Novanice Engleske banke
Zlato
Srebro i bakar
Ukupna suma:
302 674
663 6 7 2
2 2 743
9 427
1484
1 000 000
(Report from the Select Committee on the Bankacts, Juli 1858, str. L X X I . )
1 4 4
Karakter poslovnog prometa se tako promenio da se sada, mesto razmene dobara za dobra, ili mesto isporuka i uzimanja, vre prodaja i plaanje i da
svi p o s l o v i . . . sada predstavljaju iste novane poslove. [D. Defoe,] An Essay
upon Publick Credit, 3. izd., London 1710, str. 8.)
106
* papirnih cedulja
107
c) Svetski n o v a c
Izlazei iz unutranje p r o m e t n e oblasti, n o v a c opet skida sa s e b e
lokalne oblike koje je u njoj i m a o : oblike merila c e n a , m o n e t e , sitnog
novca i znaka vrednosti, i v r a a se u prvobitni poluni oblik p l e m e
nitih metala. U svetskoj trgovini r o b n a vrednost postaje univerzalna.
Usled toga samostalni lik vrednosti r o b a istupa o v d e i p r e m a njima
kao svetski novac. T e k n a svetskom tritu n o v a c funkcionie u p u n o m
obimu kao r o b a iji je prirodni oblik ujedno i neposredan drutveni
oblik ostvarenja ljudskog r a d a in abstracto. N a i n njegove egzisten
cije postaje adekvatan njegovom p o j m u .
U unutranjoj p r o m e t n o j oblasti m o e s a m o jedna r o b a da slui
kao m e r a vrednosti, p a stoga i kao novac. N a svetskom tritu vlada
dvostruka m e r a vrednosti, zlato i s r e b r o .
1 0 8
1 0 7
40
1 0 8
* Od 1. do 4. izdanja: u obrnutoj.
to je orno-,
guilo da se dovoze moderna mainerija i gorivo, a usled toga i da se dobijaju najvee koliine srebra s manje trokova. Meutim, velika je razlika kako se
jedan i drugi metal nalaze u icama ruda. Zlato je veinom isto, ali rastureno
u kvarcu u siunim koliinama; zbog toga se itava ica mora drobiti i zlato ispi
rati, odnosno izvlaiti pomou ive. U ovom sluaju dolazi na 1 0 0 0 0 0 0 grama
kvarca esto jedva 1 do 3 , veoma retko 3 0 do 6 0 grama zlata. Srebra retko ima
istoga, ali se zato nalazi u sopstvenim rudama, koje se srazmerno lako odva
jaju od ice i koje sadre veinom 4 0 do 9 0 % srebra; ili se pak nalazi u manjim
koliinama u bakarnim, olovnim i drugim rudama, ija se obrada i sama isplati.
Ve i iz ovoga izlazi: dok se rad oko proizvodnje zlata pre poveava no sma
njuje, rad oko proizvodnje srebra znatno se smanjio, to sasvim prirodno obja
njava pad vrednosti srebra. Ovaj bi se pad vrednosti izrazio jo veim padom cene
kad se cena srebra jo i danas ne bi odravala na visini vetakim sredstvima.
Ali je srebrno blago Amerike zasad tek malim delom pristupano, te su veliki
izgledi da e vrednost srebra jo dugo vremena i dalje
padati. T o m e
jo
vie
110
liu masu prometnih sredstava, opirno sam dokazao govorei o Ricardu (Zur
Kritik etc., str. 150. i dalje). Njegovu pogrenu dogmu: Nepovoljan trgovin
ski bilans uvek je samo posledica preobilja prometnih s r e d s t a v a . . . Uzrok izvozu
kovanog novca-jeste njegova jevtinoa i on nije posledica, ve uzrok nepovolj
nog bilansa l nalazimo stoga ve i u Barbona: Izravnanje trgovinskog bilansa, ako ga uopte bude, nije uzrok to se novac iz zemlje izvozi. Ovaj je izvoz,
naprotiv, posledica razlike u vrednosti poluga plemenitih metala u raznim zemlja
ma. (N. Barbon, A Discourse concerning coining etc., str. 5 9 , 6 0 . ) MacCulloch u
The Literature of Political Economy: a classified Catalogue, London 1 8 4 5 , hvali
Barbona za ovu anticipaciju, ali svesno izbegava da mu i pomene naivne oblike
u kakvim se u Barbona jo pojavljuju apsurdne pretpostavke currency principle-a.' ' Vrhunac beskritinosti, pa ak i neasnosti, ine u tom katalogu odeljci
(4
91
0 istoriji teorije novca, gde MacCulloch samo laska lordu Overstone-u (bivem
bankaru Loydu), kojega naziva facile princeps argentariorum *.
Na primer, kod supsidija, novanih zajmova za voenje rata, ili da
bi se bankama opet omoguile isplate u metalnom novcu itd., vrednost moe
biti nuna ba u n c v m o m obliku.
iio Primedba uz drugo izdanje.Ne bih zaista mogao poeleti uverljivijega dokaza za to koliko je, u zemljama s metalnom valutom, mehanizam stva
ranja rezervi sposoban da odgovori svim zahtevima izmirenja internacionalnih
obaveza bez ikakve primctne potpore iz opteg prometnog fonda nego to je
lakoa s kojom je Francuska, tek to je poela da se oporavlja od posledica pusto-'
ne neprijateljske invazije, bila kadra da u toku od jedva 27 meseci isplati ratnu
odtetu od blizu 20 miliona saveznikim silama, a uz to znatan deo jo u metal
nom novcu, bez primetnog ogranienja ili poremeaja svog unutranjeg opticaja
1
1 1 0
111
112
118
114
1 1 1
1 1 4
s,
i * svetski novae
Drugi
odeljak
/.
Opita formula
kapitala
U p r o m e t u RNR
n o v a c se n a kraju pretvara u r o b u koja slui
kao upotrebna vrednost. N o v a c je, dakle, konano izdat. U o b r a t n o m
obliku, NRN,
kupac naprotiv izdaje n o v a c da bi kao p r o d a v a
primio novac. K u p u j u i r o b u on b a c a n o v a c , u p r o m e t da bi g a o d a n d e
ponovo izvukao prodajui istu r o b u . O n puta n o v a c iz ruke s a m o sa
zadnjom n a m e r o m da ga se ponovo doepa. Z a t o je njegov n o v a c
samo predujmljen.
U obliku RNR
isti komad novca premeta se dva puta.
Prodava ga dobija od kupca, a posle njime isplauje drugog prodavca.
itav proces koji poinje primanjem n o v c a za r o b u zavrava se izda
vanjem novca za robu. U obliku NRN
sluaj je obrnut. O n o to
se ovde dvaput premeta nije isti k o m a d novca, v e ista roba. K u p a c je
dobija iz ruke prodavca i predaje u ruke nekom d r u g o m kupcu. K a o
to u prostom r o b n o m p r o m e t u dvokratno premetanje istog k o m a d a
novca postie njegovo definitivno prelaenje iz jedne ruke u d r u g u ,
tako ovde dvokratno premetanje iste r o b e izaziva vraanje n o v c a n a
njegovu prvu polaznu taku.
Vraanje novca na njegovu polaznu taku n e zavisi o d toga da li
se roba prodaje skuplje no to je bila kupljena. O v a okolnost utie
samo na veliinu novane s u m e koja se vraa. S a m fenomen vraanja
zbiva se im se kupljena r o b a opet p r o d a , dakle im se kruni tok
NRN
potpuno opie. U o v o m e je, dakle, ulno primetna razlika
izmeu prometa novca kao kapitala i njegovog p r o m e t a kao prostog
novca.
K r u n i tok RNR
potpuno je zavren i m prodaja neke r o b e
donese novac koji e kupovina neke druge r o b e opet odneti. S a m o se
obnavljanjem ili ponavljanjem itavog procesa m o e desiti da se n o v a c
ipak vrati na svoju polaznu taku. K a d p r o d a m kvarter ita za 3 i s t e
3 kupim odelo, za m e n e su te 3 definitivno izdate. S njima n e m a m
vie nikakva posla. O n e pripadaju p r o d a v c u odela. P r o d a m li sad jo
jedan kvarter ita, onda m i se n o v a c v r a a , ali n e usled p r v e transak
cije, v e samo zato to s a m je ponovio. O n se ponovo udaljava o d
m e n e im drugu transakciju izvedem do kraja i ponovo kupim. Dakle,
u prometu RNR
izdavanje n o v c a n e m a nikakva posla s njegovim
vraanjem. Naprotiv, u NRN
vraanje n o v c a uslovljeno je s a m i m
nainom na koji je izdat. N e bude li vraanja, znai ili da operacija
nije pola za r u k o m , ili da je proces prekinut i jo nije zavren, jer m u
nedostaje druga faza, prodaja, koja kupovinu dopunjuje i zavrava.
K r u n i tok RNR
polazi o d krajnje take neke r o b e , a z a
vrava se krajnjom t a k o m neke druge r o b e , koja ispada iz p r o m e t a i
3
po pozivu
142
10
10
11
12
1 0
1 0 4
1 1
1 2
sopstveno kretanje, njeno sopstveno oplodavanje, dakle samooplodavanje. Ona je dobila tajno svojstvo da rada vrednost, jer jeste vred
nost. Ona raa ive mladune, ili bar nosi zlatna jaja.
K a o ekspanzivnom subjektu koji nosi itav proces, u kome as
uzima a as skida sa sebe novani i robni oblik odravajui se i irei
se u t o m menjanju, vrednosti je p r e svega potreban samostalan oblik
kojim e se utvrivati njena identinost sa njom samom. Ovaj oblik
ima ona samo u novcu. Zbog toga novac i ini polaznu i zavrnu taku
svakog procesa oploavanja vrednosti. Vrednost je iznosila 1 0 0 ,
sad iznosi 1 1 0 itd. Ali sam novac vai ovde samo kao jedan oblik
vrednosti od dva koliko ih ona ima. N e bude li uzeo oblik robe, novac
nee postati kapital. Dakle, novac se ovde ne odupire robi kao pri zgrta
nju blaga. Kapitalista zna da su sve robe, m a koliko dronjave izgledale
ih m a kako loe mirisale, po veroispovesti i u istini novac, iznutra obre
zani Jevreji, a uz t o jo i udotvorna sredstva pomou kojih se od
novaca pravi vie novaca.
Dok u prostom prometu vrednost roba dobija naspram njihove
upotrebne vrednosti u najboljem sluaju samostalni oblik novca, ovde
se ona najedanput predstavlja kao supstancija koja ima svoj sopstveni
ivotni proces, koja se sama kree, za koju su i novac i roba samo goli
oblici. A h t o nije sve. U m e s t o d a predstavlja odnose medu robama,
stupa ona sada tako rei u privatne odnose sa samom sobom. K a o
prvobitna vrednost, ona se razlikuje od same sebe kao vika vrednosti,
kao to se bog otac razlikuje sam od sebe kao boga sina, a obojica su
istog uzrasta i u stvari su samo jedno lice; jer samo pomou vika
vrednosti od 1 0 postaju predujmljenih 1 0 0 kapital, a im t o po
stanu, im se rodi sin, a sin rodi oca, njihova razlika opet iezava,
te su oba jedno, 1 1 0 .
Vrednost postaje, dakle, dejstvujua vrednost, dejstvujui novac,
a kao takva kapital. Ona dolazi iz prometa, ide ponovo u promet,
odrava se i umnoava u njemu, vraa se iz njega uveana i zapoinje
vazda iznova isti kruni t o k . NN', novac koji koti novacmoney
which begets moneytako glasi opis kapitala u ustima njegovih prvih
tumaa, merkantilista.
Istina, kupovati radi prodaje, ili potpunije reeno, kupovati da
bi se prodavalo skuplje, NRN',
izgleda da je oblik svojstven samo
jednoj vrsti kapitala, trgovakom kapitalu. A h je i industrijski kapital
novac koji se pretvara u robu, a prodajom robe ponovo pretvara u vie
novca. inovi koji se mogu dogoditi izmeu kupovine i prodaje, izvan
oblasti prometa, ni u e m u n e menjaju oblik ovog kretanja. Najzad,
u kamatonosnom kapitalu promet NRN'
predstavlja se skra
eno, u svom krajnjem rezultatu, bez posrednitva, tako rei lapi13
1 3
darnim stilom, kao NN', novac jednak veoj sumi novca, jednak
vrednosti veoj od same sebe.
Prema tome je NRN' stvarno opta formula kapitala kakav se
neposredno pokazuje u oblasti prometa.
2. Protivrenosti
opte formule
. Prometni oblik u kojem se novac preobraava u kapital protivrei svima ranije izloenim zakonima o prirodi robe, vrednosti, novca
i samog prometa. Ono to ga razlikuje od prostog robnog prometa
jeste obrnuti red kojim teku ista dva suprotna procesa, prodaja i kupo
vina. Pa kako bi ovakva isto formalna razlika arobnjaki izmenila
prirodu tih procesa?
T o nije sve. Ovaj obrnuti redosled postoji samo za jednog meu
trojicom poslovnih prijatelja koji jedan s drugim trguju. K a o kapita
lista kupujem robu od A i preprodajem je B - u , dok kao prost vlasnik
robe prodajem robu B - u , a onda kupujem robu od A. Z a moje po
slovne prijatelje A i B ova razlika ne postoji. Oni istupaju samo kao
kupac i prodava robe. J a lino izlazim pred njih svaki put kao prost
vlasnik novca ih robe, kao kupac ih prodava, i t o u oba redosleda
istupam prema jednom licu samo kao kupac, a prema drugome samo
kao prodava, prema jednome samo kao novac, prema drugome samo
kao roba, a ni prema jednom ni drugom ne kao kapital, ili kapitalista,
ih predstavnik ma ega to bi bilo vie od novca ih robe, ih to bi
moglo vriti kakvo drugo dejstvo osim dejstva novca ili robe. Z a mene
kupovina od A-& i prodaja B - u ine jedan redosled. A h veza izmeu
ova dva ina postoji samo za mene. A ne mari za moj posao sa B-om,
B za moj posao sa A-om. Ako bih odnekud pokuao da im objasnim
da sam osobito zasluan to sam obrnuo redosled, oni bi mi dokazivali
da greim i u samom redosledu i da itava transakcija nije otpoela
kupovinom, a zavrila se prodajom, ve da je, obrnuto, otpoela pro
dajom, a zavrila se kupovinom. I doista, moj prvi in, kupovina, bio
je s gledita A-ovog prodaja, a moj drugi in, prodaja, bio je s gledita
B-ovog kupovina. N e zadovoljavajui se time, oni e kazati da je i
tav redosled bio izlian, jedna opsena. A e robu prodati neposredno
B - u , a B e je neposredno kupiti od A-a. T i m e e se itava transakcija
suziti na jednostran in obinog robnog prometa, s gledita ^4-ovog
na prostu prodaju, s gledita B-ovog na prostu kupovinu. Prema tome,
obrtanjem redosleda nismo prekoraili oblast prostog robnog pro
meta, te, naprotiv, moramo istraiti da li oblast prostog robnog pro
meta po prirodi svojoj doputa oploavanje vrednosti koje u nju ulaze,
a time i stvaranje vika vrednosti.
Uzmimo prometni proces u obliku u kome se on predstavlja kao
jednostavna razmena roba. Ovo biva uvek kad dva vlasnika roba ku
to Mm-Engels (21)
ovek koji ima mnogo vina, a nema ita,, trguje s ovekom koji ima
mnogo ita, a nema vina, i meu sobom oni razmene penicu u vrednosti
od 50 za vrednost od 50 u vinu. Ova razmena nije uveanje razmenske vrednosti
ni za jednog ni za drugog, jer su i jedan i drugi ve pre razmene imali vred
nost jednaku onoj koju je svaki sebi pribavio putem ove operacije.
19
17
1 4
1 8
1 7
suma novca, ali koja je ve bila izraena u ceni, i naposletku kao cena
neke ekvivalentske robe. Ova promena oblika sama po sebi ne uklju
uje u sebi promenu veliine vrednosti, ba kao to to ne ukljuuje,
npr., ni razmenjivanje novanice od 5 funti za soverine, polusoverine i
ilinge. Dakle, ukoliko promet robe dovodi samo do promene oblika
njene vrednosti, dovodi on, kad se pojava isto odigrava, do razmene
ekvivalenata. Stoga i sama vulgarna ekonomija, ma koliko da malo
nasluuje ta je vrednost, kad god hoe da na svoj nain posmatra
istu pojavu, pretpostavlja da se tranja i ponuda poklapaju, tj. da nji
hovo dejstvo uopte prestaje. Prema tome, kad u odnosu na upo
trebnu vrednost oba razmenjivaa mogu da budu na dobitku, ne mogu
obojica dobijati u razmenskoj vrednosti. Naprotiv, ovde pravilo glasi:
Gde ima jednakosti, nema dobiti. Istina, robe se mogu prodavati
po cenama koje odstupaju od njihovih vrednosti, ali se ovo odstupanje
pokazuje kao povreda zakona robne razmene. U svom istom obliku
ona je razmena ekvivalenata, dakle nije sredstvo koje bi razmenjivaa
moglo obogatiti vrednou.
Zbog toga se iza pokuaja da se robni promet prikae kao izvor
vika vrednosti veinom krije jedan quid pro quo, brkanje upotrebne
i razmenske vrednosti. Tako je, na primer, u Condillaca:
18
19
20
1 8
8 0
2 1
Gondillac, Le Commerce et le Gouvernement ( 1 7 7 6 ) , izd. Daire i Molinari u : Mlanges d'conomie Politique*, Paris 1847, str. 267, 2 9 1 .
trgovina dodaje proizvodima vrednost, jer isti proizvodi imaju veu vred
nost u rukama potroaa nego u rukama proizvoaa; zbog toga trgovinu moramo
strogo (strictly) uzev smatrati za in proizvodnje.
23
2 2
2 5
26
2 4
Poveanje nominalne vrednosti proizvoda... ne donosi dobit prodavc i m a . . . jer to dobijaju kao prodavci u istoj meri gube kao kupci. ( [ J . Gray,]
The Essential Principles of the Wealth of Nations etc., London 1797, str. 66.)
Bude li ovek prisiljen da za 18 Hvara d koliinu proizvoda koja u
stvari vredi 24, onda e kad bude kupovao tim istim novcem dobiti za 18 livara
tano onoliko za koliko bi inae morao da plati 24 livre. (Le Trone, De l'In
trt Social, str. 897.)
Nijedan prodava ne moe stalno poskupljivati svoju robu, a da ne bude
isto tako primoran da skuplje plaa robu drugih prodavaa; iz istog razloga ne
moe nijedan potroa stalno jevtinije kupovati, a da isto tako ne bude primoran
da stalno daje jevtinije robu koju prodaje. (Mercier de la Rivire, L'Ordre na
turel etc., str. 555.)
R. torrens, An Essay on the Production of Wealth, London 1821, str. 349.
2 5
2 8
2 7
2 9
3 0
3 2
92
3 3
34
35
K a k o z a trgovinski, t a k o e m o i z a k a m a t o n o s n i kapital u t o k u
naeg istraivanja n a i d a s u izvedeni oblici, i u j e d n o e m o videti z b o g
e g a s e istorijski javljaju p r e m o d e r n o g o s n o v n o g oblika kapitala.
P o k a z a l o s e d a viak v r e d n o s t i n e m o e poticati iz p r o m e t a , dakle
d a s e p r i n j e g o v o m o b r a z o v a n j u m o r a iza l e a p r o m e t a zbivati neto
3 3
3 4
8 8
36
3 8
* U 3. i 4. izdanju: Warenbeziehungen.
3. Kupovanje
i prodavanje
radne
snage
P o d radnom snagom ili radnom sposobnou razumemo celokupnost fizikih i duhovnih sposobnosti koje postoje u telesnoj, ivoj
linosti ovekovoj, i koje on stavlja u pokret kad god proizvodi upo
trebne vrednosti m a koje vrste.
A h da bi vlasnik novca zatekao radnu snagu na tritu kao robu,
potrebno je da budu ispunjeni razni uslovi. Sama p o sebi robna raz
mena ne sadri neke druge odnose zavisnosti osim one koji potiu
iz same njene prirode. P o d tom pretpostavkom radna snaga moe da se
posla koji iziskuje due vreme. T o jest, on zna da se robe, ako neki dui period
posmatramo kao celinu, u stvari ne prodaju ni iznad ni ispod svoje prosene cene,
ve upravo po njihovoj prosenoj ceni. Prema tome, kad bi nezainteresovano
miljenje njemu uopte bilo u interesu, morao bi sebi ovako postaviti problem
obrazovanja kapitala: Kako je mogu postanak kapitala kad cene regulie prosena
cena, tj. u poslednjoj instanciji vrednost robe? Velim u poslednjoj instanciji
zato to se prosene cene ne poklapaju neposredno s veliinama robnih vredno
sti, kako to misle A. Smith, Ricardo i drugi.
U novanom obliku... kapital ne proizvodi profit. (Ricardo, Princip
les of Political Economy, str. 267.)
8 8
pojavi na tritu kao roba samo ako je i zato to je njen vlastiti posednik, lice ija je ta radna snaga, ponudi ili proda kao robu. Da bi je
prodao kao robu, njen vlasnik mora da bude kadar raspolagati njome,
mora, dakle, biti slobodan vlasnik svoje radne sposobnosti, svoje
linosti. Na tritu on se susree s vlasnikom novca, te njih dvojica
stupaju u meusoban odnos kao ravnopravni vlasnici robe, samo
s tom razlikom to je jedan kupac, a drugi prodava; dakleobojica
su pravno jednaka lica. Da bi ovaj odnos mogao potrajati, nuno je
da vlasnik radne snage nju prodaje uvek samo za odreeno vreme,
jer bude li je prodao ucelo, jednom zauvek, prodae samog sebe i iz
slobodna oveka pretvorie se u roba, iz vlasnika robe u robu. Kao
linost, mora on prema svojoj radnoj snazi stalno stajati kao prema
svome vlasnitvu i zato kao prema svojoj vlastitoj robi, a to moe samo
tako ako svoju robu bude kupcu uvek stavljao na raspolaganje, tj.
ustupao na troenje samo prolazno, za odreen rok vremena, dakle
ako se njenim otuivanjem ne odree svojeg vlasnitva nad njom.
Drugi bitni uslov za to da vlasnik novca zatee radnu snagu na
tritu kao robu jeste da njen vlasnik, umesto da bude kadar prodavati
robe u kojima se njegov rad opredmetio, mora da nudi na prodaju
kao robu samu svoju radnu snagu koja postoji samo u njegovoj ivoj li
nosti.
39
40
3 9
42
43
4 1
4 3
45
46
4 4
1846.
4 5
Petty.
Prirodna cena r a d a . . . sastoji se u takvoj koliini sredstava opstanka i
predmeta udobnosti (comforts), kakva je prema klimi i ivotnim navikama neke
zemlje potrebna da radnika odri i da mu omogui da podigne porodicu, ime se
obezbeuje nesmanjena ponuda rada na tritu. (R. Torrens, An Essay -on the
external Corn Trade, London 1813, str. 62.) Ovde re rad stoji pogreno umesto
radna snaga.
4 6
160
4 9
50
51
the
into
Prin-
svojih
tvorac
etvrt
Paris
itd.
II, str.
ttique, 2. izd.,
Ganilh, Des Systmes
Peters
Storch, ne
nita
II, str. .)
su fll
ko i
gotovo
zuzetka hleb koji je falsifikovan primesama stipse, sapuna,
krea, fluoi tove praine i slinih pijatnih, hranljivih i zdravih sastojaka.
i * duandija * * trajka
;
11 Marx-Engelt (21)
T r e i odeljak
P E T A
1. Proces
rada
i* stvarno * mogunost
u*
prirodno telo uprkos Bibliji. K a o to m u je prvobitni magacin za p r o vijant, zemlja m u je i prvobitni arsenal sredstava za rad. O n a m u prua,
npr., kamen, kojim se on baca, kojim t r e , pritiskuje, see itd. I sama
zemlja je sredstvo za r a d , ali da bi ona sluila kao sredstvo za rad u
zemljoradnji, potreban je opet itav niz drugih sredstava za rad i r e
lativno v e jako razvijena radna s n a g a . i m se uopte proces rada
makar malo razvio, v e su m u potrebna obraena sredstva za rad.
U najstarijim peinama u kojima su ljudi iveli nalazimo kamene
alate i oruje. Pored obraena kamena, drveta, kostiju i koljaka,
glavnu ulogu sredstva za rad igra u poetku ovekove istorije p r i
pitomljena ivotinja, dakle ivotinja v e izmenjena r a d o m , odgajena.
Upotrebljavanje i stvaranje sredstava za r a d , m a d a je u klici osobina
i nekojih ivotinjskih vrsta, daju specifino obeleje procesu ljudskog
rada, zbog ega Franklin definie oveka kao a toolmaking animal,
kao ivotinju koja pravi alate. Istu vanost koju za upoznavanje orga
nizacije iezlih ivotinjskih vrsta ima graa ostataka kostiju, imaju
i ostaci sredstava za rad za ocenjivanje iezlih ekonomskih drutvenih
formacija. Ekonomske epohe ne razlikuju se po o n o m e ta se pravi,
nego po t o m e kako se pravi, kojim sredstvima za r a d . Sredstva za r a d
ne samo da su merilo za stupnjeve razvitka ovekove radne snage, v e
nam otkrivaju i drutvene odnose u kojima se radi. M e u samim sred
stvima za rad pruaju n a m mehanika sredstva, koja ukupno moemo
nazvati kosturom i miinim sistemom proizvodnje, daleko presudnjja
obeleja za karakter izvesne drutvene epohe proizvodnje negoh
sredstva koja slue samo za uvanje predmeta rada i koja ukupno
moemo uopte oznaiti kao sistem sudova proizvodnje, kao to su,
npr., cevi, bave, kotarice, krazi itd. Ova sredstva igraju znaajnu
ulogu tek u hemijskoj proizvodnji.
3
5a
ali se on bez njih ili nikako ne moe izvriti, ili se pak moe izvriti
samo nepotpuno. Opte sredstvo za rad ove vrste opet je sama zemlja;
jer ona daje radniku locus s t a n d i * , a njegovom procesu polje delat
nosti (field o f employment). Inae, ve radom dobijena sredstva za rad
ove vrste, jesu, n p r . , radionice, kanali, putevi itd.
ovekova delatnost u procesu rada izaziva, dakle, pomou sred
stava za rad, promenu na predmetu rada, promenu koja se unapred
postavlja kao svrha. Proces se gasi u proizvodu. Njegov je proizvod
neka upotrebna vrednost, neka prirodna materija koju je ovek, m e njajui joj oblik, prilagodio svojim potrebama. R a d se spojio sa svojim
predmetom. O n se opredmetio, a predmet je obraen. Sto se na strani
radnika ispoljavalo kao kretanje, oituje se sada na strani proizvoda kao
svojstvo mirovanja, kao postojanje. O n je preo, a proizvod je prea.
Ako itav proces posmatramo sa stanovita njegovog rezultata,
proizvoda, onda se oboje, i sredstvo za rad i predmet rada, ispoljavaju
kao sredstva za proizvodnju , a sam rad kao proizvodan r a d .
Ako neka upotrebna vrednost izlazi iz procesa rada kao proizvod,
druge upotrebne vrednosti, proizvodi ranijih procesa rada, ulaze u nj
kao sredstva za proizvodnju. Ista upotrebna vrednost koja je proizvod
jednog rada sainjava sredstvo za proizvodnju u d r u g o m radu. Zato
proizvodi nisu samo rezultat, ve ujedno i uslovi za proces rada.
Izuzev ekstraktivnu industriju, koja predmete svoga rada nalazi
gotove u prirodi, kao rudarstvo, lov, ribarstvo itd. (zemljoradnja samo
u prvom stepenu, kad kri dotle neobraivano tlo), sve industrijske
grane obrauju predmete koji su sirovina, t j . predmete ve proiene
radom, koji su i sami proizvod rada. T a k o je, npr., sa semenom u zem
ljoradnji. ivotinje i biljke, koje se obino smatraju za prirodne proiz
vode, nisu u svom sadanjem obliku proizvodi samo moda prolo
godinjeg rada, ve proizvodi preobraaja koji se pod ovekovim nad
ziranjem i posredstvom njegova rada vrio postupno kroz mnoge
generacije. A to se tie naroito sredstava za rad, ogromna njihova
veina pokazuje i najpovrnijem gledaocu tragove prolog rada.
Sirovina moe sainjavati glavnu supstanciju nekog proizvoda,
a moe da ue u njegovo stvaranje i kao iskljuivo pomona materija.
Sredstvo za rad troi pomonu materiju, kao parna maina ugalj,
toak ulje, teglei konj seno, ili se pomona materija dodaje sirovini
1
2.
Proces
oploavanja
vrednosti
11
1 1
\
5. glava Proces rada i proces oploavanja vrednosti 173
tie, od radova sadioca pamuka i vretenara, ostvarenih u sredstvima za
proizvodnju pree. Jedino zbog ove istovetnosti mogu gajenje pamuka,
pravljenje vretena i predenje sainjavati delove iste ukupne vrednosti,
vrednosti pree, koji se razlikuju samo kvantitativno. Sad se ovde
vie ne radi o kvalitetu, osobini ni sadrim rada, ve jedino jo o nje
govoj koliini, a ovu treba prosto brojati. Pretpostaviemo da je prelaki rad prost rad, prosean drutveni rad. Docnije emo videti da
suprotna pretpostavka ni u emu ne menja stvar.
Za vreme procesa rada rad se neprekidno preobraa iz oblika
nemira u oblik stanja, iz oblika kretanja u oblik predmetnosti. N a
zavretku jednoga asa kretanje predenja predstavlja se u izvesnoj ko
liini pree, dakle u pamuku se opredmetila izvesna koliina rada,
jedan radni as. Kaemo radni as, t j . jednoasovni utroak preleve
ivotne snage, jer ovde prelaki rad ima vanosti samo ukoliko je t r o
enje radne snage, a ne ukoliko je specifian rad na predenju.
A sad, od odlune je vanosti da se za vreme trajanja toga procesa,
tj. pretvaranja pamuka u predu, utroi samo drutveno potrebno
radno vreme. Ako se pod normalnim, t j . prosenim drutvenim uslovima proizvodnje, a funti pamuka mora za 1 radni as pretvoriti u b
funti pree, onda kao radni dan od 12 asova vai samo onaj radni
dan koji 12 X a funti pamuka pretvori u 1 2 x 6 funti pree. J e r jedino
drutveno potrebno radno vreme vai kao vreme koje stvara vrednost.
K a o i sam rad, tako se ovde i sirovina i proizvod pokazuju u sa
svim drukijoj svetlosti negoh sa stanovita samog procesa rada. Ovde
sirovina vai samo kao upija izvesne koliine rada. Ovim upijanjem
ona se stvarno pretvara u preu, jer se radna snaga utroila u obliku
predenja i pripojila njoj. Ali je proizvod, prea, sada jo samo merilo
za rad koji je pamuk upio. Ako se za 1 as uprede l / s funte pamuka,
odnosno ako se pretvori u l / s funte pree, onda 10 funti pree ozna
uju 6 upijenih radnih asova. Odreene, iskustvom utvrene koliine
proizvoda predstavljaju sada jedino odreene koliine rada, odreenu
masu vrsnutog radnog vremena. One su jo samo ovaploenje jednog
asa, dva asa, jednog dana drutvenog rada. .
to je rad bio prelaki, njegov materijal pamuk, a proizvod prea,
ovde je isto tako svejedno kao to je svejedno to je sam predmet rada
ve proizvod, dakle sirovina. D a je radnik umesto u predionici bio
uposlen u ugljenokopu, predmet rada, ugalj, bio bi dat od prirode.
Pa ipak bi odreena koliina uglja odlomljenog od sloja, recimo jedna
centa, predstavljala odreenu koliinu upijenog rada.
Pri prodaji radne snage bih smo uzeli da joj je dnevna v r e d n o s t = 3
ihnga, i da je u ta 3 ilinga olieno 6 asova rada, dakle da je tolika
koliina rada potrebna da se proizvede prosena suma svakodnevnih
radnikovih ivotnih sredstava. A sad, ako na prelac za 1 radni as
pretvori l / s funte pamuka u l / 3 funte p r e e , onda e za 6 asova
2
12
13
14
1 3
Ovo je temeljna postavka na kojoj poiva fiziokratsko uenje o neproizvodnosti svakog nepoljoprivrednog rada, i ono je neoborivoza ekonomistu od struke.
Ovaj metod da se jednoj robi uraunaju vrednosti raznih drugih roba (npr. platnu
trokovi odravanja tkaa), tj. da se razne vrednosti tako rei jedna preko druge
naslau na jednu jedinu, ini da ova nabuja za odgovarajui iznos... Izraz s a b i
r a n j e vrlo zgodno opisuje nain na koji se obrazuje cena proizvoda rada; ova je
cena samo zbir raznih utroenih i sabranih vrednosti; ali sabiranje nije mnoenje.
(Merder de la Rivi ere, L'Orre nalurel etc, str. 599.)
Tako je, npr., od 1844. do 1847. izvukao jedan deo svog kapitala iz prozvodnog posla da ga izgubi u pekulacijama na eleznikim akcijama. Tako je u vreme
amerikog graanskog rata zatvarao fabriku i izbacivao fabrike radnike na ulicu
da bi igrao na liverpulskoj pamunoj berzi.
1 4
i
preti. Vie se n e e dati uhvatiti. U b u d u e e r o b u k u p o v a t i g o t o v u
ha tritu u m e s t o d a je s a m izrauje. Ali ako sva n j e g o v a b r a a k a p i
talisti ovako p o s t u p e , g d e e o n d a n a i r o b e n a t r i t u ? A nov_ac n e
moe jesti. O n poinje d a d r i pridike. V a l j a i m a t i n a u m u n j e g o v u
uzdrljivost. M o g a o je svojih 1 5 ihnga i p r o e r d a t i . U m e s t o t o g a , o n
ih je utroio p r o i z v o d n o , nainio je o d njih p r e u . A h z a t o i m a p r e u
mesto g r i z e savesti. N i z a ivu glavu n e s m e o n d a p a d n e u ulogu
zgrtaa blaga, koji n a m je pokazao ta ispada iz askeze. A o s i m t o g a ,
gde nieg n e m a , i c a r je b e z p r a v a . M a kolika bila zasluga n j e g o v o g
odricanja, n e m a niega i m e bi m u s e o n o ekstra platilo, p o t o je v r e d nost proizvoda koja izlazi iz p r o c e s a jednaka s a m o s u m i r o b n i h v r e d
nosti koje su u n j bile u b a e n e . N e k a se, dakle, u m i r i t i m e to je vrlina
nagrada za vrlinu. U m e s t o t o g a , o n postaje nasrtljiv. N j e m u p r e a n e
treba. O n je nju proizveo r a d i p r o d a j e . P a n e k a je p r o d a , ili t o je jo
jednostavnije, nek u b u d u e proizvodi s a m o stvari z a s o p s t v e n u u p o
trebu; u o s t a l o m o v o i jeste r e c e p t koji m u je njegov k u n i lekar M a c Culloch v e propisao k a o o p r o b a n o s r e d s t v o p r o t i v z a r a z e h i p e r p r o
dukcije. O n se prkosno propinje n a s t r a n j e n o g e . Z a r b i r a d n i k u v a z d u h u , svojim g o l i m u d o v i m a , s t v a r a o dela r a d a , p r o i z v o d i o r o b e ?
Z a r m u nije o n d a o m a t e r i j u k o j o m je i u kojoj je jedino i m o g a o d a
ovaploti svoj r a d ? A p o t o s e najvei d e o d r u t v a sastoji iz ovakvih
golaa, z a r on nije svojim s r e d s t v i m a z a p r o i z v o d n j u , svojim p a m u k o m
i v r e t e n i m a , uinio d r u t v u n e i z m e r n u u s l u g u , a z a r n e i s a m o m r a d
niku, kojega je p o v r h t o g a s n a b d e o jo i i v o t n i m s r e d s t v i m a ? P a z a r
da o n t u uslugu n e u r a u n a ? A h z a r m u r a d n i k nije uslugu v r a t i o
pretvorivi p a m u k i v r e t e n a u p r e u ? A o s i m t o g a , o v d e s e i n e r a d i o
u s l u g a m a . U s l u g a je s a m o korisno delovanje neke u p o t r e b n e v r e d
nosti bilo r o b e , bilo r a d a .
A o v d e se radi o r a z m e n s k o j vrednosti.
O n je radniku platio v r e d n o s t o d 3 ilinga. R a d n i k m u je v r a t i o
15
1 6
1 5
Neka ti pevaju hvale, neka te kite i ukraavaju . . . Ali ko god uzme vie
ili bolje (nego to daje) taj zelenai. T o ne znai svome blinjemu uiniti uslugu
nego tetu, kao to je ine lopovi i razbojnici. Nisu usluga i dobroinstvo prema
blinjem sve to se naziva uslugom i dobroinstvom. Jer preljubnik i preljubnica
ine jedno drugom veliku uslugu i zadovoljstvo. Reuter [nemaki konjanik] ini
veliku uslugu palikui pomaui mu da na drumu pljaka i da ratuje protiv zemlje
i naroda. Papisti ine veliku uslugu naima, jer umesto da ih sve bez izuzetka
podave, spale i ubiju ili ostave da istrunu u tamnicama, oni neke ostavljaju u
ivotu i teraju ih od kue ili im uzimaju sve to imaju. I sam sotona ini veliku,
ogromnu uslugu svojim slugama... Jednom rei, svet je svaki dan pun velikih i
divnih usluga i dobroinstava. (Martin Luther, An die Pfarrherrn, wider den
Wucher zu predigen etc., Wittenberg 1 5 4 0 . )
fs8J
1 6
O ovome sam u Zur Kritik der politischen Oekonomie, str. 14. i dalje
primetio: Shvatljivo je koliku ,uslugu' kategorija ,usluga< (service) mora initi
sorti ekonomista kao to su J . - B . Say i F . Bastiat.
68
c e s u s t v a r a n j a v r e d n o s t i s a m o sa svoje kvantitativne s t r a n e . R a d i se
jo jedino o v r e m e n u koje je r a d u p o t r e b n o z a njegovo operisanje, ili
o trajanju korisnog t r o e n j a r a d n e snage. I r o b e koje ulaze u p r o c e s
r a d a n e m a j u vie z n a a j funkcionalno o d r e e n i h , materijalnih faktora
svrsishodno aktivne r a d n e snage. O n e ulaze u r a u n jo s a m o kao o d r e
e n e koliine o p r e d m e e n o g r a d a . B i o s a d r a n u s r e d s t v i m a za p r o
izvodnju ili bio d o d a t r a d n o m s n a g o m , r a d se r a u n a jo s a m o po
svojoj v r e m e n s k o j m e r i . O n iznosi toliko i toliko asova, d a n a itd.
Ali se o n r a u n a s a m o ukoliko je v r e m e u t r o e n o u proizvoenje
u p o t r e b n e v r e d n o s t i d r u t v e n o p o t r e b n o . O v o o b u h v a t a vie stvari.
R a d n a s n a g a m o r a funkcionisati p o d n o r m a l n i m uslovima. A k o je
m a i n a predilica d r u t v e n o vladajue s r e d s t v o za r a d u predionici,
o n d a s e radnik n e srne m e t n u t i z a kolovrat. N a m e s t o p a m u k a n o r m a l n e
valjanosti n e srne m u se dati b o f l koji se svaki as kida. U o b a sluaja
o n bi u t r o i o vie v r e m e n a n o to je z a proizvoenje jedne funte p r e d e
d r u t v e n o p o t r e b n o , a ovaj viak u v r e m e n u n e bi stvorio ni vrednost,
ni n o v a c . M e u t i m , n o r m a l n i karakter materijalnih faktora r a d a n e
zavisi o d radnika, v e o d kapitaliste. Dalji je uslov n o r m a l n i karakter
s a m e r a d n e snage. U s t r u c i u kojoj se upotrebljava, ona m o r a imati
vladajuu p r o s e n u m e r u u m e n o s t i , izvebanosti i brzine. N a tritu
r a d a n a je kapitalista i kupio r a d n u snagu n o r m a l n e valjanosti. O v a
se r a d n a s n a g a m o r a utroiti sa o b i n o m p r o s e n o m m e r o m naprezanja,
s d r u t v e n o u o b i a j e n i m s t e p e n o m intenzivnosti. N a ovo kapitalista
pazi s isto toliko s t r a h o v a n j a s koliko i n a t o d a se v r e m e n e rasipa u
n e r a d u . O n je r a d n u s n a g u kupio za izvestan rok. O n nastoji da dobije
t o je njegovo. N e e d a g a p o t k r a d a j u . N a p o s l e t k u a za o v o isti g o
s p o d i n i m a vlastiti c o d e p e n a l * n e s m e biti necelishodnog utroka
sirovine i s r e d s t a v a z a r a d , jer rasipana sirovina ili sredstva za r a d
predstavljaju izlino p o t r o e n e koliine o p r e d m e e n o g rada, t e se stoga
n e r a u n a j u i n e ulaze u p r o i z v o d s t v a r a n j a v r e d n o s t i .
1
17
1 7
19
1 8
Razlika izmeu vieg i prostog rada, skilled i unskilled labour (kvalifikovanog i nekvalifikovanog), poiva delom na pukim iluzijama ili bar na raz
likama koje su davno prestale biti stvarne, te ive jo samo u tradicionalnoj kon
venciji; delom pak na nemonijem poloaju nekih slojeva radnike klase, koji im
manje no drugima doputa da izvojte vrednost svoje radne snage. Sluajne okol
nosti igraju pri tome tako veliku ulogu da iste vrste rada menjaju mesta. N a
primer, gde je telesna snaga radnike klase oslabljena i relativno iscrpena, kao to
je u svim zemljama razvijene kapitalistike proizvodnje, radovi koji su inae
uglavnom grubi i zahtevaju mnogo fizike snage, izvru se u vie radove, dok se
mnogo finiji radovi srozavaju na stepen prostog rada. Tako, npr., u Engleskoj
rad bricklayer-a (zidara) stoji na mnogo viem stepenu od rada tkaa damasta. S
druge strane, rad fustian cutter-a (strigaa pamunog somota), mada staje mnogo
telesnog napora, a povrh toga je i vrlo nezdrav, vai kao prost rad. Uostalom,
ne treba uobraavati da takozvani skilled labour po koliini zauzima iroko
mesto u radu nacije. Laing rauna da u Engleskoj (i Velsu) na prostom radu
poiva egzistencija 11 miliona ljudi. K a d a se od 18 miliona stanovnika, koliko
je bilo u vreme pojave njegova spisa, odbije 1 milion aristokrata i milion i po
paupera, skitnica,' zloinaca, prostitutki itd., ostaje 4 6 5 0 0 0 0 ljudi srednje klase,
raunajui u nju i manje rentijere, inovnike, knjievnike, umetnike, uitelje itd.
Da bi isterao ta 4 ls miliona, rauna on u radni deo srednje klase, pored bankara
itd., i sve bolje plaene fabrike radnike! ak se i bricklayers nalaze meu
potenciranim radnicima. Tako m u onda ostaje onih 11 miliona. ( S . Laing,
National Distress etc., London 1844, [str. 4 9 - 5 2 , passim].) Velika klasa koja za
sredstva svog izdravanja moe da da samo obian rad, sainjava veliku narodnu
masu. (James Mili u lanku Colony, Supplement to the Encyclopaedia Brita
nka, 1831.)
2
1 9
G L A V A
E S T A
8 0
nosti za gubljenje, tj. kad ne bi i samo bilo proizvod ljudskog rada, ono
ne bi ustupalo vrednost proizvodu. Ono bi sluilo kao element stva
ranja upotrebne vrednosti, ne sluei stvaranju razmenske vrednosti.
Zato je to sluaj sa svima sredstvima za proizvodnju koja postoje od
prirode, bez ovekove saradnje, kao to su zemlja, vetar, voda, elezo u
rudnoj ici, drvo u praumi itd.
Ovde nailazimo na drugu zanimljivu pojavu. Uzmimo da neka
maina vredi 1000 i da se porabati za 1000 dana. U tom sluaju
prelazi s maine dnevno Viooo njene vrednosti na njen dnevni proizvod.
U isti mah, mada sa sve manjom ivotnom sposobnou, deluje u pro
cesu rada uvek cela maina. Vidimo, dakle, da neki faktor procesa
rada, neko sredstvo za proizvodnju, ulazi celo u proces rada, ali samo
delimino u proces oploavanja vrednosti. Razlika izmeu procesa
rada i procesa oploavanja vrednosti ogleda se u ovom sluaju u
njihovim materijalnim faktorima na taj nain to se u jednom istom
procesu proizvodnje isto sredstvo za rad kao element procesa rada
rauna celo, a kao element stvaranja vrednosti samo delimino.
S druge strane, moe biti obrnut sluaj da neko sredstvo za pro
izvodnju ue celo u proces oploavanja vrednosti, iako u proces rada
ulazi samo jednim delom. Uzmi da pri upredanju pamuka bude svaki
21
9 1
pametnjakovi
dan na 115 funti 15 funti otpadaka, koji nisu,preda nego samo devil's
d u s t * . P a ipak, ako je ovaj otpadak od 15%' normalan, ako proseno
preraivanje pamuka ne m o e biti bez njega, onda u vrednost prede
ulazi vrednost tih 15 funti pamuka koje ne ine element prede, upravo
kao i vrednost onih 100 funti koje ine njenu supstanciju. Upotrebna
vrednost 15 funti pamuka m o r a otii u prainu da bi se napravilo
100 funti pree. Nestajanje toga pamuka uslov je, dakle, za proizvodnju
pree. U p r a v o zbog toga njegova vrednost i prelazi na preu. Ovo
vai za sve ekskremente procesa rada, bar ukoliko ne budu obrazovali
nova sredstva za proizvodnju, a stoga i nove samostalne upotrebne
vrednosti. T a k o se u velikim fabrikama maina u Manesteru mogu
videti brda eleznih otpadaka, koje su dinovske maine sljutile kao
strugotinu, kako uvee na velikim kolima putuju iz fabrike u livnicu
da se dan docnije vrate iz livnice u fabriku kao masivno elezo.
Sredstva za proizvodnju prenose vrednost na nov oblik proizvoda
samo ukoliko u procesu rada gube vrednost u obliku svoje stare upo
trebne vrednosti. Oevidno je da je maksimum gubitka koji njihova
vrednost moe da pretrpi u procesu rada ogranien veliinom prvobitne
vrednosti s kojom ulaze u proces rada, ili radnim vremenom koje se
zahteva za proizvodnju samih njih. Stoga sredstva za proizvodnju
nikad ne mogu da dodadu proizvodu vie vrednosti nego to sama
imaju nezavisno od procesa rada u kome slue. Moe neki materijal
za rad, maina, sredstvo za proizvodnju, biti m a koliko koristan: ako
staje 1 5 0 , ili 5 0 0 radnih dana, nee celokupnom proizvodu, ijem stva
ranju slui, nikad dodati vie od 1 5 0 . Njegovu vrednost ne odreuje
proces rada u koji ulazi kao sredstvo za proizvodnju, nego proces
rada iz kojeg izlazi kao proizvod. U procesu rada ono slui samo kao
upotrebna vrednost, kao stvar korisnih osobina, te stoga ne bi proiz
vodu ustupalo nikakvu vrednost da nije samo imalo vrednosti pre no
to je ulo u p r o c e s .
1
22
2 2
Stoga je razumljiva sva banalnost otunog J.-B. Saya koji hoe da viak
vrednosti (kamatu, profit, rentu) izvede iz Services productifs *, koje ih svojim
upotrebnim vrednostima ine sredstva za proizvodnju, zemlja, orua, koa itd.,
u procesu rada. Gospodin Wilhelm Roscher, koji ne proputa nijednu priliku
da crno na belo ne registruje valjane apologetiarske izmiljotine, uzvikuje: Veoma
je tano zapaanje J.-B. Saya (Trait, sv. I, gl. 4): vrednost koju proizvede uljani
mlin, po odbitku svih trokova, doista je neto novo, neto to se bitno razlikuje
od rada koji je stvorio uljani mlin. (Die Grundlagen der Nationalkonomie, 3. izd.,
1858, str. 82, primedba.) Veoma tano! Ulje koje je uljani mlin proizveo,
neto je veoma razlino od rada koji je izradio mlin. A pod vrednou g. Ro
scher podrazumeva takve stvari kao ulje, jer ulje ima vrednost, dok se u pri
rodi nalazi mineralnog ulja, iako relativno ne vrlo mnogo; svakako da na ovo
2
23
cilja njegova druga opaska: Ona (priroda!) gotovo nikako ne stvara razmenske
vrednosti (str.79). S prirodom je kod Roschera kao u lude devojke s detetom
koje je bilo sasvim malo. Isti naunik (savant srieux) primeuje istom pri
likom: I Ricardova kola obino podvodi kapital pod pojam rada kao priteden rad. T o je neumeno ( ! ) jer (!) je svakako ( ! ) vlasnik kapitala (!) ipak (!)
vie (!) uradio, a ne samo ( ? ! ) proizveo ( ? ) i ( ? ? ) odrao isti (koji?): on se upravo
( ? ! ? ) uzdrava od linog uivanja i za t o on, npr. ( ! ! ! ) , zahteva kamatu. (Istoj
Kako je umeSan! ovaj anatomsko-fizioloki metod politike ekonomije koji
upravo vrednost izvodi iz pukog zahteva.
2 2 a
795
25
2 4
Proizvodna potronja: gde potronja neke robe ini deo procesa proiz
vodnje . . . U tim sluajevima ne vri se potronja vrednosti. (S. P. Newman,
Elements of Political Economy, str. 296.)
U jednom severnoamerikom udbeniku, koji je doiveo moda dvadeset
izdanja, pie: Nije vano u kojem e se obliku kapital opet javiti. Iza razvue
nog nabrajanja svih moguih elemenata koji ulaze u proizvodnju i ija se vrednost
opet javlja u proizvodu, kae se na kraju: Razne vrste hrane, odela i stana, nune
za egzistenciju i udobnost ljudi, takoe su podlone promenama. One se troe
s vremena na vreme, i njihova se vrednost ponovo javlja u novoj snazi koju daju
telu i duhu, te tako stvaraju nov kapital za novu primenu u procesu proizvodnje.
(F. Wayland, The Elements of Political Economy, str. 31, 32.) Da ne govorimo
o ostalim udnovatim stvarima, rei emo da ono to se ponovo javlja u obnov
ljenoj snazi nije, recimo, cena hleba, ve one njegove supstancije koje stvaraju
krv. A naprotiv, ono to se ponovo javlja kao vrednost snage nisu ivotna sred
stva, nego njihova vrednost. Ista ivotna sredstva, makar bila upola jevtinija, proiz
vode upravo isto toliko miia, kostiju itd., ukratko istu snagu, ali ne snagu iste
vrednosti. Ovo preobraanje vrednosti u snagu i sva farisejska neodreenost
slue tome da prikriju naravno uzaludni pokuaj da se viak vrednosti silom
istee iz prostog ponovnog javljanja predujmljenih vrednosti.
2 5
2 6
Svi proizvodi iste vrste obrazuju u stvari jednu masu, kojoj se cena
odreuje generalno i bez obzira na posebne okolnosti. (Le Trone, De l'Intrt
Social, str. 893.)
G L A V A
S E D M A
1. Stepen
eksploatacije
radne
snage
Viak vrednosti to g a je u procesu proizvodnje stvorio predujmljeni kapital K, ili oploavanje predujmljene kapital-vrednosti K, pred
stavlja se u prvom redu kao suviak vrednosti proizvoda iznad s u m e
vrednosti elemenata koji su g a proizveli.
Kapital K deli se n a dva dela, na novanu sumu P koja je
izdata na sredstva za proizvodnju, i na drugu novanu sumu P R , izdatu na radnu snagu: P predstavlja onaj deo vrednosti koji se pretvorio
u postojani, PR U promenljivi kapital. U prvi je m a h , dakle, K = P + P R .
P
PR
'
VS
'
sPR
PR,
ili
4 T o + 9 0 + 9 0 , nego PR+V,
ili 9 0 + 9 0 , n e 5 9 0 , nego 1 8 0 .
Kad bi P , postojani kapital, b i o = 0 , drugim r e c i m a : kad bi bilo indu
strijskih grana gde kapitalista n e bi m o r a o upotrebljavati proizvedena
sredstva za proizvodnju, ni sirovinu, ni pomone materije, niti orua
za r a d , v e samo materije koje postoje od prirode i radnu snagu,
onda n e bi bilo postojanog del vrednosti za prenoenje na proizvod.
Taj element vrednosti proizvoda, u naem primeru 4 1 0 , otpao bi,
ali bi proizvedena vrednost od 1 8 0 , koja sadri 9 0 vika vrednosti,
ostala potpuno iste veliine kao i kad bi P predstavljalo najveu sumu
vrednosti. Imali bismo : K = (0 + PR) = PR, a K', oploeni kapital
= P R + V . Dakle bi K'K bilo kao i ranije = v. Naprotiv, ako bi v
b i l o = 0 , drugim recima, ako bi radna snaga, ija se vrednost predujmljuje u promenljivom kapitalu, proizvela samo ekvivalent, onda bismo
imali: K = P + P R , a K' (vrednost p r o i z v o d a ) = ( p + p ) + 0 , te bi stoga
K b i l o = . K ' . Vrednost predujmljenog kapitala ne bi se oplodila.
U stvari, mi ve znamo da je viak vrednosti samo posledica one
promen vrednosti koja se zbiva sa PR, onim delom kapitala koji je
preobraen u radnu snagu, dakle da je P R + V = P R + & PR (PR plus
prirataj od PR). Ali se stvarna promena vrednosti i srazmera u kojoj
se vrednost menja zamagljuje time to usled porasta promenljivog
sastavnog del kapitala raste i celokupni predujmljeni kapital. On je
iznosio 5 0 0 , sada iznosi 5 9 0 . Dakle, ista analiza procesa trai da se
potpuno izuzme onaj deo vrednosti proizvoda u kome se samo ponovo
2 9 1
27
Primedba uz drugo izdanje.Po sebi je razumljivo da, kako veli Lukrecije, nil posse creari de nihilo. Iz nita ne moe stvoriti nita.! "! Stvaranje vred
nosti jeste preobraanje radne snage u rad. Sa svoje strane, radna je snaga pre
svega prirodna materija preobraena u ovekov organizam.
Isto kao to Englez upotrebljava rate of profits (profitna stopa), rate
of interest (kamatna stopa) itd. Videe se iz tree knjige da je profitnu stopu
lako shvatiti im se poznaju zakoni vika vrednosti. Obrnutim putem nee se
razumeti ni l'un, ni l'autre *.
7
28
* ni jedno, ni drugo
2 9
3 0
2S
" {Primedba uz tree izdanje. Ovde pisac upotrebljava obini jezik eko
nomije. italac e se setiti da je na strani 1 3 7 * bilo dokazano da u stvarnosti
ne kreditira kapitalista radnika, ve radnik kapitalistu.F. E . }
Dosada smo u ovom spisu izraz potrebno radno vreme upotrebljavali
za ono radno vreme koje je drutvu uopte potrebno za proizvoenje neke robe.
Odsad emo ga upotrebljavati i za ono radno vreme koje je potrebno za proiz
voenje specifine robe, radne snage. Upotreba istih strunih izraza u razliitom
smislu nezgodna je, ali se ni u kojoj nauci ne da sasvim izbei. Uporedite, npr.,
vie i nie delove matematike.
S genijalnou zbilja dostojnom jednog Gottscheda' , ini g. Wilhelm
Thukydides Roscher' ! otkrie da ako se danas za stvaranje vika vrednosti,
odnosno vika proizvoda, i za akumulaciju spojenu s njime ima da blagodari ted
ljivosti kapitaliste koji za to zahteva, recimo, kamatu,naprotiv, na najni
im stupnjevima kulture... jai prisiljavaju slabije na tednju. (Die Grundlagen
etc., str. 78.) Na tednju rada? Ili nepostojeih suvinih proizvoda? Ono to jed
nog Roschera i kompaniju prisiljava da vie-manje razumljive razloge kojim
kapitalista opravdava svoje prisvajanje postojeih vikova vrednosti preokrenu u
1
2 9
3 0
711
72
n d
Y P R
'
P+PR
PR
'
500
90
razloge postanka vika vrednosti, jeste pored stvarnog neznanja, jo i apologetiarska bojazan od savesne analize vrednosti i vika vrednosti, kao i od rezultata
koji bi se s policijskog gledita mogao uiniti sumnjiv i opasan.
Primedba uz drugo izdanje.Iako je taan izraz za stepen eksploatacije
radne snage, stopa vika vrednosti nije izraz za apsolutnu veliinu eksploatacije.
Na primer, kad je potreban rad = 5 asova i viak rada=5 asova, stepen eksploatisanja je=100%. Veliina eksploatacije ovde se meri s 5 asova. Naprotiv, ako
je potreban rad6 asova, a viak rada=6 asova, onda je stepen eksploatacije
opet 100%, dok je veliina eksploatacije porasla za 20%, od 5 na 6 asova.
3 0
Ostaje za nedelju
od
132=52+80.
31
73
1 9 il.
2 10 il.
3 10 il.
Svega
Svega
3 1
9 il.
3 11 il.
ia
3 I 10 SU.
'
srazmernitn
PR,
vinu celokupnog proizvoda, ali i nita preko toga. Istina, u ovim fun
t a m a pree ima samo 13Vs funti pamuka u vrednosti od 13 /3 il., ali
njena dodatna vrednost od 6 / 3 il. ini ekvivalent za pamuk koji je ispreden u ostalih 6 / 3 funti pree. T o je kao da je sa ovih poslednjih
funti pree pamuk oerupan i da se sav pamuk celokupnog proizvoda
sabio u 1 3 ^ 3 funti pree. Ali zato one sad n e sadre ni atoma od vred
nosti utroenih pomonih materija i sredstava za rad, kao ni od nove
vrednosti stvorene u procesu predenja.
Isto tako, naredne 2 / s funte pree, u kojima se nalazi ostatak p o
stojanog kapitala ( = 4 il.) predstavljaju jedino vrednost pomonih m a
terija i sredstava za rad utroenih u celokupni proizvod od 2 0 funti
pree.
Stoga osam desetina proizvoda, ili 16 funti pree, mada su, posmatrane telesno, kao upotrebna vrednost, kao prea, isto tako t v o
revina prelakog rada kao i ostatak proizvodovih delova, n e sadre u
toj vezi prelaki rad, rad koji bi bio usisan za v r e m e samog procesa
predenja. T o je kao da su se bez predenja pretvorile u preu, i kao da
je njihov preinski oblik ista obmana. I doista, kad ih kapitalista p r o
da za 2 4 il. i ovim novcem ponovo kupi svoja sredstva za proizvodnju,
pokazuje se da 16 funti pree jesu samo preruen pamuk, vretena,
ugalj itd.
Naprotiv, preostale / i o proizvoda, ili 4 funte pree, predstavljaju
sada jedino novu vrednost od 6 il., proizvedenu u dvanaestoasovnom
procesu predenja. to je u njima bilo od vrednosti iskorienih si
rovina i sredstava za r a d , bilo im je ve izvaeno iz utrobe i pripojeno
prvim 16 funti pree. Prelaki rad otelotvoren u 2 0 funti pree koncentrisan je u / i o proizvoda. T o je kao da je prelac ispreo 4 funte
pree u zraku ili s takvim pamukom i vretenima koji, postojei od
prirode, bez sudelovanja ljudskog rada ne dodaju proizvodu nikakvu
vrednost.
Od 4 funte pree, u kojima na taj nain egzistira itava vrednost
koju proizvodi dnevni proces predenja, jedna polovina predstavlja samo
vrednost koja naknauje vrednost utroene radne snage, dakle p r o m e n ljivi kapital od 3 il., a druge 2 funte pree samo viak vrednosti
od 3 il.
Poto se prelevih 12 radnih asova opredmeuju u 6 il., to je
u 3 0 il. preine vrednosti opredmeeno 6 0 asova rada. Oni se nalaze
u 2 0 funti pree, od ega je / i o , ili 16 funti, ovaploenje 4 8 radnih
asova minulih pre procesa predenja, naime rada opredmeenog u
sredstvima za proizvodnju pree, a /io> ih 4 funte, ovaploenje 12
radnih asova utroenih u samom procesu predenja.
Ranije smo videli da je vrednost pree ravna zbiru nove vrednosti
stvorene u njenom proizvoenju i vrednosti koje su ve ranije postojale
u sredstvima za njenu proizvodnju. Sada se pokazalo kako se sastavni
delovi vrednosti proizvoda, funkcionalno ili pojmovno razlini, m o g u
predstaviti srazmernim delovima samog proizvoda.
l
2 4
3 . Seniorov poslednji as
Jednog lepog jutra 1836. dobio je Nassau W. Senior, uven sa
svoje ekonomske nauke i lepoga stila, u neku ruku Clauren meu
engleskim ekonomistima, poziv da iz Oksforda ode u Manester da
tu ui politiku ekonomiju umesto da je u Oksfordu predaje. Fabrikanti ga izabrae za glavnog borca protiv nedavno uvedenog Factory
Act-a I * i protiv agitacije za desetoasovni radni dan, koja je ila i
preko tog zakona. Sa obinim praktinim otroumljem oni su doli
do saznanja da g. profesor wanted a good deal of finishing *. Zato
su mu pismeno poruili da doe u Manester. Sa svoje strane, g. pro
fesor je stilizovao lekciju koju je dobio u Manesteru od fabrikanata,
u knjiici Letters on the Factory Act, as it affects the cotton manufacture,
London 1837. T u se, izmeu ostalog, moe proitati i ova krasota:
7 4 U
Pod sadanjim zakonom ne moe nijedna fabrika koja zapoljava lica ispod
18 godina da radi due od 1 l / a asova dnevno, t j . po 12 radnih asova prvih
5 dana, i 9 asova subotom. Sledea analiza (!) pokazae da se u takvoj fabrici
sva ista dobit izvlai iz poslednjeg asa. Fabrikant uloi 100 0 0 0 80 0 0 0 u
fabrike zgrade i maine, 2 0 0 0 0 u sirovine i najamninu. Godinji obrt fabrike,
pod pretpostavkom da se kapital obre jedanput godinje i da bruto-dobit i z
nosi 1 5 % , mora da bude roba ija vrednost iznosi 115 0 0 0 . . . Od ovih
115 0 0 0 svaka od 23 polovine radnih asova proizvodi dnevno / i t s ili V M .
Od ove ss/as koje sainjavaju svih 115 0 0 0 (constituting the whole 115 0 0 0 ) ,
/ 2 3 , tj. 100 0 0 0 od 115 0 0 0 , naknauju samo kapital; Vss, ili 5 0 0 0 od 15 0 0 0
bruto-dobiti ( ! ) , naknauje rabaenje fabrike i mainerije. Preostale / a 3 , t j . obe
poslednje polovine asa svakog dana, proizvode istu dobit od 1 0 % . Prema tome,
kad bi fabrika, pri jednakim cenama, smela raditi 13 asova umesto l l / s , onda
bi se, uz nekih 2 6 0 0 dodatka na opticajni kapital, ista dobit vie no udvo
struila. S druge strane, kad bi se asovi rada smanjili za 1 as na dan, ista
dobit bi iezla, a kad bi se smanjili za l / * as iezla bi i bruto-dobit, *
1
2 0
8 8
Senior u gore navedenom spisu, str. 12, 13. Neemo ulaziti u one udne
tvrdnje koje su za nau svrhu bez znaaja, npr., da naknadu utroene mainerije
itd., dakle jednog sastavnog dela kapitala, fabrikanti raunaju u dobit, bruto ili
neto, prljavu ili istu. Neemo se osvrnuti ni na to jesu li cifre tane ili ne. D a
ne vrede mnogo vie od takozvane analize, dokazao je Leonard Horner u
A Letter to Mr. Senior etc., London 1837. Leonard Horner, jedan od Factory
Inquiry Commissioners * od 1833, a do 1859. inspektor rada, u stvari fabriki
cenzor, stekao je besmrtne zasluge za radniku klasu Engleske. Celoga ivota vodio
je borbu ne samo protiv ogorenih fabrikanata, nego i protiv ministara, kojima je
8
I ovo g. profesor naziva analiza! K a d je ve poverovao jadikovkama fabrikanata da radnici najvei deo dana rasipaju na proizvoenje,
pa stoga i na reprodukovanje ili naknaivanje vrenosti zgrada, maina,
pamuka, uglja itd., onda je svaka analiza bila izlina. T r e b a l o je da od
govori prosto ovako: Gospodo! Ako se kod vas bude radilo 10 asova
umesto H V 2 , a ostale okolnosti ostanu iste, onda e se dnevno troenje
pamuka, mainerije itd. smanjiti za U/2 as. Dobiete, dakle, upravo
koliko ete izgubiti. Vai e radnici ubudue rasipati l ^ as manje na
reprodukovanje, t j . naknaivanje predujmljene kapital-vrednosti. D a
i m nije verovao n a r e , v e da je kao strunjak smatrao da je potrebno
izvriti analizu, m o r a o bi u takvoj stvari koja se poglavito okree oko
odnosa iste dobiti p r e m a veliini radnog dana pre svega zamoliti
fabrikante da ne trpaju na arenu gomilu maineriju i fabrike zgrade,
sirovinu i r a d , ve d a budu ljubazni da odvoje na jednu stranu po
stojani kapital sadran u fabrikoj zgradi, maineriji, sirovini itd.,
a na drugu stranu kapital predujmljen u najamninu. P a kad bi onda,
po fabrikantskom raunu, izilo da radnik za 2/2 radnog asa, dakle
za 1 as, reprodukuje odnosno naknauje svoju najamninu, imao bi
analitiar da nastavi:
1
23
23
20
20
2 3
ll jz
* Ni vie ni manje.
1 4
75
32a
3 2
Preo.
Kad jednom bude doista kucnuo va poslednji as.; setite se oksfordskog profesora. A sad: U nekom boljem svetu rado bih se s vama
ee viao. Addio!.. , U trubu poslednjeg asa koji je Senior
otkrio 1836, ponovo je, u londonskom asopisu Economist od 15.
aprila 1848, dunuo James Wilson, jedan od glavnih ekonomskih man
darina, polemiui protiv zakona o desetoasovnom radu.
33
4. Viak proizvoda
Onaj deo proizvoda (Vio od 20 funti pree, ili 2 funte pree u
primeru pod 2), koji predstavlja viak vrednosti, nazvaemo viak
proizvoda (surplus produce, produit net). Kao to stopu vika vredda cela ista dobit fabrikanata potie iz poslednjeg asa rada, i da e stoga
skraivanje radnog dana za jedan as unititi istu dobit; taj deo publike, velimo,
teko da e poverovati svojim oima kad sad bude naao da se originalno otkrie
o vrlinama poslednjeg asa od onda toliko usavrilo da sad obuhvata ne samo
profit nego u podjednakoj meri i moral. Prema tome, ako bi se trajanje dejeg
rada svelo na punih 10 asova, propao bi sa istom dobiti poslodavca i moral
dece, jer i jedno i drugo zavisi od ovog poslednjeg, sudbonosnog asa. (Rep. of
Insp. of Fact, for 31st Oct. 1848, str. 101.) Za ovim isti izvetaj donosi uzorke
morala i vrline ove gospode fabrikanata, smicalica, podvala, mamaca, pretnji,
falsifikata itd., to su ih upotrebili da bi od malog broja sasvim zaputenih rad
nika izvukli potpise na takve peticije, koje su posle poturali parlamentu kao
peticije itave industrijske grane, itavih grofovija. Za sadanje stanje takozvane
ekonomske nauke u najveoj je meri karakteristino da niti sam Senior, koji je
docnije energino istupao za fabriko zakonodavstvo, to m u slui na ast, niti
njegovi prvi ni kasniji protivnici nisu umeli da objasne lane zakljuke original
nog otkria. Oni su se pozivali na stvarno iskustvo. Why i virherefore *
ostali su za njih tajna.
1
3 3
3 4
G L A V A
O S M A
Radni dan
\
/. Granice
radnog
dana
II radni dan
^TZZZZ
3 5
77
** ta je to funta?
3 7
88
39
3 7
i* poslednjoj (krajnjoj) Tuli (po verovanju antikih naroda, na krajnjem severu Evrope nalazila se ostrvska zemlja Tula); upotrebljeno u smislu krajnja
granica.
14 Marx-Engel (21)
plaa
3^5^
40
4 0
2. Kurjaka
glad
za vikom rada.
Fabrikant
i bojar
42
43
4 1
4 3
44
4 4
4 4 4
84
izraava mnogo manju stopu vika vrednosti nego to je ona koja regulie rad engleskog poljoprivrednog ih fabrikog radnika. Meutim,
Verfassung in Deutschland, Erlangen 1863, sv. IV; Meitzen, Der Boden und
die landwirthschaftlichen Verhltnisse des preuischen Staates nach dem Gebietsumfange vor 1866, Berlin 1868-1871; Hanssen, Die Aufhebung der Leibeigenschaft.
in den Herzogthmern Schleswig und Holstein, St. Petersburg 1861.) F. E . }
4 5
47
48
Varalica fabrikant poinje rad etvrt asa pre 6 asova izjutra, nekad ranije,
nekad docnife, a svrava etvrt asa posle 6 asova po podne, nekad, ranije, nekad
docnije. Od polovine asa, koja je nominalno odreena za doruak, otkida on
s poetka i s kraja po 5 minuta, a po 10 minuta zakida s poetka i s kraja asa
odreenog za ruak. Subotom radi etvrt asa, kad vie kad manje, posle dva
asa po podne. N a taj nain njegova dobit iznosi:
Pre 6 asova izjutra
Posle 6 asova po podne
15 minuta
15
Od vremena za doruak
Od vremena za ruak
10
20
,,
Ukupno za 5 dana:
3 0 0 minuta
6 0 minuta
4 7
povrnijeg poreenja njegova spisa sa zvaninim izvetajima Children's E m p l o y ment Commission [Komisije za ispitivanje dejeg rada] (1863 - 1867), koji su
objavljeni 18 do 2 0 godina docnije. Naime, u njima se govori o onim granama
industrije u koje do 1862. jo nije bilo uvedeno fabriko zakonodavstvo, a delom ni
sad jo nije uvedeno. T u , dakle, prilike nisu meanjem spolja pretrpele neku
naroitu promenu prema prilikama kako ih je Engels opisao. J a sam uzeo primere
poglavito iz perioda slobodne trgovine posle 1 8 4 8 , iz onog rajskog vremena o
kome koliko hvalisavi toliko nauno ubogi torbari slobodne trgovine trabunjaju *
N erarima itava brda gluposti.Uostalom, Engleska ovde stoji u prednjem planu
samo zato to je klasian predstavnik kapitalistike proizvodnje i to jedino ona
ima neprekidnu zvaninu statistiku o stvarima o kojima je re.
1
od
imena
Faucher
Subotom :
Pre est asova izjutra
O d vremena za doruak
Posle dva asa po podne
15 minuta |
10
>
15
60
51
53
Kad zateknemo radnike na poslu za vreme asova za jelo ili inae u neza
konito vreme, izgovaraju nam se ponekad da oni nikako nee da napuste fabriku,
i da ih moraju silom terati da prekinu rad (ienje maina itd.), a osobito subo
tom posle podne. Ali to to ,ruke' ostaju u fabrici kad se maine smire, doga-
4 9
8 2
5 4
55
66
Gde se dodatni rad dobiva mnoenjem sitnih kraa u toku dana (a multipli
cation of small thefts), t u inspektori nailaze n a gotovo nesavladljive
pogledu njihovog dokazivanja.
tekoe
57
59
5 5
60
zima koje su fabrikanti dali pred sudom, njihove fabrike ruke protivile svakom
prekidanju rada u fabrici, pokazuje ovaj kuriozum: Poetkom juna 1 8 3 6 . primie
magistrati
gospode
obavljaju
neprekidni
tridesetoasovni
rad u shoddy-hole,
kako se
zove
umesto
u svom velikom milosru dozvoljavah jadnoj deci etiri sata spavanja, ali da t v r
doglava deca nisu htela nikako u postelju! Gospoda kvekeri osueni su na
globe. Dryden je naslutio ove kvekere:
Lisac, nabijen lanim svetiteljstvom,
Bojao se kletve, ali lagao kao vrag
Sa licem isposnika i pogledom sveca,
7 9
R I F za 3 1 . oktobar 1 8 5 6 , str. 3 4 .
5 7
Isto, str. 3 5 .
5 8
Isto, str. 4 8 .
8 9
Isto.
6 0
Isto.
20
62
6 1
Isto.
Moments are the elements of profit. ( R I F za 30. april 1860, str. 5 6 . )
Ovaj je izraz stekao pravo graanstva i u fabrici i u izvetajima fabri
kih inspektora.
Pohlepa fabrikanata, ija okrutnost u njihovoj jagmi za dobitkom ne
zaostaje za okrutnou koju su panjolci pokazali pri osvajanju Amerike traei
zlato. (John Wade, History of the Middle and Working Classes, 3. izd., London
1835, str. 114.) Teorijski deo ove knjige, neka vrsta osnove politike ekonomije,
ima poneto to je za njeno vreme originalno, npr. o trgovinskim krizama. Istorijski deo kipti bestidnim plagijatima iz knjige: Sir M . Eden, The State of the Poor,
L o n d o n 1797.
6 2
6 8
6 4
66
I run moulds and turn jigger (ja nosim kalupe i okreem kolo). Dola
zim u 6, ponekad u 4 asa ujutru. Radio sam celu prolu no do 8 asova jut
ros. Nisam bio u postelji od pretprole noi. Osim mene radilo je 8 ili 9 drugih
deaka celu prolu no. Svi su, osim jednoga, jutros ponovo doli. Dobijam
3 ilinga i 6 pensa nedeljno. Ne dobijam nita vie kad radim celu no. Posled
nje nedelje radio sam dva puta cele noi.
F e r n y h o u g h , deak od 10 godina:
Ja nemam uvek ceo as za ruak; esto samo pola asa: svakog etvrtka,
petka i subote.
67
6 5
6 7
8 9
C E C , 1 8 6 3 , str. 2 4 , 22. i X I .
7 8
Isto, str. X L V I I .
7 1
Isto, str. L I V !
Ovo se ne srne uzeti kao viak radnog vremena u naem smislu. T a
gospoda smatraju radni dan od 10 /a asova kao normalan radni dan, koji, dakle,
ukljuuje i normalni viak rada. T a d a poinje prekovremeni rad, koji se neto
bolje plaa. Imaemo docnije priliku da vidimo da se upotreba radne snage za
vreme takozvanog normalnog radnog dana plaa ispod vrednosti, tako da je pre
kovremeni rad puka smicalica kojom kapitalista cedi vie vika rada, a to, uo
stalom, ostaje i onda kad se radna snaga, upotrebljavana za vreme normalnog
radnog dana, stvarno plaa po punoj vrednosti.
7 2
Smith) retko prestajemo pre 6 asova uvee (on misli s troenjem ,naih' ljud
skih maina), tako da mi (iterum Crispinus l) cele godine stvarno radimo
prekovremeno... Deca i odrasli (152 deteta i mlada lica ispod 18 godina i 140
odraslih) radili su bez razlike kroz svih poslednjih 18 meseci proseno najmanje
7 dana i 5 asova u nedelji ili 7 8 / ! asova nedeljno. Za 6 nedelja do 2. maja ove
godine (1863) proek je bio vei 8 dana ili 84 asa na nedelju!
[81
Ali taj isti g. Smith, koji silno uiva u t o m e da kao neki vladalac
govori u p r v o m licu mnoine, dodaje smekajui s e : Mainski je
posao lak. T a k o isto govore poslodavci kod kojih se tampa r u k o m
(block p r i n t i n g ) : Runi r a d je zdraviji o d mainskog. U g l a v n o m su se
gospoda fabrikanti s negodovanjem izjasnili protiv predloga da se m a
ine zaustave b a r u p a u z a m a kad se uzima jelo.
Gospodin Ottlev, direktor fabrike tapeta u B o r o u (u L o n d o n u ) ,
kae:
Zakon koji bi doputao da se radi od 6 asova izjutra do 9 asova uvee,
jako bi nam (!) odgovarao, ali radno vreme od 6 asova izjutra do 6 asova uvee,
propisano fabrikim zakonom, nije nam (!) zgodno... Mi zaustavljamo mainu
za vreme ruka (kakva velikodunost!). Ovo stajanje maine ne prouzrokuje
neki osetan gubitak u hartiji i boji. Ali, dodaje on s punim razumevanjem,
mogu pojmiti da niko ne voli ni takav gubitak.
Komisijski izvetaj naivno mish da strah nekih vodeih firmi
da n e izgube u v r e m e n u , t j . u v r e m e n u u k o m e prisvajaju tui r a d ,
i m e bi bio izgubljen profit, d a taj strah nije dovoljan razlog da
d e c a ispod 13 godina i m l a d a lica ispod 18 godina za v r e m e 1 2 - 1 6
asova ostanu bez ruka, niti da im se jelo dodaje za v r e m e samog
procesa proizvodnje, kao to se parnoj maini dodaju ugalj i voda,
v u n i sapun, t o k u ulje itd., kao puka p o m o n a materija sredstva za
rad.
Nijedna industrijska grana u Engleskoj (mi ne uzimamo u obzir
mainsko meenje hleba, koje tek u najnovije v r e m e kri .sebi p u t )
nije tako kao pekarska sve do danas ouvala najstarinskiji nain proiz
vodnje, nain koji po svedoanstvu pesnika iz doba Rimskog Carstva,
datira jo iz prehrianskih v r e m e n a . A h m i z n a m o v e odranije da je
kapital u prvi m a h ravnoduan p r e m a tehnikom karakteru procesa
rada kojim zavlada. O n ga u poetku usvaja kakvog ga zatie.
N e v e r o v a t n o falsifikovanje hleba, osobito u L o n d o n u , prvo je
otkrio o d b o r Donjeg d o m a za ispitivanje falsifikovanja ivotnih n a m i r
nica ( 1 8 5 5 - 1 8 5 6 ) i spis d r Hassalla Adulterations
Detected Posledica
7 3
7 3
* pekarski praak
tih o t k r i a b i o je z a k o n o d 6 . a v g u s t a 1 8 6 0 . for p r e v e n t i n g t h e a d u l t e
r a t i o n o f a r t i c l e s o f f o o d a n d d r i n k *, z a k o n b e z ikakva d e j s t v a , p o t o
je, r a z u m e se, najnenije v o d i o r a u n a o s v a k o m p r i s t a l i c i s l o b o d n e
t r g o v i n e koji k u p o v i n o m i p r o d a j o m falsifikovanih r o b a eli to t u r n
an h o n e s t p e n n y * .
S a m je o d b o r m a n j e - v i e n a i v n o
formulisao
svoje u v e r e n j e d a s l o b o d n a t r g o v i n a u s u t i n i z n a i t r g o v i n u falsifik o v a n i m ili, kako t o E n g l e z i d u h o v i t o k a u , sofistikovanim m a t e r i
jama. D o i s t a o v a sofistika u m e b o l j e o d P r o t a g o r e d a o d c r n o g a
napravi belo, a od beloga c r n o , i da bolje od eleatat " a d o c u l o s *
d o k a e kako je s v e s t v a r n o p u k a p r i v i d n o s t .
U s v a k o m s l u a j u , ovaj o d b o r p o k r e n u o je p u b l i k u d a o b r a t i
p a n j u n a svoj nasuni hleb, a t i m e i n a p e k a r n i c e . I s t o v r e m e n o o d
jeknu n a j a v n i m s k u p t i n a m a i p e t i c i j a m a p a r l a m e n t u krik l o n d o n s k i h
p e k a r s k i h p o m o n i k a o p r e k o v r e m e n o m r a d u itd. K r i k je b i o t a k o
s n a a n d a je g. H . S. T r e m e n h e e r e , t a k o e l a n m n o g o p o m i n j a n e
komisije o d 1 8 6 3 , i m e n o v a n z a kraljevskog i s l e d n o g k o m e s a r a . N j e g o v
izvetaj
z a j e d n o s a i z j a v a m a s v e d o k a u z b u d i o je j a v n o s t , n e n j e n o
s r c e , v e n j e n e l u d a c . E n g l e z , jak u p o z n a v a n j u Biblije, z n a o je, d o
d u e , d a o v e k a k o nije b o j o m m i l o u kapitalista, v e l e p o s e d n i k
ili
sinekurista, m o r a jesti h l e b u z n o j u lica s v o g a , ali nije z n a o d a u s v o m e
n a s u n o m e h l e b u m o r a jesti i z v e s n u k o l i i n u ljudskog z n o j a p o m e a n o g s g n o j e m iz i r e v a , p a u i n o m , l e e v i m a b u b a v a b a i t r u l i m n e m a k i m k v a s c e m , a d a i n e g o v o r i m o o stipsi, p e a n o m k a m e n u i o s t a 1
7 5
82
76
77
7 5
7 8
Report etc. relating to the Grievances complained of by the Journeymen Bakers etc, London 1862, i Second Report etc, London 1863.
78
79
7 8
7 9
8 0
ceni (full priced baker) tui istranoj komisiji kao kradljivce tueg
rada i falsifikatore svoje konkurente koji prodaju ispod p u n e cene.
Oni uspevaju samo varanjem publike i time to iz svojih pomonika
isteruju 18 asova rada za najamninu od 12 asova.
81
8 3
[
\
I
I
l
i
t
I
I
I
I
I
8 1
83
8 3
8 4
8 5
Isto.
Javna skuptina poljoprivrednih radnika u Lasvejdu kod Glazgova odr
ana 5. januara 1866. (Vidi: Workman's Advocate od 13. januara 1866.) Obra
zovanje tredjuniona [sindikata] poljoprivrednih radnika krajem 1865, najpre u
kotskoj, istorijski je dogaaj. U jednom od najpotlaenijih poljoprivrednih srezova Engleske, u Bakingemiru, stupie najamni radnici marta 1867. u veliki
trajk za povienje nedeljne najamnine od 9 do 10 na 12 ilinga.(Iz izloenoga
se vidi da pokret engleskog poljoprivrednog proletarijata, koji je bio potpuno
slomljen otkako su njegove silovite demonstracije posle 1830. bile uguene, a
osobito posle uvoenja novih zakona o sirotinji, poinje iznova ezdesetih godina,
dok najzad 1872. postaje epohalan. Na ovo, kao i na Plave knjige o poloaju en
gleskih poljoprivrednih radnika, koje su izile posle 1867, vratiu se u drugoj
knjizi. Dodatak uz tree izdanje.)
8 6
87
88
8 7
Revnold's Paper od [21] januara 1866. Odmah zatim donosi ovaj nedeljni list iz broja u broj itavu masu novih eleznikih nesrea, pod sensational
headings***: Fearful and fatal accidents* *, Appalling tragedies* * itd. N a to
odgovara jedan radnik sa Nort-Staford pruge: Svako zna kakve su posledice
kad panja vozovode ili loaa popusti za asak. A zar je mogue da bude druk
ije kad se rad produuje bez mere, po najgorem vremenu, bez odmora? Neka
vam sledei sluaj poslui kao primer za ono to se svakodnevno dogaa. Pro
log ponedeljnika poeo je neki loa vrlo rano svoj radni dan. Zavrio ga je
posle 14 asova i 50 minuta. Ali jo pre no to je dospeo da popije aj, pozvae ga
ponovo na p o s a o . . . Sad je radio jo 14 asova i 25 minuta; on je, dakle, morao
tegliti 29 asova i 15 minuta bez prekida. Ostatak njegovog nedeljnog rada bio je
ovako rasporeen: sreda 15 asova, etvrtak 15 asova i 35 minuta, petak 1 4 / *
asova, subota 14 asova i 10 minuta, ukupno 88 asova i 4 0 minuta nedeljno.
A sad zamislite koliko se iznenadio kad mu isplatie samo est radnih dana! Bio je
novajlija i pitao se ta kompanija razume pod jednim radnim danom. Odgovorie
mu: 13 asova, dakle'78 asova nedeljno. A ko e mu platiti 10 asova i 3 0 mi
nuta prekovremenog rada? Posle dugog natezanja, dadoe mu naknadu od 10 pensa. (Isto, od 4 . februara 1866.)
3
8 8
8 9
* Zdravstveni savet
9 0
9 1
D r Richardson, Work
jula 1863.
and Overwork
4. Dnevni
i noni rad.
Sistem
smena
93
9 4
9 2
9 4
[ 8 5
* C E C , I I I Report, 5 7 , str. X I I .
9 7
i * rastegljivost *
slugu
9 8
A zato ne? Zato deaci ne mogu uiti zanat danju? Tvoj razlog?
Zato to bi u tom sluaju odrasli, koji rade jedne nedelje danju a druge
nou, bili odvojeni od deaka svoje smene za polovinu vremena i tako bi propala
polovina profita koji iz njih isteruju. Naime, pouavanje koje oni daju deacima
rauna se kao deo najamnine deaka i stoga stavlja odrasle u mogunost da dou
do jevtinijeg deakog rada. Svaki bi odrasli izgubio polovinu svog profita.
1 0 2
U nae doba, koje toliko razmilja i rezonuje, onaj koji ne ume nai
dobar razlog za sve, pa i za najgore i najizopaenije, mora da jo nije daleko doterao. Sve to je u svetu upropaeno, bilo je upropaeno s dobrim razlogom.
(Hegel, Enzyklopdie.
Erster Teil. Die Logik, Berlin 1840, str. 2 4 9 . )
navodi i ove sluajeve: neki deak radio je' 3 6 asova uzastopce; deca od 12
godina rintaju do 2 asa nou, onda spavaju u fabrici do 5 asova izjutra (3
asa!), da bi opet zapoela nov radni dan! Masa rada, kau redaktori opteg
izvetaja Tremenheere i Tufnell, koju deaci, .devojke i ene daju dok se nalaze
pod stegom dnevnog ili nonog rada (spell of labour) basnoslovna je. (Isto,
str. X L I I I i X L I V . ) A za to vreme dogaa se moda da se kapitalista, fabrikant stakla, pun odricanja u pozni as noi tetura iz kluba kui, podnapit od
portvajna i nesigurna koraka, pevuiei idiotski: Britons never, never shall be
slaves l *!*!
1
1 0 4
** Britanci nee nikad, nikad biti robovi! * u staranju za svoje blagoutrobije * Z a njih (radnike) opasno je da zadovolje svoje stomake.
s
88
108
1 0 8
, 0 8
etc.,
London
109
Ba tako su glasile
Bury Guardian se jadao kako bi posle zakljuenja engleskofrancuskog ugovora moglo biti apsorbovano 1 0 0 0 0 ruku vie, a da e
zatrebati jo 3 0 0 0 0 ili 4 0 0 0 0 . Poto su agenti i podagenti trgovine
mesom I860, uzaludno pretraili poljoprivredne krajeve,
1
molbom
da
workhouses.
110
se
2
ponovo
dozvoli
fabrikama da dobijaju
siromanu decu
iz
1 0 9
That the manufacturers would absorb it and use it up. Those were
the very words used by the cotton manufacturers*;*. (Isto.)
1 1 0
rada
16 Marx-Engels (21)
112
113
114
112 v i d i : Public Health. Sixth Report of the Medical Officer of the Privy
Council 1863, objavljen u Londonu 1864. Ovaj izvetaj govori naroito o po
ljoprivrednim radnicima. Neki su hteli da Saderlend predstave kao veoma na
prednu grofoviju, ali je jedna skoranja anketa otkrila da su se ovde, u srezovima
koji su nekad bili uveni s lepote ljudi i hrabrosti vojnika, itelji izrodili u mravu
i zakrljalu rasu. N a najzdravijim poloajima, na padinama bregova okrenutih
mqru, obrazi njihove dece bledi su kao to mogu biti samo u smradnoj atmo
sferi zabaenih londonskih uliica. (Thornton, Over-Population
and its Remedy,
London 1846, str. 7 4 , 75.) Oni doista lie na onih 30 0 0 0 gallant Highlanders* *
koji u glazgovskim wynds i closes * ive zajedno s prostitutkama i lopovima.
1
Zbog toga je, npr., poetkom 1863. 2 6 firmi koje imaju velike lonarnice u Stafordiru, medu kojima i J . Wedgwood i sinovi, molilo jednim memoran
dumom za prinudnu intervenciju drave. Konkurencija s drugim kapitalistima
ne dozvoljava im da dobrovoljno ogranie radno vreme dece itd. I zato, ma ko
liko da mi alimo gore pomenuta zla, bilo bi nemogue otkloniti ih ma kakvim
sporazumom izmeu f a b r i k a n a t a . . . S obzirom na sve te momente, mi smo do-
911
1 1 6
Ovi radniki statuti, kakve istovremeno nalazimo u Francuskoj, Holandiji itd., bili su u Engleskoj formalno ukinuti tek 1813, poto su ih odnosi pro
izvodnje ve odavno bili odbacili.
Nijedno dete ispod 12 godina ne srne raditi ni u kojem fabrikom podu
zeu due od 10 asova dnevno. (General Statutes of Massachusetts, gl. 60, 3.
Pojedini zakoni doneti su od 1836. do 1858.) Radno vreme od 10 asova dnevno
1 1 6
117
118
ima se smatrati kao zakonski radni dan kako u svima industrijskim poduzeima
pamuka, vune, svile, hartije, lana i stakla, tako i u eleznoj i rudarskoj industriji.
Propisuje se da ubudue nijedan mladi, zaposlen u kakvoj bilo fabrici, ne sme
biti zadran ni prisiljen da radi due od 10 asova dnevno ili 60 asova nedeljno.
Nijedan maloletnik ispod 10 godina ne sme biti nameten kao radnik u fabrici
u ovoj dravi. (State of New Jersey. An act to limit the hours of labour etc.,
1. i 2. Zakon od 11. marta 1855.) Nijedan deak izmeu 12 i 15 godina ne .sme
biti zaposlen u kakvom bilo fabrikom poduzeu due od 11 asova dnevno
niti pre 5 asova izjutra niti posle 7 /z asova uvee. (Revised Statutes of the
State of Rhode Island etc., gl. 139, 2 3 , 1. jul 1857.)
1
1 1 7
* radniki statut
zapravo
tadanji
dnevno 10 asova, a pojedu nedeljno 2 0 obroka, naime radnim danima po tri obroka
dnevno, nedeljom po d v a ; iz ovoga se jasno vidi da bi se, ako bi radnici hteli
da poste petkom uvee i da ruaju za I V 2 as, dok im sada za ovaj obrok treba
J
dva asa, od 11 do 1 preko podneva, ako bi, dakle, /2o vie radili, a V20 manje
troili, deseti deo pomenutog poreza dao u t e r a t i .
119
Zar dr Andrew Ure nije imao prava da zakonski predlog o dvanaestoasovnom radnom danu od 1833. proglasi za vraanje u doba
mraka? Istina je, odredbe pomenute .u statutima i kod Pettyja vae
i za apprentices (egrte). Ali k a k o v e s dejim radom stajalo jo kra
jem 17. veka, vidi se iz sledee tube:
Nai mladii u Engleskoj ne rade nita sve dok ne podu u egrte, a onda i m ,
naravno, treba jo mnogo vremena7 godinadok ne postanu svrene zanatlije.
1 1 9
W . Petty, Political
Anatomy
of Ireland,
1 2 0
5 9
* primenjene vrline
1 2 4
1 2 2
1 2 4
18
128
129
1 2 8
1 2 7
1 8 8
1 2 9
130
1 8 1
133
1 3 4
nitva,
s e nastojati da se u svima
poslovnim
County
Antrim 1860.
133 Vrlo je karakteristino po reim Louis-a Philippe-a,
roi
bourgeois *,
da jedini fabriki zakon, koji je pod njim donet 22. marta 1 8 4 1 , nikad nije bio iz
vren. T a j se zakon ticao jedino dejeg rada. P o njemu je bilo propisano radno
vreme od 8 asova za decu od 8 do 12 godina, 12 asova za decu izmeu 12 i 16
godina itd., s mnogo izuzetaka po kojima je dozvoljen noni rad ak i deci od
8 godina. U toj zemlji u kojoj se svaka sitnica ureuje policijskim putem, nadzor
i prinudno sprovoenje
du
R I F za 3 0 . april 1 8 6 0 , str. 5 0 .
po volji
* kralja graanina
* prijatelja trgovine
94
Potrebno je odmah doneti zakon radi spreavanja svih oblika prerane smrti,
a sigurno je da ovaj (fabriki) sistem moramo smatrati kao jedan od najsvirepijih
metoda za njeno nanoenje.
135
1 3 6
96
136
1 8 8
** pritisak spolja
98
187
138
1 3 7
13
1 4 0
141
1 4 1
1 4 3
1 4 4
"
1 4 3
146
18
1 4 8
** vezai
148
1 4 7
1 4 8
1 4 9
I d o i s t a j e , p r e m a statistikim p o d a c i m a iznetim p r e d D o n j i d o m
2 6 . jula 1 8 5 0 , u p r k o s s v i m p r o t e s t i m a , 1 5 . jula 1 8 5 0 . bilo 3 7 4 2 d e t e t a
koja s u u 2 7 5 fabrika bila p o d v r g n u t a toj p r a k s i . I t o je kapitalu
bilo m a l o ! N j e g o v e risovske o i otkrie da z a k o n o d 1 8 4 4 . n e d o z v o
ljava p e t o a s o v n i r a d p r e p o d n e b e z o d m o r a o d n a j m a n j e 3 0 m i n u t a
z a osveenje, a h d a z a p o p o d n e v n i r a d n e p r o p i s u j e nita. Z a t o o n
z a t r a i i d o b i t o zadovoljstvo d a o s m o g o d i n j a r a d n i k a d e c a n e s a m o
izdiru z a njih n e p r e k i d n o o d 2 d o 8 / 2 a s o v a u v e e , v e i da g l a d u j u !
v
181
101
1 6 0
1 0 2
103
15
1 8 8
1 8 7
* veliki neplaeni
spoda fabrikanti bili sudije sami sebi. Primer. Neki Eskrigge, fabrikant pamuka, lan firme Kershaw, Leese et Co., predloio je fabrikom
inspektoru svoga sreza emu relejnog sistema za svoju fabriku. Budui
da je bio odbijen, drao se isprva pasivno. Nekoliko meseci docnije
predstade pred Borough Justices * u Stokportu neka individua po
imenu Robinson, takoe fabrikant pamuka, pa ako ne Petko, a ono bar
srodnik Eskrigge-ov, optuen da je uveo isti relejni sistem koji je
, Eskrigge bio izmislio. Zasedavale su 4 sudije, od kojih su trojica bili
fabrikanti pamuka, a na elu im je bio isti neizbeni Eskrigge. Eskrigge
opravda Robinsona i onda izjavi da ono to je dozvoljeno Robinsonu nije zabranjeno ni Eskrigge-u. Oslanjajui se na sopstveno
punovano reenje, on odmah uvede taj sistem u svojoj vlastitoj fa
brici. Svakako, ve sam sastav tih sudova bio je otvorena povreda
zakona.
1
158
159
1 8 1
1 6 3
1 6 4
105
1 8 5
1 6 2
1 8 4
U t o m je g r m u leao zec, t o je bilo fabrikantsko izdanje zakona o desetoasovnom r a d n o m danu! T o behu iste slatkoreive pristalice
slobodne trgovine iz kojih se cedila ljubav p r e m a oveanstvu i koji
su punih 10 godina, za v r e m e agitacije protiv zakona o itu, izrau
navali radnicima u paru kako je pri slobodnom uvozu ita potpuno
dovoljan desetoasovni rad pa d a se kapitalisti, sa sredstvima engleske
industrije, o b o g a t e .
146
167
168
1 6 6
Upor., npr., R. H. Greg, The Factory Question and the Ten Hours Bill,
London 1837.
F. Engels, Die englische Zehnstundenbill (u asopisu koji sam ja izdavao
Neue Rheinische Zeitung. Politisch - konomische Revue, u svesci za april
1850, str. 13. *) Isti visoki sud pronaao je i za vreme amerikog graanskog
rata u zakonu protiv naoruavanja piratskih brodova zakoljicu kojom je taj
zakon bio izvrgnut u direktnu suprotnost.
R I F za 30. april 1850.
1 8 7
1 8 8
1 6 9
1 7 0
1 7 1
1 7 2
Finoa tkiva iziskuje takvu nenost prstiju koja se moe postii samo ra
nim ulaskom u fabriku.
173
Radi nenih prstiju klana su, dakle, cela deca, kao rogata m a r v a
u junoj Rusiji radi koe i loja. N a j z a d , 1 8 5 0 , povlastica koja j e bila
data 1 8 4 4 . ograniena je na fabrike u kojima se u v r e i n a m o t a v a svi
leni konac, ali je tu, kao odteta za slobodu oduzetu kapitalu, r a d n o
v r e m e dece od 11 do 13 godina p o v e a n o od 10 n a IOV2 asova. I z
g o v o r : Rad u fabrikama svile laki je nego u d r u g i m fabrikama i ni
1 3 9
1 7 1
1 7 2
1 7 3
174
1 7 4
Isto, str. 2 6 .
Isto, str. 2 7 . Uopte uzev, radniko stanovnitvo koje je potpadalo pod
fabriki zakon veoma se popravilo u telesnom pogledu. U tome se slau izjave
svih lekara, a i vlastito m e je posmatranje u razlinim periodima o tome uverilo.
Ipak, i uprkos ogromnoj stopi smrtnosti dece u prvim godinama ivota, zvanini
izvetaji dr Greenhowa pokazuju nepovoljno zdravstveno stanje fabrikih srezova
u poreenju s poljoprivrednim srezovima normalnog zdravlja. Z a dokaz neka iz
meu ostalog poslui i sledea tabela iz njegovog izvetaja od 1 8 6 1 :
1 7 5
Procentna
stopa odraslih
muSkaraca
zaposlenih
u industriji
14,9
42,6
37,3
41,9
31,0
36,6
30,4
1 7 4
Stopa smrt
nosti od plu
nih bolesti
Ime sreza
na svakih
100000
muSkaraca
598
708
547
611 '
691
721
726
305
Stopa smrtno
sti od plunih
bolesti na sva
kih 100000
ena
Procentna
stopa odraslih Vrsta enskog
tena zaposle zanimanja
nih u industriji
Vulstenton
644
734
564
603
804
705
665
727
18,0
34,9
20,4
30,0
26,0
17,9
19,3
13,9
8 zdravih poljo
privrednih srezova
340
Vigen
Blekbern
Halifaks
Bredford
Meklsfild
Lik
Stouk-epon-Trent
Pamuk
Celj. vuna
Svila
Grnarija
33
177
1 7 9
181
1 7 7
1 7 8
1 8 0
182
184
185
1 8 4
i * graanskog suda
od kojih prvi, izmeu ostalog, zabranjuje noni rad dece, mladih lica
i ena (od 8 asova uvee do 6 asova izjutra), a drugi zapoljavanje
pekarskih pomonika ispod 18 godina izmeu 9 asova uvee i 5 asova
izjutra. Na kasnije predloge pomenute komisije, koji prete da oduzmu
slobodu svima vanijim engleskim industrijskim granama, izuzev
zemljoradnji, rudarstvu i saobraaju, jo emo se vratiti. *
185
isss Primedba uz drugo izdanje. Od 1866, kad sam pisao gornji tekst,
nastupila je opet reakcija.
zemlje
187
1 8 8
1 8 9
18
191
192
193
rada, u kojima vladaju vrlo razliiti obiaji. D a bi neko poduzee zakonski bilo
oznaeno kao fabrika, nije vie nuan preduslov da za pogon maina radilica
upotrebljava mehaniku snagu. ( R I F za 31. oktobar 1864, str. 8.)
i* U Belgiji, tome raju evropskog liberalizma, nema ni traga od ovog
pokreta. ak i u njenim ugljenokopima i rudnicima metala trae radnike oba pola
i svih doba starosti potpuno slobodno u svako vreme i za svaku duinu radnog
vremena. T u na 1000 zaposlenih lica dolazi 733 mukarca, 88 ena, 135 deaka
i 44 devojice ispod 16 godina. Kod visokih pei itd. dolazi na svaku 1000 mu
karaca 149 ena, 98 deaka i 85 devojica ispod 16 godina. Uz to je jo i najam
nina niska, a eksploatacija odraslih i neodraslih radnika strahovita; prosena
nadnica iznosi 2 Sil. i 8 pensa za mukarce, 1 Sil. i 8 pensa za ene, 1 Sil. i 2 J2
pensa za deake. Ali je zato Belgija 1863. gotovo udvostruila koliinu i vrednost izvoza uglja, eleza itd. u poredenju s izvozom od 1850.
0
i* izvetaju
195
106
07
199
vijanje, da ga, tavie, baca u podlonitvo koje je neto malo bolje od ropstva
(a condition of servitude but little better than slavery). Stoga smo zakljuili da
je za jedan radni dan dovoljno 8 asova i da se zakonom mora priznati kao dovoljno;
da pozovemo* u pomo tampu, tu monu p o l u g u . . . i da sve koji nam tu pomo
otkazu smatramo neprijateljima reforme rada i radnikih prava. (Zakljuci rad
nika u Dankerku u dravi Njujork, 1866.)
1 9 7
1 9 9 Friedrich Engels, Die englische Zehnstundenbill u asopisu Neue Rheinische Zeitung, april 1850, str. 5 . *
2
1081
109
201
110
2 0 0
G L A V A
D E V B T A
visak rada
potreban rad
promenljivog
2 0 2
pitala. Ali mi znamo da kapitalista deli svoj kapital na dva dela. Jedan
deo predujmljuje on u sredstva za proizvodnju. T o je postojani deo
njegova kapitala. D r u g i deo preobraa u ivu radnu snagu. Ovaj deo
sainjava njegov promenljivi kapital. N a osnovi istog naina proiz
vodnje dolazi u razlinim granama proizvodnje do razliite podele
kapitala n a postojani i na promenljivi sastavni deo. U okviru jedne
iste grane proizvodnje ovaj se odnos menja kad se promeni tehnika
osnovica i drutvena kombinacija procesa proizvodnje. Ali m a kako
bila izvrena podela nekog datog kapitala na postojani i promenljivi
deo, bilo da se promenljivi deo odnosi prema postojanom kao 1:2,
kao 1 : 1 0 , ili kao 1 :x, to niim nee taknuti u gore postavljeni zakon,
jer se prema naoj ranijoj analizi vrednost postojanog kapitala, dodue,
ponovo javlja u vrednosti proizvoda, ali ne ulazi u novostvorenu pro
izvedenu vrednost. Naravno, da se upotrebi 1000 prelaca, potrebno
je vie sirovina, vretena itd. nego da ih se upotrebi 100. Ali vrednost
tih sredstava za proizvodnju koja treba dodati moe se dizati, padati,
ostati jednaka, moe biti velika ili mala, ona e ostati bez ikakva uticaja
na proces oplodavanja vrednosti radnih snaga koje ih pokreu. Zakon
koji smo gore konstatovali dobija, dakle, ovaj oblik: K a d je data vred
nost radne snage i kad je stepen njene eksploatacije jednak, onda mase
vrednosti i vika vrednosti koje razni kapitali proizvode stoje u upravnoj
srazmeri prema veliinama promenljivih sastavnih delova ovih kapi
tala, t j . njihovih sastavnih delova preobraenih u ivu radnu snagu.
Ovaj zakon oigledno protivrei svakom iskustvu koje se zasniva
na spoljanjem vidu pojava. Svako zna da fabrikant pree, koji, vodei
rauna o procentualnim delovima celokupnog primenjenog kapitala,
upotrebljava relativno mnogo postojanog a malo promenljivog kapitala,
ipak zbog toga ne isteruje manje dobiti ili vika vrednosti nego neki
pekar koji pokree relativno mnogo promenljivog a malo postojanog
kapitala. Z a reenje ove prividne protivrenosti potrebni su jo mnogi
srednji lanovi, kao to su sa stanovita elementarne algebre potrebni
mnogi srednji lanovi da se razume da -j- moe predstavljati neku
stvarnu veliinu. Iako klasina ekonomija nikad nije formulisala ovaj
zakon, ona ga se instinktivno pridrava, jer je on nuna posledica samog
zakona vrednosti. Ona pokuava da ga na silu pravljenom apstrak
cijom spase od protivrenosti koje pojava pokazuje. D o c n i j e
emo
videti kako se Ricardova kola spotakla o ovaj kamen spoticanja. Vul
garna ekonomija, koja se doista niemu nije nauila! ^, hvata se i
ovde, kao i svugde inae, za spoljanji izgled protiv zakona pojave.
Protivno Spinozi, ona dri da je neznanje dovoljan r a z l o g ^ !
203
111
112
205
205a Molekularna teorija moderne hernije, koju su nauno razvili prvo Laurent
i Gerhardt, poiva na istom zakonu. {Dodatak uz tree izdanje.Radi objanjenja
ove napomene, koja je dosta nejasna za one koji se ne bave hernijom, primeujemo
da pisac govori ovde o homolognim serijama ugljenovodoninih spojeva, koje je
tako prvi nazvao C. Gerhardt 1843, i od kojih svaki ima svoju vlastitu algebarsku
formulu. Tako, serija parafina: C H 2 n 2 ; normalnih alkohola: C H a n + 2 0 ;
normalnih masnih kiselina: C H 2 n O 2 i mnoge druge. U ovim primerima
dovoljno je samo kvantitativno dodavanje C H 2 molekularnoj formuli pa da se svaki
put obrazuje kvalitativno drukije telo. to se tie uea Laurent-a i Gerhardta
u utvrivanju ove vane injenice, koje je M a r x precenio, uporedi: Kopp, Ent
wicklung der Chemie, Mnchen 1873, str. 7 0 9 . i 7 1 6 , i Schorlemmer, Rise and
Progress of Orgariic Chemistry, London 1879, str. 5 4 . F . E . }
n
kupnikom
polia.
etvrti odeljak
D E S E T A
vremena, a ne obratno da skraenje potrebnog radnog vremena p o tee iz produenja vika rada. U naem primeru m o r a vrednost radne
snage stvarno pasti za / i o da bi se potrebno radno v r e m e skratilo za
lio, od 10 na 9 asova, i da se usled toga viak rada produi od 2 na
3 asa.
N o sa svoje strane ovakvo padanje vrednosti radne snage za /io
uslovljava da se ista masa ivotnih sredstava koja je ranije proizvoena
za 10, sada proizvodi za 9 asova. A to je nemogue bez poveanja
proizvodne snage rada. N a primer, s datim sredstvima m o e jedan
obuar nainiti par izama za radni dan od 12 asova. T r e b a li da za
isto vreme naini dva para izama, onda se proizvodna snaga njegova
rada mora udvojiti, a ona se n e moe udvojiti bez neke promen u nje
govim sredstvima za rad ili u metodu njegova rada ili u obojerhu isto
vremeno. T o znai da mora da doe do revolucije u uslovima za p r o
izvodnju njegova rada, t j . u njegovom nainu proizvodnje, a otud u
samom procesu rada. P o d poveanjem proizvodne snage rada razumemo ovde uopte svaku promenu u procesu rada kojom se skrauje
radno vreme drutveno potrebno za proizvoenje neke robe, kad,
dakle, manja koliina rada stie snagu da proizvodi veu koliinu u p o
trebne vrednosti. Dok smo, dakle, kod proizvodnje vika vrednosti
u dosad posmatranom obliku polazili od pretpostavke da je nain
proizvodnje dat, dotle za proizvodnju vika vrednosti putem pretva
ranja potrebnog rada u viak rada nije nikako dovoljno da kapital
zavlada procesom rada u njegovom istorijski nasleenom ili zateenom
obliku p a da samo produi njegovo trajanje. On m o r a revolucionisati
tehnike i drutvene uslove procesa rada, dakle sam nain proizvodnje,
da bi poveao proizvodnu snagu rada, a poveavi proizvodnu snagu
rada snizio vrednost radne snage i tako skratio onaj deo radnog dana
koji je potreban za reprodukovanje te vrednosti.
1
Usavriti vetine znai samo pronai nove vrste postupaka pomou kojih
e se neki proizvodi izraivati s manje ljudi, ili (to je isto) za krae vreme.
(Galiani, Della Moneta, str. 158, 159.) Uteda u trokovima proizvodnje moe biti
samo uteda u koliini rada utroenoj na proizvodnju. (Sismoni, Etudes etc,
sv. I, str. 22.)
3 a
3 a
* Quesnay, Dialogues sur le Commerce et sur les Travaux des Artisans, str.
188 - 189.
Ti pekulanti koji toliko gledaju da utede na radu radnika koje moraju
plaati. (J. N. Bidaut, Du Monopole qui s'tablit dans les arts industriels et le com
merce, Paris 1828, str. 13.) Poduzetnik e uvek uiniti to mu je u moi da utedi
vremena i rada. (ugald Stewart, Works, ed. by Sir W. Hamilton, Edinburgh
18SS, sv. Ill, Lectures on Political Economy, str. 318.) Oni (kapitalisti) su zainteresovani za to da proizvodne snage radnika koje upoljavaju budu to vee.
Sva njihova panja gotovo je iskljuivo upravljena na uveanje te snage. (R. Jones,
Text-book of Lectures etc., Lecture III [str. 39].)
7
G L A V A
J B D A N A E S T A
Kooperacija
'
\
r
i
11
l l a
1 0
str. 80.)
1 1
* saradnja snaga
12
14
1 2
1 4
Moramo napomenuti i to da ova delimina podela rada moe da se izvede i onde gde su svi radnici zaposleni istom radnjom. N a primer, zidari koji
prenose ciglu na visoke skele dodajui je s ruke na ruku rade svi isti posao, pa
ipak ima meu njima izvesna vrsta podele rada koja se sastoji u tome to svaki
od njih prenosi ciglu na izvesnom delu staze i to je svi zajedno otpremaju do kraj
njeg cilja mnogo bre nego kad bi svaki od njih sam nosio svoju ciglu na vrh
skele. ( F . Skarbek, Thiorie des richesses sociales, 2. izd., Paris 1 8 3 9 , sv. I,
str. 97, 9 8 . )
1 6
1 7
1 5
Ako treba izvesti kakav komplikovan posao, onda se vie radnji mora
jednovremeno izvriti. Ovaj vri jednu, dok onaj vri neku drugu radnju, a svi
zajedno doprinose rezultatu koji nijedan pojedinac ne bi bio u stanju da po
stigne. Ovaj vesla, dok onaj upravlja krmilom, a trei baca mreu ili harpun, i
tako uspeva ribolov, koji bi bez te saradnje bio nemogu.* (Destutt de Tracy,
Trait de la Volont etc., str. 78.)
1 8
1 9
Kad se obraivanje zemlje unapredi, onda se sav kapital i sav rad koji je
ranije bio rasturen na 500 ekera, a moda i na vie, koncentrie na temeljitije obra
ivanje 100 ekera. Mada se prostor smanjio u odnosu prema iznosu primenjenog
kapitala i rada, ipak se oblast proizvodnje proiruje u poredenju sa onom oblasti
proizvodnje koju je ranije posedovao i obraivao izolovani, nezavisni proizvo
a. (R. Jones, An Essay on the Distribution of Wealth. On Rent, London 1831,
str. 191.)
Snaga pojedinca veoma je neznatna, ali ujedinjenje tih neznatnih snaga
stvara ukupnu snagu koja je vea od zbira deliminih snaga. Pa zbog toga ve i
samo ujedinjenje snaga moe da skrati rok i da proiri prostor njihove akcije.
(G. R. Carli, beleka uz: P. Verri, Meditazioni sulla Economa Poltica, sv. XV,
str. 196.)
1 9
2 0
115
22
221
2 1 a
2 2
2 2 a
d e n e u s l o v e , a k a p i t a l ih p o d t e u s l o v e stavlja. Z a t o t o d r u t v e n a
proizvodna snaga r a d a n e staje kapital nita, zato to, s d r u g e strane,
r a d n i k n j u n e razvija p r e n o t o s a m n j e g o v r a d n e p r i p a d n e k a p i t a l u ,
ispoljava s e o n a k a o p r o i z v o d n a s n a g a k o j u k a p i t a l p o s e d u j e o d p r i r o d e ,
kao n j e g o v a i m a n e n t n a p r o i z v o d n a s n a g a .
Delovanje p r o s t e kooperacije kolosalno se pokazuje u dinovskim
d e l i m a s t a r i h A z i j a c a , E g i p a n a , E t r u r a c a itd.
Dogaalo se u minula vremena da su te azijske drave, podmirivi
svoje civilne i vojne trokove, raspolagale izvesnim suvikom ivotnih sredstava
koji su mogle troiti na sjajna i korisna dela. Njihova komanda nad rukama
i miicama skoro itavog nezemlioradnikog stanovnitva i iskljuivo pravo
monarha i svetenstva da raspolau tim vikom pruie im sredstva za po
dizanje onih velikih spomenika kojim ispunie zemlju... Za pokretanje di
novskih statua i ogromnih masa, iji transport izaziva divljenje, rasipniki
je upotrebljavan skoro samo ljudski rad. Broj radnika i koncentrisanje njiho
vih napora bili su za ovo dovoljni. Tako vidimo kako se veliki sprudovi ko
rala diu iz dubina okeana, narastaju u ostrva i obrazuju vrsto tlo, mada
je svaki individualni ulaga (depositary) siuan,' slab i neugledan. Nezemljoradniki radnici azijskih monarhija malo ta mogu doprineti delu osim
svojih individualnih telesnih napora, ali njihov broj ini njihovu snagu, a m o
upravljanja tim masama dala je ivot onim dinovskim delima. Takvi su po
duhvati bili omogueni time to su dohoci od kojih su radnici iveli bili koncentrisani u jednoj ruci ili u malo ruku. *
2
2 3
25
2 4
G L A V A
D V A N A E S T A
/. Dvojako
poreklo
manufakture
2 6
Navodimo sledei tekst da bismo pruili noviji primer za ovaj nain obra
zovanja manufakture. Predionice i tkanice svile u Lionu i Nimu sasvim su patri-
jarhalne. U njima je zaposleno mnogo ena i dece, ali bez preterana rada i bez tete
po njihovo zdravlje; one ih ostavljaju u njihovim lepim dolinama Droma, Vara,
Izera i Vokliza da tamo gaje svilenu bubu i odmotavaju ahure; one nikad ne po
staju pravim fabrikim preduzeima. Kad se tanije posmatra... princip podele
rada pokazuje ovde posebnu odliku. Ima mnogo namotaica, prelaca svilenog
konca, farbara, glaara osnove, pa i tkaa; ali oni nisu sjedinjeni u istoj radionici
i ne zavise od istog kapitaliste. Svi su oni samostalni. (A. Blanqui, Cours d'co
nomie Industrielle. Recueilli par A. Biaise, Paris 1838 1839, str. 79.) Otkako je
Blanqui ovo napisao, razni nezavisni radnici bili su delimino udrueni u fabri
kama. {Uz etvrto izdanje.A otkako je Marx ovo pisao, odomaio se u tim fa
brikama mehaniki razboj i brzo potiskuje runi razboj. I industrija svile u
Krefeldu umela bi o tome neto ispriati.F. E . }
2. Delimini
radnik
i njegov
alat
2 7
29
Nikad niko nije nadmaio finou muslina iz ake, niti krasotu i posto
janost boja na katunima i drugim tkaninama iz KorOmandela. P a ipak se oni pro
izvode bez kapitala, bez maina, bez podele rada ili m a kojeg drugog sredstva
koje evropskoj fabrikaciji prua tolike prednosti. T k a je izolovana individua koja
izrauje tkanine po porudbini kupca, i to na razboju najprostije graenom, koji
se katkad sastoji samo iz drvenih, grubo sklopljenih letava. Na tome razboju nema
ak ni vratila za namotavanje osnove, tako da se razboj mora razapeti elom du
inom i postaje tako nezgrapan i dugaak da mu u kolibi proizvoaevoj nema
mesta; zato on mora raditi i pod vedrim nebom, gde ga svaka promena vremena
prekida.
80
T u virtuoznost dala je Indijcu, ba kao i pauku, jedino ona nasleena posebna umenost koja se gomilala od generacije do genera
cije i prenosila s oca na sina. Pa ipak takav indijski tka izvodi veoma
sloen rad ako ga uporedimo s veinom manufakturnih radnika.
2 8
2 9
3 0
manufak
3. Dva
3 3
3 4
3 5
3 2
3 6
3 7
3 7
3 9
3 8
* izraiva flaa ili udeiva, duva, skuplja, radnik koji reda na gomilu
li brusa, i pomoni radnik koji duvano staklo nosi u hladionicu
4 2
4 3
4 4
Specifinom
mainerijom manufakturnog perioda ostaje s a m
u k u p n i r a d n i k sastavljen iz m n o g i h d e l i m i n i h r a d n i k a . R a z l i n e
operacije koje proizvoa neke r o b e naizmenino vri i koje s e prepleu
u celini n j e g o v a p r o c e s a r a d a z a o k u p l j a j u g a n a r a z n e n a i n e . U o v o j
m o r a d a razvija v i e s n a g e , u o n o j v i e v e t i n e , u t r e o j , o p e t , v i e
p a n j e itd., a ista i n d i v i d u a n e m a s v i h o v i h o s o b i n a u j e d n a k o m s t e p e n u .
P o t o se razne operacije rastave, izdvoje i osamostale, vri se i podela,
klasifikovanje i g r u p i s a n j e r a d n i k a p r e m a p r e t e n i m n j i h o v i m o s o b i n a
m a . A k o njihove p r i r o d n e osobenosti i ine osnovu n a koju se podela
r a d a n a k a l e m l j u j e , m a n u f a k t u r a , k a d s e v e u v e d e , razvija r a d n e s n a g e
4 1
Ovo se moe nai, pored ostalih, i u ovih pisaca: W. Pettyja, Johna Bellersa, Andrew-a Yarrantona, u The Advantages of the East-India Trade i kod
J . Vanderlinta.
U Francuskoj se jo krajem 16. veka slue avanom i reetom za tucanje
i pranje rude.
itava istorija razvitka maine dade se pratiti na istoriji itnog mlina.
Fabrika se engleski jo uvek zove mili *. U nemakim tehnolokim spisima iz
prvih decenija 19. veka jo se nalazi izraz M h l e * ne samo za svaku mainu
kojoj pogon daju prirodne sile, nego i za sve manufakture koje upotrebljavaju
mainske aparate.
4 2
4 8
4 4
46
47
48
4 5
4 7
4 8
4. Podela
rada
u manufakturi
i podela
rada
drutvu
5 0
4 9
53
54
5 2
55
iskoriava o v e o s o b e n o s t i .
Proirenje svetskog trita i kolonijalni
sistem, koji spadaju u krug optih uslova za postojanje manufakture,
pruaju m a n u f a k t u r n o m periodu bogat materijal z a podelu rada u
drutvu. Nije o v d e mesto da dublje zalazimo u dokazivanje kako ona
p o r e d ekonomske zahvata i svaku drugu oblast drutvenog ivota i
svugde u d a r a temelj o n o m izgraivanju strunosti, specijalnosti i
rasparavanju oveka koje je jo uitelju A . S m i t h - a , A . F e r g u s o n u ,
izmamilo usklik: Mi s m o nacija helota i n e m a vie slobodnih graana
meu nama.
Ipak, uprkos m n o g i m analogijama i v e z a m a izmeu podele rada
u drutvu i podele rada u radionici, o v e se dve podele r a d a razlikuju
ne s a m o po stepenu v e i u sutini. Analogija izgleda najneospornija
kad izmeu raznih poslovnih g r a n a postoji intimna veza, npr. o d g a jiva stoke proizvodi sirove koe koje tavlja prerauje, a o b u a r od
njih pravi obuu. T u svako proizvodi postupno deo proizvoda, a p o slednji njegov lik kombinovan je proizvod njihovih posebnih radova.
O v o m e t r e b a dodati jo i razne g r a n e r a d a koje odgajivau
stoke,
tavljau koe i o b u a r u pruaju sredstva za proizvodnju. S a d bi neko
m o g a o sa A . S m i t h - o m uobraziti da se ova drutvena podela rada r a z
likuje o d manufakturne s a m o subjektivno, naime za posmatraa koji
u ovoj jednim pogledom m o e da obuhvati razne delimine radove
zajedno, dok m u u onoj rasturenost tih radova po prostranim povrina
m a i veliki broj ljudi zaposlenih u svakoj posebnoj grani smetaju da
uoi j e d i n s t v o . Ali ta uspostavlja jedinstvo m e d u nezavisnim radovi
m a odgajivaa stoke, tavioca i o b u a r a ? T o to proizvodi svakoga od
56
57
5 5
8 7
58a
6 8
[ 1 1 6
5 9
6 1
Lieut. Col. Mark Wilks, Historical Sketches of the South of India, London
1810-1817, sv. I, str. 1 1 8 - 1 2 0 . Dobar pregled raznih oblika indijske zajednice
daje George Campbell: Modem India, London 1852.
U ovim jednostavnim oblicima... iveli su domoroci od pamtiveka.
Granice sela samo su retko menjane; i mada su ratovi, glad i epidemije esto
oteivah, pa ak i unitavah sela, ipak se ime njihovo, granice, interesi pa ak
i porodice odravahu kroz vekove. Stanovnici ne vode brigu o propadanju i deobama kraljevstava; sve dok selo ostaje nepodeljeno, njima je svejedno kojoj e vlasti
biti ustupljeno, ili kome e vladaru pripasti. Njihova unutranja privreda ne
menja se. (Th. Stamford Raffles, late Lieut. Gov. of Java, The History of Java,
London 1817, sv. I I , str. 285.)
8 1
5. Kapitalistiki
karakter
manufakture
83
117
64
65
6 2
8 8
6 4
9 5
67
88
Duh velike veine ljudi, veli Adam Smith, nuno se razvija iz njihovih
svakodnevnih radnji i na tim radnjama. ovek koji itav svoj ivot troi na izvrii ako ga razdvoje od njegove brae po radu, nije vie ni upotrebljiv ni nezavisan,
i zbog toga je primoran da se pokori svakom zakonu koji mu izvole propisati.
(Storch, Cours d'conomie Politique, St-Ptersbourg 1815, sv. I, str. 204.)
A. Ferguson, History of Civil Society, str. 281: Onaj prvi dobio je ono
to je drugi izgubio.
Oovek od nauke i proizvodni radnik mnogo su se udaljili jedan od dru
goga, i nauka, umesto da u ruci radnikovoj poveava njegovu sopstvenu proiz
vodnu snagu za njega samog, skoro.se svugde postavlja protiv njega... Znanje
postaje oruem koje je kadro da se odvoji od rada i da mu se suprotstavi. (W.
Thompson, An Inquiry into the Principles of the Distribution of Wealth, London
1824, str. 274.)
A. Ferguson, History of Civil Society, str. 280.
J . D. Tuckett, A History of the Past and Present State of the Labouring
Population, London 1846, sv. I , str. 148.
8 8
8 7
8 8
da veba svoj r a z u m , , .
72
7 1
** po dunosti, zvanino
mnogo dalje ovo drutveno cepanje grana rada, a s druge strane tek
svojom svojstvenom podelom pogaa individuu u samom njenom
ivotnom korenu, to on prvi i daje materijal i podstrek industrijskoj
patologiji.
73
Podrazdeliti oveka znai izvriti nad njim smrtnu kaznu ako je zasluuje,
a podmuklo ga ubiti ako ne zasluuje. Podrazdeliti rad jeste muko ubijanje na
roda.
74
76
7 8
7 4
7 5
77
7 7
1201
79
80
T a k o u Odiseji, pevanje 14, stih 2 2 8 : Jer ovome se svia ovaj, onome onaj
r a d . . . , i Arhiloh u Sekstusa Empirika: Svako razgaljuje svoje srce na drugom
poslu. t 3
1 2 1
122
8 0
81
82
83
8 1
Bibliothek,
knj. I .
Takva je radionica, veli Ure, pruala sliku podele rada u raznim njenim
stupnjevima. Svrdao, dleto, strugarska tezga imah su svaki svog radnika i ovi su
bili hijerarhijski rasporeeni prema stepenu njihove umenosti.! '
124
i* zakoni o egrtima
G L A V A
T R I N A E S T A
/. Razvitak
U
svojim Naelima
politike
maina
ekonomije
8 6
8 7
89
8 8
* kruni razboj
91
9 0
92
93
94
9 2
127
Mojsije iz Misira kae: Nemoj zavezati usta volu kad vre.' ] Naprotiv,
hriansko-germanski ovekoljupci stavljali su kmetu, kad su ga upotrebljavali
kao pogonsku snagu pri mlevenju, veliki kolut oko vrata da ne bi mogao uzimati
brano u usta.
Na upotrebljavanje vetra kao pogonske snage bili su Holanani prinu
eni delom usled nemanja prirodnih vodopada, delom radi borbe protiv suvine
vode. Samu vetrenjau primili su iz Nemake, gde je taj izum izazvao ljutu borbu
izmeu plemstva, svetenstva i cara oko toga kome od njih pripada vetar.
Vazduh podjarmljuje, govorilo se u Nemakoj, dok je u Holandiji vetar bio os
lobodilac, jer nije potinio Holananina, nego zemlju Holananinu. Jo 1*836. bilo
je u Holandiji u upotrebi 12 000 vetrenjaa od 6000 konjskih snaga, koje su
titile dve treine zemlje da se ponovo ne pretvore u movaru. ,
Istina, ona je bila ve mnogo usavrena prvom Wattovom parnom mai
nom s takozvanim jednostavnim dejstvom, ali je u tom obliku ostala prosta pumpa
za vodu i slatinu.
9 3
9 4
naprotiv, maine alatljike izazvae potrebu da se p a r n a maina r e v o lucionie. i m ovek u m e s t o d a deluje alatom n a p r e d m e t r a d a , deluje
jo samo kao pogonska snaga na neku mainu alatljiku, p o t r e b a da
ljudski miii budu ta pogonska snaga postaje sluajna, p a se ovi m o g u
zameniti v e t r o m , v o d o m , p a r o m itd. R a z u m e se d a o v o n e znai d a
takva p r o m e n a esto n e e zahtevati velike tehnike p r o m e n u m e h a
nizmu koji je prvobitno bio izgraen jedino za ljudsku pogonsku snagu.
Danas se sve maine koje tek t r e b a da sebi p r o k r e p u t , kao ivae
maine, hlebarske maine itd., konstruiu istovremeno i z a ljudski
i za isto mehaniki pogon, ako s a m a njihova n a m e n a u n a p r e d n e
iskljuuje njihovu primenu u m a l o m .
Maina, od koje polazi industrijska revolucija, zamenjuje radnika
koji rukuje jedinim alatom, m e h a n i z m o m koji u isti m a h radi m a s o m
istovetnih ili slinih alata, a kretanje p r i m a o d jedne jedine koje bilo
pogonske s n a g e . O v d e i m a m o p r e d s o b o m mainu, ali tek kao jedno
stavan element mainske proizvodnje.
D a bi se poveao obim maine radilice i broj njenih alata koji
istovremeno r a d e , zahteva se vei pokretaki m e h a n i z a m , a ovaj m e h a
nizam, da bi m o g a o savlaivati svoj vlastiti o t p o r , zahteva jau pogonsku
snagu nego to je ljudska, d a i n e g o v o r i m o o t o m e da je ovek vrlo
nesavreno sredstvo za proizvodnju kad se trai jednoobrazno i n e p r e
kidno kretanje. Ako u z m e n o da ovek deluje jo jedino kao p r o s t a
pogonska snaga, da je, dakle, na m e s t o njegova alata stupila maina
alatljika, onda ga sada prirodne snage m o g u zameniti i kao pogonsku
snagu. O d svih velikih pokretakih snaga koje su n a m ostale od m a n u
fakturnog perioda najloija je bila konjska, jedno to konj ima svoju sopstvenu glavu, a d r u g o to je skup i to se u fabrikama m o e u p o t r e b
ljavati u veoma skuenoj m e r i . I p a k je u rano d o b a k r u p n e industrije
95
9 6
9 5
98
99
otputenih konja za vreme od 3 ili 4 meseca, kada se oni jedino u stvari i iskori
tavaju. Naposletku, parna snaga, uporeena s konjskom, poboljava i kakvou
proizvoda u poljoprivrednim operacijama u kojima se moe upotrebljavati. Da bi
se obavljao posao parne maine, moralo bi se upotrebljavati 66 radnika, koji zajedno
primaju 15 il. na 1 as, a da bi se obavio posao konja, potrebna su 32 oveka koji
zajedno staju 8 il. po asu.
Faulhaber, 1625; De Cous, 1688.
Moderni pronalazak turbina oslobodio je industrijsko eksploatisanje vodene
snage mnogih ranijih prepreka.
U ranom periodu tekstilne manufakture zavisio je poloaj poduzea od
blizine vode iji su padovi bih dovoljni da teraju vodeno kolo. Ali mada je uvoenje
fabrika s vodenim pogonom znailo poetak raspadanja sistema kune radinosti,
ipak su te fabrike, koje su se nuno morale podizati na tekuim vodama, i koje su
esto bile dosta daleko jedne od drugih, pre bile deo seoskog nego gradskog sistema.
Tek je zamenjivanje vodene snage parnom snagom izazvalo zbijanje fabrika u gra
dovima i u mestima gde ima u dovoljnoj koliini uglja i vode potrebnih za proiz- ,
voenje pare. Parna maina je mati industrijskih gradova. (A. Redgrave u: RIF
za 30. april 1860, str. 36.)
8 4
9 9
100
1 0 0
1 0 1
1 0 2
i* automatska konica
1 0 3
1 0 4
"
1 0 7
1 0 5
The Industry of Nations, London 1855, deo II, str. 239. Tamo se kae i
ovo: Ovaj dodatak strugarskoj tezgi moe izgledati prost i naoko beznaajan; ali
drimo da neemo preterati ako reemo da je njegov utkaj na usavravanje i irenje
upotrebe maina bio isto toliko velik koliko i Wattovo usavravanje parne maine.
Njegovo je uvoenje odmah izazvalo usavravanje i pojevtinjavanje svih maina
i dalo podstreka za nove pronalaske i poboljanja.
i U Londonu se jedna maina za kovanje paddle-wheel shafts * zove
Thor. Ta maina kuje osovinu teku 16 /s tona s istom lakoom s kojom kova
kuje potkovicu.
Maine koje obrauju drvo, a mogu se upotrebiti i u malom razmeru,
veinom su amerikanski pronalazak.
1
1 0 7
2. Prenoenje
vrednosti
maine
na
proizvod
Videli s m o da proizvodne snage koje potiu iz kooperacije i p o dele rada ne staju kapital nita. O n e su prirodne snage drutvenog
rada. T a k o isto ni prirodne snage, kao para, voda itd., koje se prilagoavaju proizvodnim procesima, ne staju nita. Ali kao to su oveku
p o t r e b n a plua radi disanja, tako m u je potrebno i delo ljudske ruke
radi proizvodne potronje prirodnih snaga. P o t r e b n o je vodeno kolo
da bi se iskoristila pogonska snaga vode, parna maina da bi se isko
ristilo svojstvo p a r e da se iri i skuplja. A kako je s prirodnim snagama
tako je i s naukom. J e d n o m otkriven, zakon o deklinaciji magnetne igle
u oblasti delovanja elektrine struje, ili o stvaranju magnetizma u
elezu oko kojega krui elektrina struja, ne staje ni p a r e .
Ali, za
iskoriavanje tih zakona u telegrafiji itd. potreban je veoma skup i
razgranat aparat. M a i n a , kao to s m o videli, ne istiskuje alatku. P o v e
avajui svoj obim i broj, alatka se od majunog orua ovekova o r g a
nizma pretvara u alatku m e h a n i z m a koji je ovek stvorio. Kapital vie ne
ostavlja radnika da radi r u n o m alatkom, v e mainom koja sama operie svojima a l a t i m a . ' D o k je zbog toga na prvi pogled jasno da krupna
industrija, uvlaei u proces proizvodnje o g r o m n e prirodne snage i
prirodne nauke, m o r a izvanredno poveavati proizvodnost rada, nikako
nije isto tako jasno da li se ova poveana proizvodna snaga ne otkup
1 0 8
1 0 9
128
i * tkanina od 4 0 cola
dan tue, to se na svaku centu eleza prilepi samo malen deo vrednosti,
koji bi bio veoma velik ako bi se dinovski instrument upotrebljavao
za ukucavanje sitnih avala.
Ako je dat delokrug maine radilice, dakle broj njenih alatljika,
ili, kad se radi o snazi, njen obim, masa proizvoda zavisie od brzine
kojom ona operie, dakle, npr., od brzine kojom se okree vreteno, ili
od broja udaraca koje eki daje u minutu. Neki od onih kolosalnih
ekia daju 70 udaraca, Rvderova kovaka patent-maina, koja radi
s parnim ekiima manjih dimenzija za iskivanje vretena, pravi 700
udaraca u minutu.
Kad je data srazmera u kojoj maina prenosi vrednost na proizvod,
veliina toga dela vrednosti zavisi od veliine vrednosti same maine.
to manje rada ona sama sadri, to manje vrednosti dodaje proizvodu.
Ukoliko manje vrednosti ustupa, utoliko je ona proizvodnija i utoliko
se vie njena usluga pribliava uslug.ma prirodnih sila. A proizvodnja
maina pomou maina smanjuje njihovu vrednost srazmerno nji
hovom obimu i dejstvu.
Uporednim ispitivanjem cena roba koje se zanatlijski ili manu
fakturno proizvode i cena istih roba proizvedenih pomou maina
dolazimo do opteg zakljuka da kod mainskog proizvoda onaj sastavni
deo vrednosti koji potie od sredstava za rad relativno raste ali se
apsolutno smanjuje. To znai da se smanjuje njegova apsolutna ve
liina, ali se poveava njegova veliina u odnosu prema celokupnoj
vrednosti proizvoda, npr. jedne funte pree.
110
111
1 1 0
1 1 1
Ovaj sastavni deo vrednosti koji maina dodaje opada i apsolutno i rela
tivno ako ona istiskuje konje ili uopte radne ivotinje koje slue samo kao pogonska
snaga, a ne kao maine za razmenu materije. Uzgred emo napomenuti da Descartes, definiui ivotinje kao puke maine, gleda oima manufakturnog perioda,
dok je u srednjem veku, kao i docnije, opet, g. fon Halleru u njegovoj knjizi Restauration der Staatszvissenschaften ivotinja vaila kao ovekov pomonik. D a su
i Descartes i Bacon u promenjenom liku proizvodnje i u ovekovom praktinom
savlaivanju prirode gledali rezultat promenjenog metoda miljenja, pokazuje
Descartes-ov Discours de la Mithode, u kojem, izmeu ostalog, stoji: Mogue
je (metodom koju je on uveo u filozofiju) doi do saznanja koja su vrlo korisna
* na prvi pogled
J a s n o je d a s e r a d s a m o p r e m e t a , d a se, dakle, u k u p n a s u m a r a d a
koja s e z a h t e v a z a p r o i z v o d n j u izvesne r o b e n e s m a n j u j e , ili d a se
p r o i z v o d n a s n a g a r a d a n e p o v e a v a ako proizvodnja neke maine
staje toliko r a d a koliko o n a u t e d u j e s v o j o m p r i m e n o m . M e u t i m ,
razlika i z m e u r a d a koji o n a staje i r a d a koji uteduje, ili stepen njene
p r o i z v o d n o s t i , o e v i d n o n e zavisi o d razlike i z m e u njene vlastite v r e d
n o s t i i v r e d n o s t i alatke koju je zamenila. Razlika traje dotle dokle r a d n i
trokovi m a i n e , a o t u d a i d e o v r e d n o s t i koji o n a p r o i z v o d u dodaje,
ostaju m a n j i o d v r e d n o s t i koju bi radnik sa s v o j o m a l a t k o m d o d a o
p r e d m e t u r a d a . P r e m a t o m e , p r o i z v o d n o s t m a i n e m e r i se s t e p e n o m
u k o m e o n a z a m e n j u j e ljudsku r a d n u snagu. P o g. B a v n e s u , n a 4 5 0
m u l e - v r e t e n a s p a r n i m k o m u n i k a t o r o m , koje t e r a j e d n a p a r n a konjska
s n a g a , dolazi 2 / 2 r a d n i k a , a sa svakim a u t o m a t s k i m m u l e - v r e t e n o m
o n i i s p r e d u , r a u n a j u i r a d n i d a n o d 1 0 a s o v a , 13 u n c a p r e e ( p r o s e n e n u m e r e ) , dakle 3 6 5 / s funti p r e e nedeljno. D a k l e , oko 3 6 6 funti
pamuka (radi uproenja ne u z i m a m o u r a u n otpatke), pretvarajui
se u p r e u , usisavaju s a m o 1 5 0 r a d n i h a s o v a ili 1 5 desetoasovnih
r a d n i h d a n a , dok bi p r o i z v e d e n a p o m o u kolovrata, kojim r u n i p r e l a c
izradi 13 u n c a p r e e z a 6 0 a s o v a , ista koliina p a m u k a zahtevala r a d
o d 2 7 0 0 desetoasovnih r a d n i h d a n a , ili . 2 7 0 0 0 r a d n i h a s o v a .
:
1 1 2
1 1 3
1 1 2
115
116
1 1 4
1 1 8
1 1 7
118
1 1 9
3. Prva
dejstva mainskog
naina rada na
radnika
1 1 8
Maina esto moe . . . biti primenjena tek kad se rad (misli se najamni
na) popne. (Ricardo, Principles etc., str. 479.) Vidi: Report of the Social Science Congress at Edinburgh, Oct. 1863.
1 1 9
121
1 2 0
Za vreme krize pamuka koja je pratila ameriki graanski rat, engleska vla
da uputila je u Lankair, eir itd. dr Edwarda Smith-a da proui zdravstveno sta
nje radnika u pamunoj industriji i da o tome podnese izvetaj. U izvetaju kae
on izmeu ostalog: Pored toga to su radnici izgnani iz fabrike atmosfere, kriza
je donela i mnoge druge koristi s higijenskog gledita. Radnike ene imaju
sada vremena da podoje svoju decu umesto da ih truju Godfrey's Cordial-om
(nekim opijatom). Dobile su vremena da naue kuvati; nesrea je to je ta njihova
vetina kuvanja pala u vreme kad nemaju ta jesti. Ali se vidi kako je kapital za svoje
samooploavanje uzurpirao porodini rad potreban za potronju. Kriza je iskoriena i za to da u naroitim kolama radnike keri naue siti. Bilo je potrebno da
doe do jedne amerike revolucije i jedne svetske krize da bi mlade radnice, koje
predu za ceo svet, nauile siti!
1 2 1
Broj radnika silno je porastao, poto je rad ena u sve veoj meri zamenjivao rad mukaraca, a osobito deji rad rad odraslih. T r i devojice od 13 godina,
plaene nedeljno 6 - 8 ilinga, zamenjuju zrelog oveka ija se nedeljna najamnina
kree izmeu 18 i 4 5 ilinga. ( T h . de Quincey, The Logic of Political Economy,
London 1 8 4 4 , str. 147, prim.) Poto se izvesne porodine funkcije, npr. uvanje i
dojenje dece itd., ne mogu sasvim ukinuti, majke koje je kapital konfiskovao, vie
ili manje moraju naimati zamenu. Radovi koje zahteva porodina potronja, kao
ivenje, krpljenje itd., moraju se zameniti kupovanjem gotove robe. Smanjenom
utroku kunog rada odgovara, dakle, vei izdatak u novcu. Stoga trokovi proiz
vodnje radnike porodice rastu i potiru viak prihoda. Povrh toga, ekonomija i
celishodnost u troenju i spravljanju ivotnih sredstava postaju nemogue. O ovim
injenicama, koje zvanina politika ekonomija prikriva, nai e italac bogat m a
terijal u Reports fabrikih inspektora, u izvetajima Children's Employment
Commission, a naroito u Reports on Public Health.
1 2 2
128
128
130
1 2 8
Ona (anketa od 1861) . . . pokazala je, osim toga, da pod opisanim okol
nostima s jedne strane propadaju deca usled zaputenosti i ravog postupanja koje
sobom donosi fabriki rad njihovih majki, a s druge strane majke gube u tako stra
hovitoj m e n prirodna oseanja prema roenoj deci da ih njihova smrt obino ne
rastuuje mnogo, a p o n e k a d . . . i same pribegavaju direktnim merama da do nje
dovedu. (Isto.)
1 2 9
Isto, str. 4 5 4 .
3 0
1
Isto, str. 4 5 4 - 4 6 2 . Repprts by D r . Henry Julian Hunter on the exces
sive mortality of infants in some rural districts of England.
1 8 1
1 3 2
Isto, str. 3 5 , 4 5 5 , 4 5 6 .
Isto, str. 4 5 6 .
138 Potronja opijuma iri se iz dana u dan meu odraslim radnicima i radni
cama i u engleskim poljoprivrednim srezovima, kao to se rairila u industrijskim.
184
135
Prekor mora pasti samo na zakonodavstvo, jer je ono izdalo jedan iluzoran
zakon (delusive law) koji, tobo brinui se za vaspitanje dece, ne sadri ni jednu
jedinu odredbu koja bi obezbedila ostvarenje postavljene svrhe. On propisuje je
dino to da deca imaju da provode odreen broj asova (3 asa) dnevno zatvorena
u etiri zida okrtena imenom kole, i da poslodavac deteta mora o tome svake
nedelje uzimati uverenja od linosti koja se svojeruno potpie kao uitelj ili ui
teljica.
138
1 3 5
R I F za 31. oktobar 1862, str. 59. Ovaj fabriki inspektor bio je ranije
1 8 8
lekar.
Posetivi
U vreme pripremanja zakona od 1844. fabriki inspektori igosali su sramno stanje tih prostorija okrtenih imenom kole, ije su
svedodbe po zakonu morali priznavati kao ispravne. Sve to su po
stigli bilo je da je 1844.
uitelj morao svojeruno da ispisuje brojeve na kolskoj svedodbi
pisuje svoje ime i p r e z i m e .
i da sam pot
137
N a moj zahtev
da odsrie svoje ime, odmah je pogreila poevi slovom C , ali se smesta popravila
i rekla da poinje sa K . K a d sam razgledao njen potpis u kolskim dnevnicima,
opazio sam da ga je razlino pisala, a sudei p o rukopisu nesumnjivo je bila nespo
sobna da druge pouava. Ona je i sama priznala da ne u m e voditi d n e v n i k . . .
jednoj drugoj koli uionica je bila 15 stopa dugaka, a 10 iroka, i u tome je prostoru
bilo 75 dece koja su mrmljala neto nerazumljivo.
138
139
140
1 3 7
1 8 8
1 8 9
1 4 0
141
Dodajui kombinovanom radnom osoblju decu i ene u sve pretenijem broju, maina je najzad skrila otpor koji su muki radnici u
manufakturi jo davali despotiji kapitala.
142
1 4 1
b ) P r o d u a v a n j e r a d n o g dana
Ako maine i jesu najmonije sredstvo za poveavanje proiz
vodnosti rada, t j . z a skraivanje.radnog v r e m e n a potrebnog za p r o
izvodnju neke robe, kao nosilac kapitala one postaju najsilnijim s r e d
stvom za produenje radnog dana preko svake prirodne granice i t o
prvo u onim industrijama kojima su neposredno zavladale. S jedne
strane, one stvaraju nove uslove koji osposobljavaju kapital d a d a d e
punog m a h a toj svojoj stalnoj tendenciji, a s d r u g e s t r a n e n o v e p o b u d e
koje jo vie podbadaju njegovu kurjaku glad z a t u i m r a d o m .
P r e svega, u maini kretanje i r a d n a delatnost sredstva z a r a d
postaju nezavisni u odnosu na radnika. Sredstvo z a r a d postaje s a m o
po sebi industrijski p e r p e t u u m mobile, koji bi neprekidno proizvodio
kad ne bi nailazio na izvesne p r i r o d n e p r e p r e k e : n a telesnu slabost i
samovolju svog ljudskog pomonika. K a o kapital, a u t o m a t i m a u kapitalistovoj linosti svest i volju; stoga je o n n a d a h n u t tenjom d a b u n
tovnu ali elastinu ljudsku prirodnu g r a n i c u svede n a minimalan
otpor.
Ovaj je i bez toga smanjen prividnom lakoom r a d a n a maini
i pokornijim i savitljivijim enskim i dejim e l e m e n t o m .
Videli smo da proizvodnost maine stoji u obrnutoj srazmeri
p r e m a veliini onog sastavnog dela vrednosti koji ona prenosi na p r o
izvod. t o je dui period u k o m e ona funkcionie, t o je vea m a s a
proizvoda na koje se razdeljuje vrednost koju ona dodaje i to je manji
deo vrednosti koji o n a dodaje pojedinoj robi. Ali je period aktivnog
ivota maine oevidno odreen duinom radnog dana, ili d n e v n i m
trajanjem procesa rada, p u t a broj dana koliko se proces ponavlja.
1 4 3
1 4 4
1 4 3
1 4 5
1 4 6
147
148
1 4 5
1 4 7
1 4 8
150
1 , 2
i* Kod Seniora: 1 0 0 .
koji ostaju postojani, radila fabrika vie ili manje vremena; npr. zakupnina za zgra
de, lokalne i opte poreze, osiguranja od poara, najamnine za razne stalne rad
nike, kvarenje maina i razni drugi tereti, koji u odnosu na profit opadaju u sraz
meri u kojoj proizvodnja raste. (RIF za 31. oktobar 1862, str. 19.)
154
Kad bi, snevao je Aristotel, najvei mislilac staroga veka, kad bi svaki
alat mogao da vri svoj posao na zapovest ili ak slutei nau elju, kao to su se
Dedalova umetnika dela sama kretala ili kao to su Hefestovi tronoci iz vlastite
pobude ili na sveti rad, kad bi tako unkovi sami od sebe tkali, tada ne bi tre
balo ni majstoru pomonika, ni gospodaru robova.
155
A A n t i p a t r o s , grki pesnik
pronalazak v o d e n i c e z a m l e v e n j e
vodnih m a i n a , kao osloboenje
ka!
Da, da, ti pagani! O n i
1 5 6
iz C i c e r o n o v a v r e m e n a , p o z d r a v i o je
ita, taj p r v o b i t n i oblik svih p r o i z
robinja i uspostavljanje zlatnog v e
se nita n e r a z u m e v a h u u politikoj
1 5 3
1 5 5
13
* suvinog stanovnitva
c) Intenzifikacija rada
B e z m e r n o produavanje radnog dana do koga dovodi maina u
r u k a m a kapitala izaziva kasnije, kao to smo videli, reakciju drutva
iji je ivot ugroen u s a m o m korenu, a t i m e i zakonski ogranien
normalan radni dan. N a osnovi takvog dana razvija se i dobiva od
luujui znaaj jedna pojava koju smo v e ranije bili susreliinten
zifikacija rada. P r i analizi apsolutnog vika vrednosti radilo se u
p r v o m r e d u o ekstenzivnoj veliini r a d a , dok se stepen njegove inten
zivnosti s m a t r a o kao dat. Sad n a m valja posmatrati kako se eksten
zivna veliina p r e o b r a a u intenzivnu ili stepensku veliinu.
S a m o se p o sebi r a z u m e da s n a p r e t k o m mainizma i nagomila- .
vanjem iskustva posebne klase mainskih radnika prirodno raste
brzina, a s njom i intenzivnost rada. T a k o je u Engleskoj produa
vanje r a d n o g dana ilo u toku pola veka ruku pod ruku sa sve ve
o m intenzivnou fabrikog rada. M e u t i m , pojmljivo je da u radu
koji se n e vri s prolaznim nastupima grozniave delatnosti, v e s
pravilnom jednolinou koja se iz dana u dan ponavlja, m o r a nastu
piti m o m e n a t kad se produavanje radnog dana i intenzivnost rada
m e u s o b n o iskljuuju, tako da se radni dan m o e produiti samo
ako se snizi stepen intenzivnosti r a d a i, o b r n u t o , stepen intenzivnosti
rada m o e se pojaati s a m o ako se skrati radni dan. i m je ogorenje
radnike klase koje je postepeno raslo prisililo dravu da prinudnim
m e r a m a skrati r a d n o v r e m e i da najpre propie normalni radni dan
u p r a v i m fabrikama, dakle od o n o g a asa kad je zauvek bio uinjen
* istaknuti fabrikanti pree * fabrikanti kobasica na veliko * utiajni trgovci viksom za obuu * linost iz grke mitologije, boginja zemljo
radnje (Demetra)
4
1 5 7
162
163
1 5 9
1 6 0
1845, str.
20, 21.
1 6 1
Isto, str. 19. Poto je najamnina od komada ostala ista, veliina nedeljne
najamnine zavisna je od koliine proizvoda.
1 8 2
Isto, str. 2 0 .
Isto, str. 2 1 . Moralni elemenat igrao je u gore pomenutim eksperimen
tima vanu ulogu. Mi radimo s vie revnosti, izjavie radnici fabrikom inspek1 8 3
datira od
L o r d Ashley, s a d a g r o f S h a f t e s b u r y ,
d o m u sledee d o k u m e n t o v a n e izjave:
dao
je
1844. u
Donjem
Rad zaposlenih u fabrikim procesima sada je tri puta vei nego u vreme
uvoenja takvih operacija. Maine su, nema nikakve sumnje, izvrile posao koji
zamenjuje tetive i miice miliona ljudi, ali su u ogromnoj (prodigiously) meri po
veale rad ljudi kojima svojim strahovitim kretanjem gospodare... Pratiti dve
predilice za predenje pree br. 40 dvanaest asova, znailo je'1815. prei rastojanje od 8 milja. Godine 1832. ovo je rastojanje iznosilo kod jednog para predilica za istu preu za 12 asova 20 milja, a esto i vie. Godine 1815. prelac je mo
rao da preu na svakoj predilici zategne za 12 asova 820 puta, to ukupno iznosi
toru, i stalno imamo na umu kakva je za nas nagrada moi uvee ranije otii kui;
u itavoj fabrici svi su obuzeti duhom aktivnosti i vedrine, poev od najmlaeg
okretaa do nastarijeg radnika; a i uzajamno se moemo bolje pomagati u radu.
(Isto.)
John Fielden, The Curse ere, str. 32.
1 8 4
1640 puta za 12 asova. Godine 1832. morao je prelac za vreme svog 12-asovnog radnog dana na svakoj predilici zatezati preu 2 2 0 0 , ukupno 4 4 0 0 puta,
1844. god. 2 4 0 0 , ukupnp 4 8 0 0 puta, a u nekim sluajevima iziskivana masa
rada (amount of labour) jo je v e a . . . Ovde mi je pri ruci jedan drugi dokumenat iz 1842, u kome se dokazuje da rad progresivno raste ne samo zato to se
mora prelaziti sve vea daljina, ve i to se poveava koliina proizvedene robe dok
broj radnika srazmerno opada, a jo i zato to se sad esto radi s loijim pamukom
pa se mora vie z a p i n j a t i . . . Isto je tako znatno povean rad i u eljaonici.
Jedno lice radi sada posao koji je nekad bio razdeljen na d v a . . . U tkanicama,
u kojima je zaposlen veliki broj lica, naroito enskih, rad je zbog vee brzine ma
ina poslednjih godina porastao za itavih 1 0 % . Godine 1838. bio je broj hanks *
ispredenih za nedelju dana 18 0 0 0 , godine 1843. iznosio je 21 0 0 0 . Godine 1819.
bio je broj p i c k s * kod parnog razboja 6 0 u minutu; godine 1842. iznosio je
140, a sve ovo pokazuje veliko poveanje r a d a .
1
185
1 6 5
1 6 8
1 8 7
eksperimentima Gardnera
12 asova mora smanjiti
on sam navodi ovu svoju
on onda razumevao elas-
16S
James Nasmvth, uveni privatni inenjer iz Petrikrofta kod Manestera, objasnio je 1852. u jednom pismu Leonardu Homeru usa
vravanja parne maine koja su izvedena od 1848. do 1852. Poto najpre primeuje da je parna konjska snaga, koja se u zvaninoj fabri
koj statistici jo uvek ceni po svom dejstvu iz 1 8 2 8 , jo samo no
minalna i moe posluiti samo kao indeks stvarne snage, kae on
izmeu ostalog i ovo:
169
Nema sumnje da parne maine iste teine, a esto iste maine na kojima
su samo izvrene moderne popravke, obavljaju proseno za 5 0 % posla vie nego
ranije i da, u mnogim sluajevima, potpuno iste parne maine koje su dok im
je brzina bila ograniena na 2 2 0 stopa u minutu davale 5 0 konjskih snaga, daju
danas preko 100 uz manji utroak u g l j a . . . Moderna parna maina iste nomi
nalne konjske snage radi s mnogo vie snage nego pre usled savrenije konstruk
cije, smanjenoga obima i gradnje parnih kotlova i t d . . . . Stoga, mada je u odnosu
prema nominalnoj konjskoj snazi broj zaposlenih radnika isti, on je manji u odnosu
prema radnoj maineriji.i?
i * U izdanjima od 1. do 4 : / s -
3
* na str. 3 4 4 . u ovom
tomu
173
K a k o je sa intenzivnijom
g a e n j e fabrikanata, p o t v r u j e
p a m u n i h i d r u g i h fabrika o d
3 2 % godinje, a o d 1 8 5 0 . d o
1 7
1 7 8
1 7 4
Dvadeset sedmog
Donjem domu:
Ferrand
1 7 5
24
MARI
- Engels (Zt)
1 7 8
Factories * u U[nited]
K i n g d [ o m ] * od 1 8 4 8 . godine:
Izvezena koliina
1851.
1860.
1848.
Fabrike
pamuka
P a m u n a preda
(funti)
K o n a c (funti)
Tkanine (jarda)
Fabrike kudelje % lana
Prea (funti)
Tkanine (jarda)
Fabrike
svile
Prea (funti)
Tkanine (jarda)
Fabrike
143 9 6 6 106
4 3 9 2 176
1 5 4 3 161 7 8 9
197 343 6 5 5
6 297 554
2776218427
103 7 5 1 4 5 5
4 6 4 8 611
2015237851
U 7 2 2 182
88 901 5 1 9
18 841 3 2 6
129 1 0 6 7 5 3
31 2 1 0 6 1 2
143 9 9 6 7 7 3
36 777 334
2 4 7 0 1 2 592
466 8 5 2 *
462 513
1 181 4 5 5 *
812 5 8 9
2 8 6 9 837
vune
14 6 7 0 8 8 0
151 231 153
1848.
Fabrike
pamuka
Prea
Tkanine
kudelje
27 533 968
1 9 0 371 537
Vrednost izvoza u
1851.
I860.
31 6 6 9 2 6 7
278 837 418
1865.
5 9 2 7 831
16 7 5 3 3 6 9
6 634 026
23 4 5 4 8 1 0
9 870 875
4 2 141 505
10 3 5 1 0 4 9
46 903 796
493 449
2 802 789
951426
4 1 0 7 396
1 801272
4 804 803
2 505 497
9 155 3 5 8
77 7 8 9
196 3 8 0
1 130 3 9 8
8 2 6 107
1 587 303
768 064
1 4 0 9 221
776 975
5 733 828
1 484 544
8 377 183
3 843 450
1 2 1 5 6 998
5 424 047
2 0 1 0 2 259
i lana
Prea
Tkanine
Fabrike
897 4 0 2
1 307 2 9 3 *
Prea (funti)
Tkanine (jarda)
Fabrike
1865.
svile
Prea
Tkanine
Fabrike
vune
Prea i vunica
Tkanine
(Vidi Plave knjige: Statistical Abstract for the United Kingdom, br. 8 i
br. 13, L o n d o n 1 8 6 1 . i 1 8 6 6 . )
U Lankairu se broj fabrika poveao izmeu
izmeu 1 8 5 0 . i 1 8 5 6 . za 1 9 % , a izmeu
1856. i
1 8 3 9 . i 1850. samo za 4 % ,
1862. za 3 3 % , dok je u oba
4.
Fabrika
U p o e t k u o v e glave p o s m a t r a l i s m o telo fabrike, sklop m a i n skog sistema. Z a t i m s m o videli kako m a i n a , prisvajajui enski i
deji r a d , p o v e a v a ljudski materijal koji kapital eksploatie, kako b e z m e r n i m p r o d u a v a n j e m r a d n o g d a n a zaplenjuje i t a v radnikov ivot
i naposletku kako njen n a p r e d a k , koji o m o g u a v a d a se z a sve k r a e
v r e m e izrauje m a s a p r o i z v o d a koja se udovino p o v e a v a , slui
kao sistematsko s r e d s t v o d a s e u s v a k o m t r e n u t k u v r e m e n a stavi u
tok vie r a d a , t j . d a se r a d n a s n a g a sve intenzivnije eksploatie. S a d
e m o pogledati fabriku u njenoj celini, i t o u n j e n o m najrazvijenijem
obliku.
D r U r e , Pindar automatske
s t r a n e kao
fabrike,
opisuje
nam
je
jedne
181
1 8 0
Isto, str. 20. Upor.: Karl Marx, Misere de la Philosophie, str. 140, 141.
Karakteristino po namerno obmanjivanje putem statistike, koje se i
inae moe dokazati u pojedinostima, jeste da englesko fabriko zakonodavstvo
izriito iskljuuje iz svog delokruga kao nefabrike one radnike koji su u tekstu
poslednji spomenuti, dok s druge strane izvetaji koje je parlamenat objavio isto
tako izriito raunaju u kategoriju fabrikih radnika ne samo inenjere, mehaniare
itd., nego i direktore fabrika, nametenike, raznosae, magacionere, radnike na
pakovanju itd., ukratko sve ljude osim samog vlasnika fabrike.
1 8 1
i
'
1 8 2
ma.
Poto celokupno kretanje fabrike ne polazi od radnika ve od
maine, osoblje se moe stalno menjati a da se proces rada ne prekida.
Najoitiji dokaz za to prua nam relejni sistem *, uveden za vreme
pobune engleskih fabrikanata od 1848. do 1 8 5 0 . 1 ) Najzad, brzina
kojom se naui rad na maini u mladim godinama takode otklanja
nunost da se naroita klasa radnika iskljuivo priprema za mainske radnike. A usluge prostih pomonika radnika u fabrici delom
su zamenjive mainama , a delom, zbog svoje savrene jednostav
nosti, omoguavaju brzo i stalno menjanje osoblja na koje pada teret
toga dirindenja.
Ali mada maina tehniki rui stari sistem podele rada, taj se
sistem isprva po navici i dalje provlai u fabrici kao tradicija manu
fakture, da bi ga kapital zatim sistematski u jo odvratnijem obliku
1
132
183
184
1 8 2
1 8 3
1 8 4
1 8 6
1 8 7
189
1 8 8
* tj. radnicima
>
1S4
grnarija.
- 1866) navode
(1863-
ranja pamuna kriza. Fabriki inspektor R . Baker kae: Pre kratkog vremena
poveo sam lino sudski proces protiv jednog fabrikanta pamuka zato to je u ovim
munim i tekim
vremenima
uzeo
nekim
,mladim
radnicima' (starijim od 13
godina), koji su kod njega radili, 10 pensa za lekarsko uverenje o godinama sta
rosti koje ga je stajalo samo 6 pensa, a za koje po zakonu srne uzeti samo 3 pensa,
dok se p o obiaju ne uzima n i t a . . . D r u g i neki fabrikant, da bi postigao
cilj a da ne doe u sukob sa zakonom, uzimao je od sirote dece
isti
koja su za
podzemna
sad postoje novi uzroci nesrenih sluajeva koji pre 2 0 godina nisu postojali, n a r o
ito vea brzina maina. Tokovi, valjci, vretena i razboji teraju se sad veom s n a
gom koja i dalje stalno raste; prsti moraju bre i sigurnije hvatati prekinutu icu,
jer e stradati ako ih prinesemo neoprezno i o k l e v a j u i . . . Velik broj nesrenih
192
135
sluajeva dogaa se zbog nastojanja radnika da brzo urade svoj posao. Moramo
imati na u m u da je za fabrikama od najvee vanosti da svoje maine neprekidno
odrava u kretanju, t j . da proizvodi preu i tkanje. Svako stajanje od jednog minuta
gubitak je ne samo u pogonskoj snazi, nego i u proizvodnji. Zato nadzornici,
zainteresovani za t o da se proizvede to vie, gone radnike da maine odravaju u
kretanju; a i za radnike kojima se plaa po teini ili od komada ovo nije manje
vano. Mada je u veini fabrika formalno zabranjeno da se maine iste dok su
u kretanju, ipak se to svugde radi. Samo je ovo za poslednjih 6 meseci dovelo do
9 0 6 nesrenih s l u a j e v a . . . Iako se ienje obavlja svaki dan, ipak je veinom
subota odreena za temeljno ienje maina, a t o se ponajvie radi za vreme
kretanja m a i n a . . . T a j se posao ne plaa i radnici nastoje da s tim svre to je
mogue bre. Zato je broj nesrenih sluajeva mnogo vei u petak, a osobito u
subotu, negoli u druge dane. Petkom iznosi ovaj viak, preko prosenog broja u
prva etiri dana, oko 1 2 % , a subotom, preko prosenog broja prvih pet dana, 2 5 % .
Ali, ako uzmemo u raun da fabriki dan ima subotom samo 7 / asova, a
ostali dani po lOVs asova, onda viak u subotu iznosi preko 65%. ( R I F za
3 1 . oktobar 1866, str. 9, 15, 16, 17.)
1
1 9 1
1 9 2
5.
Borba
194
1 9 3
Maina za tkanje traka izumljena je u Nemakoj. Talijanski opat L a n cellotti pripoveda u spisu, koji je tampan u Veneciji 1 6 3 6 , ovo: Anton Millier
iz anciga video je otprilike pre 5 0 godina ( L . je pisao 1 6 2 9 ) u tom gradu ve
oma vesto napravljenu mainu koja je izraivala 4 do 6 komada tkanine odjedan
put. Poto se Gradsko vee pobojalo da bi taj pronalazak mogao masu radnika oterati u prosjake, ono je pronalazak unitilo i naredilo da "se pronalaza potajno za
davi ih utopi.t l U Lajdenu je ista maina prvi put primenjena 1629. Pobune
iritara prisilile su isprva optinu da je zabrani; razne uredbe Magistrata od 1623,
1639. itd. ograniie njenu primenu. Naposletku, uredbom od 15. decembra 1661.
bi dozvoljena pod izvesnim uslovima. U tome gradu, kae Boxhorn (Institutiones politicae, Leyden 1663) o uvoenju maine za pantljike u Lajdenu, pro
nalo je nekoliko ljudi pre dvadesetak godina spravu za tkanje kojom je jedan
jedini radnik mogao da izradi vie tkanina i s veom lakoom nego inae vie
njih za isto vreme. Zato nastadoe nemiri i albe tkaa, dok optina naposletku
1S6
* grebenara
r a d a i k o o p e r a c i j e u r a d i o n i c a m a , a o n a je bila u t o m e t o s u i j e d n a
i druga poveavale proizvodnost zaposlenih r a d n i k a .
Istina, kada
se primene u poljoprivredi, kooperacija i kombinacija sredstava za rad
u r u k a m a m a l o g b r o j a ljudi izazivaju u m n o g i m z e m l j a m a , m n o g o
p r e k r u p n e i n d u s t r i j e , velike, i z n e n a d n e i silovite r e v o l u c i j e u n a i n u
p r o i z v o d n j e , a s t o g a i u u s l o v i m a i v o t a i s r e d s t v i m a zapoljavanja
seoskog s t a n o v n i t v a . A l i s e o v a b o r b a p r v o b i t n o o d i g r a v a vie iz
m e u k r u p n i h i sitnih zemljovlasnika n e g o i z m e u k a p i t a l a i n a j a m
n o g r a d a ; s d r u g e s t r a n e , ukoliko r a d n i c i bivaju istiskivani s r e d s t v i m a
z a r a d , o v c a m a , k o n j i m a i t d . , akti n e p o s r e d n o g nasilja o v d e su u
p r v o m r e d u p r e t p o s t a v k a z a industrijsku
revoluciju.
N a j p r e se
r a d n i c i n a j u r e sa z e m l j e , a o n d a d o l a z e o v c e . T e k je k r a a z e m l j e
u velikom stilu, k a o u E n g l e s k o j , s t v o r i l a t e r e n z a p r i m e n u k r u p n e
poljoprivrede.
Z a t o ovaj p r e v r a t u p o l j o p r i v r e d i i m a u
svojim
p o e c i m a vie izgled politike r e v o l u c i j e .
3 9 6
1 9 6 a
196 s
James Steuart shvata ak i dejstvo maina potpuno u tom s mislu
Ja,dakle, smatram maine za sredstvo koje (prema svojoj moi dejstva) poveava
broj radnih ljudi koje ne moramo h r a n i t i . . . ime se dejstvo maine razlikuje
od dejstva novih stanovnika? (Principes etc., francuski prevod, sv. I, knj. 1, gl.
19.) Mnogo je naivniji Petty kad kae da ona zamenjuje poligamiju. Ovo gle
dite moe u najboljem sluaju vaiti za neke delove Sjedinjenih Drava. Naprotiv:
Maine se retko s uspehom mogu upotrebiti u svrhu smanjenja rada pojedinca;
za njihovu bi izradu trebalo vie rada nego to bi se njihovom primenom moglo
utedeti. Sa stvarnom koriu one su primenjive samo onde gde deluju na velike
mase, gde jedna maina potpomae rad hiljada ljudi. Stoga njih u najveem broju
ima u najvie naseljenim zemljama u kojim ima najvie nezaposlenih l j u d i . . . One
se primenjuju ne zbog nedostatka radnih snaga, ve ba zbog lakoe kojom se ove
u masama mogu privui na rad. (Piercy Ravenstone, Thoughts on the Funding Sy
stem and its Effects, London 1824, str. 45.)
e r
i96a { r j
etvrto izdanje. Ovo vredi i za Nemaku. Tamo gde kod nas po
stoji krupna poljoprivreda, dakle osobito u istonoj Nemakoj, postala je mogua
tek ienjem seljaka (Bauernlegen), koje je uzelo maha od 16. veka, a osobito
posle 1 6 4 8 . - F . E . }
z
1 9 7
Ovoj bedi nema sline u istoriji trgovine. Od kostiju tkaa pamuka bele
se ravnice Indije.
N a r a v n o , p o t o s u ovi t k a i napustili zemaljski ivot, m a i n a i m
je priredila s a m o p r i v r e m e n e neprijatnosti. U o s t a l o m , privremeno
dejstvo m a i n a t r a j n o je, poto o n e zahvataju sve n o v e i n o v e oblasti
proizvodnje. T a k o s e osamostaljeno i o t u e n o oblije, koje kapitali-
198 p
uvoenja zakona o sirotinji od 1834. produavala se u Engleskoj
konkurencija izmeu runog i mainskog tkanja na taj nain to su parohijskim
potporama dopunjavane najamnine koje su bile duboko pale ispod minimuma.
Preani g. Turner bio je 1827. paroh u Vilmslou, u. fabrikom srezu eiru.
Pitanja Odbora za anketu o iseljavanju i Turnerovi odgovori pokazuju na koji se
nain odrava runi rad u konkurenciji s mainom. Pitanje: Zar primena main
skog razboja nije istisnula runi razboj? Odgovor: Nesumnjivo; on bi ga jo i
vie bio istisnuo da runi tkai nisu bili kadri da podnesu obaranje najamnina.
Pitanje: Ali zar nije runi tka, pokorivi se, pristao na najamninu koja je ne
dovoljna za njegovo izdravanje, i zar nije upuen na sirotinjsku potporu da bi
dopunio to mu za izdravanje treba? Odgovor: Jeste, konkurentska sposob
nost runog razboja prema mainskom u stvari se i omoguuje jedino putem siro
tinjskih potpora. Tako se korist koju radni ljudi imaju od uvoenja maina sa
stoji u poniavajuem prosjaenju ili u gubitku zaviaja; oni su od ranije cenjenih
i donekle nezavisnih zanatlija postali bednici koji puze na kolenima i jedu poni
avajui hleb milostinje. T o se naziva privremenom nevoljom. (A Prize Essay
on the comparative merits of Competition and Co-opei tion, London 1834, str. 29.)
r
Stalna svrha usavrene maine jeste da smanjuje runi rad ili da proces
proizvodnje u fabrici usavri time to na mesto ljudskih aparata postavlja gvozde
ne.
Primenjivanje parne i vodene snage na maine koje su dotle bile p o
kretane rukom svakodnevni je dogaaj... Mala usavravanja na mainama, kojima
je svrha ekonomija pogonske snage, poboljanje proizvoda, poveanje proizvodnje
za dato vreme ili istiskivanje kakvog deteta, ene ih oveka, stalno se vre, pa iako
ne izgledaju znaajni, ipak imaju vane rezultate. Svuda gde neka operacija
zahteva mnogo umenosti i pouzdanu ruku, oduzima se ona to je mogue bre
iz ruku odvie umenog radnika, esto sklonog nepravilnostima svake vrste, i
poverava se naroitom mehanizmu, koji tako pravilno radi da ga dete moe nadgledati. U automatskom sistemu radnikov talenat sve se vie istiskuje.
200
201
202
208
i Isti uzrok koji moe da povea ist dohodak zemlje (tj., kao to R i cardo to na istom mestu objanjava, dohodak zemljoposednika i kapitalista ije
je bogatstvo, sa ekonomskog gledita = bogatstvu nacije), moe jednovremeno
stvoriti suvino stanovnitvo i pogorati poloaj radnika. (Ricardo, Principles
etc., str. 4 6 9 . ) Stalan cilj i tendencija svakog usavravanja mehanizma u stvari
je potpuno osloboenje od ljudskog rada ili obaranje njegove cene zamenjivanjem
odraslih mukih radnika enskim i dejim radom ili kvalifikovanih radnika nekvalifikovanim. ( U r e , Philosophy etc., str. 2 3 . )
2 0 0
2 0 2
U r e , Philosophy
205
208
2 0 4
2 0 5
2 0 8
Isto, str. 3 2 1 .
Isto, str. 2 3 .
R I F za 31. oktobar 1863, str. 108. i dalje.
Broj
Engleska i Veis
...
fabrika
1856.
1861.
1868.
2 046
152
2 715
2 405
163
131
12
13
2 210
2 887
2 549
368 125
30 110
344 719
21 6 2 4
1 633
1 757
2 746
298 847
399 9 9 2
379 329
25 818 576
2 8 3 5 2 152
30 478 228
2 0 4 1 129
150 5 1 2
1 915 398
119 9 4 4
1 397 5 4 6
124 2 4 0
28 0 1 0 217
30 387 4 6 7
32 0 0 0 0 1 4
341 170
407 598
357 0 5 2
34 698
3 345
41 237
2 734
39 809
379 213
451 569
401 0 6 4
;..
kotska
Irska
Ujedinjena Kraljevina
Broj parnih
Engleska i Veis
275 590
kotska
Irska
Ujedinjena Kraljevina
Broj
Engleska i Veis
...
kotska
Irska
Ujedinjena Kraljevina
razboja
...
vretena
Broj zaposlenih
Engleska i Veis
kotska
Irska
Ujedinjena Kraljevina
2 0 7
31 8 6 4
lica
4 203
* prepunjenost trita
2 0 9
2 1 0
2 1 0
jui ovim novim mehanikim sredstvima, smanjio sam broj odraslih mukaraca
od 1500 na 7 5 0 . Posledica je bila znatno uveanje moga profita.t l
188
2 1 1
U r e , Pmlosophy of Manufactures,
6. Teorija kompenzacije
mainama
2 1 4
2 Ure, nov. delo, str. 368, 7, 370, 280, 321, 281, 475.
Ricardo je isprva bio istoga miljenja, ali ga je docnije izriito porekao
s onom naunom nepristrasnou i ljubavlju prema istini kojima se odlikovao.
Vidi: Ricardo, Principles etc., gl. X X X I . On Machinerv.
Napominjem da ovaj primer dajem potpuno na nain gore pomenutih
ekonomista.
2 1 3
2 1 4
2 1 5
novu reku ljudi koja joj daje kontingent potreban za pravilnu zamenu
jednog dela radnika i proirenje proizvodnje. i m maine oslobode
jedan deo radnika zaposlenih dotle u nekoj odreenoj industrijskoj
grani, rezervni radnici ponovo se raspodeljuju i bivaju apsorbovani
u drugim granama rada, dok u prelaznom periodu prvobitne rtve
veinom stradaju i propadaju.
Nesumnjiva je injenica da maine same po sebi nisu odgovorne
za osloboavanje radnika od ivotnih sredstava. One pojevtinjavaju
i poveavaju proizvod u grani koju zahvate, a u prvi m a h n e menjaju
masu ivotnih sredstava koja se proizvode u drugim industrijskim
granama. I posle kao i pre uvoenja maine drutvo ima, dakle, isto
toliko ili i vie ivotnih sredstava za osloboene radnike, da i n e govo
rimo o ogromnom delu godinjeg proizvoda koji rasipaju. I u t o m e
je poenta ekonomske apologetike! Protivrenosti i antagonizmi, n e
razdvojni od kapitalistike primene maine, ne postoje, zato to ne
potiu iz same maine, ve iz njene kapitalistike p r i m e n e ! Dakle,
poto maina, uzeta kao takva, skrauje radno vreme, dok kapita
listiki primenjena produuje radni d a n ; poto sama po sebi olakava
rad, dok kapitalistiki primenjena poveava njegovu intenzivnost;
poto sama po sebi znai pobedu ovekovu nad prirodnim silama,
dok kapitalistiki primenjena znai podjarmljivanje oveka pomou
prirodnih sila; poto sama po sebi poveava bogatstvo proizvoaa,
a kapitalistiki primenjena pretvara ga u paupera itd., buroaski eko
nomista jednostavno izjavljuje da posmatranje maine kao takve prua
apsolutan dokaz da su sve one opipljive protivrenosti puka prividnost obine stvarnosti, ah da kao takve, pa dakle i . u teoriji, uopte
ne postoje. T a k o on sebi uteuje svako dalje lupanje glave, a povrh
toga natura svom protivniku glupost da se ne bori protiv kapitali
stike primene maina, v e protiv samih maina.
Buroaski ekonomist nikako ne porie da se pri t o m m o g u do
goditi i privremene neprijatnosti; ali ge ima medalje bez nalija!
A neko drugo iskoriavanje maine osim kapitalistikog za njega je
nemoguno. Eksploatisanje radnika pomou maine znai, dakle, za
njega isto to i eksploatisanje maine p o m o u radnika. P a ko bude
otkrivao kako stvarno stoji s kapitalistikom primenom maine, taj
uopte nee njenu primenu, taj je protivnik drutvenog n a p r e t k a !
Upravo kao to je rezonovao uveni grlosek Bili Sikes:
218
porastao usled napretka mainskog sistema u Engleskoj, m a d a je p o slednjih decenija ovo poveavanje u s p o r e n o u p o t r e b o m novih maina
u rudarstvu.
S m a i n o m se r a d a i nova v r s t a radnika, njen proiz
voa. Z n a m o v e da mainska proizvodnja zavlauje i s a m o m o v o m
g r a n o m proizvodnje, i t o u sve v e e m r a z m e r u . Dalje, to se s i r o v i n e
tie, nesumnjivo je, n p r . , da je burni razvitak p a m u n i h predionica
o g r o m n o unapredio gajenje p a m u k a u Sjedinjenim D r a v a m a , a s
time n e s a m o i afriku trgovinu robljem, nego je istovremeno uinio
gajenje C r n a c a glavnim zanimanjem takozvanih pograninih robovskih
drava. K a d je 1 7 9 0 . izvren prvi popis robova, njihov broj iznosio je
697 0 0 0 , a 1 8 6 1 . oko 4 miliona. S d r u g e strane, isto tako je sigurno da je
procvat mehanikih vunarskih fabrika u z sve v e e pretvaranje oranica u
panjake izazvao najurivanje u m a s a m a poljoprivrednih radnika, koji
postadoe prekobrojni. U Irskoj se jo sada produuje proces koji
njeno stanovnitvo, smanjeno gotovo za polovinu od; 1 8 4 5 , t r e b a jo
vie da snizi n a m e r u koja t a n o odgovara potrebi njenih lendlordova i engleske gospode vunarskih fabrikanata.
2 1 7
2 1 8
219
2 1 7
2 1 9
2 2
2 2 2
1 , 1
642 6 0 7
...
565 835
396 9 9 8
224
1 208 6 4 8
22S
Posluge
2 2 3
22S
2 2 5
mainske
2 2 6
ve i s a p s o l u t n i m o p a d a n j e m b r o j a upotrebljenih r a d n i k a * . G o d i n e
1 8 6 0 , kad je p o n a r e e n j u p a r l a m e n t a obavljen specijalan popis svih
fabrika u Ujedinjenoj K r a l j e v i n i , bilo je u o n o m o d s e k u fabrikih
srezova L a n k a i r a , e i r a i J o r k i r a koji je d o z n a e n f a b r i k o m in
spektoru R . B a k e r u , 6 5 2 fabrike; o d ovih je 5 7 0 fabrika i m a l o : 8 5 6 2 2
p a r n a razboja, 6 8 1 9 1 4 6 v r e t e n a (bez v r e t e n a z a u v r t a n j e ) , 2 7 4 3 9 k o n j
skih snaga u p a r n i m m a i n a m a , 1 3 9 0 u h i d r a u l i n i m t o k o v i m a , i
9 4 1 1 9 zaposlenih lica. G o d i n e 1 8 6 5 . iste su fabrike n a p r o t i v i m a l e :
9 5 1 6 3 p a r n a razboja, 7 0 2 5 0 3 1 v r e t e n o , 2 8 9 2 5 konjskih s n a g a u p a r
n i m m a i n a m a , 1 4 4 5 u v o d e n i m kolima i 8 8 9 1 3 zaposlenih lica. D a k l e ,
o d 1 8 6 0 . d o 1 8 6 5 . u t i m f a b r i k a m a p o r a s t a o je b r o j p a r n i h r a z b o j a
z a 1 1 % , v r e t e n a za 3 % , p a r n i h konjskih snaga z a 5 % , dok je u isto
v r e m e broj zaposlenih lica o p a o z a 5 , 5 % .
Izmeu 1852. i 1862. u
Engleskoj je z n a t n o porasla fabrikacija v u n e , dok je b r o j upotrebljenih
radnika ostao skoro jednak.
2 2 7
Ovo pokazuje u kako su velikoj meri nove maine istisle rad prethodnih
perioda.
228
227 R J J J
3 ] _ oktobar 1 8 6 5 , str. 5 8 . i dalje. Ali je u isto vreme 1 1 0 novih
fabrika s l i 6 2 5 parnih razboja, 6 2 8 7 5 6 vretena i 2 6 9 5 parnih i vodenih konj
skih snaga dalo materijalnu osnovicu za upoljavanje sve veeg broja radnika.
(Isto.)
Z
2 2 8
R I F za 3 1 . oktobar 1 8 6 2 , str. 7 9 .
Dodatak uz drugo izdanje. Krajem decembra 1 8 7 1 . rekao je fabriki in
spektor A. Redgrave u predavanju odranom u Bredfordu u New Mechanics'
Institution: Od neko doba palo mi je u oi koliko se izgled vunarskih fabrika
izmenio. Ranije su one bile ispunjene enama i decom, sad izgleda da maine obav
ljaju sav rad. Na moje pitanje, jedan mi je fabrikant dao sledee obavetenje:
,Pod starim sistemom radilo je kod mene 6 3 lica; posle usavravanja maina sveo
sam broj svojih radnika na 3 3 , a tu skoro bio sam u stanju da ih, usled novih ve
likih promena, svedem od 3 3 na 1 3 /
2 2 9
R I F za 3 1 . oktobar 1 8 5 6 , str. 1 6 .
2 3 0
2 3 0
2 3 1
2 3 2
2 3 2
2 3 3
Englesku.
S t v a r a s e n o v a i n t e r n a c i o n a l n a podela r a d a koja o d g o v a r a
g l a v n i m s e d i t i m a m a i n s k e p r o i z v o d n j e i koja^ jedan deo Z e m l j i n e
k u g l e p r e t v a r a u polje p r v e n s t v e n o poljoprivredne proizvodnje za
d r u g i d e o , koji je polje p r e t e n o industrijske' p r o i z v o d n j e . O v a r e v o
lucija je u vezi s p r e v r a t i m a u poljoprivredi; ali o v d e jo nije m e s t o d a
se njima p o z a b a v i m o .
2 3 4
N a podsticaj g. G l a d s t o n e - a , D o n j i d o m je 17. f e b r u a r a 1 8 6 7 .
n a r e d i o d a s e n a p r a v i statistika c e l o k u p n o g u v o z a i izvoza itarica, ita
i b r a n a svih v r s t a , z a U j e d i n j e n u K r a l j e v i n u o d 1 8 3 1 . d o 1 8 6 6 . P r e gledni r e z u l t a t d a j e m u priloenoj tabeli. (Vidi s t r . 4 1 9 * . ) B r a n o je
svedeno na kvartere i t a J !
1
1 4 0
O g r o m n a s p o s o b n o s t fabrikog s i s t e m a d a se n a m a h o v e iri i
n j e g o v a zavisnost o d svetskog t r i t a n u n o izazivaju g r o z n i a v u p r o
i z v o d n j u koja povlai z a s o b o m p r e p u n j e n o s t t r i t a , s a ijim s u a v a aas Izvoz vune sa Rta dobre nade u Veliku Britaniju:
1846. g. 2 9 5 8 457 funti
1860. g. 16 574 345 funti
1865. g. 29 920 623 funte
Izvoz vune iz Australije u Veliku Britaniju:
1846. g. 21 789 346 funti 1860. g. 59 166 616 funti
2 8 4
Penica
16
Jeam
3
3
Zob
Ra
Penino brano
3
Heljda
5
Kukuruz
Bere ili big (naroita vrsta jema)
Graak
Pasulj
1
Ukupan uvoz
x
(u engleskim centama)
1850.
1862.
202 312 41 033 503
669 653
6 624 800
174 801
4 426 994
388 749
7 108
819 440
7 207 113
19 571
1054
473 161
11 694 818
2 039
7 675
1 0 2 4 722
811 620
822 972
2 037 137
35 365 801
74 083 441
8 3 5
* engleske sindikate
t98]
Petogodinji
periodi
i godina
1866
1831 -1835
1836 -1840
1840 -1845
1846 -1850
1851 - 1855
1 096 373
2 389 729
2 843 865
8 776 552
8 345 237
225 363
251 770
139 056
155 461
307 491
871 110
2 1 3 7 959
2 704 809
8 621 091
8 037 746
Stanovnitvo. Proseni
godinji broj u
svakom periodu
24 621 107
25 929 507
27 262 569
27 797 598
27 572 923
Godinji proek
Uvoz (kvartera)
Godinji proek
Izvoz (kvartera)
Viak uvoza n a d iz
vozom u godinjem
proeku
2 3 7
2 3 8
2 3 8
2 3 7
3 3 8
239
60%.i
2 4 1
neizdrljivog
2
se
predi
pri
R I F za 31 oktobar 1 8 6 3 . str. 4 1 , 4 2 .
2 4 0
2 4 1
Isto, str. 5 0 , 5 1 .
2 4 2
Isto, str. 6 2 , 6 3 ,
* grebenanje
243
245
2 4 3
2 4 6
* materije za koulje
* efa policije
8. Revolucionisanje
manufakture,
kao delo krupne
zanatstva
industrije
i kunog
rada
148
2 4 7
zgrada
249
2 4 8
c ) Moderna manufaktura
Sad hou da na nekolikim primerima objasnim gornje postavke.
U stvari, itaocu su ve poznati mnogi dokazi iz odeljka o r a d n o m
danu. Metalske manufakture u Birmingemu i okolini zapoljavaju
pored 1 0 0 0 0 ena jo i 3 0 0 0 0 dece i mladih lica, i to velikim delom
na vrlo tekom radu. M i ih tamo nalazimo u po zdravlje tetnim livnicama bakra, fabrikama dugmadi, na radovima na gleejisanju, galva-
2 5 0
251
nizovanju i l a k o v a n j u .
Prekomerni rad za odrasle i maloletne osi
gurao je mnogim londonskim tamparijama novina i knjiga slavno ime
klanica.
Isto preterivanje nalazimo i u knjigovenicama, u kojima
su rtve poglavito ene, devojke i deca. Teki rad za neodrasle u ua
r a m a , noni rad u solanama, u manufakturama sveca i u drugim hemijskim g r a n a m a ; u tkaonicama svile, u kojima n e m a mehanikog
pogona, ubilako upotrebljavanje mladia za okretanje r a z b o j a .
J e d a n od najgadnijih, najprljavijih i najmanje plaenih poslova jeste
sortiranje krpa, za ta se najradije upotrebljavaju mlade devojke i
ene. Z n a se da je Velika Britanija, bez obzira na njene vlastite nebro
jene krpe, emporijum za trgovinu krpa itavog sveta. T u pritiu
krpe iz Japana, iz najudaljenijih drava J u n e Amerike i sa Kanarskih
ostrva. Ali, glavna vrela za njihov dovoz su Nemaka, Francuska,
Rusija, Italija, Egipat, T u r s k a , Belgija i Holandija. One slue za ubrenje, za fabrikaciju vune od krpa (za punjenje posteljine), vetake
vune (shoddy) i kao sirovina za hartiju. 2 e n e koje sortiraju krpe po
srednici su za raznoenje malih boginja i drugih zaraznih boletina,
ije su one same prve r t v e .
Klasinim primerom prekomernog,
tekog i neprilinog rada, a otud i brutalnog postupanja prema radni
cima koji se na ovaj posao uzimaju od ranog detinjstva, moe se p o
red rudarske proizvodnje i proizvodnje uglja smatrati pravljenje cigli
i opeke, za to se u Engleskoj tek ovde-onde upotrebljavaju skoro
pronaene maine ( 1 8 6 6 ) . O d maja do septembra rad traje od 5 asova
izjutra do 8 asova uvee, a gde se suenje vri na slobodnom vazduhu,
radi se esto od 4 izjutra do 9 uvee. Radni dan od 5 izjutra do 7 uvee
vai kao reduciran, umeren. D e c a oba pola upotrebljavaju se od
njihove este, ak i od etvrte godine. Ona rade koliko i odrasli, esto
i vie. R a d je teak, a letnja ega jo poveava iscrpenost. U jednoj
ciglani kod Moslija, n p r . , neka devojka od 2 4 godine pravila je uz
p o m o dveju neodraslih devojica, koje su nosile ilovau i slagale
opeke, 2 0 0 0 opeka dnevno. Ove su devojice nosile dnevno 10 tona
ilovae uz klizave padine jame duboke 3 0 metara, prelazei razmak
od 2 1 0 stopa.
251a
252
2 5 3
2 5 2
demoralizacije.
kvalinkovani radnik i ef jedne radnike grupe) daje svojoj grupi od 7 lica stan i
hranu u svojoj kolibi ili kotedu.
Pripadali njegovoj
porodici ili
ne,
kolibi
spavaju ljudi, mladii i devojke. Koted ima obino 2 , izuzetno 3 sobe, sve u p r i
zemlju, s loom ventilacijom. T e l a su tako iznurena od tekog dnevnog rada da
se ne pazi ni na kakve zdravstvene propise,
ni
na istou, ni
na
pristojnost.
boys) pre no
posao
boljih
2 5 4
U etvrtom svom
izvetaju
to
zdravstveno
zakonodavstvo, ne mogu
8 5 4
ivot
desetinama
255
i str. 1 3 0 - 1 3 3 ,
958 265
2 2 301 muki)
12 377 ene )
13 803
Industrije uporeene u
pogledu zdravlja
Poljoprivreda u Engleskoj
i Velsu
Londonski krojai
Londonski tipografi
...
35 - 45 god.
45 - 55 god.
743
805
1145
958
1262
2093
. 894
1747
2367
a M
4 5 6
** Od 1. do 4 . izdanja: Manufakturtrieb.
1
1
1
1
1
na
na
na
na
na
45
28
17
18
15
1857.
1858.
1859.
1860.
1861.
1
1
1
1
1
na
na
na
na
na
13
15
9
8
g258
Ovaj porast stope tuberkuloze m o r a biti dovoljan i najoptimistikijem naprednjaku kao i najlaljivijem b e a r u m e u n e m a k i m
torbarima slobodne trgovine.
Fabriki zakon od 1 8 6 1 . regulie p r a v u proizvodnju ipaka u k o
liko se ona vri p o m o u maina, a t o je u Engleskoj pravilo. G r a n e n a
koje se m i ovde ukratko o s v r e m o , i t o n e ukoliko su radnici k o n c e n trisani u manufakturama, m a g a c i n i m a itd., v e s a m o ukoliko s u oni
tzv. kuni radnici, dele se, p r v o , n a finishing (poslednje doterivanje
mainski proizvedenih ipaka, a i u ovoj kategoriji opet ima m n o g o
pododeljaka), drugo na pletenje ipaka.
L a c e finishing * vri se kao kuni r a d , bilo u tzv. mistresses
houses *, bilo u privatnim stanovima, u kojima ga v r e ene s a m e ili
sa svojom d e c o m . e n e koje d r e mistresses houses i s a m e su siro
mane. Radionica je deo njihovog privatnog stana. O n e primaju n a
rudbe o d fabrikanata, vlasnika velikih radnji itd., i uzimaju na posao
ene, devojke i m a l u decu, v e p r e m a veliini stana i promenljivoj
tranji posla. U nekim o d ovih lokala broj zaposlenih r a d n i c a k r e e
se izmeu 2 0 i 4 0 , u d r u g i m i z m e u 10 i 2 0 . P r o s e a n minimalan
uzrast u k o m d e c a poinju da r a d e jeste 6 godina, ali m n o g a poinju i
p r e 5 godina. R a d n o v r e m e obino traje od 8 izjutra do 8 uvee, s o d
m o r o m o d I V 2 asa z a obedovanje; uzimanje jela neredovno je, a
esto se jede u smrdljivim u m e z i m a u kojima se radi. K a d i m a dosta
posla, r a d esto traje o d 8 (katkad i od 6 ) izjutra do 1 0 , 11 i 12 asova
u n o . U engleskim k a s a r n a m a p r o s t o r propisan za svakog vojnika
iznosi 5 0 0 do 6 0 0 kubnih stopa, u vojnim bolnicama 1 2 0 0 . U onim
u m e z i m a dolazi na svako lice 6 7 d o 1 0 0 kubnih stopa. U z t o i gasno
osvetljenje troi kiseonik iz vazduha. D a bi ipke ostale iste, deca
esto moraju izuti obuu, ak i zimi, m a d a je pod od kamenih ploa
ili od opeka.
2
to se tie prostora:
U jednoj ipkarskoj koli ima 18 devojica i jedna majstorica; na svako
lice dolazi 35 kubnih stopa; u jednoj drugoj, u kojoj je smrad bio neizdrljiv,
bilo je 18 lica sa 24'/a kubne stope na glavu. U ovoj se industriji mogu nai
uposlena i deca od 2 do 2 / godine.
1
861
Zaviaj ovih uzornih porodica jeste ona zemlja koju g r o f M o n t a lembert, svakako kompetentan u hrianstvu, naziva uzorom m e u
hrianskim zemljama E v r o p e !
3 8 1
Isto, str. X X I X , X X X .
m CEC, II Report, 1864, str. X L , X L I .
2 6 3
266
2 8 5
2 6 7
2 6 8
2 8 9
* glavnog kapitaliste
271
272
273
274
(70 Ovoga nema u rukaviarstvu itd., gde je poloaj radnika jedva mogue
razlikovati od poloaja paupera.
'i CEC, II Report, 1864, str. 83, br. 122.
Samo u industriji izama i cipela u Lesteru, koja proizvodi za velikcprodaju, bilo je 1864. u upotrebi ve 800 ivaih maina.
* CEC, II Report, 1864, str. 84, br. 124.
" Takav sluaj je u slagalitu vojne odee u Pimlikou, London; u fabrici
koulja Tillie i Henderson u Londonderiju; u fabrici odela firme Tait u Lime
nku, u kojoj radi oko 1200 ruku.
a
2 7 6
277
2 7 7
282
2 8 0
2 8 2
2 8 8
285
je jedan od sasluanih svedoka, neki obuar, oni misle da jednom mladiu nita
ne kodi da pola godine crkava na preteranom radu, dok ga ono drugo pola godine
gotovo prisiljavaju da lunja besposlen. "
28
288
289
890
291
292
trgovine na v e l i k o .
Ali kapital pristaje n a ovakav p r e v r a t , kao t o je
t o toliko puta izjavio n a usta svojih predstavnika, samo p o d pritiskom
opteg parlamentarnog z a k o n a , koji prinudnim p u t e m regulie
radni dan.
293
9. Fabriko zakonodavstvo.
(Odredbe o zdravlju i
Njegovo proirivanje na celu Englesku
vaspitanju.)
427
297
298
Stvar je jednostavna. Oni koji u koli probave samo pola dana, stalno su
svezi i gotovo uvek sposobni i voljni da prime nastavu. Sistem pola rada a pola
kole ini da se dete na jednom od ovih zanimanja odmara i krepi za drugo, pa je
zato mnogo zgodniji za dete nego neprekidno trajanje jednog istog posla. Dete
koje od ranog jutra sedi u koli, a osobito kad je vruina, ne moe se takmiiti s
detetom koje veselo i bodro dolazi s r a d a .
299
P o engleskom
godina u kontrolisane
Z a ispunjavanje zakona
je za rad. ( R I F za 3 1 .
2 9 8
3 0 1
3 0 0
3 0 2
3 0 4
t2
* Statistikom izvetaju
poljoprivredni nadniari
8 0 5
806
808
3 0 7
Uzimate mi ivot,
Uzimajui sredstva od kojih ivim. (ekspir)t '
Jedan francuski radnik, vrativi se iz San Franciska, pie: Nikad ne bih
verovao da sam sposoban da radim sve zanate kojima sam se bavio u Kaliforniji.
vrsto sam bio ubeden da nisam ni za ta osim za tamparski posao... Ali kad
sam se ve naao u sredini tog sveta pustolova, koji svoje zanate menjaju lake nego
koulju, ja sam, bogme, radio kao i ostali. Poto se rad u rudnicima nije pokazao
dovoljno unosan, napustio sam ga i vratio se u grad, gde sam redom bio: tipograf,
pokriva krovova, livac olova itd. Stekavi tako iskustvo da sam sposoban za sve
radove, oseam se manje mekuac, a vie ovek. (A. Corbon, De Venseignement
professionel, 2. izd., str. 50.)
146
3 0 8
309
8 1 0
Iz iskaza svih svedoka izlazi, na alost, da deci oba pola ni od koga ne-treba
toliko zatite koliko od njihovih roditelja. Sistem bezmerne eksploatacije dejeg
so* John Bellers, pravi fenomen u istoriji politike ekonomije, shvatio je
ve krajem 17. veka sasvim jasno nunost ukidanja sadanjeg vaspitanja i podele
rada, koji na jednom ekstremu drutva stvaraju hipertrofiju, a na drugom atrofiju,
mada u suprotnom pravcu. Izmeu ostalog, on lepo kae: Prazno uenje ne vredi
mnogo vie nego uiti se besposlienju... Telesni rad primarna je boja ustanova...
Za zdravlje tela rad je isto tako potreban kao jelo za njegovo odranje, jer patnje
koje budemo utedeli neradom naplatie nam se u vidu bolesti... Rad lije ulje
u svetiljku ivota, miljenje pali njen plamen... Detinjski glupo zanimanje (ovde
on nasluuje Basedowe i njihove moderne eprtljanske podraavaoce) ostavlja
deji duh u gluposti. (John Bellers, Proposals for raising a Colledge of Industry of
all useful Trades and Husbandry, London 1696, str. 12, 14, 16, 18.)
8 1 0
rada uopte, a kunog rada posebno, odrava se tako to roditelji vre nad svojim
mladim i nenim izdancima samovoljno i opako nasilje bez uzde ili kontrole...
Roditelji ne smeju imati apsolutnu vlast da od svoje dece prave proste maine,
kako bi iz njih isterivali svake nedelje toliko i toliko najamnine... Deca i omladina
imaju prava na zatitu od strane zakonodavstva od zloupotrebe roditeljske vlasti,
koja pre vremena lomi njihovu telesnu snagu, a njih moralno i intelektualno srozava
na nia bia.
811
314
81
8 1 4
8 1 8
8 1 6
Bezbroj dokaza za to u R I F .
C E C , V Report, str. X , br. 35.
Isto, str. I X , br. 2 8 .
8 1 7
* fabrika gume
(stationery*, u to spada izrada kutija od hartije, karata, bojenje papira itd.), uarija,
izrada nakita od crnog ilibara, ciglane, rune manufakture svile, coventry-tkanje,
solare, voskare, cementna industrija, rafinerije eera, pekarnice dvopeka, razline
prerade drveta i razni drugi meani radovi.
3 1 9
3 2 0
Senior, Social
Science
Cortgress, str. 55 - 5 8 .
8
Zanat (u tom zakonu) znai: bilo koji runi rad vren profesionalno, ili
radi zarade, ili pri izraivanju, menjanju, ukraavanju, popravci ili spremanju za
prodaju bilo kakvog artikla ili kakvog njegovog dela.
Radionica znai: bilo kakva soba ili mesto, natkriveno ili pod vedrim nebom,
u kojoj radi ,zanat' neko dete, mlad radnik ili ena i gde onaj koji zapoljava takvo
dete, mladog radnika ili enu, ima pravo pristupa i nadzora.
Zaposlen znai: raditi u nekom ,zanatu', bilo za nagradit ili ne, pod majstorom
ili pod jednim od roditelja kako su dole definisani.
Roditelji znai: otac, mati, staralac ili drugo koje lice koje vodi brigu ili
nadzor nad nekim... etetom ili mladim radnikom.
lan 7, koji propisuje kazne za zapoljavanje dece, mladih radnika
i ena uprkos propisima ovog zakona, ustanovljava novane kazne ne
samo za vlasnika radionice, bio on jedan od roditelja ih ne, nego i za
roditelje ili druga lica koja imaju pod svojim okriljem dete, mladog radnika ili
enu, ili koja vuku neposrednu korist iz njihova rada.
F a c t o r y Acts Extension A c t , koji se tie krupnih preduzea,
nazadak je u poreenju sa osnovnim fabrikim zakonom, jer sadri
mnotvo mizernih odredaba o izuzecima i kukavikih kompromisa,
s kapitalistima.
Workshops' Regulation Act, bedan u svim svojim pojedmostima,
ostao je m r t v o slovo u ruci gradskih i mesnih vlasti koje su se imale
starati o njegovom izvrenju. K a d a im je parlament 1 8 7 1 . oduzeo tu
Zakon o radnom vremenu u radionicama
8 2 1
Zakon o inspekciji
rudnika
3 2 2
Robert Owen, otac zadrunih fabrika i duana, ali koji, kao to smo
ranije ve napomenuli, nije delio iluzije svojih podraavalaca o zamaaju ovih
usamljenih elemenata preobraaja, nije samo u svojim pokuajima stvarno polazio
od fabrikog sistema, ve ga je i teorijski objasnio kao polaznu taku socijalne
revolucije. Gospodin Vissering, profesor politike ekonomije na Lajdenskom uni
verzitetu, izgleda da neto slino nasluuje kad u svojoj knjizi Handboek van Prak
tische Staathuishoudkunde, 1860- 1862, u kojoj se plitkosti vulgarne ekonomije
izlau u odgovarajuem obliku, vatreno zastupa zanatsku proizvodnju protiv
krupne industrije.{Uz etvrto izdanje.Nova pravnika zbrka (vidi str. 264 *)
koju je englesko zakonodavstvo stvorilo meusobno protivrenim fabrikim zako
nima, Zakonom o proirenju fabrikog zakona i Zakonom o radionicama [Factory
Acts, Factory Acts Extension Act i Workshops' Act] postade najzad nepodno
ljiva, te je u Factory and Workshop Act od 1878. dolo do kodifikacije itavog
fabrikog zakonodavstva. Razume se da mi ovde; ne moemo dati iscrpnu kritiku
1
tog industrijskog zakonika Engleske, koji je sad na snazi. Stoga emo se ogra
niiti na sledee primedbe. Zakon obuhvata: l) Tekstilne fabrike. Uglavnom
ovde ostaje sve po starom: doputeno radno vreme za decu preko 10 godina jeste
5 / s asova dnevno, ih 6 asova, a subota slobodna; za mlada lica i ene 10 asova
u pet dana, subotom najvie 6 / asova.2) Netekstilne fabrike. Ovde su propisi
mnogo blii onima iz br. 1 nego ranije, ali jo ima izuzetaka povoljnih po kapi
taliste, a koji se u nekim sluajevima mogu jo i proiriti posebnom dozvolom
ministra unutranjih poslova.3) Workshops [radionice] su u ovom zakoniku
definisani otprilike kao i ranije; ukoliko su u njima zaposlena deca, mladi rad
nici ih ene, radionice su otprilike izjednaene s netekstilnim fabrikama, ali opet
s nekim olakicama u pojedinostima.4) workshops u kojima nisu zaposlena' deca
ni mladi radnici, ve samo lica oba pola preko 18 godina; za ove kategorije vae
jo i druge olakice.5) Domestic workshops [domae radionice] gde su za
posleni samo lanovi porodice u porodinom stanu; ovde su propisi jo elastiniji,
a osim toga, inspektor je u svojim pravima tako ogranien da bez naroite doz
vole ministra ih suda sme ulaziti samo u prostorije koje ne slue istovremeno
i za stanovanje; naposletku, izrada predmeta od pletene slame, izrada ipaka i
rukavica u porodici bezuslovno su osloboeni nadzora. Kraj svih nedostataka, ovaj
zakon, pored vajcarskog federalnog fabrikog zakona od 23. marta 1877, jo
uvek ostaje najbolji zakon o tom predmetu. Uporeivanje ovog zakona sa pomenutim vajcarskim federalnim zakonom jeste od naroitog interesa, jer se njime
vrlo jasno ispoljavaju kako prednosti tako i nedostaci oba zakonodavna metoda
istorijskog engleskog metoda, koji intervenie od sluaja do sluaja, i konti
nentalnog metoda, koji vie generalise i koji je izgraen na tradicijama francuske
revolucije. N a alost, ukoliko se tie njegove primene na workshops, engleski za
konik je veim delom jo uvek mrtvo slovozbog nedovoljnog broja nadzornog
osoblja.F. E . }
l
3 2 3
8 8 4
Peti odeljak
Proizvoenje apsolutnog i
relativnog vika vrednosti
G L A V A
E T R N A E S T A
M e u t i m , z a velike g r a d n j e s t a r o g E g i p t a i m a se blagodariti n e
toliko m n o t v u njegova stanovnitva, koliko velikoj s r a z m e r i u kojoj
se n j i m e m o g l o raspolagati. K a o t o individualni r a d n i k m o e dati
utoliko vie vika r a d a ukoliko m a n j e b u d e njegovo p o t r e b n o r a d n o
v r e m e , tako je i k o d r a d n o g s t a n o v n i t v a : t o je m a n j i d e o t o g s t a n o v
nitva p o t r e b a n z a proizvodnju p o t r e b n i h ivotnih s r e d s t a v a , t o je
vei njegov deo koji je raspoloiv z a d r u g e r a d o v e .
K a d v e p r e t p o s t a v i m o kapitalistiku p r o i z v o d n j u , o n d a e s e
p o d ostalim jednakim okolnostima, a uz d a t u d u i n u r a d n o g d a n a ,
veliina vika r a d a m e n j a t i s m e n j a n j e m p r i r o d n i h u s l o v a z a r a d ,
osobito plodnosti tla. Ali iz t o g a niukoliko n e izlazi i o b r n u t o d a je
najplodnije tlo najpogodnije z a u s p e v a n j e kapitalistikog n a i n a p r o i z
vodnje. O n i m a z a p r e t p o s t a v k u vladavinu o v e k a n a d p r i r o d o m .
Odvie rasipnika p r i r o d a dri g a z a r u k u kao m a t i d e t e koje u i
h o d a t i ^ ! O n a je u z r o k to n j e g o v o s o p s t v e n o razvijanje n e p o s t a j e
prirodnom nunou.
P o s t o j b i n a kapitala
nisu
t r o p s k i krajevi
sa svojom b u j n o m v e g e t a c i j o m , v e u m e r e n a z o n a . N e a p s o l u t n a
148
Nema ni dve zemlje koje proizvode isti broj ivotnih sredstava u istoj
koliini i sa istim utrokom rada. Ljudi imaju vee ili manje potrebe prema tome
da li je klima u kojoj ive otra ili blaga. Zato je razliita i mera zanatske radi
nosti (proportion of trade) koju su ljudi primorani da vre u raznim zemljama,
a kolika je ta razlika ne moe se odrediti drukije nego stepenima toplote ih hlad
noe. Stoga se moe izvui opti zakljuak da je koliina rada potrebnog za izvestan broj stanovnitva najvea pod hladnom, a najmanja pod toplom klimom.
Jer pod prvom je ljudima potrebno ne samo vie odela, nego se i zemlja mora
vie obraivati. (An Essay -on the Governing Causes of the Natural Rate of In
terest, London 1750, str. 60.) Pisac ovog epohalnog anonimnog spisa jeste J .
Massie. Hume je iz ovog spisa izveo svoju teoriju kamate.
svojih
G L A V A
P E T N A E S T A
/.
(date),
11
/ 0
//.
snaga
rada,
'
Pod inae jednakim uslovima, engleski fabrikant moe da u jednom
odreenom vremenu izvue znatno veu koliinu rada nego neki strani fabrikant,
i to toliko da se izravna razlika izmeu radnog dana u Engleskoj, koji iznosi
60 asova nedeljno, i radnog dana u inostranstvu od 72 do 80 asova. ( R I F za
31. oktobar 1855, str. 65.) Vee zakonsko skraenje radnog dana u fabrika
ma na evropskom kontinentu bilo bi najsigurnije sredstvo da se smanji ova ra
zlika izmeu engleskog i kontinentalnog radnog asa.
* Primedba prevodioca. Na ovom mestu dao je Marx u francuskom iz
danju sledei umetak:
Pod ovim okolnostima dobijamo sledee zakone:
1. Radni dan ovaplouje se u vrednosti ija se veliina menja u istom
smislu kao i radni dan, raste i opada s njim; ona je, dakle, promenljiva, a ne
postojana.
2. Svaka promena u odnosu izmeu veliine vika vrednosti i vrednosti
radne snage potie iz promene apsolutne veliine vika rada, a otud i vika
vrednosti.'
3. Apsolutna vrednost radne snage moe se promeniti samo reakcijom "koju
produenje vika rada vri na troenje te snage. Dakle, svaka promena njene
Ima okolnosti koje ovo izravnavaju... koje je delovanje zakona o desetoasovnom radu iznelo na videlo. (RIF za 1. decembar 1848, str. 7.)
apsolutne vrednosti je posledica, a nikad uzrok neke promen u veliini
vika vrednosti.
U ovoj glavi, kao i docnije, polazimo uvek od pretpostavke da radni dan
prvobitno iznosi 12 asova, 6 asova potrebnog rada i 6 asova vika rada; pro
izvod iznosi 6 ilinga, od ega polovina pripada radniku, a polovina kapitalisti.
Ovaj umetak preneo je Engels iz francuskog izdanja u tekst engleskog iz
danja, ali ga nije uneo u 4. nemako izdanje.
V
\
15
16
1 5
G L A V A
E S N A E S T A
vidk vrednosti
/VV
promenljivi kapital \PR/
viak vrednosti
vrednost radne snage
viak rada
potrebni rad
Prve dve formule predstavljaju kao odnos vrednosti ono to trea pred
stavlja kao odnos vremena u kojima su te vrednosti proizvedene. Ove
formule, koje se uzajamno dopunjuju, strogo su odreene i precizne.
Zato ih nalazimo u klasinoj politikoj ekonomiji razraene u sutini,
ali ne svesno. T u mi, naprotiv, sreemo sledee izvedene formule:
JJ_
viak rada'*
radni dan
viak vrednosti
vrednost proizvoda
viak proizvoda
celokupni proizvod'
\Qoy
0
- U autorizovanom
francuskom
pojam
vika
rada
obrazac
ne
nalazi
r-
viSak rada
viak vrednosti
10
18
1 7
1 8
Evo
viak vrednosti
vrednost radne snage
1 9
n ra
2 0
esti odeljak
Najamnina
G L A V A
S E D A M N A E S T A
Pretvaranje vrednosti
odnosno cene radne snage u najamninu
22
2 1
Ricardo izbegava dosta vesto jednu tekou koja na prvi pogled izgleda
da stoji na putu njegovoj teoriji, naime da vrednost zavisi od koliine rada upotrebbljene u proizvodnji. Ako ovaj princip doslovno primenimo, izlazi da vrednost
rada zavisi od koliine rada upotrebljene za njegovu proizvodnju, a to je oe
vidno besmisleno. Stoga, inei vest obrt, Ricardo dovodi vrednost rada u za
visnost od koliine rada koja je potrebna za proizvodnju najamnine, ili, da se
izrazimo na njegov nain, on tvrdi da vrednost rada treba meriti onom kolii
nom rada koja se zahteva za proizvodnju najamnine; time misli na onu koliinu
rada koja je potrebna za proizvodnju novca ili robe koje radnik dobija. T o je
isto to i tvrditi da se vrednost sukna ima oceniti ne po koliini rada koja je utro
ena na njegovu proizvodnju, ve po koliini rada utroenoj na proizvodnju srebra
za koje se sukno razmenjuje. ( [ S . Bailey,] A Critical Dissertation on the Na
ture etc. of Value, str. 5 0 , 5 1 . ) .
2 2
Ako vi rad i nazivate robom, ipak on nije kao druga roba, koja se prvo
proizvede u cilju razmene, a onda iznosi na trite, gde se mora razmeniti u od-
N e v o d i n i e m u objanjavati r a z m e n u v e e koliine r a d a z a m a n j u
razlikom oblika, to je o n j e d a n p u t o p r e d m e e n , a d r u g i p u t i v . O v o
j e utoliko besmislenije to s e v r e d n o s t neke r o b e n e o d r e u j e k o l i i n o m
r a d a koja je u njoj s t v a r n o o p r e d m e e n a , n e g o koliinom ivog r a d a
p o t r e b n o g d a s e o n a proizvede. U z m i m o d a neka r o b a predstavlja 6
asova rada. A k o kakvi novi i z u m i o m o g u e d a s e o n a p r o i z v e d e z a 3
asa, o n d a e i v r e d n o s t v e p r o i z v e d e n e r o b e pasti z a polovinu. S a d
e o n a predstavljati 3 m e s t o ranijih 6 a s o v a p o t r e b n o g d r u t v e n o g
r a d a . Veliinu n j e n e v r e d n o s t i o d r e u j e , dakle, k o h i n a r a d a koja s e
z a h t e v a z a n j e n u p r o i z v o d n j u , a n e o p r e d m e e n i oblik t o g a r a d a .
2 4
8 4
, /
:
8
28
2 5
* pesniku
* zbog ega
slobodu
* vrednost
** tcena
zato
2 8
2 7
Upor.: Zur Kritik der politischen Oekonomie, str. 40, gde sam objavio
da e pri ispitivanju kapitala biti reen problem: Kako proizvodnja na bazi razmenske vrednosti, koju iskljuivo odreuje radno vreme, dovodi do rezultata da
razmenska vrednost rada bude manja od razmenske vrednosti njegovog proizvoda.
Morning Star, do gluposti naivan organ londonskih pristalica slobodne
trgovine, tvrdio je za sve vreme amerikog graanskog rata, zgraajui se moralno
na sve mogue naine, kako Crnci u Confederate States ^ rade sasvim bes
platno. Trebalo je da taj list izvoli uporediti dnevne trokove kakvog Crnca s
dnevnim trokovima npr. slobodnog radnika londonskog Istenda.
2 8
1150
2 9
4 7 6 VI odeljak Najamnina
t u vrednost doista plaao, ne bi postojao nikakav kapital, njegov se
novac ne bi pretvorio u kapital.
Osim toga, ima u stvarnom kretanju najamnine pojava koje kao da
dokazuju da se ne plaa vrednost radne snage, v e vrednost njene
funkcije, samog rada. T e pojave m o e m o svesti n a dve velike klase.
P r v o : menjanje najamnine s menjanjem duine radnog dana. Isto bi
se tako moglo zakljuiti d a se n e plaa vrednost maine, ve njenih
operacija, jer je kirija za neku mainu vea za nedelju dana nego za
jedan dan. D r u g o : individualna razlika meu najamninama raznih
radnika koji vre istu funkciju. Ovu individualnu razliku, samo bez
povoda za iluzije, nalazimo i u robovskom sistemu, u kojem se prosto
i jasno, bez uvijanja, prodaje sama radna snaga. S a m o to korist od
toga to j e radnikova radna snaga iznad prosene, ili teta to je ona
ispod prosene radne snage, ide u robovskom sistemu vlasniku robova,
a u sistemu najamnog rada s a m o m radniku, jer u jednom sluaju on
lino prodaje svoju radnu snagu, a u drugom nju prodaje neko tree
lice.
U pogledu pojavnog oblika vrednost i cena rada ih najamnina,
za razliku od bitnog odnosa koji se u tom obliku pojavljuje, tj. vrednosti i cene radne snage, vai, uostalom, ono isto to i za sve pojavne
oblike i njihovo skriveno pozae. Prvi se reprodukuju neposredno
i spontano, kao uobiajeni oblici miljenja, a drugo mora nauka tek da
otkrije. Klasina politika ekonomija pribliava se pravom stanju
stvari, ah ga ipak svesno n e formulie. Ona to i ne moe dok god
bude bila u svojoj buroaskoj koi.
GLAVA
OSAMNAESTA
Najamnina od vremena
3 1
3 0
32
3 3
3 2
34
t~tZZZZZ>
Westovo delo ne navodei ga, kae on izmeu ostalog: Radnika poglavito interesuje visina najamnine (str. 15). Dakle, radnika interesuje poglavito ono to
prima, nominalni iznos najamnine, a ne ono to daje, koliina rada!
Posledica takve anormalne, nepotpune zaposlenosti sasvim je razlina od
posledice opteg prinudnog zakonskog skraenja radnog dana. Ona prva nema
veze s apsolutnom duinom radnog dana, i moe se javiti i kod petnaestoasovnog
kao i kod estoasovnog radnog dana. TJ prvom sluaju normalna cena rada
sraunata je na to da radnik radi proseno 15 asova dnevno, u drugom 6 a
sova. Zato posledica ostaje ista ako u prvom sluaju radnik bude zaposlen samo
a u drugom samo 3 asa.
4 4
v n a
85
36
8 5
3 6
37
39
40
3 7
8 8
42
4 1
Npr., runi izraivai avala u Engleskoj moraju zbog niske cene rada da
rade dnevno 15 asova da bi isterali sasvim bednu nedeljnu najamninu. Mnogo i
veoma mnogo asova u toku dana moraju oni dirinditi da isteraju 11 pensa il,
1 iling, a od toga idu 2 / do 3 pensa na rabaenje alata, loenje i otpatke eleza.
(CEC, III Report, str. 136, br. 671.) Za isto radno vreme ene dobijaju samo
5 ilinga nedeljno. (Isto, str. 137, br. 674.)
Ako bi se, npr., neki fabriki radnik protivio da radi tradicionalno dugo
radno vreme, njega bi za najkrae vreme zamenili drugim, koji je voljan da radi
bez obzira na duinu radnog vremena, i tako bi ostao bez posla. (RIF za 31.
oktobar 1848, Evidence, str. 39, br. 58.) Ako jedan ovek radi za dvojicu...
profitna stopa uglavnom e se popeti... jer je ova dodata ponuda rada snizila
njegovu cenu. (Senior, Three Lectures on the Rate of Wages, str. 15.)
1
4 2
43
4 8
GLAVA
D E V E T N A E S T A
Najamnina od komada
Najamnina od komada samo je preinaen oblik najamnine od
vremena, kao to je najamnina od vremena preinaen oblik vrednosti
ili cene radne snage.
Kod najamnine od komada izgleda na prvi pogled kao da upotrebna
vrednost koju radnik prodaje nije funkcionisanje njegove radne snage,
ivi rad, nego rad koji se ve opredmetio u proizvodu, i kao da se cena
toga rada ne odreuje, kao kod najamnine od vremena, razlomkom
dnevna vrednost radne snage
radni dan datog broja asova'
,
r
,
n
K
A
sposobnou proizvoaa.
Pre svega, ve i injenica da u isto vreme i u istim poslovnim
granama naporedo postoje i jedan i drugi oblik najamnine, morala bi
pokolebati pouzdanost onih koji veruju u taj privid. Na primer:
n
4 1
Sistem rada na komad oznaka je jedne odreene epohe u radnikovoj istoriji; on je srednji lan izmeu poloaja obinog nadniara, koji zavisi od kapi
talistove volje, i kooperativnog radnika koji obeava da e u nedalekoj budu
nosti u svojoj linosti ujediniti i radnika i kapitalistu. Radnici na komad stvarno
su svoji gospodari, i kad rade s kapitalom preduzetnika. (John Watts, Trade
Societies and Strikes, Machinery and Cooperative Societies, Manchester 1865, str.
52, 53.) Citiram ovu knjiicu zato to je to shvnica svih davno izanalih, apolo
getskih optih mesta. Isti g. Watts bio je ranije pristalica ovenizma i objavio je
1842. drugu jednu knjiicu: Facts and Fictions of Political Economy, u kojoj je,
pored ostaloga, property * proglaavao za robbery *. Ali to je bilo davno.
1
4 4
* svojinu * krau
4 9
60
4 8
Najamnina se moe meriti na dva naina: ili trajanjem rada, ili njego
vim proizvodom. (Abrg lmentaire des principes de l'conomie Politique,
Paris 1796, str. 32.) Autor ovog anonimnog spisa jeste G. Gamier.
Prelcu se daje odreena koliina pamuka, a on ima da posle izvesnog
vremena umesto pamuka preda odreenu teinu konca ili pree izvesne finoe,
i dobije toliko i toliko za funtu predate izraevine. Ako mu je rad manjkav u
pogledu kakvoe, on biva kanjen; ako je za jedno dato vreme izradio koliinu
ispod odreenog minimuma, onda ga otputaju i dovode na njegovo mesto umesnijeg radnika. (Ure, Philosophy of Manufactures, str. 316, 317.)
Kad posao prolazi kroz ruke mnogo njih, koji svi hoe da sudeluju u
dobiti, a stvarno radi samo poslednji, onda je plata koja najzad doe u ruke rad
nice bedna i nesrazmerna. (CEC, II Report, str. L X X , br. 424.)
4 9
6 0
51
52
5 1
5 2
5 4
5 3
najamnina o d k o m a d a glavni
najamnine od a s a .
je
oslonac
ranije
izloenog
sistema
5 5
lsl]
5 6
5 8
Najvei deo poljoprivrednih radova vre ljudi koji su najmljeni na dan ili
od komada. Njihova nedeljna najamnina iznosi otprilike 12 ilinga; i mada se
moe uzeti da ovek koji radi od komada, imajui jai podsticaj za rad, zaslui
1 ili moda 2 ilinga nedeljno vie nego kad bi radio na nadnicu, ipak, kad se
uzme u raun njegov celokupni dohodak, izlazi da se ovaj dobitak potke nje
govom manjom zaposlenou u toku g o d i n e . . . Osim toga, nai e se da najam
nine tih ljudi stoje u izvesnom odnosu prema cenama potrebnih ivotnih sred-'
stava, tako da je ovek s dvoje dece kadar izdravati svoju porodicu bez paro
hijske potpore.
57
60
5 7
London 1814,
Malthus, Inquiry into the Nature and Progress of Rent, London 1815,
[str. 4 9 , primedba].
Radnici koji rade od komada sainjavaju verovatno etiri petine svih
fabrikih radnika. ( R I F za 30. april 1858, str. 9.)
Proizvodna snaga njegove maine predilice tano je izmerena, i stopa
plate za rad, koji se pomou nje vri, opada sa porastom njene proizvodne snage,
mada ne u istoj srazmeri. ( U r e , Philosophy of Manufactures, str. 317.) Zadnju
apologetsku postavku Ure je sam porekao. On priznaje, npr., da zbog produenja
mule-predilice radnik mora neto vie raditi. Rad, dakle, ne opada u onoj meri
u kojoj raste njegova proizvodnost. Zatim: Ovim poveanjem podie se proizvodna
6 9
8 0
68
9 1
Labourer,
Cambridge
8 8
8 8
G L A V A
D V A D E S E T A
65
Engleskoj
vajcarskoj
Austriji ...
Saksoniji
Belgiji
Francuskoj
Pruskoj
12 600
8 000
7 000
4 500
4 000
1 500
1 500
Francuskoj
Rusiji
Pruskoj
Bavarskoj
Austriji
Belgiji
Saksoniji
manjim nemakim dravama
vajcarskoj
Velikoj Britaniji
14
28
37
46
49
50
50
55
55
74
9 6
Essay on the Rate of Wages: with an Examination of the Causes of the Dif
ferences in the Conditions of the Labouring Population throughout the World, Phi
ladelphia 1835.
najamnine moraju tako izraunavati kao da onaj njihov deo koji drava
uzima u obliku poreze pripada samim radnicima. Z a r g. Carey nije
mogao razmisliti i o tome nisu h ti dravni trokovi takode prirodni
plodovi kapitalistikog razvitka? Ovo rasuivanje sasvim je dostojno
oveka koji je najpre objavio da su kapitalistiki odnosi proizvodnje
veiti zakoni prirode i u m a , iju slobodnu harmoninu igru ometa
jedino meanje drave, a posle otkrio kako demonski uticaj Engleske na
svetskom tritu, uticaj koji kao da ne potie iz prirodnih zakona kapi
talistike proizvodnje, ini nunim meanje drave, t j . dravnu zatitu
onih zakona prirode i uma, a l i a s * protekcionistiki sistem. O n je,
pored toga, otkrio da teoreme Ricarda i drugih, u kojima su formulisane postojee drutvene suprotnosti i protivrenosti, nisu misaoni
proizvod stvarnog ekonomskog kretanja, nego da su, naprotiv, stvarne
suprotnosti kapitalistike proizvodnje u Engleskoj i drugde rezultat
teorije Ricarda i drugih! Najzad, on je otkrio da je u krajnjoj liniji
trgovina ona sila koja unitava uroene lepte i harmonije kapitali
stikog naina proizvodnje. Jo jedan korak dalje, pa bi moda otkrio
da je jedina nezgoda kapitalistike proizvodnje sam kapital. Samo je
ovako strahovito nekritian i tako de faux a l o i * ovek zasluio da
uprkos svojoj protekcionistikoj jeresi postane tajno vrelo harmonine
'mudrosti jednog Bastiat-a i svih drugih savremenih optimistikih
pristalica slobodne trgovine.
1
Sedmi odeljak
P r v o kretanje koje izvri koliina vrednosti odreena da funkcionie kao kapital jeste pretvaranje izvesne sume novca u sredstva za
proizvodnju i radnu snagu. O n o se odigrava na tritu, u oblasti p r o
meta. D r u g a faza kretanja, proces proizvodnje, zavrena je im su se
sredstva za proizvodnju pretvorila u robu ija vrednost nadmauje
vrednost njenih sastavnih delova, koja dakle sadri vrednost prvobitnog
predujmljenog kapitala poveanu vikom vrednosti. Ove robe moraju
se zatim opet baciti u oblast prometa. Valja ih prodati, unoviti njihovu
vrednost, pretvoriti taj novac ponovo u kapital, i tako stalno iznova.
Ovaj kruni tok, koji uvek ide kroz iste uzastopne faze, sainjava promet
kapitala.,
Prvi uslov akumulacije jeste da kapitalisti poe za rukom da proda
svoju robu i da najvei deo novca koji je na taj nain dobio ponovo
pretvori u kapital. U sledeem izlaganju polazi se od pretpostavke da
kapital prolazi kroz proces svoga prometa na normalan nain. Podrobnija
analiza toga procesa spada u drugu knjigu.
Kapitalista koji proizvodi viak vrednosti, t j . koji neposredno
isisava neplaen rad iz radnika i fiksira ga u r o b a m a , jeste, dodue, prvi
prisvaja, ali nikako nije i poslednji vlasnik ovog vika vrednosti. O n
ga docnije m o r a deliti s kapitalistima koji u celini drutvene proizvodnje
vre druge funkcije, sa zemljoposednikom itd. Stoga se viak vrednosti
epa na razline delove. Njegovi odlomci pripadaju licima razliitih
kategorija i dobijaju razline obhke, koji su jedan p r e m a drugom n e
zavisni, kao to su profit, kamata, trgovinska dobit, zemljina renta
itd. O ovim preobraenim oblicima vika vrednosti m o i emo rasprav
ljati tek u treoj knjizi.
P r e m a tome mi ovde pretpostavljamo, s jedne strane, da kapitalista
koji proizvodi robu nju prodaje po vrednosti, t e se neemo dalje z a
dravati na njegovom vraanju na robno trite, niti na novim oblicima
koje kapital uzima u prometnoj oblasti, niti na konkretnim uslovima
reprodukcije koji se iza tih oblika kriju. S druge strane, smatramo
kapitalistikog proizvoaa kao vlasnika itavog vika vrednosti ih,
ako se hoe, kao predstavnika svih njegovih sauesnika u plenu. T o
-498
G L A V A
P R V A
Prosta reprodukcija
Bogatai, koji troe proizvode rada drugih ljudi, dobijaju ih samo putem
inova razmene (kupovinama robe). Zato izgleda da bi oni brzo morali iscrpsti
svoje rezervne fondove... Ali, u drutvenom poretku bogatstvo je steklo mo
4 1
10
11
1 0
1 1
* pravnom fikcijom
13
1 2
[ 1 5 2 ]
italac se sea da taj isti kapital duva u druge diple u obinim uslovima,
kad treba oboriti najamninu. T a d a fabrikanti u jedan glas izjavljuju (vidi etvrti
odeljak, primedba 188, str. 3 8 9 * ) : Za fabrike bi radnike bilo korisno da ne
smeu s uma da je njihov rad u stvari vrlo niska vrsta kvalifikovanog rada; da
nema rada koji se moe lake nauiti i da s obzirom na njegov kvahtet nijedan
nije bolje plaen; da nema rada koji se kratkim obuavanjem najneiskusnijih
moe dobaviti za tako kratko vreme i u takvom izobilju. Fabrikantova mainerija
(koja, kako sad doznajemo, moe za 12 meseci da se zameni s koriu i da se po
boljava) igra doista mnogo vaniju ulogu u poslu proizvodnje nego rad i radnikova umenost (koji se sad ne mogu zameniti za trideset godina) koja se moe
stei za est meseci i koju moe nauiti svaki seoski sluga.
1
15
1 5
** dom rada
17
18
1 4
20
1 9
G L A V A
D V A D B S B T
D R U G A
8 1
216
210
2 1 b
2 2
Rad stvara kapital pre nego to kapital upotrebljava rad. (Labour creates
capital, before capital employs labour.*) (E. G. Wakefield, England and America,
London 1833, sv. II, str. 110.)
Podruje rada, kako je poznato, nije jedino n a kojem p r v o r o d stvo uda stvara.
Nita ne pomae ni kad se prosta reprodukcija zameni reprodukci
jom u proirenom r a z m e r u , akumulacijom. U p r v o m sluaju kapitalista
utroi sav viak vrednosti, u drugome ispoljava svoju graansku vrli
n u troei n a sebe samo jedan deo i pretvarajui ostatak u novac.
Viak vrednosti je njegova svojina, on nikad nije pripadao nekom
drugom. Ako g a predujmi u proizvodnju, on ini, tano kao onog dana
l
* Kad vie inova razmene slede jedan za drugim, onda poslednji postaje
samo predstavnik prvoga. * Medu onima koji dele nacionalni dohodak,
jedni (radnici) stiu svake godine novim radom novo pravo na to; drugi (kapitalisti)
ve su ranije stekli na to trajno pravo prvobitnim radom.
2
25
26
27
2 4
2 6
2 7
2. Pogreno shvatanje
reprodukcije
u
proirenom razmeru od strane politike ekonomije
P r e no to preemo na neke blie odredbe akumulacije ili ponovnog
pretvaranja vika vrednosti u kapital, valja n a m ukloniti jednu dvo
smislenost koju je izmudrovala klasina ekonomija.
K a o to robe koje kapitalista kupuje jednim delom vika vrednosti
za svoju vlastitu potronju ne slue njemu kao sredstva za proizvodnju
i oplodavanje vrednosti, tako isto ni rad koji on kupuje radi zadovo
ljavanja svojih prirodnih i drutvenih potreba nije proizvodan rad.
Mesto da kupovinom onih roba i rada pretvara viak vrednosti u kapital,
on ga, naprotiv, troi ili izdaje kao dohodak. Dok se staro plemstvo,
kako Hegel tano veli, dralo naela da troi ono to i m a t l , a naroito
se bakarilo u raskoi linih inidaba, dotle je za buroasku ekonomiju
bilo od odluujueg znaaja da akumuhsanje kapitala proglasi prvom
graanskom dunou i da neumorno propoveda: ne moe se akumulisati ako se sav svoj dohodak pojede umesto da se dobar njegov deo iz
da za dobavljanje dodatnih proizvodnih radnika koji vie unose nego to
staju. S druge strane, ona je imala da se bori protiv narodne predrasude
koja brka kapitalistiku proizvodnju sa zgrtanjem b l a g a i zbog toga
uobraava da je akumulisano bogatstvo bogatstvo koje se u svom
prirodnom obliku spaava od unitenja, dakle od potronje ili da se
ak povlai iz prometa. N e putati novac u promet znailo bi upravo
suprotnost njegovom oploavanju kao kapitala, a akumuhsanje roba u
smislu zgrtanja blaga bilo bi prava l u d o s t .
Akumulacija roba u
velikim masama rezultat je zastoja u prometu ili hiperprodukcije.
Svakako da je podloga narodnom shvatanju s jedne strane slika dobara
nagomilanih u fondu potronje bogataa, koji ih polako troe, a s
druge strane stvaranje zaliha, pojava koja pripada svim nainima
proizvodnje i na kojoj emo se malo zadrati kad budemo analizovali prometni proces.
156
28
28a
29
32
3. Podela
dohodak.
8 2
3 4
161
U istorijskim p o e c i m a kapitalistikog n a i n a p r o i z v o d n j e a
svaki kapitalistiki skorojevi proivljava individualno ovaj istorijski
stadijumnagon za bogaenjem i tvrdienje preovlauju kao apso
lutne strasti. Ali n a p r e d o v a n j e kapitalistike p r o i z v o d n j e n e s t v a r a
s a m o svet uivanja. S a pekulacijom i k r e d i t o m o n o o t v a r a t i s u e vrela
iznenadnog b o g a e n j a . tavie, n a izvesnoj visini r a z v i t k a izvestan
konvencionalan stepen rasipnitva, koje u isto v r e m e sluzi z a p o k a
zivanje b o g a t s t v a , a o t u d i kao s r e d s t v o z a dobijanje k r e d i t a , postaje
p o s l o v n o m n u n o u z a nesrenog kapitalistu. L u k s u z ulazi u r e p r e z e n t a c i o n e t r o k o v e kapitala. I i n a e s e kapitalista n e b o g a t i k a o
z g r t a blaga s r a z m e r n o s v o m l i n o m r a d u i l i n o m u z d r a v a n j u o d
potronje, n e g o p r e m a t o m e koliko isisava t u u r a d n u s n a g u i koliko
n a t e r u j e radnika d a se o d r e e svih uivanja ivota. I m a d a s t o g a k a pitahstovo rasipnitvo nikada n e m a o n a j b o n a f i d e * k a r a k t e r k a o
rasipnitvo galantnog feudalnog g o s p o d a r a , v e s e z a n j i m n a p r o t i v
uvek krije najpoganije t v r d i e n j e i najsitniaviji r a u n , ipak n j e 1
nati da su zloinci i neprijatelji. Ponekad oni se mogu, pa se ak i moraju smilovati na poneke. Ali zelena i tvrdica eli da sav svet propadne od gladi i ei,
od alosti i bede, samo ako to moe postii, da bi tako mogao sve imati sam, a da
svi drugi primaju od njega kao od Boga i da veito budu njegovi kmetovi... Hoe
da nose kaftane, zlatne lance i prstenje, tia briu usta, da se drugima izdaju kao
valjani i poboni ljudi, vredni hvale... Zelena je veliko i strahovito udovite kao
vukodlak koji sve pustoi gore nego ikoji Kakus, Gerion ih Antej. Pa ipak se kiti i
eli da vai kao poboan, da se ne bi videlo kud idu volovi koje on natrake
uvlai u svoju jazbinu. Ah Herkul treba da uje riku volova i zarobljenika i da
potrai Kakusa makar i na liticama i u stenju i da volove oslobodi od zloinca.
Jer Kakus je ime zlikovca, pobonog zelenaa, koji sve krade, pljaka i prodire.
A tvrdi da nije to uinio, jer ih niko nee nai, poto su volovi natrake uvueni
u jazbinu i po tragu se ini kao da su puteni napolje. Tako zelena eh da nama
gari svet kao da je on koristan i da daje svetu volove iako ih samo sebi vue i sam
d e r e . . . Pa kao to se drumski razbojnici, ubice i napasnici meu na toak i gla
ve im se seku, tako bi i jo vie trebalo sve zelanae metnuti na t o a k . . . razjuriti
ih, prokleti ih i odrubiti im glave. (Martin L u t h e r l , An die Pjarrherrn etc.)
[68
dobronameran
l6a
84
8 8
i* trgovakih putnika
87
obmanjivala u pogledu poroajnih muka bogatstva , ali ta vredi jadikovati nad istorijskom nunou? Ako klasina ekonomija gleda u
proleteru samo mainu za proizvoenje vika vrednosti, ona i u kapita
listi gleda samo mainu za pretvaranje tog vika vrednosti u viak
kapitala. Ona uzima njegovu istorijsku funkciju strano ozbiljno. D a
bi s njegove due skinuo ini kobnog sukoba izmeu nagona za
uivanjem i nagona za bogaenjem, Malthus je, poetkom dvade
setih godina ovog veka, branio takvu podelu rada koja kapitalisti
stvarno zaposlenom u proizvodnji dodeljuje posao akumulacije, a
ostalim uesnicima u viku vrednosti, zemljoposednikoj aristokratiji,
dravnim i crkvenim prebendarima itd. posao rasipanja. O n kae
da je od najvee vanosti drati razdvojene strast za troenjem i
strast za akumuliranjem (th<* passion for expenditure and the pas
sion for accumulation*). Gospoda kapitalisti, koji su ve odavno
bili postali bonvivani i svetski ljudi, podigoe graju. ta, uzviknuo
je jedan njihov zastupnik, rikardijanac, g. Malthus propoveda vi
soke zemljine rente, visoke poreze itd. da bi neproizvodni potroai
bili stalni podstrekai industrijalaca! Razume se da je lozinka proiz
vodnja, proizvodnja u stalno proirivanom razmeru, ali
ovakav proces vie koi proizvodnju nego Sto je pomae. A nije ni sasvim
pravo (nor is it quite fair) da izvestan broj lica lenstvuje samo zato da se pritegnu
drugi, iz ijih se karaktera moe zakljuiti (who are likely, from their characters)
da bi s uspehom funkcionisali kad biste ih mogli nagnati da funkcioniu.
88
89
188
8 9
4 0
42
48
4 1
Senior, Principes fondamentaux 'de Vconomie Politique. Preveo Arrivabene, Paris 1836, str. 309. Ovo je pristalicama stare klasine kole ipak prevrilo
meru. Mesto izraza rad i kapital, g. Senior podmee izraz rad i apstinencija...
Apstinencija je gola negacija. Nije apstinencija, ve upotreba proizvodno primenjenoga kapitala izvor profita. (John Cazenove u svom izdanju Malthusovog spisa
Definitions in Political Economy, London 18S3, str. 130, primedba.) J . St. Mill,
naprotiv, na jednoj strani ponavlja Ricardovu teoriju profita, a na drugoj usvaja
za sebe Seniorovu rmunration of abstinence. * Koliko mu je tuda Hegelova
protivrenost, vrelo svekolike dijalektike, toliko su mu bliske povrne protivrenosti.
Dodatak drugom izdanju. Vulgarni ekonomist nikad nije doao na jednostavnu
misao da se svaka ljudska radnja moe shvatiti kao uzdravanje od njene sup
rotnosti. Jesti znai uzdravati se od posta, ii .uzdravati se od stajanja, raditi
uzdravati se od lenstvovanja, lenstvovati uzdravati se od rada itd. Valjalo bi da
ta gospoda jednom porazmisle o Spinozinom: Determinatio est negation* !.
Senior, isto, str. 342.
Niko... ne bi, npr., posejao svoje ito i drao ga u zemlji godinu
dana, niti bi svoje vino uvao godinama u podrumu, umesto da odmah potroi
bilo same ove stvari, bilo njihov ekvivalent... kad ne bi oekivao da na ovaj nain
stekne dodatnu vrednost itd. (Scrope, Political Economy, izd. A. Potter, New York 1841, str. 133.)["1
2
4 2
4 8
45
4 4
4 8
47
Isto, str. 36. i dalje. {Primedba uz etvrto izdanje. Mora biti omaka,
ovo mesto nije se moglo nai.F. E.} [U ruskom prevodu, izdanje od 1955,
navedena je str. 37, bez Engelsove napomene, a uz to i strana na kojoj se citirano
mesto nalazi u ruskom prevodu Jonesovih ekonomskih dela.Prev.]
Ricardo kae: ,U razliitim stadijumima drutva, akumulacija kapitala
ili sredstava za primenu' (itaj: eksploatisanje) ,rada ide veom ili manjom brzinom,
a u svim sluajevima mora zavisiti od proizvodnih snaga rada. Proizvodne snage
rada obino su najvee tamo gde ima u izobilju plodnog zemljita.' Ako u ovoj re4 8
enici proizvodne snage rada znae siunost onog dela svakog proizvoda koji
pripada onima iji ga je runi rad proizveo, onda je reenica tautologina, jer je
deo koji preostaje fond iz kojega vlasnik njegov, ako ima volje za to (if the owner
pleases), moe akumulisati kapital. Ali veinom to ruje sluaj tamo gde je zemlja
najplodnija. (Observations on certain verbal disputes etc., str. 7 4 . )
1 9
5 1
Isto, str. 4 4 , 4 6 .
hlebom, voem, eljeni, korenjem i suenom ribom; meso jede vrlo retko, a kad je
penica skupa, jede i hleba vrlo malo. A pored toga, dodaje pisac eseja, oni
piju samo vodu ili slina slaba pia, tako da stvarno troe zaudo malo n o v a c a . . .
Svakako je teko i kod nas dovesti do takvog stanja stvari, ali da se ono dade postii,
jasan je dokaz to to ono postoji u Francuskoj i u Holandiji.
92
58
54
5 2
58
5 8
5 9
F. Engels, Lage der arbeitenden Klasse in England, Leipzig 1845, str. 20.
8 0
svoje proizvode prodaju po toliko koliko ih staju. Ali, odakle onda profit ako ka
pitalista robu prodaje po ceni kotanja? Ali, never mind *. Say izjavljuje da sada
svaki, usled pojaane proizvodnosti, u zamenu za isti ekvivalent dobija dva para
arapa umesto ranijeg jednog itd. Rezultat do kojeg on dolazi upravo je onaj Ricardov stav koji je on hteo pobiti. Posle ovog ogromnog umnog naprezanja Say
se ovako pobedonosno obraa Malthusu: Ovo je, gospodine, dobro povezana
teorija bez koje je, izjavljujem, nemogue objasniti najvee tekoe politike eko
nomije, a naroito pitanje kako jedna nacija moe bivati sve bogatija dok njenim
proizvodima opada vrednost, a ovamo se bogatstvo ipak sastoji iz vrednosti. (Isto,
str. 170.) O ovakvim i slinim majstorijama u Sayevim Lettres pie jedan engleski
ekonomist: Ovi izvetaeni maniri brbljanja (those affected ways of talking)
sainjavaju u celini ono to se g. Savu dopada da naziva svojom doktrinom, i to
on od srca preporuuje Malthusu da predaje u Hertfordu ,kao to se to ve ini
dans plusieurs parties de l'Europe'**. On kae: ,Ako u svim ovim postavkama
naete neeg paradoksnog, onda pogledajte stvari koje one izraavaju, i smem se
nadati da e vam se uiniti veoma jednostavne i veoma razumne/ Nema sumnje,
a ujedno e, usled istog procesa, ispasti sve drugo samo ne originalne i vane.
(An Inquiry into those Principles respecting the Nature of Demand etc., str. 110.)
1
J. Takozvani
fond
rada
8 1
63
64
6 3
recom
6 3
6 4
88
Opticajni kapital neke zemlje, kae on, jeste njen fond rada. Stoga, da
bismo izraunali prosenu novanu najamninu koju svaki radnik dobija, imamo
prosto da podelimo taj kapital brojem radnikog stanovnitva.
87
4 5
8 7
8 8
187
O L A V A
D V A D E S E T
T R E A
As the Labourers make men rich, so the more Labourers, there will be
the more rich m e n . . . the Labour of the P o o r being the Mines of the Rich. (John
Bellers, Proposals for raising etc., str. 2.)
7 2
74
168
7 4
E d e n , The State of the Poor etc., tom I , knj. 1, gl. 1, str. 1, 2. i predgovor,
str. X X .
7 8
zakona
Kupidonove strele
35 Marx-Engel (21)
* ove vrste
uivanja, a pravo tamo gde advokati umiru od gladi. Zato on savetuje protestant
skim popovima da, kad ve ne sluaju apostola Pava i nee da se umrtvljuju neenstvom, bar ne prave vie popova (not to breed more Churchmen) nego to
ih postojee prebende (benefice ) mogu apsorbovati; tj. kad u Engleskoj i Velsu
ima samo 12 0 0 0 prebenda, nerazumno je napraviti 2 4 0 0 0 popova (it will not be
safe to breed 24 0 0 0 ministers), jer e onih 12 0 0 0 nezbrinutih stalno morati da
gledaju kako e se izdravati, a kako e to lake moi nego da odu u narod i ubede
ga da 12 0 0 0 prebendara truju due, da im otimaju hieb i da ih odvode s puta spa
senja? (Petty, A Treatise of Taxes and Contributions, London 1667, str. 57.) Za
stav Adama Smith-a prema protestantskoj popovtini njegova vremena karakte
ristino je sledee. U A Letter to A. Smith, L. L. D. On the Life, Death and Phi
losophy of his Friend David Hume. By One of the People called Christians, 4. izd.,
Oxford 1784, dr H o m e , anglikanski biskup iz Norvia, ita lekciju A. Smith-u zato
to ovaj u otvorenom pismu g. Strahanu balsamira svoga prijatelja Davida (tj.
H u m e - a ) , zatim to iznosi pred publiku kako se Hume na samrtnikoj postelji
zabavljao Lukijanom i vistom, i to je ak imao drskost da napie: I za njegova
ivota, i posle njegove smrti, ja sam Hume-a uvek smatrao ovekom koji se toliko
pribliio idealu potpuno mudrog i kreposnog oveka koliko to slabost ljudske pri
rode uopte doputa. Biskup uzvikuje ogoreno: Zar je pravo od Vas, gospodine,
da nam kao potpuno mudre i kreposne prikazujete karakter i nain ivota oveka
koji je potpuno bio pod vlau neizleivog gaenja prema svemu to se zove religijom,
i koji je naprezao svaki ivac ne bi li, ukoliko je to u njegovoj moi, iz seanja ljudskog
izbrisao ak i njeno ime. (Isto, str. 8.) Ali, ne gubite hrabrost, ljubitelji istine,
ateizam je kratka veka. (Isto, str. 17.) Adam Smith je tako strano pokvaren (the
atrocious wickedness), da po zemlji propoveda ateizam (naroito svojom Theory
of moral sentiments) ... Poznajemo mi Vae smicalice, g. doktore! Vi dobro mislite,
ali ovaj put pravite raun bez krmara. N a primera blagorodnog g. Davida Hume-a
Vi hoete da nas obmanete kako je ateizam jedino okrepljenje (cordial) za neki
utuen duh i jedini ustuk protiv straha od s m r t i . . . Samo se smejte nad ruevinama
Vavilona i estitajte okorelom zlikovcu faraonu! (Isto, str. 2 1 , 2 2 . ) Jedan od pravovernih pametnjakovia, koji je poseivao predavanja A. Smith-a, pisao je posle
Smith-ove smrti: Prijateljstvo prema Hume-u spreavalo je Smith-a da bude hri a n i n . . . On je Hume-u sve verovao na re. D a m u je Hume rekao da je mesec
zelen sir, on bi mu poverovao. Zato m u je verovao i to da nema boga ni u d a . . .
U svojim politikim principima bio je blizak republikanstvu. (The Bee. By James
Anderson, 18 svezaka, Edinburgh 1791 - 1793, sv. I I I , str. 1 6 4 , 1 6 5 . ) Pop T h . Chal
mers osumnjiio je A. Smith-a da je kategoriju neproduktivnih radnika izmislio
iz iste pakosti ba za protestantske popove, uprkos njihovom blagoslovenom
radu u vinogradu gospodnjem.
8
167
76
7 6
** specifino obeleje
77
7 7
Upor.: Karl Marx, Zur Kritik der politischen Oekonomie, str. 166. i dalje.
dela kapitala
koja je prati
Ali ako se sad vratimo na prvo nae istraivanje, gde smo dokazali...
da je kapital samo proizvod ljudskog r a d a . . . onda se ini potpuno neshvatljivo
da je ovek mogao dospeti pod vlast svog vlastitog proizvodakapitalai njemu
se potiniti; meutim, poto je neosporno da je to u stvarnosti doista tako, onda se
i nehotice namee pitanje: kako je radnik od gospodara nad kapitalombudui
da je njegov tvoracmogao postati robom kapitala? (Von Thnen, Der isolierte
Staat, Zweiter Teil. Zweite Abtheilung, Rostock 1863, str. 5, 6.) Thnenova je
zasluga to je postavio pitanje. Odgovor koji je on dao prosto je detinjast.
Isti uzrok, kae A. Smith, koji podie najamnine, naime uveanje kapitala,
nagoni na pojaavanje proizvodnih sposobnosti rada i postizava da manja koliina
rada bude kadra da izrauje veu koliinu proizvoda.^ !
169
Ako apstrahujemo prirodne uslove, kao plodnost tla itd., i u m e nost nezavisnih proizvoaa koji r a d e izdvojeni, umenost koja se
ipak vie ispoljava kvalitativno u valjanosti negoli kvantitativno u
masi izraevine, drutveni stepen proizvodnosti rada izraava se u
relativnom obimu veliine sredstava za proizvodnju koja jedan radnik
s istim naprezanjem r a d n e snage pretvara u proizvod za dato vreme.
M a s a sredstava za proizvodnju s kojima o n funkcionie uveava se
s proizvodnou njegova rada. T u ova sredstva za proizvodnju igraju
dvostruku ulogu. U v e a n j e jednih jeste posledica, uveanje drugih
jeste uslov za porast proizvodnosti rada. N p r . : uz manufakturnu
podelu rada i p r i m e n u maina prerauje se za isto v r e m e vie sirovina,
u p r o c e s r a d a ulazi, dakle, v e a m a s a sirovina i p o m o n i h materija.
T o je posledica porasta proizvodnosti rada. S druge strane, m a s a
primenjenih maina, teglee stoke, mineralnog gnojiva, cevi za odvod
njavanje itd., jeste uslov z a p o r a s t proizvodnosti rada. Isto tako i
m a s a onih sredstava za proizvodnju koja je koncentrisana u zgradama,
dinovskim p e i m a , t r a n s p o r t n i m sredstvima itd. Ali, bilo uslov ili
posledica, uveanje o b i m a sredstava za proizvodnju, u poreenju s
r a d n o m s n a g o m koja i m je pripojena, izraava rastuu proizvodnost
r a d a . * U v e a n j e ove poslednje ispoljava se, dakle, u opadanju m a s e
rada u odnosu p r e m a m a s i sredstava za proizvodnju koja ona pokree,
ili u opadanju veliine subjektivnog faktora procesa rada u p o r e
enju s njegovim objektivnim faktorima.
1
materijala. Zato vidimo kako se svake godine diu sve dinovskije visoke pei, sve
tei parni ekii, sve ogromnije valjaonice, sve gigantskiji alati u razliitim granama
metalne industrije. Usred toga opteg bujanja uveavanja sredstava za proizvodnju
u odnosu prema upotrebljenom radu postupak pudlovanja ostao je gotovo neizmenjen i danas nesnosno skuava kretanje industrije... Zato se sad namerava
da se u svima velikim preduzeima pudlovanje zameni rotacionim peima koje
mogu savlaivati ogromne koliine materijala, kakvima nikakav runi rad nije do
rastao. (The Engineering od 13. juna 1874.)
Metod pudlovanja bio je, dakle, revolucionisao eleznu industriju i izazvao
silno uveanje sredstava za rad i mase sirovog materijala koju prerauje odreena
koliina rada, a onda je u daljem toku akumulacije postao ekonomskom smetnjom
koje sad gledaju da se oslobode pomou novih metoda, kadrih da otklone prepreke
koje je pudlovanje istavilo daljem uveavanju materijalnih sredstava za proizvodnju
u odnosu prema upotrebljenom radu. T o je istorija svih otkria i pronalazaka koji
se javljaju usled akumulacije, kao to smo ve pokazali kad smo izloili razvoj moder
ne proizvodnje od njena postanka do naeg vremena.
Mi, dakle, u daljem toku akumulacije ne nalazimo samo kvantitativno i
jednovremeno uveanje razlinih materijalnih elemenata kapitala: razvitak proiz
vodnih snaga drutvenog rada, koji taj napredak sobom donosi, oituje se i u kva
litativnim promenama, u postupnim izmenama tehnikog sastava kapitala, iji
objektivni inilac progresivno raste u odnosu prema subjektivnom iniocu, tj. masa
sredstava za rad i sirovina sve se vie uveava u odnosu prema zbiru radnih snaga
potrebnih za njihovu upotrebu. to vie poveanje kapitala ini rad proizvodnijim,
to manja biva, u odnosu prema njegovoj veliini, njegova tranja za radom. Prev.
Dosta je da znamo da ona ini polaznu taku. Ali, svi metodi za uvea
vanje drutvene proizvodne snage rada, koji izrastaju na toj osnovici,
ujedno su i,metodi za uveanje proizvodnje vika vrednosti, ili vika
proizvoda, koji je sa svoje strane element stvaranja akumulacije. Oni
su, dakle, ujedno i metodi za proizvodnju kapitala pomou kapitala,
ili metodi njegove ubrzane akumulacije. Neprekidno ponovno pret
varanje vika vrednosti "u kapital predstavlja se kao rastua veliina
kapitala koji ulazi u proces proizvodnje. Ova rastua veliina postaje
sa svoje strane osnovicom proirenog razmera proizvodnje, metoda
za uveanje proizvodne snage rada koji ovo proirivanje prate i ubrzane
proizvodnje vika vrednosti. Ako se, dakle, izvestan stepen akumulacije
kapitala ispoljava kao uslov za specifino kapitalistiki nain proiz
vodnje, ovaj reakcijom prouzrokuje ubrzanu akumulaciju kapitala.
Sa akumulacijom kapitala razvija se, dakle, specifino kapitalistiki
nain proizvodnje, a sa specifino kapitalistikim nainom proizvodnje
akumulacija kapitala. Ova dva ekonomska faktora stvaraju, p r e m a
sloenom odnosu podsticaja koje jedan d r u g o m daju, promenu u
tehnikom sastavu kapitala, usled ega promenljivi sastavni deo biva
sve manji i manji u poreenju s postojanim.
Svaki individualni kapital vea je ili manja koncentracija sredstava
za proizvodnju sa odgovarajuom komandom nad nekom veom ih
manjom armijom radnika. Svaka akumulacija postaje sredstvo za novu
akumulaciju. Uveavajui masu bogatstva koje funkcionie kao kapital,
ona uveava i njegovu koncentraciju u rukama individualnih kapita
lista, a stoga i osnovicu proizvodnje velikog razmera i specifino ka
pitalistikih metoda proizvodnje. Uveavanje drutvenog kapitala
vri se uveavanjem mnogih individualnih kapitala. Ako pretpostavimo
da sve druge okolnosti ostaju jednake, individualni kapitali, a s njima i
koncentracija sredstava za proizvodnju, uveavaju se u srazmeri u
kojoj oni ine alikvotne delove ukupnog drutvenog kapitala. Ujedno
se od originalnih kapitala odvajaju izdanci i funkcioniu kao novi
samostalni kapitali. Pri tome, izmeu ostalog, igra veliku ulogu i deoba
imanja u kapitalistikim porodicama. Z a t o s akumulacijom kapitala
raste vie ili manje i broj kapitalista. Z a ovu vrstu koncentracije, koja
poiva neposredno na akumulaciji, ili koja je, bolje rei, istovetna s
njome, karakteristina su dva momenta. P r v o : rastua koncentracija
drutvenih sredstava za proizvodnju u rukama individualnih kapita
lista, ako su ostale okolnosti inae jednake, ograniena je stepenom
uveanja drutvenog bogatstva. D r u g o : svaki deo drutvenog kapitala
koji obitava u nekoj posebnoj oblasti proizvodnje razdeljen je medu
mnoge kapitaliste, koji jedni prema drugima stoje kao nezavisni proiz
voai roba i jedni drugima konkuriu. P r e m a t o m e , ne samo da su
akumulacija i koncentracija koja nju prati raparane na mnogo taaka,
nego se porast aktivnih kapitala preseca i stvaranjem novih i cepanjem
starih kapitala. Stoga, ako se s jedne strane akumulacija predstavlja
kao rastua koncentracija sredstava za proizvodnju i komande nad
3. Progresivna
79
7 8
7 9
vatan. to se vie razvijaju tehnika znanja i Siri civilizacija, to vie stalni kapital
pretee nad opticajnim. Onaj iznos stalnog kapitala koji se upotrebljava za pro
izvodnju jednog komada britanskog muslina najmanje je sto, a verovatno i hi
ljadu puta vei od stalnog kapitala koji se upotrebljava za izradu slinog komada
indijskog muslina. A opticajni kapital srazmerno je sto ili hiljadu puta manji...
Kad bi sav iznos godinjih uteda dodao stalnom kapitalu, onda one ne bi imale
nikakav uticaj na tranju za radom. (John Barton, Observations on the Circum
stances which influence the Condition of the Labouring Classes of Society, London
1817, str. 16, 17.) Isti uzrok koji uveava ist dohodak neke zemlje moe u isti
mah uiniti stanovnitvo odvie brojnim i pogorati poloaj radnika. (Ricardo,
Principles of Political Economy, London 1821, str. 469.) Sa uveanjem kapitala
tranja (za radom) kretae se u opadajuoj srazmeri. (.Isto, str. 480, primedba.)
Iznos onog kapitala koji je namenjen odravanju rada moe se menjati nezavisno
od svakog kolebanja ukupnog iznosa kapitala... Dok sam kapital biva obilniji, ve
lika kolebanja u stepenu zaposlenosti i velika beda mogu postati ee. (Richard
Jones, An Introductory Lecture on Political Economy, London 1833, str. 13.)
Tranja (za radom) nee r a s t i . . . srazmerno akumulaciji opteg kapitala...
Stoga e svako uveanje nacionalnog kapitala koji je odreen za reprodukciju
imati u toku drutvenog napretka sve manji uticaj na poloaj radnika. (G. Ram
say, An Essay on the Distribution of Wealth, 1836, str. 90, 91.)
8 0
8 2
8 3
[ 1 7 0 ]
rokovanog ratnom t r a n j o m
, ogromnim proirenjem eleznikih
radova, fabrika, rudnika itd. to je najamnina nia, t o se u viim p r o centnim brojevima izraava svako, m a kako neznatno njeno uveanje.
Ako je nedeljna najamnina n p r . 2 0 il., i popne se na 2 2 , porast iznosi
1 0 % ; ako je naprotiv samo 7 il., i popne se na 9, onda porast iznosi
28 *h%, to zvui veoma krupno. U svakom sluaju, zakupnici zaurlae,
pa je ak i londonski Economist sasvim ozbiljno brbljao o a general
and supstantial a d v a n c e * govorei o ovim gladnim najamninama.
ta uradie zakupnici? J e s u li priekali da se poljoprivredni radnici
usled ovako sjajne plate toliko namnoe da im najamnina opet m o r a
pasti, kao to se to deava u glavama dogmatiarskih ekonomista? Oni
uvedoe vie maina, t e radnici za tren oka postadoe opet prekobrojni
u takvoj srazmeri da su i sami zakupnici bili zadovoljni. Sada je u p o
ljoprivredu bilo plasirano vie kapitala nego ranije, i to u proizvodnijem
obliku. T i m e tranja rada pade n e samo relativno nego i apsolutno.
84
8 4
* Kocke su falsifikovane.
4. Razliiti
8 5 i
8 7
11711
Sad je lako razumeti budalatinu ekonomske mudrosti koja r a d . nicima propoveda da svoj broj prilagode potrebama oplodavanja vred
nosti kapitala. K a o da mehanizam kapitalistike proizvodnje i akumu
lacije stalno ne prilagodava ovaj broj tim potrebama oplodavanja.
Prva r e tog prilagoavanja jeste: stvaranje relativno suvinog stanov
nitva ili industrijske rezervne armije, a poslednja: beda sve veih
slojeva aktivne radnike armije i mrtvi balast pauperizma.
Zakon po kome se, zahvaljujui napredovanju proizvodnosti dru
tvenog rada, m o e uz sve manji utroak ljudske snage stavljati u
pokret sve vea masa sredstava za proizvodnjutaj zakon se na ka
pitalistikoj osnovici, gde ne upotrebljava radnik sredstva za rad
ve sredstva za rad radnika, izraava u t o m obliku da ukoliko je
vea proizvodna snaga rada, utoliko je vei i pritisak radnika na sred
stva za njihovo zapoljavanje, i utoliko je, dakle, nesigurniji uslov
8 8
90
8 9
9 1
9 8
* ova mu valja!
5. Ilustracija
opteg zakona
kapitalistike
akumulacije
a) Engleska od 1 8 4 6 . do 1 8 6 6 .
Nijedan period modernog drutva nije tako povoljan za prou
avanje kapitalistike akumulacije kao period posiednjih 2 0 godina.
K a o da je pronaao Fortunatovu kesu. A m e u svim zemljama n a j klasiniji primer opet je Engleska, zato to, zauzima prvo mesto na
svetskom tritu, to je jedino u njoj kapitalistiki nain proizvodnje
potpuno razvijen, i najzad to je hiljadugodinje carstvo slobodne
trgovine, uvedeno t a m o o d 1 8 4 6 , isteralo vulgarnu ekonomiju iz
njenog poslednjeg skrovita. Napredak proizvodnje, tako dinovski
da je druga polovina ovog dvadesetogodinjeg perioda daleko nad
maila prvu, nagovestili smo ve dovoljno u etvrtom odeljku.
Iako je apsolutni porast engleskog stanovnitva bio veoma velik
za posiednjih 5 0 godina, ipak je relativni porast ili stopa prirataja
stalno opadala, kao to pokazuje sledea tabela uzeta iz zvaninog
popisa.
Godinji procentualni prirataj stanovnitva u Engleskoj i Velsu
u decimalnim brojkama:
1811-1821
1,533%
1821 - 1831
1,446%
1831 - 1841
1,326%
1841 - 1851
1,216%
1851 - 1861
1,141%
D a vidimo sad kako je na drugoj strani raslo bogatstvo. Ovde
n a m najpouzdaniji oslonac prua kretanje profita, zemljine rente
itd., podvrgnutih porezu n a dohodak. Porast profita obaveznih na
porez (zakupnici i jo neke rubrike nisu uraunati), iznosio je za
Veliku Britaniju od 1 8 5 3 . do 1 8 6 4 . g. 5 0 , 4 7 % (ili na godinu proseno
4 , 5 8 % ) , a porast stanovnitva u istom t o m periodu bio je otpri
like 1 2 % . Uveanje oporezivih renti od zemlje (raunajui i kue,
eleznice, rudnike, ribnjake itd.) iznosilo je od 1 8 5 3 . do 1 8 6 4 . g. 3 8 % ,
ili 3 / i 2 % godinje. U t o m uveanju najvanije su ove rubrike:
M
Vilak godihdeg
GodiSnjt
dohotka
1853.
do 1864 uveanje
Od
9 4
kua
kamenoloma
rudnika
elezara
ribnjaka
plinara
eleznica ...
38,60%
84,76%
68,85%
39,92%
57 37%
126,02%
83,29%
3,50%
7,70%
6,26%
3,63%
5,21%
11,45%
7,57%
98
Census etc, sv. I I I , str. 29. Tvrdnju Johna Brighta da 150 zemljoposednika imaju polovinu engleskog, a njih 12 polovinu kotskog zemljinog
poseda, niko nije opovrgao.
Fourth Report etc. of Inland Revenue, London 1860, str. 17.
Ovo su isti dohoci, dakle posle izvesnih odbitaka po zakonu.
8
58
63
115
135
165
8 4 2 377
596 0 5 2
826 9 4 8
8 4 2 817
862 4 0 2
1 0 0
101
1 0 1
1 0 2
108
104
105
1 0 3
P r o f e s o r F a w s e t t , koji nije k a o G l a d s t o n e s p u t a v a n
o b z i r i m a , izjavljuje bez okolienja:
zvaninim
U o d e l j c i m a o r a d n o m d a n u i o m a i n a m a pokazale s u s e okol
nosti u k o j i m a je b r i t a n s k a r a d n i k a klasa z a poslednje d v e - t r i d e
cenije stvorila omamljivo p o v e a n j e b o g a t s t v a i m o i z a sopstvenike klase. Ali t a d a n a je p r v e n s t v e n o z a n i m a o r a d n i k z a v r e m e
n j e g o v e d r u t v e n e funkcije. D a bi s e zakoni kapitalistike a k u m u l a
cije p o t p u n o osvetlili, n u n o je d a u o i m o i radnikov poloaj izvan
r a d i o n i c e , kako s e o n h r a n i i kako stanuje. G r a n i c a o v e knjige n a
lae n a m d a o v d e u z m e m o u p r v o m r e d u u o b z i r n a j g o r e plaeni
d e o industrijskog proletarijata i poljoprivrednih radnika, t j . v e i n u
r a d n i k e klase.
P r e t o g a jo koju r e o z v a n i n o m p a u p e r s t v u , t j . o o n o m delu
r a d n i k e klase koji j e o s t a o b e z uslova z a opstanak, t j . koji ne m o e
p r o d a v a t i svoju r a d n u s n a g u , t e ivotari o d javne milostinje. N a z v a n i n o j listi p a u p e r a u E n g l e s k o j
bilo je 1 8 5 5 : 8 5 1 3 6 9 , 1 8 5 6 :
8 7 7 7 6 7 , 1 8 6 5 : 9 7 1 4 3 3 lica. U s l e d nestaice p a m u k a p o r a s t a o je ovaj
1 0 7
1 0 8
H. Fawcett, The Economic Position etc., str. 67, 82. to se tie sve
vee zavisnosti radnika od trgovia, ona je posledica sve jaih kolebanja i prekida
u zaposlenosti radnika.
U Englesku je uvek uraunat i Vels, u Veliku Britaniju raunaju se
Engleska, Vels i kotska, u Ujedinjenu Kraljevinu te tri zemlje i Irska.
1 0 7
broj 1 8 6 3 . i 1 8 6 4 . na 1 0 7 9 3 8 2 i 1 0 1 4 9 7 8 . K r i z a od 1 8 6 6 , koja je
najtee pogodila L o n d o n , izazvala je u t o m seditu svetskog trita,
koje ima vie stanovnika nego Kraljevina kotska, z a 1 8 6 6 . porast
broja paupera od 1 9 , 5 % u poreenju sa 1 8 6 5 , a od 2 4 , 4 % u p o r e enju sa 1 8 6 4 , a za prve mesece 1867. jo vei porast u poreenju
sa 1866. P r i analizi statistike paupera valja istai dva momenta. S
jedne strane u opadanju i porastu pauperske mase ogledaju se peri
odine promen industrijskog ciklusa. S druge strane, to se vie sa
akumulacijom kapitala razvija klasna borba, stoga i samosvest radnika,
t o nas zvanina statistika vie obmanjuje o stvarnom obimu pauperstva. N p r . , varvarski nain u postupanju p r e m a pauperima, o k o m e
je engleska tampa toliko galamila kroz poslednje dve godine (Times,
Pali Mali Gazette itd.), starog je datuma. F . Engels je 1844. k o n statovao sasvim iste uase i sasvim istu prolaznu, licemernu galamu,
kakva spada u senzacionalnu knjievnost, i ] Ali strahovito u m n o
avanje smrtnih sluajeva od gladi (deaths b y starvation) u L o n
donu poslednjeg decenija nesumnjivo pokazuje koliko je poraslo g a
enje radnika prema ropstvu w o r k h o u s e - a , toj robijanici bede.
174
108
b) R a v o plaeni slojevi
britanske industrijske radnike klase
Preimo sad na ravo plaene slojeve industrijske radnike klase.
Z a v r e m e nestaice pamuka 1 8 6 2 . dobio je d r Smith nalog od Privy
C o u n c i l - a l da proui stanje ishrane bedom pogoenih pamunih
radnika u Lankairu i eiru. Dugogodinje ranije posmatranje do
velo ga je do zakljuka da dnevna hrana prosene ene, da bi se
izbegle bolesti od gladi (starvation diseases), m o r a sadrati najmanje
3 9 0 0 granova [1 g r a n = 5 9 miligrama] ugljenika sa 1 8 0 granova
duika, dnevna hrana prosenog mukarca najmanje 4 3 0 0 granova
ugljenika sa 2 0 0 granova duika; za enu otprilike toliko hranljive
materije koliko je ima u dvema funtama dobrog peninog hleba,
za mukarca jz vie; za odrasla mukarca ili enu nedeljno proseno
najmanje 2 8 6 0 0 granova ugljenika i 1 3 3 0 granova duika. Ovaj
njegov r a u n dobio je u praksi neoekivanu potvrdu: on se podudara
s bednom koliinom hrane na koju je nevolja svela potronju pamunih
l8
111
pan
1 1 0
1 1 1
1 1 2
28 876
29 211
1192
1295
28 600
1330
112
Public Health, VI .Report etc. for 1863, London 1864, str. 13.
Isto, str. 17.
Isto, str. 13.
Isto, Appendix, str. 232.
1 1 8
O o v o m stanju i s h r a n e kae d r S i m o n u s v o m o p t e m z d r a v
s t v e n o m izvetaju:
Svako ko je upuen u lekarsku praksu kod sirotinje ili bolnikih paci
jenata, bilo da lee u bolnici ili van nje, potvrdie da su bezbrojni sluajevi
da oskudica hrane prouzrokuje ili pogorava bolesti... Ah sa zdravstvenog gle
dita valja ovde uzeti u raun joS jednu veoma znaajnu okolnost... Moramo
se setiti da se nemanje hrane veoma teko podnosi i da, po pravilu, jako .manj
kava ishrana dolazi tek posle drugih prethodnih liSavanja. Mnogo pre nego Sto
oskudica u hrani pokae Sta znai u higijeni, mnogo pre no Sto fiziolog doe na
misao da broji one granove duika i ugljenika izmeu kojih lebdi ivot i smrt
od gladi, bie kuanstvo potpuno heno svake materijalne udobnosti. Odevanje
i loenje bie jo oskudniji nego jelo. Nema dovoljne zatite od surovosti vre
mena; stambeni prostor skuava se toliko da se izazivaju ili pogoravaju bolesti;
od pokustva i nametaja jedva da ima kakva traga; i sama e istoa postati
skupa ih teka. Bude U se iz samopotovanja pokualo da se ona ipak odri, svaki
takav pokuaj e poveati muke gladi. Stanovi e biti tamo gde se krov nad
glavom moe najjevtinije kupiti: u kvartovima gde sanitetska policija postie naj
manje uspeha, gde su odvodni kanali najmizerniji, gde je najmanji saobraaj, gde
je najvie uline neistoe, gde ima najmanje vode ih gde je ona najgora, i gde
vlada, kad je re o gradovima, najvea oskudica u svetlosti i vazduhu. T o su
one opasnosti po zdravlje kojima je sirotinja neizbeno izvrgnuta im je s njenom
bedom spojena i oskudica u hrani. Ako je. suma tih nevolja tako strahovito ve
lika za ivot, oskude'vanje u hrani uasno je samo po s e b i . . . Bolno je misliti
na to; osobito ako se setimo da beda o kojoj je re nije beda koju ljudi sami skrive
lenstvovanjem. Ovo je beda radnika. tavie, svaki mravi zalogaj hrane gradski
radnici otkupljuju radom produenim preko svake mere. Pa ipak se samo uslovno
moe kazati da ovaj rad omoguava radniku da se odri... Ovo tobonje samoodravanje je u vrlo velikoj meri samo krai ili dui zaobilazni put u pauperizam.
114
23.
glava
583
118
118
1 1 6
14, primedba.
1 1 7
1 1 8
* posrednika
120
1 2 0
1 2 1
1 2 2
D i v i m o se kapitalistikoj p r a v d i ! K a d s e z b o g takvih improvem e n t s * , kao eleznica, graenja novih ulica itd., eksproprie z e m ljoposednik, kuevlasnik i t r g o v a c , o n n e dobija s a m o p u n u odtetu.
Z a ovo iznueno odricanje on m o r a u i m e b o g a i p r a v d e biti uteen
i velikim profitom. Radnika sa e n o m , d e c o m i i m o v i n o m izbacuju
n a ulicu, a ako oni u suvie velikim g o m i l a m a navaljuju u kvartove
u kojima optina vodi r a u n a o pristojnosti o n d a ih p r o g o n i sani
tetska policija!
1
t o se kapital b r e a k u m u h e u n e k o m industrijskom ih t r g o v a
k o m g r a d u , t o je b r e priticanje izrabljivog ljudskog materijala, a
utoliko s u bedniji stanovi, udeeni na b r z u r u k u z a radnike. Njukasl
na T a j n i , c e n t a r sve znaajnijeg rudarskog sreza, zauzima u pogledu
paklenih stambenih prilika d r u g o m e s t o , o d m a h iza L o n d o n a . N i t a
manje od 3 4 0 0 0 ljudi stanuje u g o m i l a m a u p o jednoj sobi. N e d a v n o
je po nareenju policije u Njukaslu i G e t s h e d u p o r u e n z n a t a n b r o j
kua kao apsolutno kodljivih p o zdravlje g r a a n a . G r a d n j a novih
kua ide v e o m a sporo, a poslovi s e razvijaju v e o m a b r z o . S t o g a je
1 8 6 5 . grad bio pretrpaniji n o ikad ranije. J e d v a se m o g l a iznajmiti
jedna sobica. D r E m b l e t o n , lekar njukaselske bolnice z a groznicu,
kae:
Van svake sumnje uzrok trajanja i irenja tifusa lei u prenagomilavanju
ljudi i u neistoi njihovih stanova. Kue u kojima radnici esto ive nalaze se
u zatvorenim uliicama i dvoritima. U pogledu svetlosti, vazduha, prostora i
istoe, one su pravi uzori manjkavosti i nezdravosti, sramota za svaku civilizovanu zemlju. T u nou lee mukarci, ene i deca na jednoj gomih. to se
mukaraca tie, oni se neprekidno smenjuju, nona smena za dnevnom, dnevna
za nonom, tako da postelje jedva stignu da se ohlade. Snabdevanje vodom
loe je, a s nunicima je jo gore, jer su zagaeni, nezrani, kuni.
124
1 2 8
1 2 4
1 8 5
1 8 8
fordu:
Vulcanstreet br. 122
Lumleystreet br. 13
Bowerstreet br. 41
Portlandstreet br. 112
Hardystreet br. 17
x
Northstreet br. 18
Northstreet br. 17
Wymerstreet br, 19
Jowettstreet br. 56
Georgestreet br. 150
Rifle Court, Marygate br. 11
Marshallstreet br. 28
Marshallstreet br. 49
Georgestreet br. 128
Georgestreet br. 130
Edwardstreet br. 4
[Georgestreet br. 49
Yorkstreet br. 34
Salt Piestreet
...
...
1
*
i
*
1
1
*
*
*
1
l
1
1
1
1
1
...
...
...
soba
16 lica
11
11
10
' 10
16
13
8 odraslih
12 lica
3 porodice
11 lica
to
3
18
16
17
2
2
26
porodice
lica
porodice]
lica
U jednom podrumu od 1500 kubnih stopa stanuje 10 lica... U Vincentstreet-u, na Green Air-trgu i na Lejsu nagomilano je 2 2 3 kue sa 1 4 5 0
stanovnika, 435 postelja i 36 nunika... Na svaku postelju, a pod tim razumem svaki zamotuljak neistih prnja ili pregrt uki, dolazi proseno 3,3
osobe, ponegde i 4 i 6. Mnogi spavaju bez postelje na golom podu, u
odelu, mladi ljudi i ene, oenjeni i neoenjeni, svi na gomili. Zar je po
trebno dodati da su ti stanovi veinom mrane, vlane, prljave i smradne
jazbine, sasvim nepodesne kao' ljudski stan? T o su sredita iz kojih se ire
bolesti i smrt, a grabe rtve i medu bolje situiranim (of good circumstances)
koji su dopustili da se u naoj sredini zagnoje ove kune guke.
127
najcr
188
c) Pokretno stanovnitvo
Sad dolazimo na jedan narodni sloj poreklom seljaki, a ije
zanimanje je veinom industrijsko. To je laka peadija kapitala koju
on prema svojoj potrebi baca as na ovu as na onu taku. Kad
nije u pokretu, ona logoruje. Ovi letei radnici uzimaju se za
razne gradjevinske i drenane radove, u ciglanama, kreanama, pri
Podrumi
Regent Square
Acrestreet
Robett's Court br. 33
Back Prattstreet, slui kao kotlarska radionica
Ebenezerstreet br. 27
l
1 8 8
podrum
8 -lica
7
7
7
6
(Isto, str. 111.)
130
Do pre 12 meseci ova parohija nije znala za boginje. Kratko vreme pre
toga zapoeSe radovi na pruzi od Ljushema za Tenbrid. Pored toga Sto su glavni
radovi izvoeni u neposrednoj blizini ovoga grada, bilo je tu podignuto i glavno,
skladite itavog preduzea. Zato je broj ovde zaposlenih velik. Kako ih je bilo
nemogue smestiti sve u kotede, to je g. J a y , preduzetnik, podigao na raznim
takama du pruge kolibe za smetaj radnika. U tim kolibama nije bilo ni venti
lacije ni nunika, a osim toga su morale biti prepunjene, jer je svaki zakupac
morao uzimati i druge stanare, m a kolika da m u je bila sopstvena porodica i mada
je svaka koliba imala samo dve sobe. P o lekarskom izveStaju koji smo dobili imalo
je to za posledicu da su ti jadni ljudi preko noi morali podnositi sve muke
zaguivanja, da bi se spasli od kunih' isparenja iz prljavih ustajalih lokava i
nunika, koji su bili pod samim prozorima. Najzad je jedan lekar, koji je imao
prilike da obie te kolibe, podneo tubu naem odboru. On je o stanju ovih
takozvanih stanova govorio s velikim ogorenjem, i strahovao da e nastupiti
vrlo ozbiljne posledice ako se ne preduzmu kakve zdravstvene mere. Otprilike
pre godinu dana obavezao se g. Jay da podigne jednu kuu u koju bi se, u sluaju
da izbije zaraza, mogla odmah izdvojiti lica koja su kod njega zaposlena. Krajem
jula proSle godine on je to obeanje ponovio, ali nije preduzeo ni najmanji korak
za njegovo ostvarenje, mada je od toga datuma bilo vie sluajeva oboljenja od
boginja, od kojih dva smrtna. Devetog septembra izvestio me je lekar Kelson o
novim sluajevima boginja u istim kolibama opisujui njihovo stanje kao uasno.
D a biste Vi (ministar) bili obaveteni, moram dodati da naa parohija ima jednu
izdvojenu kuu, tzv. zaraznu kuu, gde se neguju oni lanovi parohije koji boluju
od zaraznih bolesti. Sada je ova kua ve mesedma neprekidno prepuna bole
snika. U jednoj porodici umrlo je petoro dece od boginja i groznice. Od 1.
aprila do 1. septembra ove godine bilo je ne manje od 10 smrtnih sluajeva od
boginja, 4 u pomenutim kolibama, tim izvorima zaraze. Nemogue je navesti
Stanovi rudarskih i drugih radnika, koji su vezani s rudnicima Northamberlenda i Darema, kae dr Julian Hunter, moda su proseno najgore
i najskuplje to od ove vrste postoji u Engleskoj u velikom razmeru, izuzevi
jedino sline srezove u Monmautiru. Najvee zlo sastoji se u tome to se veliki
- broj ljudi trpa. u jednu sobu, to je uzak graevni prostor na kome se sabija velika
masa kua, to vlada oskudica u vodi i nema nunika, to se esto jedna kuca
podie iznad neke druge ili to se raspodeljuje na spratove (flats) (tako da raz
liiti kotedi sainjavaju spratove postavljene vertikalno jedan iznad d r u g o g ) . . .
Preduzetnik postupa prema koloniji kao da ona samo logoruje, a ne kao da stalno
stanuje. . Po nalozima koje sam dobio, kae dr Stevens, obiao sam najvei
133
1 3 1
Isto, V I I Report, 1865, str. 18, primedba. Sirotinjski staratelj Chapel-en-le-Frith-unije alje ovaj izvetaj generalnom registratoru^ !: U Davhoulsu napravili su izvestan broj malih udubljenja u jednom velikom bregu od
krenjaka. Ove peine slue za stanovanje kopaima i drugim radnicima zapo
slenim na gradnji eleznice. Peine su tesne, vlane, bez kanala za neistou, bez
nunika. U njima nema nikakvih sredstava za provetravanje, osim jedne rupe na
tavanici, koja ujedno slui i kao dimnjak. Boginje besne i ve su (meu stanov
nicima ovih jama) prouzroile vie smrtnih sluajeva. (Isto, primedba 2.)
1
1 3 2
184
1 3 4
i * vezanost, zavisnost
1 8 5
i * pitanje asti
viknu ona gotovo besno, pokazujui ulonu knjiicu sa svima njenim redov
nim potvrdama o uplati i isplati, tako da smo mogli videti kako je mali imetak
poeo s prvim ulogom od S Sil., kako je postupno narastao na 2 0 , a onda se
opet rastopio, od funti na ilinge, dok poslednja zabeleka nije knjiicu
ui
nila bezvrednom kao komad iste hartije. Ova porodica je dobijala iz workhouse-a
' svaki dan samo jedan mrav o b e d . . . Zatim posetismo enu jednog Irca, koji
je ranije radio na brodogradilitima. Zatekosmo je bolesnu zbog oskudice u
hrani; leala je na slamnjai u haljinama, pokrivena komadom ilima, jer je
sva posteljina bila zaloena. Jadna deca su je negovala, a izgledala su tako
kao da je, naprotiv, njima nuna materina nega. Devetnaest nedelja prinudne
besposlice srozae je do tog stepena, i dok nam je priala istoriju gorke prolosti,
jecala je kao d a j e izgubila svaku nadu u bolju b u d u n o s t . . . Kad iziosmo iz
kue, pritra nam jedan mlad ovek molei nas da svratimo u njegovu kuu i
vidimo moe li se za njega neto uiniti. Sve to nam je on mogao pokazati bili
su mlada ena, dva lepa deteta, gomila zalonica i potpuno gola soba.
O nevoljama koje su bile odjek krize od 1866. posvedoie sledei izvod iz jednog torijevskog lista. italac mora imati u vidu da
istoni deo Londona, o kome je re, ovde nije samo sedite radnika
zaposlenih u gradilitima eleznih brodova pomenutih u tekstu glave,
nego i tzv. kunih radnika, koji su uvek plaeni ispod minimuma.
U jednom delu prestonice odigrao se jue jezovit prizor. Mada hiljade ne
zaposlenih ljudi Istenda nisu paradirale u masi sa svojim crnim zastavama a
losti, ipak je ljudska bujica inila dovoljno dubok utisak. Setimo se kakve su pat
nje toga stanovnitva. Ono umire od gladi. T o je jednostavna i uasna injenica.
Ima ih 4 0 0 0 0 . . . U naem prisustvu, u jednoj etvrti ove divne prestonice, uz
samu najogromniju akumulaciju bogatstva koju je svet ikad video, tu u neposred
noj blizini, 4 0 0 0 0 ljudi umire od gladi bez pomoi! T e hiljade upadaju sada.
i u druge etvrti; te hiljade, koje su uvek bile poluizgladnele, dovikuju nam svoj
bol da ga ujemo mi, da ga uje nebo, priaju nam o svojim stanovima koje je
beda pogodila, i o tome da im je nemogue nai rada, a da je beskorisno da prose.
Oni lanovi optine koji su obavezni da plaaju sirotinjsku porezu, i sami su u s
led prevelikih zahteva parohije dovedeni na ivicu pauperizira. (Standard od
5. aprila 1867.)
300
300
fr.
,,
1,56
0,89
0,56
0,55
fr.
468
267
168
165
vojnik
zatvorenik ...
405
1112,
44.
i*i Ducpetiaux, Budgets iconomiques etc., str. 151, 154, 155, 156.
James E. Th. Rogers (prof, politike ekonomije Oksfordskog univer
ziteta), A History of Agriculture and Prices in England, Oxford 1866, sv. I, str.
690. Ovo marljivo raeno delo obuhvata u dva dosad izila toma samo period
od 1259. do 1400. U drugom tomu iskljuivo je statistiki materijal. Ovo je prva
autentina History of Prices * koju imamo za ono doba.
1 8 8
1777.
1 8 8
Reasons for the late Increase of the Poor-Rates; or, a comparative view
of the price of labour and provisions, London 1777, str. 5, 11.
Dr Richard Price, Observations on Reversionary Payments, 6th ed. By
W. Morgan, London 1803, sv. II, str. 158, 159. Na strani 159. kae Price: No
minalna cena radnog dana danas je samo oko 4 ili u najboljem sluaju 5 puta
vea nego 1514. god. Ali je cena ita vea za 7 puta, a mesa i odela oko 15 puta.
Znai da je cena rada tako mnogo zaostala za poveanjem trokova izdravanja
da ona danas ne iznosi ni polovinu nekadanje cene, ako je uporedimo tira
izdacima.
Barton, Observations etc., str. 2 6 . Za kraj 18. veka uporedi: Eden, The
State of the Poor.
1 4 0
1 4 1
148
[l76
144
148
1 4 4
1 4 s
Broj lano
va porodice
Deca
Nedeljna
najamnina
muSeva
f.
Nedeljna
najamnina
dece
f.
p-
Nedeljni
dohodak
cele
porodice
/.
P-
Nedeljna
kirija za
kuu
Celokupna
nedeljna
najamnina
po odbitku
kirije
l.
P-
S.
6
6
7
7
8
5
Nedeljna
najamnina
na 1 glavu
p-
S.
6
8
1
1
1
1
1
1
J.
p-
Prvo selo
2
3
2
2
6
3
4
5
4
4
8
5
8
8
8
8
7
7
8
8
8
8
10
7
2
1
1
1
2
1
i.
i.
P.
f.
P-
l.
p.
1.
p-
7
7
7
7
7
1
1
6
6
6
3Va
31/2
6*/
6i/
8
5
5
5
5
8Vi
8i/
S/i
J.
1
2
6
3i/
9
9
8
/4
P.
Drugo selo
6
6
8
4
3
8
8
10
6
5
i.
- - f.
P-
10
7
7
7
7
1
1
1
1
1
i.
P-
f.
p.
/4
8V
7
11
1
p.
i.
p-
1
2
2
IV
Tree selo
4
3
0
6
5
2
1 4 4
7
7
5
2
2
7
11
5
10
1
6
10
4
Q14
148
1 4 9
145
150
1 4 7
1 4 8
1 5 0
1 5 1
153
154
1 5 1
Rogers, A History of Agriculture etc., sv. I , str. 693. The peasant has
again become a serf*. Isto, str. 10. Rogers pripada liberalnoj koli, lini prija
telj je Cobdena i Brighta, dakle nije neki laudator temporis a c t i l .
Public Health, V I I Report, str. 242. The cost of the hind is fixed
a t the lowest possible amount on which he can l i v e . . . the supplies of wages
or shelter are not calculated on the profit to be derived from him. H e is a zero in
farming calculations.* Zato nije nita neobino da izdava stana podigne radniku
zakupnu cenu im uje da ovaj neto vie zarauje, ili da zakupnik obori rad
niku nadnicu zato to je njegova ena nala zaposlenje. (Isto)
Isto, str. 135.
Isto, str. 134.
tl78
1 5 8
1 5 3
1 5 4
165
John
158
iznos
Sastojci koji
sadre azot
unca
Zloinac u kaznenom zavodu
u Portlendu
Mornar kraljevske mornarice
Vojnik
Kolar (radnik)
Slaga
Poljoprivredni radnik
28,95
29,63
25,55
24,53
21,24
17,73
hrane ***
Sastojci bez
azota
unca
Mineralni
sastojci
unca
150,06
152,91
114,49
162,06
100,83
118,06
4,68
4,52
3,94
4,23
3,12
3,29
Ukupan zbir
unco
183,69
187,06
143,98
190,82
125,19
139,08
Report of
Servitude*, London
Report of
Servitude*, London
1 8 8
1 6 7
1 6 8
1 8 8
161
radnika
Duiik
Engleska
4 0 673 grana
1594 grana
Vels
kotska
Irska
48 354
4 8 9 8 0 granova
43 3 6 6
2031 gran
2 3 4 8 granova
2 4 3 4 grana
kolibe su od blata i kamenja, pod je ona gola zemlja koja je tu bila pre no to je
koliba sagraena, krov je gomila nevezane i nabrekle slame. Svaka pukotina je
zapuena da bi se sauvala toplota, i u toj atmosferi avolskog smrada, s blatnjavim
podom pod nogama, esto u mokrom odelu, jedinom koje ima i koje se na
njemu sui, veera on sa enom i decom. Akueri, koji su morali u d m koli
bama provesti jedan deo noi, opisivali su kako su im noge tonule u blato poda
i kako su morali da u zidu, lak posao!, provrte rupu da bi sebi stvorili mali
poseban izvor vazduha. Mnogobrojni svedoci razliitog poloaja svedoe da je
nedovoljno hranjeni (underfed) seljak svake noi izloen ovim \ drugim uticajima
kodljivim po zdravlje, i doista se ne oskudeva u dokazima za zakljuak: t o je narod
islabeo i krofulozan... Saoptenja parohijskih inovnika iz Kermartenira i K a r digenira upadljivo pokazuju isto stanje stvari. U z ovo dolazi jedna jo vea nevolja,
irenje idiotizma. A onda jo i klimatske prilike. Osam do devet meeci godinje
duvaju estoki jugozapadni vetrovi u elom kraju, donosei bujice koje se slivaju
osobito na zapadne obronke bregova. Drvee je retko osim na zaklonjenim mestima,
gde su drveta nezatiena vetar ih pretvara u nakaze, kolibe se podvlae pod kakav
zaravanak, esto su i u kakvom klancu ili kamenolomu, na panjacima pak mogu
iveti samo najsitnije ovce i domaa rogata m a r v a . . . Mladi ljudi iseljavaju se u
istone rudarske srezove Glamorgen i M o n m a u t . . . Kermartenir je rasadnik
i invalidski dom rudarskog s t a n o v n i t v a . . . Stanovnitvo muno odrava svoj
broj. Tako u Kardigeniru:
mukih
enskih
1851.
4 5 155
52 4 5 9
1861.
44 446
97 6 1 4
97401.
52 9 5 5
Jedna vana okolnost baca protiv njega na tas terazija jo jedan velik t e g . . .
uticaj sirotinjskog zakona s njegovim odredbama o naseljima i optereenjem za
sirotinjsku p o r e z u .
Pod njegovim uticajem, svakoj parohiji je u novanom
interesu da broj u njoj nastanjenih poljoprivrednih radnika svede na minimum}
jer, na nesreu, umesto da radniku koji teko izdire i njegovoj porodici zajami
sigurnu i trajnu nezavisnost, poljoprivredni rad vodi veinom, posle dueg ili
kraeg zaobilaenja, u pauperstvo, u pauperstvo kome je radnik na elom tom
putu tako - blizu da ga svaka bolest ili prolazna nezaposlenost smesta nagoni da
trai pomo od parohije; i zato svako nastanjivanje poljoprivrednih radnika u
nekoj parohiji oevidno znai poveanje njene sirotinjske p o r e z e . . . Krupni zemljovlasnici
treba samo da odlue da na svojim dobrima nee trpeti radnike
stanove i samim tim odmah se oslobodavaju od polovine odgovornosti za sirotinju.
Ukoliko su engleski ustav i zakon imali nameru da utvrde takvu vrstu bezuslovne
zemljine svojine koja lendlorda, koji sa svojom svojinom ini ta hoe, ospo
sobljava da sa obradivaima zemlje postupa kao sa strancima i da ih goni sa svoje
teritorije, pitanje je o kojem ja nisam nadlean da diskutujem... Ova vlast go
njenja nije neka gola teorija. Ona se u praksi sprovodi u najveem razmeru. Ona je
jedna od okolnosti od kojih zavise stambeni uslovi poljoprivrednog r a d n i k a . . .
Koliko je zlo veliko, moe se oceniti po poslednjem popisu, po kome je u toku
poslednjih 10 godina u 821 razliitom srezu Engleske ruenje kua uprkos poveanoj
mesnoj tranji napredovalo tako da se stanovnitvo, koje se 1861. spram 1851.
uvealo za 5 / s % , moralo da zgura u stambene prostorije smanjene za 4 / s % ,
pri emu tu ne ubrajamo lica koja su bila primorana da izgube mesnu pripadnost
(naime u parohijama u kojima su r a d i l a ) . . . im proces raseljavanja postigne svoj
cilj, imamo kao rezultat, kae dr Hunter, selo za pokazivanje (show-village) gde
su kotedi svedeni na malen broj i gde niko ne srne iveti osim ovara, vrtlara i
uvara divljai, redovne posluge, a sa ovom klasom milostiva gospotija po obiaju
postupa d o b r o . Ali zemlju treba obraivati, i mi vidimo da radnici koji na njoj
rade ne sede u kuama zemljovlasnika, ve dolaze iz kakvog otvorenog sela,
udaljenog moda tri milje, gde su ih, posle ruenja njihovih koteda u zatvore188
183
184
1 8 2
Takvo selo za pokazivanje izgleda vrlo lepo, ali je isto tako nestvarno
kao i sela to ih je Katarina I I videla prilikom svog putovanja na Krim. U poslednje
vreme. esto se i ovar isteruje iz tih show-villages. Npr. kod Market Harboroa
nalazi se ovarnica od oko 5 0 0 ekera na kojoj je dovoljan rad samo jednog oveka.
D a bi se skratili dugi marevi preko tih velikih polja, lepih panjaka Lestera i N o r themptona, davali su ovaru obino jedan koted na majuru. Sada m u daju trinaesti
iling za stan, i on ga mora traiti daleko, u otvorenom selu.
* srednje Engleske
187
1 6 6
t mom poslednjem izvetaju, a u svom izvetaju o izbijanju tifusa u Vingu u Badngemiru, pominje dr Ord kako je tamo doao jedan mlad ovek iz Vingreva
tifusom. Prvih dana svoje bolesti spavao je s jo 9 lica u jednom odeljenju. Za
Ive nedelje dobilo je tifus vie lica, u toku od nekoliko nedelja dobilo je tifus 5 lica
>d tih 9, a jedno je umrlo 1 U isto vreme dobio sam slian izvetaj i od dr Hareya, lekara Bolnice sv. orda, koji je po privatnoj praksi posetio Ving u vreme
araze: Jedna mlada ena, bolesna od tifusa, spavala je nou u istoj sobi s ocem,
oajkom, svojim vanbranim detetom, s dva mlada oveka, svojom braom, i sa
Ive sestre, od kojih je svaka imala vanbrano dete, u svemu 10 osoba. Nekoliko
tedelja pre ovoga spavalo je u toj sobi 13 dece.'
188
Bedfordir
BakUr
Bakingemir
Kembristr
Herfordiir.
7.
Hantingdonir
8.
Linkolnir
2
3
ih
soba
tlih
3
4
4
5
2
-5
5
3
4
4
2
3
Broj
lica
8
7
8
9
4
8
Spava
ih
Kua
soba
Br.
7
8
9
10
11
12
Odra
slih
3
3
2
2
3
2
Dece
3
2
0
3
3
4
Broj
lica
6
5
2
5
6
6
9. Kent
Kenington, 1 8 5 9 . krajnje alosno pretrpan, kad izbi difterija i
lekar parohije udesi zvaninu istragu o poloaju siromanije klase.
Naao je da je u ovom kraju, gde je potrebno m n o g o radnika,
vie cots srueno, a da novi nisu graeni. U jednom srezu bile su
4 kue, nazvane birdcages (ptije krletke); svaka je imala po 4
prostorije ovih dimenzija u stopama i colima:
Kuhinja
Perionica
Spavaa soba
Spavaa soba
10.
9,5x8,11x6,6
8 , 6 x 4 , 6 x 6,6
8,5x5,10x6,3
8 , 3 x 8 , 4 x 6,3
Northemptonir
11.
Viltir
Straton. Poseena 31 kua, 8 sa samo 1 spavaom sobom. P e n til, u istoj parohiji: jedan cot izdat za 1 iling i 3 pensa nedeljnoj;
stanuju u njemu etvoro odraslih i etvoro dece; osim dobrih zidova,
nije imao nieg valjanog, poev o d grubog kamenog poda do trulog
slamnog krova.
12.
Vusterir
Ruenje kua nije ovde tako strano; ali se broj lica na 1 kuu
poveao od 1 8 5 1 . do 1 8 6 1 . od 4 , 2 na 4 , 6 individua.
Bedsi. M n o g o cots i malih vrtova. Nekoliko ovdanjih zakupnika
vele da su cots a great nuisance here, because they bring the poor
(veliko zlo, jer dovode sirotinju). J e d a n dentlmen je izjavio:
Sirotinji ti cots ne pomau nita; i kad se 500 cots izgradi, razgrabe se kao
hleb; doista, to se vie njih sagradi, to ih vie treba.
i*8 p p i plemii kao da su se zakleli da ih izmue do smrti.
t
1 6 8
1 7 1
Sistem grupa o d o m a e n je gotovo iskljuivo u Linkolniru, H a n tingdoniru, K e m b r i d i r u , Norfolku, Safolku i N o t i n g e m i r u , a mestimice i u susednim grofovijama N o r t h e m p t o n u , Bedfordu i Ratlendu.
N e k n a m o v d e kao p r i m e r poslui Linkolnir. Velik deo ove grofovije
jeste nova zemlja, ranija m o v a r a ili, kao to je sluaj u d r u g i m p o menutim istonim grofovijama, zemlja koja je tek odskora oteta o d
mora. P a r n a maina uinila je u d a pri odvodnjavanju. N a nekadanjoj
1 7 0
1 7 1
i,
'
! * zaaranog kruga * zemljinom proletarijatu ** Vidi u l i . tomu
: >vog izdanja ** Loe odeveni, stanujui u rupama, u potkrovljima, u ruevi
nama, mi ivimo s buljinama i lupeima, prijateljima pomrine ** Engleska
* 5 C gang znai ovde grupu poljoprivrednih radnika pod nekim voom. U Voj'"Sdini se takve grupe poljoprivrednih radnika koje rade pod jednim voom zovu
^lande, a njihov vod bandigazda. U raznim naim krajevima postoje za to
razni drugi izrazi. Prev.
movari ili peari talasa se sad bujno m o r e ita i vlasnici vuku naj
vee rente. Isto vai i za vetaki dobijeno podvodno zemljite kao
n a ostvru Aksholmu i u drugim parohijama na obali T r e n t a . to
se vie stvaralo novih zakupa, n e samo da nisu graeni novi kotedi,
v e su sve vie rueni stari, a radnici su dovoeni iz otvorenih sela,
miljama udaljenih, koja lee du drumova to se vijugaju pored o b
ronaka brda. Nekada je stanovnitvo samo tamo nalazilo zatite od
dugotrajnih zimskih poplava. Radnici koji stanuju na zakupima od
4 0 0 do 1 0 0 0 ekera (oni se ovde zovu confined labourers * ) slue
iskljuivo z a stalno teki poljski r a d koji se obavlja s konjima. N a
svakih 100 ekera (4 e k e r a c r e = 4 0 , 4 9 ari ih 1,584 pruskog jutra)
proseno jedva dolazi jedan koted. J e d a n zakupnik s movarnog
zemljita, npr., rekao je pred anketnom komisijom:
1
Moj zakup hvata preko 320 ekera, sve itnih polja. Na njemu nema koteda.
Sad jedan radnik stanuje kod mene. Imam etiri konjuara koji stanuju u okolici.
Lake poslove, za koje treba mnogo ruku, vre grupe.
172
173
1 7 2
179
1 7 4
1 7 4
175
177
178
179
180
1 7 6
1 7 8
Public Health Report, koji sam ranije navodio, i gde se povodom smrt
nosti dece mimogred govori o sistemu grupa, ostao je nepoznat tampi, pa i engles-
* u redu
617
f) Irska
Na zavretku ovog odeljka moramo se za asak osvrnuti na Ir
sku. Fre svega injenice koje spadaju ovamo.
Stanovnitvo Irske bilo je 1841. naraslo na 8 222 664 lica, 1851.
spalo je na 6 623 985, 1861. na 5 850 309, a 1866. na 5V miliona,
otprilike na nivo od 1801. Opadanje je otpoelo s gladnom godinom
1846, tako da je Irska za manje od 20 godina izgubila preko /ie
svoga stanovnitva. Ukupan broj njenih iseljenika iznosio je od
maja 1851. do jula 1865. g. 1 591 487 lica, emigracija za poslednjih 5
godina, od 1861. do 1865, vie od /z miliona. Broj nastanjenih kua
smanjio se od 1851. do 1861. za 52 990. Od 1851. do 1861. porastao
je broj zakupnih dobara od 15 do 30 ekera za 61 000, broj zakupnih
dobara preko 30 ekera za 109 000, dok je ukupan broj svih zakupa opao
za 120 000; ovo opadanje je, dakle, prouzrokovano iskljuivo uni
tavanjem zakupa ispod 15 ekera, drugim recima njihovom centra
lizacijom.
2
181
1811: 6 0 8 4 9 9 6 ,
1821:
Tabela
Stanje stoke
Godina
Kon|i
ukupan broj
1860
1861
1862
1863
1864
1865
619 811
614 2 3 2
602 8 9 4
579 9 7 8
562 158
547 867
Godina
ukupan broj
1860
1861
1862
1863
3
3
3
3
1864
1865
3 366 941
3 688 7 4 2
542 0 8 0
556 0 5 0
4 5 6 132
308 204
tnanje
Rogata marva
manje
ukupan broj
3
3
3
3
3
3
5 579
11 338
22916
17 8 2 0
14 291
Ovce
manje
606 374
471 688
254 890
144 231
262 2 9 4
493 4 1 4
134 6 8 6
216 798
110 6 5 9
118 0 6 3
231 120
ukupan broj
13 9 7 0
9 9 918
147 928
58 737
321 801
1
1
1
1
1
1
271 0 7 2
102 0 4 2
154 3 2 4
067 4 5 8
058 4 8 0
299 893
viSt
Svinje
manje
vie
169 0 3 0
52 2 8 2
86 866
8 978
241 4 1 3
Rogate
marve
apsolutno
manje
Ovaca
apsolutno
vile
Svinja
apsolutno
viSe
71 9 4 4
112 9 6 0
146 6 6 2
28 8 2 1 " *
1 8 2
Tabela B
Poveanje ili smanjenje povrine zemljita pod itom ili
travom (odnosno panjaka) u ekerima
Sva zemlja keja
Zrnasti
slui za zemljora
Travnjaci
plodovi
Konoplja
dnju i stoarstvo
Zelen
i detelina
manje
manje vile
manje vile
manje vile
manje vile
Godina
47 969
15 701 36 974
1861
1862
72 734 74 785
6 623
1863
144 719 19 358
7 724
2 317
1864
122 437
47 486
72450
1865
25 241
68 9 7 0
1861-65 428 041 108 013
82 834
19 271
2 055
63 922
87 761
50159
81 373
138 841
92 431
10 4 9 3
28 218
122 850 330 370
1861
1862
1863
1 8 3
1864
1865
Rubrika A
Zemljina
renta
13 4 7 0 7 0 0 13 801 6 1 6
Rubrika B
Zakupnika
zarada
2 765 387
2 773 644
2 937 899
2 938 823
2 930 874
4 836 203
4 858 8 0 0
4 846497
4 546147
2 946 072
Rubrika D
Industrijski
i drugi
4 850 199
profiti
4 891 652
23 9 3 0 340
e
S A do E
22 962 885 22 998 394 23 597 574 23 658 631 23 236 298
O N *n T N
2 ON Q
0 \ L*>
C O \ NO 0 0
rt .
OO
J
?
NO O \ < S
N V I <TI,
O O V O R**
I I
J-H
NO
rt
NO
<0
T -
ON 0 0
V O O O N V I F O G
OO
CI
O O ON ^
N V P <*>
OO < N OO T--
R
RV M
rt - I
;C* T - R '
NO
NO
,*\
0 0
3
I
T- *
ON NO
>
*\
H
!RN F ^ I O A O ' O O
rt
rt
rt
I-"
A _#*
*-
ON O O M
< O N>
I ON ^ O ON N / I
ON
I
OO
VO 0 0
-<fr
NO O O
2 1 - > < N VO
SOO
U N
ci
OO M
0 O V>
ON
M
RO < A F >
O R F O
#\
CS
ONT*
**
TO
0 0
O N VI
iRl
ON
l | l
NO
ON
V .
I
NO
OO
rt
ON
*
0 0
NO
Od toga
186
1864
1865
Rasporeeno
Rasporeeno
na lica
na lica
17 467
4 6 6 9 979
18 081
4 368 610
238 726
1 979 066
2 1 5 0 818
1073 906
1 076 912
430 535
646 377
262 819
5 015
11321
1 131
1010
121
95
26
3
222 575
2 028 571
2 4 1 8 833
1 097 927
1 320 906
584 458
736 448
274 528
4 703
12184
1 194
1 044
150
122
28
3
1 8 6
voda rasla je jo bre nego njegova masa, kao posledica dizanja cena
mesu, vuni itd. na engleskim tritima za poslednjih 2 0 , a naroito
za poslednjih 10 godina. '
Rasparana sredstva za proizvodnju koja slue samim proizvo
aima kao sredstvo za zaposlenje i odranje ne oploavajui se pri
pajanjem tueg rada nisu kapital, upravo kao to proizvod koji p o
troi sam njegov proizvoa nije roba. Ako je s m a s o m naroda opala
i masa sredstava za proizvodnju koja se primenjuju u poljoprivredi,
porasla je masa u njoj upotrebljenog kapitala, jer je jedan deo ranije
rasparanih sredstava za proizvodnju bio pretvoren u kapital.
Ukupni kapital Irske plasiran van poljoprivrede, u industriji i
trgovini, akumulisao se za poslednjih 2 0 godina lagano i uz stalna
velika kolebanja. Ali se zato utoliko bre razvijala koncentracija nje
govih individualnih sastavnih delova. Naposletku, ma" koliko neznatan
bio njegov apsolutni porast, on je relativno, u odnosu prema smanje
nom broju stanovnitva, nabujao.
Ovde se, dakle, pred naim oima odvija u velikom razmeru
jedan proces da ortodoksna ekonomija ne bi mogla poeleti lepi
kao dokaz za svoju dogmu po kojoj beda proistie iz apsolutne pre
naseljenosti, a ravnotea se ponovo uspostavlja opadanjem stanov
nitva. O v o je vaan eksperiment, sasvim drukiji nego k u g a t ! iz
sredine 14. veka, koju su maltuzijanci toliko veliali. Uzgred da
napomenemo: ako je po sebi bilo pedantski naivno primenjivati na
odnose proizvodnje i odgovarajue odnose stanovnitva u 19. veku
merilo 14. veka, ta naivnost je povrh 'toga previdela i to da je,
ako je za onom kugom i opadanjem stanovnitva koje je nju pratilo
dolo na ovoj strani Kanala, u Engleskoj, osloboenje i obogaenje
seoskog stanovnitva, na onoj strani, u Francuskoj, u stopu su sledili
jo vee porobljavanje i jo vea b e d a . "
92
1 8 8
1 8 6 c
isob Za. vreme od 1851. do 1874. iznosi ukupan broj iseljenika 2 325 922.
Primedba uz drugo izdanje.Prema jednoj tabeli u: Murphy, Ireland,
Industriell, Political and Social, 1870, 94,6% zemljita sainjavaju zakupi do 100
ekera, a 5,4% zakupi preko 100 ekera.
1 8 8 0
1 8 8 d
Hrana
Odtca
'
Ukupno
l
1 8 . 3^4 p.
0 . 3 p.
1 l. 6 / 4 p.
2 . 7'/4 p.
0 . 6 p.
3 . l / 4 p.
Prvi in revolucije u zemljoradnji bio je da u ogromnom razmeru, i kao po nekoj paroli datoj odozgo, zbrie kolibe koje su le
ale na radnim poljima. T a k o su mnogi radnici bili prisiljeni da
potrae sklonite u selima i gradovima. T a m o ih bacahu kao kakvo
smee na mansarde, u rupe, podrume i budake najgorih etvrti.
Hiljade irskih porodica koje se, ak i po tvrenju Engleza ogrezlih
u nacionalne predrasude, odlikovahu retkom privrenou svojem
domaem ognjitu, bezbrinom veselou i istotom porodinog m o
rala, naoe se ovako iznenada presaeni u rasadnike poroka. M u
karci sada moraju da trae posla kod oblinjih zakupnika, koji ih
najmljuju samo za jedan dan, to je najnesigurniji oblik najamnog
rada; uz to
oni sada moraju da prevaljuju dugi put do zakupa i nazad, esto mokri kao
miSevi, izloeni i drugim nedaama koje mnogo puta povlae za sobom slabljenje,
bolest, a s njom i bedu.
187b
187d
187e
187
187
1 8 7
1 8 7 0
1 8 7
1 8 7 6
1 8 7 1
gotovo svu svoju potrebu za radnom snagom kod sitnih zakupnika, te su ovi
tako prisiljeni da tegle za svoje emljoposednike za manju najamninu nego to je
najamnina obinog nadniara i bez ikakva obzira na sve neugodnosti i gubitke
koji zakupniku nastaju iz toga to u kritino doba setve ili etve mora zanemarivati
svoja vlastita polja. '
1 8711
poljo
1871
1 8 7
1 8 7 1 1
1 8 7 1
188
1 8 8
ekera
2 5 394
5.
Zakupi iznad
30, do 50 tktra
2.
Zakupi iznad
I, do 5 tktra
broj
82 037
ekera
288 916
3.
Zakupi prtko
5, do 15 ekera
broj
176 368
6.
Zakupi iznad
50, do 100 ekera
ekera
1 836 310
4.
Zakupi preko
15, do 30 ekera
broj
136 5 7 8
7.
Zakupi prtko
100 ekera
broj
ekera
broj
cicera
broj
ekera
71961
2 906 274
54 247
3 983 880
31 9 2 7
8 2 2 7 807
ekera
3 0 5 1 343
8.
Ukupna povrina
ekera
20 319 924"
188b
182
GLAVA
D V A D E S E T
E T V R T A
1. Tajna prvobitne
akumulacije
191
192
1 9 0
Sitni zemljo vlasnici koji su svojim rukama obraivali svoja polja i koji
su iveli u skromnom blagostanju... sainjavahu tada daleko znaajniji deo na
cije nego d a n a s . . . Od obraivanja svojih malih freehold-selita (freehold je
potpuno slobodna svojina) ivelo je ne manje od 160 0 0 0 zemljovlasiuka, koji su
sa svojim porodicama verovatno iznosili vie od ji ukupnog stanovnitva. Proseni
dohodak tih sitnih zemljoposednika.;. ceni se na 60 do 70 . Izraunato je da
je broj onih koji obraivahu vlastitu zemlju bio vei od broja zakupnika tueg
zemljita. (Macaulay, History of England, 10. izd., London 1854, sv. I, str.
333-334.) Jo u poslednjoj treini 17. veka bavila se / engleske narodne mase
poljoprivredom. (Jsto, str. 413.) Navodim Macaulaya zbog toga to on, kao
sistematski falsifikator istorije, to je mogue vie obrezuje ovakve injenice.
l
1 9 1
1 9 2
* kmetovi
bogatstvo nacije
Zakon Henryja VII, kae on u Essays, civil and moral, sect. 2 9 , bio je
dubok i dostojan divljenja, jer je on stvorio seljaka gazdinstva i zemljoradnike
kue odreene normalne mere, tj. obezbeivao je seljacima toliko zemlje da su oni
bili kadri raati podanike dovoljno bogate i nezavisne, i ostavljao plug u rukama
vlasnika, a ne najamnika (to keep the plough in the hand of the owners and
not rurelings). * '
1
1 , 8
Dr Hunter u: Public Health, VII Report, 1864, London 1865, str. 134.
Koliina zemlje koja je predviena (starim zakonima) danas bi se smatrala
za radnika prevelikom, i pre bi bila razlog da se ti ljudi pretvore u sitne zakup
nike (farmers). (George Roberts, The Social History of the People of the Sout
hern Counties of England in past centuries, London 1856, str. 184.)
i86
1 9 7
1 +
199
1881
200
2 0 1
202
2 0 0
2 0 1
2 0 2
204
2 0 6
2 0 5
808
8 0 7
farms,
2 0 9
manufakture uveae se, poto se u njih nagoni vie ljudi koji trae zaposlenja.
T o je pravac u kome prirodno deluje koncentrisanje zakupa i u kome je ve mnogo
godina u ovoj kraljevini stvarno i delovalo.
210
211
2 1 0
189
8 1 8
T u stoiku duevnu m i r n o u s kojom politiki ekonomist p o smatra najbezonije skrnavljenje svetog p r a v a svojine i najgrublje
nasilje p r e m a ljudima, i m su oni potrebni za udaranje temelja k a
pitalistikom nainu proizvodnje, pokazuje izmeu ostalih i ser F . M .
E d e n , koji je povrh toga jo i torijevski obojen i filantropski r a s p o
loen. C e o niz pljaki, grozota i narodnih m u k a koje p r a t e nasilnu
eksproprijaciju naroda od poslednje treine 15. do kraja 18. veka,
naveo g a je s a m o n a ovo uteno zavrno rezonovanje:
Prava (due) srazmera izmeu oranica i panjaka morala se uspostaviti. Jo
u itavom 14. i u veem delu 15. stolea dolazio je 1 eker panjaka na 2, 3,
pa i 4 ekera oranice. Sredinom 16. veka odnos se izmenio u 2 ekera panjaka na
2 ekera oranice; kasnije u 2 ekera panjaka na 1 eker oranice, dok se najzad nije
dolo do prave srazmere od 3 ekera panjaka na 1 eker oranice.
U 19. veku izgubilo se, n a r a v n o , i s a m o seanje n a vezu izmeu
zemljoradnika i optinske svojine. D a o docnijem v r e m e n u i n e g o v o
rimo, jesu li seljaci ikad dobili ijedne p a r e odtete za 3 511 7 7 0 ekera
optinske zemlje koja im je bila oteta o d 1 8 0 1 . do 1 8 3 1 , a koju su
lendlordovi parlamentarnim p u t e m poklonili lendlbrdovima?
Najzad, poslednji veliki proces eksproprijacije zemljoradnika o d
zemlje jeste tzv. clearing o f estates (ienje dobara, u stvari i
enje ljudi sa njih). Svi dosad posmatrani engleski metodi dostigoe
vrhunac u ienju. K a o to s m o prilikom naeg prikazivanja m o
dernog stanja u prolom odeljku videli, sada se, poto vie n e m a n e
zavisnih seljaka koji bi se mogli izmesti, produuje sa ienjem
koteda, tako da poljoprivredni radnik n e m o e vie na zemljitu koje
obrauje da nae potrebno m e s t o ak r i za svoje kuite. Ali ta clea
ring o f estates znai u p r a v o m smislu rei, t o m o e m o nauiti u
obeanoj zemlji m o d e r n i h r o m a n a , u kotskim b r d i m a . T a m o se p r o
ces odlikuje sistematskim karakterom, veliinom r a z m e r a u k o m e je
izvren jednim u d a r c e m (u Irskoj je veleposednicima polazilo z a
rukom da istovremeno oiste vie sela; u kotskim b r d i m a radi se
o povrinama velikim kao n e m a k a vojvodstva) i, najzad, osobitim
oblikom ukradene zemljine svojine.
K e l t i su u kotskim b r d i m a bili podeljeni n a klanove i svaki
klan bio je vlasnik zemlje n a kojoj je bio naseljen. Predstavnik klana,
poglavica ili veliki ovek, bio je s a m o titularni vlasnik toga z e m
ljita, kao to je i engleska kraljica t i t u l a m a vlasnica celokupnog n a
cionalnog zemljita. K a d je engleskoj vladi polo z a r u k o m da ugui
unutranje r a t o v e tih velikih ljudi i neprestane njihove upade u r a v
nice D o n j e kotske, poglavice klanova nikako ne napustie svoj stari
razbojniki z a n a t ; oni m u s a m o promenie oblik. Vlastitim autorise izgone iz svojih koteda i teraju u gradove da tamo potrae posla;ali se na taj
nain dobija vei viak i tako se poveava kapital. ([R. B. Seelev,] The Perils
of the Nation, 2. izd., London 1843, str. XIV.)
2 1 8
Prve faze ove revolucije, koja je u kotskoj otpoela nakon poslednjeg pretendentovog ustanka^ !, moemo pratiti kod sera Jamesa
Steuarta i Jamesa Andersona.
Kad je u 18. veku zapoelo teranje Gela^ ! sa zemlje, bilo im je u isti mah zabranjeno iselja
vanje, da bi silom bili nagnani u Glazgov i druge fabrike gradove.
Kao primer metoda koji je vladao u 19. veku
bie dovoljno da
ovde navedemo ienja vojvotkinje od Sutherlanda. Ova ekonomski
kolovana osoba odlui, im je stupila na vlast, da preduzme radi
kalno ekonomsko leenje i da celu grofoviju, ije se stanovnitvo
190
214
215
191
216
217
213 F
N e w m a n , Lectures
on Political
Economy,
L o n d o n 1 8 5 1 , str. 132.
2 1 4
2 1 5
Industry
J a m e s Anderson, Observations
etc., Edinburgh 1777.
National
2 1 6
218
N a p o s l e t k u , jedan d e o panjaka z a o v c e p r e t v o r e n je n a k n a d n o
u lovita. P o z n a t o je d a u Engleskoj n e m a p r a v i h u m a . D i v l j a u
velikakim p a r k o v i m a p r o p i s n a je d o m a a stoka, u g o j e n a kao l o n d o n 2 1 8
19S
2 1 9
220
2i9a
eer forests (umama za, divlja) kotske nema ni jednog jedinog
drveta. Oteraju se ovce, a doteraju se jeleni na gola brda, i to se onda zove deer
forest. N e m a , dakle, ak ni kulture ume!
2 2 0
Robert Somers, Letters from the Highlands: or, the Famine of 1847, L o n d o n
1848, str. 12 - 2 8 . passim. Ova pisma su najpre objavljena u listu Times. Razume
se da su engleski ekonomisti glad Gela od 1847. objanjavali^ njihovomprenaseljenou. U svakom sluaju, oni su vrili pritisak na svoja sredstva za ishranu.
U Nemakoj je Clearing o f estates, ili kako se to tamo zvalo Bauernlegen, bilo
osobito ivo posle tridesetogodinjeg rata i jo je 1790. izazvalo seljake ustanke
u Izbornoj Kneevini Saksoniji. ienje je preovlaivalo naroito u istonoj N e
makoj. U veini pruskih pokrajina tek je Friedrich I I osigurao seljacima pravo
svojine. Posle osvajanja lezije prisilio je veleposednike da obnove kolibe, koeve
itd. i da seljaka dobra snabdeju stokom i oruima. Njemu su bili potrebni
vojnici za vojsku i poreski obveznici za dravnu kasu. K a k o su inae seljaci krasno
Uveli pod Friedrichovim finansijama i njegovom vladavinom, koja je bila meavina
despotizma, birokratizma i feudalizma, moe se videti iz sledeeg mesta njegovog
oboavaoca Mirabeau-a. Lan je jedno od najveih bogatstava zemljoradnikovih
u severnoj Nemakoj. Ali, na nesreu ljudskog roda, on je samo sredstvo za odbranu
optinski
asnici
* U izdanjima 2, 3. i 4 : aprila.
svojinu t o su bili idilini metodi prvobitne akumulacije. Oni osvojie polje za kapitalistiku poljoprivredu, pripojie zemlju kapitalu i
stvorie gradskoj industriji potrebnu masu obespravljenog proleta
rijata.
3. Krvavo zakonodavstvo protiv eksproprisanih od
kraja 15. veka. Zakoni za obaranje najamnine
Manufaktura, koja je tek nastajala, nije nikako bila kadra da ljude
razjurene rasturanjem feudalnih pratnji i plahom i nasilnom ekspro
prijacijom njihove zemlje, taj obespravljeni proletarijat, usisa onom
brzinom kojom je on bio bacan u svet. S druge strane, nisu se ni
ti ljudi, iznenadno izbaeni iz koloseka svoga ivota na koji su bili
navildi, mogli tako napreac snai u disciplini novog stanja. Oni se
u masama pretvorie u prosjake, razbojnike i skitnice, delom iz sklo
nosti, a veinom silom prilika. Otuda krajem 15. i kroz itav 16.
vek krvavo zakonodavstvo protiv skitnienja u celoj zapadnoj Evropi.
Oevi dananje radnike klase bih su najpre kanjeni zato to su si
lom bih pretvoreni u skitnice i paupere. Zakonodavstvo ih je smatralo
za dobrovoljne zloince i polazilo je od pretpostavke da od njihove
dobre volje zavisi da i dalje rade u starim uslovima koji vie nisu
postojali.
U Engleskoj je ovo zakonodavstvo poelo pod Henryjem V I I .
H e n r y V I I I , 1 5 3 0 : Stari i za rad nesposobni prosjaci dobijaju
dozvolu za pronju. Snane skitnice, naprotiv, kandijaju se i zatva
raju. Oni se imaju vezati pozadi za kola i ibati dok im iz tela ne
ikne k r v ; zatim e se zakleti da e se vratiti u svoje rodno mesto
ili u mesto u kome su boravili poslednje tri godine i prihvatiti se
rada (to put himself to labour). Svirepe U ironije! Zakonom 2 7 . H e n ryja V I I I * , gornji zakon se ponavlja, ah pootren novim dodacima.
K o se po drugi put uhvati u skitnji, opet se iiba i odsee m u se pola
1
Bejdeno; jedan deo Blek Maunt-ume bio je u kotskoj najbolja ispaa za crnoglave ovce. O prostranstvu zemljita, opustoenog radi lovakog zadovoljstva,
moemo dobiti pojam iz injenice da ono obuhvata vei prostor nego itava grofo
vija Pert. Kolike je izvore proizvodnje izgubila zemlja ovim nasilnim pustoenjem,
moe se oceniti po ovome: zemljite pod umom Ben Oldera moglo bi hraniti
15 000 ovaca, a ono iznosi samo trideseti deo svih kotskih lovita... Sva ta
lovita su sasvim neproizvodna... i mogla bi se mirne due pustiti da ih potope
talasi Severnog mora. Jaka ruka zakonodavstva morala bi uiniti kraj ovakvom
pustoenju, koje stvara ef pojedinaca.
l
2 2 1
2 2 1
i* poetno slovo rei slave (rob) * poetno slovo rei vagabond (skit
nica, vagabund)
i ogradi ih proem ili ivicom, ili da nasiljem i nepravdom toliko kinji njihove
vlasnike dok ih ne prisili da sve prodadu. Ovako ili onako, milom ili silom, oni
bivaju primoravam da se iste jadne, proste, bedne due! Muko i ensko, mu
evi i ene, siroad i udovice, ucveljene majke sa svojom odojadi i itavo gazdinstvo,
oskudno u sredstvima, a s mnogo lanova, jer je zemljoradnja traila mnogo ruku.
I oni odlaze, kaem, s roenog ognjita na koje su se navikli, ne nalazei nigde
odmori ta; prodaja njihova pokustva, mada je ono male vrednosti, donela bi im
pod drugim okolnostima ipak neku umicu; ali iznenadno izbaeni napolje, moraju
ga dati u bescenje. I kad lutajui ostanu bez jedne pare, ta drugo mogu initi
nego krasti i onda, zaboga, biti obeeni po svim zakonskim formama, ili otii u pro
sjake? Pa i onda ih bacaju u tamnice kao skitnice koje se potucaju i ne rade; njih,
koje niko nee da uzme na posao, ma kako se oni revnosno nudili. Od ovih jadnih
begunaca, za koje Thomas Morus kae da su bili prisiljeni na kradu, pogubljeno
je pod Henryjem V I I I 7 2 0 0 0 to velikih to malih lopova. (Holinshed, Des
cription of England, sv. I , str. 186.) U Elisabethino doba skitnice su veane u re
dovima; obino nije bilo godine da na ovom ili onom mestu nije obeeno njih 300
do 400. (Strype, Annals of the Reformation and Establishment of Religion, and
other Various Occurrences in the Church of England during Queen Elisabeth's Happy
Reign, 2. izd., 1725, sv. I I . ) Prema istom Strype-u, bilo je u Somersetiru za
jednu jedinu godinu pogubljeno 4 0 lica, igosano 35, iibano 37, a 183 okorela
zloinca putena su na slobodu. Pa ipak, kae on, taj veliki broj optuenih ne
obuhvata ni petinu kanjivih zloina, zahvaljujui nemaru mirovnih sudija i glupom
saaljenju naroda. On dodaje: Druge engleske grofovije nisu bile u boljem po
loaju od Somersetira, a mnoge su ak bile i u gorem.
2 2 2
18
2 2 8
196
197
2 2 5
lan I toga zakona glasi: Poto ukidanje svih vrsta korporacija istoga
stalea i istoga zanimanja ini jednu od osnovica francuskog ustava, zabranjeno
je ponovo ih uvodili ma pod kojim izgovorom i ma u kom obliku. lan IV kae:
Ako se graani koji pripadaju istom zanimanju, zanatu ili pozivu, budu dogova
rali i sklapali meusobne sporazume da zajedniki odreknu saradnju u svome
zanatu ili radu, ili da je prihvate samo po nekoj odreenoj ceni, imaju se reena
dogovaranja i sporazumi... oglasiti kao protivustavni i kao napadi na slobodu
i na deklaraciju prava oveka itd., dakle zloin protiv drave ba kao i u starim
radnikim zakonima. (Revolutions de Parts, Pari 1791, sv. VIII, str. 523.)
1
226
4. Postanak
kapitalistikih
zakupnika
2 2 6
228
2 2 7
2 2 9
** poslovan ovek
*2 Matx - Engels (21)
231
232
[ 1 M
2 3 2
2 3 3
236
237
a angaovani nominalni kapital bie dvadeset puta vei od vrednosti one vune...
Na ovaj nain eksploatie se radnika klasa da bi se odralo bedno fabriko
radnitvo, parazitska klasa fabrikanata i fiktivni trgovaki, novani i finansijski
sistem. (David Urquhart, Familiar Words, str. 120)
U ovome Cromwellovo doba ini izuzetak. Dok god je republika trajala,
svi slojevi engleskih narodnih masa podizali su se iz degradacije u koju su zapali
pod Tjudorima.
Tuckett zna da je krupna vunarska industrija proizila iz pravih manu
faktura i iz unitenja seoske ih kune manufakture uz uvoenje maina. (Tuckett,
A History etc., sv. I, str. 1 3 9 - 144.) Plug i jaram bih su izum bogova i zani
manje heroja; zar su razboj, vreteno i kolovrat manje plemenitog porekla? Vi raz
dvajate kolovrat od pluga, vreteno od jarma, i dobijate fabrike i sirotinjske domove,
kredit i krize, i dve neprijateljske nacije, poljoprivredniku i trgovaku. (David
Urquhart, Familiar Words, str. 122.) Ali sad dolazi Carey i, svakako ne bez
2 3 5
2 3 8
Postanak industrijskog
k a p i t a l i s t e nije iao o n a k o p o s t u p n o
k a o p o s t a n a k z a k u p n i k a . N e m a s u m n j e , p o n e k i sitni esnafski m a j s t o r ,
a jo v i e s a m o s t a l n i sitni z a n a t l i j a , p a i n a j a m n i r a d n i k , p r e t v o r i o s e
n a j p r e u sitnog kapitalistu, a z a t i m p o s t u p n i m u v e a v a n j e m elcsploatacije n a j a m n o g r a d a i o d g o v a r a j u o m a k u m u l a c i j o m u k a p i t a l i s t u
s a n s p h r a s e * . U d e t i n j s k o m p e r i o d u kapitalistike p r o i z v o d n j e ilo
je e s t o k a o u d e t i n j s k o m p e r i o d u s r e d n j o v e k o v n i h g r a d o v a , g d e je o
pitanju k o e o d o d b e g l i h k m e t o v a biti m a j s t o r , a k o s l u g a , v e i n o m
o d l u i v a o raniji i h kasniji d a t u m n j i h o v a b e k s t v a . M e u t i m , p u e v s k i
hod ovog m e t o d a nikako nije o d g o v a r a o trgovinskim p o t r e b a m a novog
s v e t s k o g t r i t a , k o j e s u s t v o r i l a velika o t k r i a k r a j e m 1 5 . v e k a . A l i je
s r e d n j i v e k o s t a v i o u n a s l e e d v a r a z l i i t a oblika k a p i t a l a koji s a z r e v a j u
u n a j r a z h n i j i m e k o n o m s k i m d r u t v e n i m f o r m a c i j a m a i koji, p r e e r e
kapitalistikog n a i n a p r o i z v o d n j e , v a e k a o kapital q u a n d m m e *
zelenaki kapital i t r g o v a k i k a p i t a l .
1
2 3 8
2 8 9
Ovaj grad Makasar, npr., pun je tajnih tamnica, od kojih je jedna groznija
od druge i koje su nabijene bednicima, rtvama pohlepe i tiranije, okovanim u
lance i nasilno otrgnutim od njihovih porodica.
D a bi se doepali Malake, Holanani potkupie portugalskog
guvernera. O n ih 1 6 4 1 . pusti u g r a d . O n i smesta pourie njegovoj
kui i muki g a ubie da bi se uzdrali od plaanja mita u sumi o d
21 8 7 5 . G d e g o d su n o g o m stupili, bilo je sve opustoeno i raseljeno.
Banjuvangi, jedna javanska pokrajina, imala je 1 7 5 0 . preko 8 0 0 0 0
stanovnika, a 1 8 1 1 . s a m o jo 8 0 0 0 . T o je doux c o m m e r c e . *
K a o to je poznato,
Englesko-istonoindijska
kompanija*
dobila je, pored politike vlasti u Istonoj Indiji, iskljuiv m o n o p o l
trgovine ajem kao i uopte trgovine s K i n o m i prevoza r o b e iz E v
rope i u E v r o p u . Ali obalna plovidba Indije i plovidba izmeu ostrva,
kao i trgovina u unutranjosti Indije, postadoe m o n o p o l o m viih i
novnika kompanije. M o n o p o l i soli, opijuma, betela i drugih roba bili
su neiscrpni majdani bogatstva. inovnici su sami utvrivali c e n e i g u
lili nesrene Indijce kako su hteli. U toj privatnoj trgovini uestvovao
je i generalni guverner. Njegovi tienici dobijali su u g o v o r e p o d t a
kvim uslovima d a su, pametniji o d alhemiara, pravili zlato iz niega.
1
561
2 4 1
2 4 3
4 8 a
24
2 4 5
202
i Gisborne, Enquiry into the duties of men, 1795, sv. II. Poto je parna maina
presadila fabrike sa seoskih vodopada u centre gradova, sad je odricanja eljni
iardija imao pri ruci deji materijal, ne morajui nasilno uzimati robove iz workhouse-a. Kad je ser R. Peel (otac ministra plauzibiliteta) podneo 1815. svoj
predlog zakona o zatiti dece, izjavio je u Donjem domu F.' Horner, (lumen *
Bullion-komiteta i prisni Ricardov prijatelj): Opte je poznato da je sa stva
rima od vrednosti nekog bankrotera bila javno licitirana i prodata, kao deo nje
gove svojine, jedna banda, ako smem upotrebiti ovaj izraz, fabrike dece. Pre
dve godine (1813) pretresan je pred King's Bench-om * jedan odvratan sluaj.
Radilo se o vie deaka. Neka londonska parohija ustupila ih je jednom fabrikantu, a ovaj ih opet prenese na drugoga. Najzad ih nekoliko ovekoljubaca
pronadoe u stanju potpune izgladnelosti (absolute famine). Drugi jedan sluaj,
jo odvratniji, dostavljen mi je kao lanu parlamentarnog anketnog odbora. Pre
nekoliko godina zakljuila je jedna londonska parohija ugovor s nekim fabrikantom iz Lankaira po kome je ovaj na svako dvadesetoro zdrave dece morao
uzimati i jednog idiota.
1
2 4 7
* Kasacionim sudom
203
249
250
2 4 8
* radna
sirotinja
* odvratnog politikog
lenjoj sirotinji
5
dobronamernosti
fraza
7. Istorijska
tendencija
kapitalistike
akumulacije
2 5 1
2 5 2
43 Marx-Engels (21)
G L A V A
P E T A
254
255
2 5 6
257
2 8 6
8 8 7
2 5 8
* drutvenim ugovorom
Tamo gde je zemlja veoma jevtina, a svi ljudi slobodni, gde svako moe
po volji dobiti komad zemlje za sebe, rad je ne samo jako skup, imajui u vidu
radnikov udeo u njegovom proizvodu, nego je tekoa u tome to se kombinovani rad ne moe dobiti ni po koju cenu.
288
2 8 1
2 , 8
* ispomo u nevolji
ljena trita. Oni su prelci i tkai, oni prave sapun i svece, obuu i odelo za svoju
vlastitu potrebu. Obraivanje zemlje u Americi je esto sporedno zanimanje ko
vaa, mlinara ili duandije.
284
2 8 4
2 8 8
2 8 8
2 8 7
182
* preduzetnik
Poto je englesku kapitalistiku poljoprivredu i njen kombinovani rad prikazao kao blistavu suprotnost amerikog rasparanog
seljakog gazdinstva, izmaklo se Wakefieldu i nalije medalje. On
prikazuje ameriku narodnu masu kao imunu, nezavisnu, preduzimljivu i relativno obrazovanu, dok je
engleski poljoprivredni radnik bedan dripac (a miserable wretch), pauper...
U kojoj zemlji, osim Severne Amerike i nekih novih kolonija, najamnine slo
bodnih radnika zaposlenih u poljoprivredi nadmauju neophodna radnikova sred
stva za opstanak u meri koja bi bila vredna pomena?... Nema sumnje, u En
gleskoj se orai konji mnogo bolje hrane od obraivaa zemlje, jer su svojina od
vrednosti.
271
2 7 1
1681
O d s t r a n e d r a v e p r o p i s a n a c e n a zemlje m o r a n a r a v n o biti do
voljna (sufficient p r i c e ) , t j . tako visoka da s p r e i r a d n i k e d a n e p o s t a n u
nezavisni seljaci, dok d r u g i n e d o u d a z a u z m u njihova m e s t a n a
tritu n a j a m n o g r a d a .
O v a dovoljna c e n a zemlje s a m o je eufe
mistiki izraz z a o t k u p n i n u koju r a d n i k p l a a kapitalisti z a dozvolu
da se sa trita n a j a m n o g r a d a p o v u e n a selo. O n n a j p r e m o r a stvoriti
kapital gospodinu kapitalisti, d a bi ovaj m o g a o eksploatisati vie
radnika, a o n d a dovesti n a t r i t e r a d a zamenika, kojega v l a d a n a
njegov troak alje p r e k o m o r a n j e g o v o m b i v e m g o s p o d i n u kapitalisti.
2 7 4
2 7 2
2 7 4
2 7 5
Naravno da je Australija, im je postala svoj vlastiti zakonodavac, donela zakone povoljne po useljenike, ali joj smeta Sto je Engleska ve raspikuki
razdala zemlju. Prvi i najvaniji cilj novog zakona o zemlji od 1862. jeste da se
narodu olaka naseljavanje. (The Land Law of Victoria, by the Hon. G. Duffy,
Minister of Public Lands, London 1862, [str. 3].)
i* nalazita zlata
Prilog
Oblik vrednosti
oblik.
S druge strane, ova vrsta robe kaput slui kao materijal u kome
se izraava vrednost. Jedna roba igra aktivnu, a druga pasivnu ulogu.
Z a robu koja svoju vrednost
izraava u nekoj drugoj robi kaemo:
njena vrednost je predstavljena kao relativna vrednost, ili se ona na
lazi u relativnom
obliku vrednosti. Naprotiv, za drugu robu, ovde
za kaput, koja slui kao materijal za izraavanje vrednosti, kaemo:
ona funkcionie kao ekvivalent prve robe, ili ona se nalazi u obliku
ekvivalenta.
I bez podrobnije analize, jasne su sledee take:
a)
Nerazdvojivost
oba
oblika
b) Polarnost
oba
oblika
platna).
Najzad, posle dugog cenkanja, sloe se. A kae: 20
ar
ina platna vrede koliko 1 kaput, a B k a e : 1 kaput vredi koliko 20
arina platna. Ovde se oboje, platno i kaput, istovremeno nalaze u
relativnom obliku vrednosti i u ekvivalentskom obliku; ali, n o t a bene,
za dve razliite osobe i u dva razliita izraza vrednosti, koji se s a m o
u isto vreme pojavljuju. Z a A se njegovo platno zato to inicija
tiva za njega polazi od njegove robe nalazi u relativnom obliku
vrednosti, a roba drugoga, kaput, u ekvivalentskom obliku. S a s t a
novita B-a stvar stoji obrnuto. P r e m a t o m e , jedna ista r o b a nikad, p a
ni u ovom sluaju, n e m a istovremeno
oba oblika u jednom istom iz
razu
vrednosti.
c)
Relativna
vrednosti
vrednost
ekvivalent
predstavljaju
samo
oblike
2. Relativni
a)
Odnos
oblik
vrednosti
jednakosti
b) Odnos
vrednosti
) Kvalitativni
sadraj
odnosu
vrednosti
relativnog
oblika
vrednosti
sadranog
d) Kvantitativna
odreenost
u odnosu vrednosti
relativnog
oblika vrednosti
sadranog
Meutim, 20 arina platna nisu samo vrednost uopte, t j . koagulat ljudskog rada, v e su i vrednost odreene veliine, t j . u njima
je opredmeena odreena koliina ljudskog rada. P r e m a tome, u o d
nosu vrednosti platna prema kaputu roba kaput se kvalitativno
iz
jednauje s platnom ne samo kao vrednosno telo uopte, tj. kao o t e lotvorenje ljudskog rada, v e i kao jedna
odreena koliina ovog
vrednosnog tela, 1 kaput, ne 1 t u c e itd., ukoliko se u jednom kaputu
nalazi upravo onoliko supstancije vrednosti, ili ljudskog rada, ko
liko i u 20 arina platna.
e) Celina relativnog
oblika
vrednosti
3. Ekvivalentski
a) Oblik neposredne
oblik
razmenljivosti
Kao vrednosti sve su robe jednaki, meusobno zamenjivi i razmenjivi izrazi jedne iste jedinice, ljudskog rada. Stoga se neka roba
moe razmeniti za drugu robu ako i m a oblik u kome se pojavljuje kao
urednost. Neko robno telo se m o e neposredno razmeniti
za d r u
gu robu ako njegov neposredan oblik, tj. njegov sopstveni telesni ili
prirodni oblik u odnosu p r e m a drugoj robi predstavlja vrednost ili
vai kao vid vrednosti. T u osobinu ima kaput u odnosu
vrednosti
6 9 0 Prilog
platna prema njemu. Inae se vrednost platna ne bi mogla izraziti
u stvari kaput. Dakle, tvrdnja da neka roba ima uopte ekvivalentski
oblik znai samo da zahvaljujui njenom mestu u izrazu
vrednosti njen sopstven prirodan oblik vai kao oblik vrednosti
za
drugu robu, ih da ona ima oblik neposredne razmenljivosti za drugu
robu. Dakle, nije potrebno da ona dobije oblik razliit od njenog
neposrednog
prirodnog oblika da bi se pred drugom robom poja
vila kao vrednost, vaila kao vrednost i na nju delovala kao vrednost.
b) Kvantitativna
odreenost
nije sadrana
u ekvivalentskom
obliku
c) Osobenosti
ekvivalentskog
oblika
ne razlikuje
cd niuzs
ljive veliine. Bez jednakosti ne moe biti razmenet, veli on, a jed
nakosti nema bez samerljivostn
(OOT' CT6TYJ?
OUO-Y)<; o-u[Z[zeTp(a?).
Ali ovde zapinje Aristotel i die ruke od dalje analize oblika vred
nosti. Ali je doista nemogue (i^ \ih> olv aX7}8et<x aSuva-rov) da ovako
raznorodne stvari budu samerljive, t j . kvalitativno jednake.
Ovo
izjednaenje moe da bude samo neto to je pravoj prirodi stvari
tue, dakle samo nuno ispomaganje u praktinoj potrebi.
Aristotel n a m , dakle, sam kae o ta se razbila njegova dalja
analiza, naime o t o to m u je nedostajao pojam vrednosti. Sta je ono
jednako, t j . ona zajednika supstancija koja u izrazu vrednosti po
stelje predstavlja kuu kao postelju? Takvo neto doista ne moe
postojati, kae Aristotel. Zato? K u a predstavlja neto
jednako
s posteljom ukoliko predstavlja zbilja ono to je jednako u jednome
i u drugome, u postelji i u kui. A t o je ljudski rad.
A da su u obliku robnih vrednosti svi radovi izraeni kao jednak
ljudski rad, pa time i kao radovi jednake vrednosti, Aristotel nije mogao
proitati iz samog oblika vrednosti, jer je grko drutvo poivalo
na robovskom
radu, usled ega m u je nejednakost ljudi i njihovih
radnih snaga bila prirodna osnovica. Tajna izraza vrednosti, jednakost
i jednako vaenje svih radova jer su i ukoliko su ljudski rad uopte,
t a se tajna moe odgonetnuti tek kad pojam jednakosti ljudi postane
vrsta narodna predrasuda. A ovo je moguno tek u drutvu u kome
je robni oblik opti oblik proizvoda rada, u kome su, dakle, i uzajamni
odnosi ljudi kao vlasnika roba vladajui drutveni odnosi. Genije
pokazuje svoj sjaj ba u t o m e to je otkrio odnos jednakosti u izrazu
vrednosti roba. Jedino ga je istorijski okvir drutva u kojem je iveo
spreio da iznae u e m u se taj odnos jednakosti doista sastoji.
8) etvrta osobenost ekvivalentskog oblika: felitizam oblika robe je upadljiviji
u ekvivalentskom nego u relativnom obliku vrednosti
T o to su proizvodi rada, takve korisne stvari kao to su kaput,
platno, penica, gvoe itd., vrednosti,
odreene veliine
vrednosti
i uopte robe predstavlja osobine koje su im, naravno, svojstvene
samo u naem optenju a ne od prirode date kao to su to, na primer,
osobina biti teak ili odravati toplotu ili hraniti se. Ali u naem
optenju ove stvari se meusobno odnose kap robe. One su vrednosti,
merljive su kao veliine vrednosti i njihova zajednika osobina t o
to predstavljaju vrednost postavlja ih u meusobni odnos vred
nosti. K a d kaemo da je, npr. 20 arina platna = 1 kaput ili da 20
arina platna vrede koliko 1 kaput, time samo izraavamo da se 1)
razni radovi potrebni za proizvodnju ovih stvari podjednako
priz
naju kao ljudski rad; 2 ) da se koliina rada utroena za njihovu proiz
vodnju meri po odreenim drutvenim zakonima i 3) da kroja i tka
stupaju u odreen drutveni proizvodni odnos. T o je odreen drutveni
odnos proizvoaa u kome oni svoje razliite korisne vrste rada izjed-
nauju kao ljudski rad. Ali t o je isto tako i odreen drutveni odnos
proizvoaa u kome oni veliinu svoga rada mere vremenom u kome
se troi ljudska radna snaga. Ali u naem optenju te drutvene
karak
teristike njihovog sopstvenog rada ine im se kao drutvene prirodne
osobine, kao predmetne odredbe samih proizvoda
rada; jednakost
ljudskih radova ini im se kao osobina vrednosti proizvoda rada, mera
rada, odreena drutveno potrebnim radnim vremenom, ini im se
kao veliina
vrednosti
proizvoda rada i najzad, drutveni odnos
proizvoaa posredstvom njihovih radova ini im se kao odnos vred
nosti ili drutveni odnos tih stvari, proizvoda rada. U p r a v o stoga im se
proizvodi rada ine kao robe, kao ulno nedokuive ili drutvene stva
ri. T a k o , svetlosni utisak neke stvari na nerv vida ne pokazuje se
kao subjektivan nadraaj samog nerva vida ve kao predmetni oblik
neke stvari van oka. Ali pri gledanju jedna stvar, spoljanji predmet,
stvarno baca svetlost na drugu stvar, oko. T o je fiziki odnos meu
fizikim stvarima. Nasuprot tome, robni oblik i odnos vrednosti p r o
izvoda rada nemaju apsolutno nikakve veze s njihovom fizikom
prirodom i odnosima .medu stvarima koji odatle proizlaze. Ovde
samo odreeni drutveni odnos meu samim ljudima dobija za njih
fantasmagorian oblik odnosa meu stvarima. Stoga, da bismo nali
analogiju, m o r a m o pribei maglovitoj sferi religioznog sveta. T u se
proizvodi ljudskog uma pojavljuju kao samostalni likovi, koji su obdareni
sopstvenim ivotom i stoje u odreenom meusobnom odnosu i
odnosu sa drugim ljudima. T o isto se dogaa s proizvodima ljudske ruke
u svetu robe. T o ja nazivam fetiizmom,
koji prianja za proizvode
rada im se proizvedu kao roba koji je, dakle, neodvojiv od robne
proizvodnje.
T a j fetiki karakter je upadljiviji kod ekvivalentskog oblika nego
kod relativnog oblika vrednosti. Relativni oblik vrednosti neke robe
dobija se posrednim putem, naime kroz njen odnos prema drugoj robi.
T i m oblikom vrednosti izraena je vrednost robe kao neto to je sa
svim razliito od njenog sopstvenog ulnog bia. A time je istovremeno
reeno i to da vrednosno bie moe biti odnos, tu samoj stvari i da,
stoga, njen odnos vrednosti prema nekoj drugoj stvari moe biti samo
pojavni oblik nekog drutvenog odnosa, skrivenog u tome. Stvari stoje
obrnuto kod ekvivalentskog oblika. On se sastoji upravo u t o m e to telesni
ili prirodni oblik neke robe neposredno vai kao drutveni oblik, kao
oblik vrednosti za drugu robu. Dakle, u okviru naeg optenja ini se
da je drutvena prirodna osobina neke stvari, osobina koja joj je data
od prirode, t o to ona ima ekvivalentski oblik i stoga se u onom vidu
u kome ulno postoji moe neposredno razmenjivati
za druge stvari.
A zato to je u okviru izraza vrednosti robe A ekvivalentski oblik od
prirode dat robi B, ini se da je on i van tog odnosa od prirode dat
toj robi. Otuda, na primer, zagonetni karakter zlata, kome kao da je,
pored njegovih drugih prirodnih osobina, svetle boje, specifine
teine, neoksidisanja na vazduhu itd., od prirode dat i ekvivalentski
4. Kad
da se moe
neposredno razmenjivati
za
ima
5. Prost
oblik
sadranih
vrednosti
robe je
u robi:
upotrebne
prost
pojavni
vrednosti
oblik
i razmenske
suprotnosti
vrednosti
6. Prost oblik
vrednosti
proizvoda
rada
vrednost i razmenska
vrednosi.
identian s razvitkom oblika
oblika
Ako se umesto
20 arina platna 1 kaput ili 20 arina platna vrede koliko 1 kaput
stavi
20 arina platna = 2 ili 20 arina platna vrede 2, onda se ve
na prvi pogled vidi da novani oblik nije nita drugo do razvijeniji
vid prostog oblika vrednosti robe, dakle prostog robnog oblika proiz
voda rada. A zato to je samo .razvijeni oblik robe, novani oblik
oevidno potie od prostog oblika robe. Stoga, im se shvati ovaj
poslednji, ostaje jo samo da se posmatra niz metamorfoza kroz koje
mora proi prost oblik robe: 20 arina platna = / kaput da bi dobio
ovakav vid: 20 arina platna = 2.
8. Prost
relativni
oblik
vrednosti
i pojedinaan
ekvivalentski
oblik
9. Prelaz
od prostog
oblika
vrednosti
u razvijeni
oblik
vrednosti
unce
/. Beskonanost
niza
2. Razvijeni
relativni
oblik
vrednosti
3. Poseban ekvivalentski
oblik
4. Nedostaci
razvijenog
ili potpunog
oblika
vrednosti
5. Prelaz
od potpunog
oblika vrednosti
u opti oblik
vrednosti
2 0 arina platna
/.
Izmenjeni
vid
relativnog
oblika
vrednosti
2.
Izmenjeni
vid
ekvivalentskog
oblika
Posebni ekvivalentski
oblik se sada dalje razvio u opti ekvivalentski oblik. I h , roba koja se nalazi u ekvivalentskom obliku je sada
oblika vrednosti
4.Razvitak
vrednosti
2 0 arina platna
1 kaput
10 funti aja
4 0 funti kafe
1 kvarter penice
Y tone eleza
x robe A
itd. robe
2
2 unce zlata
7 0 4 Prilog
1. Razlika izmeu prelaza
od opteg oblika vrednosti
novani oblik i ranijih prelaza u razvitku
2. Pretvaranje
opteg relativnog
oblika vrednosti
u oblik
cene
tajnu novanog
oblika
D o d a t a k
1. O D E L J A K
I
"Desire implies w a n t ; it is t h e appetite o f the m i n d , a n d as natural as
i 2 h u n g e r t o t h e b o d y t h e greatest n u m b e r ( o f things) have their value
f r o m supplying t h e wants o f t h e m i n d . " (Nicholas B a r b o n , A Discourse
on coining the new money lighter. In answer to Mr. Locke s
Considerati
ons etc*., L o n d o n 1 6 9 6 , p . 2 , 3 . )
9
)
I
\
5
>
7
5
J
[
I
Money
!
J
)
l
)
5
"Silver and gold themselves, which we may call by the general name
o f Bullion, a r e . . . c o m m o d i t i e s . . . raising and falling i n . . . v a l u e . . .
Bullion then m a y be reckoned t o be of higher value, where the smaller
weight will purchase the greater quantity of the product or manufac
ture o f the country e t c . " ( [ S . Clement,] A discourse of the general noti
ons of money, trade, and exchange, as they stand in relations each to other.
By a merchant, L o n d o n 1 6 9 5 , p . 7 . )
"Silver a n d gold, coined o r uncoined, tbo' they are used for a mea
sure o f all other things, are n o less a commodity than wine, oyl, tobacco,
cloth o r stuffs." ([J. Child,] A discourse concerning trade, and that in
particular of the East-Indies etc., L o n d o n 1 6 8 9 , p 2 . )
" T h e stock and riches o f the kingdom cannot properly be confined
t o money, nor ought gold and silver t o be excluded from being m e r
chandize." ( [ T h . Papillon,] The East-India-trade
a most profitable
tra
de, L o n d o n 1 6 7 7 , p. 4 . )
moneta,
u Cus-
)
5
L'oro e l'argento hanno valore c o m e metalli anteriore all' essere m o neta. (Galiani, ibidem, [p. 7 2 ] . )
[
J
Str. 91
Bel. 4 8
Str. 9 4
Bel. 51
Str. 9 6
Bel. 5 4
Str. 9 8
Bel. 5 8
Str. 9 8
Bel. 59
Str, 99
Bel. 62
Str. 9 9
Bel. 63
UCT<
7,
50
Str. 105
Bel. 6 8
p. 5 4 3 . )
Str. 1 0 6
Bel. 7 0
Si l'argent reprsente, dans nos mains, les choses que nous pouvons
dsirer d'acheter, il y reprsente aussi les choses que nous avons ven
dues pour [ . . . ] cet argent. (Mercier de la Rivire, ibidem, p. 5 8 6 . )
Str. 107
Bel. 71
Il y a donc [ . . . ] quatre termes et trois contractants, dont l'un intervient deux fois. ( L e T r o s n e , ibidem p. 9 0 9 . )
LI
5
II (l'argent) n'a d'autre mouvement que celui qui lui est imprim
par les productions. ( L e T r o s n e , ibidem, p. 8 8 5 . )
13
5
14
7
" T h e prices o f things will certainly rise in every nation, as the gold
and silver increase amongst the people; and, consequently, where the
gold and silver decrease in any nation, the prices o f all things must fall
proportionably to such decrease o f money." Qacob Vanderlint, Mo
ney answers all things, L o n d o n 1 7 3 4 , p. 5 . )
"No inconvenience can arise by an unrestrained trade, but very great
advantage; since, if t h e cash o f the nation be decreased by it, which
prohibitions-are designed t o prevent, those nations that get the cash
will certainly find every thing advance in price, as the cash increases
amongst them. A n d . . . our manufactures and every thing else, will
soon become so moderate as to turn the balance of trade in our favour,
and thereby fetch the money back again." (ibidem^ p. 4 3 , 3 4 )
7
)
8
l
"Silver and gold, like other commodities, have their ebbings and fiowings. U p o n the arrival of quantities from S p a i n . . . it is carried into
the T o w e r , and coined. N o t long after there will c o m e a demand for
bullion, to be exported again. I f there is none, but all happens to be
in coin, what t h e n ? Melt it down again; there's no loss in it, for the c o - '
ining costs the owner nothing. T h u s the nation has been abused, and
made to pay for the twisting of straw, for asses to eat. I f the merchant"
( . . . ) "had to pay the price of the coinage, he would not have sent
his silver to the T o w e r without consideration ; and coined money always
keep a value above uncoined silver." ( N o r t h , ibidem, p. 1 8 . )
19 " I f silver never exceed what is wanted for the smaller payments, it
I
cannot be collected in sufficient quantities for the larger p a y m e n t s . . .
the use of gold in the main payments necessarily implies also its use
in the retail trade: those who have gold coin, offering t h e m for small
purchases, and receiving with the commodity purchased a balance of
silver in return; by which means the suprlus of silver that would other
wise encumber the retail dealer, is drawn off and dispersed into general
circulation. B u t if there is as m u c h silver as will transact the small pay
ments independent of gold, the retail dealer must then receive silver
for small purchases; and it must of necessity accumulate in his hands."
(David Buchanan, Inquiry into the taxation and commercial policy of
Great Britain, Edinburgh 1 8 4 4 , p. 2 4 8 , 2 4 9 . )
21 " T h a t , as far as concerns our domestic exchanges, all the monetary
% funcions which are usually performed by gold and silver coins, may
be performed as effectually by a circulation o f inconvertible notes,
having no value but that factitious and conventional value [ . . . ] they
derive from the law, is a fact, which admits, I conceive, o f no denial.
Value of this description m a y be made t o answer all the purposes of
intrinsic value and supersede even the necessity for a standard, p r o
vided only the quantity o f [ . . . ] issues be kept under due limitation."
(Fullarton, Regulation of currencies, 2. ed., L o n d o n 1 8 4 5 , p. 2 1 . )
12
S
Str. 1 2 3
Bel. 8 8
"Money is a pledge." (John Bellers, Essays about the poor, manufactures, trade, plantations, and immorality, L o n d o n 1699, p. 13.)
TCOV
T6V
Str. 1 2 6
Bel. 9 4
Accrescere quanto piu si pud il numero de' venditori d'ogni meroe, diminuire quanto piu si pud il n u m e r o dei compratori, questi sono i c a r dini sui quali si raggirano tutte le operazioni di economia political
(Verri, ibidem, p. 5 2 , 5 3 . )
Str. 1 2 6
Bel. 9 5
Str. 127
Bel. 9 7
Str. 1 3 0 "On one occasion" ( 1 8 3 9 ) "an old grasping banker" ( . . . ) "in his private
Bel. 101 r o o m raised the lid o f the desk he sat over, and displayed t o a friend
rolls o f banknotes, saying with intense glee there were 6 0 0 0 0 0 o f t h e m ,
they were held t o make money tight, and would all be let out after three
o'clock on the same day." ( [ H . R o y , ] The theory of the exchanges. The
Bank charter act of 1844, L o n d o n 1 8 6 4 , p. 8 1 . )
"Some very curious rumours are current o f the means which have
been resorted t o in order t o create a scarcity o f Banknotes . . . Questio
nable as it would seem, t o suppose that any trick o f the kind would be
adopted, the report has been so universal that it really deserves mention."
,
["The Observer" od 2 4 . aprila 1 8 6 4 . ]
1
59
* U originalu: purchases
Str. 135 " I would desire, indeed, no m o r e convincing evidence o f the competency
Bel. 110a o f the machinery o f the hoards in specie-paying countries t o perform
every necessary office of international adjustment, without any sensible
aid from the general circulation, than the facility with which F r a n c e ,
when but just recovering from the shock o f a destructive foreign inva
sion, completed within the space o f 2 7 months t h e payment o f her forced
contribution of nearly 2 0 millions t o the allied powers, and a considerable
proportion o f that sum in specie, without perceptible contraction or
derangement o f her domestic currency, o r even any alarming fluctua
tion o f her exchange." (Fullarton, ibidem, p. 1 4 1 . )
Str. 1 3 6 L'argent se partage entre les nations relativement au besoin qu'elles en
Bel. 111 o n t . . . tant toujours attir par les productions. ( L e T r o s n e , ibidem,
p. 9 1 6 . )
" T h e mines which are continually giving gold and silver, do give
sufficient t o supply such a needful balance to every nation." ( J . Vanderlint,
ibidem, p. 4 0 . )
S t r . 1 3 6 "Exchanges rise and fall every week, and at some particular times in the
Bel. 1 1 2 year r u n high against a nation, and at other times run as high on the con
t r a r y . " ( N . B a r b o n , ibidem, p. 3 9 . )
S t r . 1 3 6 " W h a t money is m o r e than o f absolute necessity for a H o m e T r a d e , is
Bel. 1 1 4 dead stock, and brings n o profit to that country it's kept in, but as it
is transported in T r a d e , as well as imported." (John Bellers, Essays etc.,
p. 13.)
" W h a t if we have too m u c h coin? W e may melt down the heaviest
and t u r n it into the splendour of plate, vessels or utensils of gold and
silver; o r send it out as a commodity, where the same is wanted or
desired; o r let it out at interest, where interest is higs." ( W . Petty, Quantulumcunque, p . 3 9 . )
"Money is b u t the fat o f the Body-Politick, whereof too much does as
often hinder its agility, as too little makes it s i c k . . . as fat lubricates the
motion o f the muscles, feeds in want o f victuals, fills up uneven cavities,
and beautifies the body; so doth money in the state quicken its actions,
feeds from abroad in time of dearth a h o m e ; evens accounts
and
beautifies the whole; although",
"more especially the particular
persons that have it in plenty." ( W . Petty, Political anatomy of Ireland,
p. 1 4 , 1 5 . )
2.
ODELJAK
Str. 138 Avec de l'argent on achte des marchandises, et avec des marchandises
Bel. 2
on achte de l'argent. ( M e r c i e r de la Rivire, L'ordre naturel et es
sentiel des socits politiques, p. 5 4 3 . )
S t r . 1 3 9 " W h e n a thing is bought, in order t o be sold again, the sum employed
Bel. 3
is called money advanced; when it is bought not to be sold, it may be
said t o be expended." (James Steuart, "Works etc.", edited by General
Sir J a m e s Steuart, his son, L o n d o n 1 8 0 5 , v. I , p. 2 7 4 . )
S t r . 1 4 0 On n'change pas de l'argent contre de l'argent. [Mercier de la Rivire,
Bel. 4
Vordre naturel et essentiel des socits politiques, p. 4 8 6 . ]
"Every transaction in which an individual buys produce in order to
sell it again, is, in fact, a speculation." (MacCulloch, A
dictionary,
practical etc, of commerce, L o n d o n 1847, p. 1009.)
Le c o m m e r c e est un jeu ( . . .) et ce n'est pas avec des gueux qu'on
peut gagner. Si l'on gagnait long-temps en tout avec tous, il faudrait
Str. 143
Bel. 11
Ce n'est pas la matire qui fait le capital, mais la valeur de ces' marires. ( J . - B . Say, Trait d'conomie politique, 3 m e d., Paris 1 8 1 7 ,
t. I I , p. 4 2 9 . )
Str. 143
Bel. 12
Str. 146 Que l'une de ces deux valeurs soit argent, o u qu'elles soient toutes deux
Bel. 16
marchandises usuelles, rien de plus indiffrent en soi. ( M e r c i e r de la
Rivire, ibidem, p. 5 4 3 . )
Str. 146 Ce ne sont pas les contractants qui prononcent sur la v a l e u r , elle est
Bel. 17
dcide avant la convention. ( L e T r o s n e , [ibidem], p. 9 0 6 . )
Str. 147
Bel. 19
L'change devient dsavantageux pour l'une des parties, lorsque quelque chose trangre vient diminuer ou exagrer le p r i x : alors l'galit
est blesse, mais la lsion procde de cette cause et non de l'change.
( L e T r o s n e , ibidem, p. 9 0 4 . )
Str. 147 L'change est de sa nature un contrat d'galit qui se fait de valeur
Bel. 2 0
pour valeur gale. Il n'est donc pas un moyen de s'enrichir, puisque
l'on donne autant que l'on reoit. ( L e T r o s n e , ibidem, p. 9 0 3 , 9 0 4 . )
Str. 148
Bel. 2 2
Str. 1 5 7
Bel. 4 2
Str. 1 5 8 " I t s " (labour's) "natural price . . . consists in such a quantity o f necesBel. 4 6
saries, and m f o r t s o f life, a s , from the nature of the climate, and the
habits o f t h e country, a r e necessary to support the labourer, a n d to ena
ble h i m t o rear such a family as m a y preserve, in the market, an undi
minished supply o f labour." ( R . T o r r e n s , An essay on the external corn
trade, L o n d o n 1 8 1 5 , p . 6 2 . )
Str. 1 6 0 "All labour is paid, after it has ceased. (An inquiry into those principles,
Bel. 4 9
respecting the nature of demand etc., p . 1 0 4 . )
Le crdit commercial a d c o m m e n c e r a u m o m e n t o l'ouvrier, p r e
mier artisan de la production, a p u , a u moyen de ses conomies, a t
tendre le salaire de son travail jusqu' la fin de la semaine, de la
quinzaine, du mois, du trimestre etc. ( C h . Ganilh, Des systmes d'co
nomie polit., 2me d., Paris 1 8 2 1 , t. I I , p . 1 5 0 . )
Str. 1 6 0 L'ouvrier prte^ son i n d u s t r i e , . . . de perdre son salaire
l'ouvirer
Bel. 5 0 iie transmet rien de matriel. ( S t o r c h , Cours d'conomie polit., Peters
b u r g 1 8 1 5 , t. I I , p . 3 6 , 3 7 . )
S t r . 1 6 0 " I t is a c o m m o n practice with the coal masters to pay once a month,
Bel. 51
and advance cash t o their workmen at the end o f each intermediate week.
T h e cash is given in t h e shop" ( . . . ) > " t h
k e it o n one side
and lay it o u t o n t h e other." ("Children's employment commission, I I I
report", L o n d o n 1 8 6 4 , p . 3 8 , n. 1 9 2 . )
e
t a
3. O D E L J A K
Str. 164 " T h e earth's spontaneous productions being in small quantity, and
Bel. 1
quite independent of m a n , appear, as it were, to be furnished by nature,
in the same way as a small s u m is given to a young m a n , in order t o
put him in a way of industry, and o f making his fortune." (James
Steuart, Principles of polit, economy, edit. Dublin 1 7 7 0 , v. I , p. 1 1 6 . )
Str. 171
Bel. 11
Str. 174 Cette faon d'imputer une seule chose la valeur de plusieurs autres
Bel. 13
(par exemple au lin la consommation du tisserand), d'appliquer, pour
ainsi dire, couche sur couche, plusieurs valeurs sur une seule, fait que
celle-ci grossit d'autant . . . L e t e r m e d'addition peint trs bien
la manire dont se f o r m e . l e prix des ouvrages de main d'oeuvre; ce
prix n'est qu'un total de plusieurs valeurs consommes et additionnes
ensemble; or, additionner n'est pas multiplier.. ( M e r c i e r de la Rivire,
ibidem, p. 5 9 9 . )
Str. 178 "I a m here shewn tools that no m a n in his senses, with us, would allow
Bel. 17
a labourer, for whom he was paying wages, to be encumbered with; and
the excessive weight and clumsiness of which, I would judge, would
make work at least ten per cent greater than with those ordinarily used
with us. And I a m assured that, in the careless and clumsy way they
must be used by the slaves, anything lighter or less rude could not be
furnished them with good economy, and that such tools as we constantly
give our labourers, and find our profit in giving t h e m , would not
last out a day in a Virginia cornfield m u c h lighter and more free
from stones though it be than ours. So, too, when I ask why mules are
so universally substituted for horses o n the farm, the first reason given,
and confessedly the most conclusive one, is that horses cannot bear
the treatment that they always must get from the negroes; horses are
always soon foundered or crippled by t h e m , while mules will bear c u d
gelling, or lose a meal or two now and then, and not be materially
injured, and they do not take cold or get sick, if neglected o r over
worked. B u t I do not need to go further than t o the window o f the r o o m
in which I a m writing, to see at almost any t i m e , treatment o f cattle
that would insure the immediate discharge o f the driver by almost
any farmer owning them in the N o r t h . " [Olmsted, Seaboard
slave
statesj p. 4 6 , 4 7 . ]
Str. 180 " T h e great class, who have nothing to give for food but ordinary labour,
Bel. 18
are the great bulk of the people. (James Mill u lanku Colony, "Supple
ment to the ,Encyclop. B r i t / " , 1 8 3 1 . )
Str. 180 "Where reference is made to labour as a measure o f value, it necesBel. 19
sarily implies labour of* one particular k i n d . . . the proportion which
the other kinds bear to it being easily ascertained." ( [ J . Cazenove,]
Outlines of polit, economy, L o n d o n 1 8 3 2 , p. 2 2 , 2 3 . )
Str. 181
Bel. 2 0
essay
Str. 185
Bel. 21
Str. 187 " . . . the weather and the natural principle o f decay do not suspend
Bel. 2 3
their operations because the steam-engine ceases to revolve." ["The
T i m e s " od 2 6 . novembre 1 8 6 2 . ]
Str. 1 8 8
Bel. 2 4
Str. 1 8 8 " I t matters not in what form capital re-appears." . . . " T h e various kinds
Bel. 2 5
o f food, clothing, and shelter, necessary for the existence and comfort
o f the h u m a n being, are also changed. T h e y are consumed from time
t o time, and their value re-appears, in that new vigour imparted to his
body and mind, forming fresh capital, t o be employed again In the work
of production." ( F . Wayland, ibidem, p. 3 1 , 3 2 . )
Str. 190
Bel. 2 6
Str. 192
Bel: 2 6 a
" I f we reckon the value o f the fixed capital employed as a part o f the
advances, we must reckon the remaining value o f such capital at the end
o f the year as a part o f the annual returns." (Malthus, Principles of po
lit, economy, 2 n d ed., L o n d o n 1 8 3 6 , p. 2 6 9 . )
Str. 2 0 6
Bel. 3 4
Str. 2 0 8
Bel. 35
Str. 2 0 9
Bel. 3 8
Str. 2 0 9
Bel. 3 9
Str. 2 1 1
Bel. 4 1
Str. 217
Bel. 55
Str. 2 1 8
Bel. 6 4
Str. 2 2 5
Bel. 8 2
Str. 2 3 0
Bel. 93
Str. 2 3 8
Bel. 105
Str. 2 4 3 "No child under the age of 12 years shall be employed in any m a n u Bel. 116 facturing establishment more than 10 hours in one day." ("General
Statues o f Massachusetts", c h . 6 0 , 3 . )
" L a b o u r performed during a period of 10 hours on any day in all
cotton, woollen, silk, paper, glass, and flax factories, or i a manufactories
of iron and brass, shall be considered a legal day's labour. A n d b e it
enacted, that hereafter no minor engaged in any factory shall be holden
o r required to work m o r e than 10 hours in any day, or 6 0 hours in a n y
week; and that hereafter n o minor shall be admitted as a worker under
the age o f 10 years in any factory within this state." ("State o f N e w
Jersey. An act to limit the hours o f labour etc.", 1. i 2. Zakona o d 1 8 .
marta 1 8 5 1 . )
"No minor w h o has attained the age of 12 years, and is under the age
of 15 years, shall be employed in any manufacturing establishment m o r e
than 11 hours in any one day, nor before 5 o'clock in the morning, n o r
after 7 k hi the evening." ("Revised statutes o f the state o f R h o d e I s
land etc.", c h . , 1 3 9 , 2 3 , 1st July 1857.)
1
Str. 2 4 8 " . . . and not an asylum for the poor, where they are t o be plentifully
Bel. 127 fed, warmly and decently clothed, and where they do but little w o r k . "
[An essay on trade and commerce etc., p. 2 4 2 , 2 4 3 . ]
Str. 2 4 8 "They especially objected t o work beyond the 12 hours per day, b e c a Bel. 1 2 9 use the law which fixed those hours is the only good which remains t o
them of the legislation o f the Republic." ("Rep. o f insp, o f fact. 3 1 s t
Octob. 1 8 5 5 " , p. 8 0 . )
Str. 2 5 4
Bel. 141
Str. 2 6 3 " T h e present law" (of 1 8 5 0 ) "was a compromise whereby the employed
Bel. 1 7 0 surrendered the benefit o f the T e n Hours' A c t for the advantage of
one uniform period for the commencement and termination of the labour
o f those whose labour is restricted." ("Reports etc. for 30th April 1852",
P. 14.)
Str. 2 6 5
Bel. 181
Str. 2 6 8 " T h e conduct o f each o f these classes" (capitalists and workmen) "has
Bel. 186 been the result o f the relative situation in which they have been placed."
("Reports etc. for 31st Oct. 1848", p. 1 1 3 . )
Str. 2 6 8
Bel. 187
Str. 2 7 2
Bel. 201
"A still greater boon is, the distinction at last made clear between
the worker's own time and his master's. T h e worker knows now when
that which he sells is ended, and when his own begins, and by possessing
a sure foreknowledge of this, is enabled t o pre-arrange his own minutes
for his own purposes." ("Reports of the inspectors o f factories etc.
for 31st October 1864", p. 5 2 . )
"By making them masters of their own time, they" ( . . . ) "have given
them a moral energy which is directing them to the eventual possession
o f political power." (ibidem, p. 4 7 )
" . . . t h e master had no time for anything but money: the servant
had n o time for anything but labour." .(ibidem, p. 4 8 )
Str. 2 7 7 " T h e labour, that is the economic time, o f society, is a given portion,
Bel. 2 0 4 say ten hours a day of a million of people or ten million hours . . . C a
pital has its boundary of increase. T h e boundary m a y , at any given
4. O D E L J A K
Str. 2 8 2
Bel. 1
Str. 2 8 3
Bel. 2
Str. 2 8 6
Bel. 3a
"A man's profit does not depend upon his command o f the produce
o f other men's labour, but upon his c o m m a n d o f labour itself. I f h e
can sell his goods at a higher price, while bis workmen's wages remain
unaltered, he is clearly b e n e f i t e d . . . A smaller proportion o f what he
produces is sufficient t o put that labour into motion, and a larger p r o
portion consequently remains for himself." ( [ J . Cazenove,] Outlines
of polit, econ., L o n d o n 1 8 3 2 , p. 4 9 , 5 0 . )
" T h e interest o f trade requires, that corn and all provisions should be
as cheap as possible,; for whatever makes them dear, must make labour
dear a l s o . . . in all countries, where industry is not restrained, the
price o f provisions must affect the P r i c e of L a b o u r . T h i s will always be
dirninished when the necessaries o f life grow cheaper." (ibidem, p. 3 )
"Wages are decreased in the same proportion as the powers of p r o
duction increase. Machinery, it is true, cheapens the necessaries o f life,
but it also cheapens the labourer too." (A prize essay on the comparative
merits of competition and cooperation, L o n d o n 1 8 3 4 , p. 2 7 . )
Str- 2 8 8
Bel. 7
Str. 2 9 2
Bel. 11a
"As one man cannot, and 10 m e n must strain, t o lift a tun of weight,
yet one hundred men can do it only by the strength o f a finger o f each
of them." (John Bellers, Proposals for raising a colledge of industry, L o n
don 1 6 9 6 , p. 2 1 . )
Str. 2 9 3
Bel. 12
Str. 2 9 3
Bel, 14
iEst-il question d'excuter un travail compliqu, plusieurs choses doivent tre faites simultanment. L ' u n en fait une pendant que l'autre
en fait une autre, et tous contribuent l'effet qu'un seul h o m m e n'au
rait pu produire. L ' u n r a m e pendant que l'autre tient le gouvernail,
et qu'un troisime jette le filet ou harponne le poisson, et la pche a
un succs impossible sans ce concours." (Destutt de T r a c y ,
p.
78.)
ibidem,
" I n the progress o f culture all, and perhaps m o r e than all the capital
and labour which once loosely occupied 5 0 0 acres, are now concentra
ted for the more complete tillage o f 1 0 0 . " P r e m d a "relatively t o the
amount of capital and labour employed, space is concentrated, it is
an enlarged sphere o f production, as compared to the sphere o f p r o
duction formerly occupied o r worked upon by one single, independent
agent of production." ( R . J o n e s , An essay on the distribution of wealth,
"On rent", L o n d o n 1 8 3 1 , p. 1 9 1 . )
Str. 2 9 5
Bel. 1 9
Str. 2 9 7
Bel. 2 0
Str. 2 9 7
Bel. 21
"
the first result was a sudden decrease" in waste, the m e n not seeing
why they should waste their own property any more than any other
master's, and waste is perhaps, next t o bad debts, the greatest source of
manufacturing loss." ["Spectator" od 2 6 . maja 1866.]
Str. 2 9 8
Bel. 21a
* K o d Cairnesa: toil.
p. 11.)
Str. 2 9 8
Bel. 2 2
Str. 3 0 0
Bel. 2 5
Str. 301
Bel. 2 6
" . . . est toute patriarcale; elle emploie beaucoup de femmes et d'enfants, mais sans les puiser ni les c o r r o m p r e ; elle les laisse dans leurs
belles valles de la D r m e , du V a r , de l'Isre, de Vaucluse, pour y
lever des vers et dvider leurs cocons ; ( . . . ) jamais elle n'entre dans une
vritable fabrique. P o u r tre aussi bien o b s e r v . . . le principe de la
division du travail, s'y r e v t d'un caractre spcial. Il y a bien des
dvideuses, des- moulineurs, des teinturiers, des encolleurs, puis des
tisserands; mais ils ne sont pas runis dans un mme tablissement,
ne dpendent pas d'un m m e m a t r e ; tous ils sont indpendants."
( A . Blanqui, Cours d'conomie industrielle. Recueilli par A. Biaise, Paris
1838 - 1 8 3 9 , p. 7 9 . )
Str. 303
Bel. 2 7
Str. 3 0 4
Bel. 2 8
Str. 307
Bel. 3 4
Str. 3 0 8
Bel. 35
Str. 3 0 8
Bel. 3 6
Str. 3 0 9
Bel. 37
Str. 3 1 2
Bel. 4 7
" T h e y cannot well neglect their work; when they once begin, they
must go o n ; they are just the same as parts o f a machine." ("Children's
employment commission. F o u r t h report", 1 8 6 5 , p. 2 4 7 . )
Str. 3 1 3
Bel. 4 9
" E a c h handicraftsman, b e i n g . . . enabled to perfect himself by practice in one point, became . . . a cheaper workman." ( U r e , ibidem, p. 19.)
Str. 3 1 3
Bel. 5 0
Str. 3 1 6 "Whether the Wollen Manufacture of England is not divided into seBel. 55
vera! parts of branches appropriated t o particular places, where they
are only o r principally manufactured; fine cloths in Somersetshire, c o
arse in Yorkshire, long ells at E x e t e r , soies at Sudbury, crapes at N o r
wich, linseys at Kendal, blankets at W h i t n e y , and so forth!" (Berkeley,
The querist,
1750, 520.)
v
Str. 3 1 6
Bel. 57
" . . . those employed in every different branch o f the work can often
be collected into the same workhouse, and placed at once under
the view the spectator. In those great manufactures ( ! ) , o n the contrary,
which are destined to supply the great wants of the great body o f the
people, every different branch o f the work employs so great a number
o f workmen, that it is impossible t o collect them all into the same work
house . . . the division is not near so obvious." (A. Smith, Wealth of
nations, b. I , c h . I . )
"Observe the accomodation o f the most c o m m o n artificer o r day la
bourer in a civilized and thriving country e t c . " (ibidem)
Str. 3 1 7
Bel. 5 8
Str. 3 1 8
Bel. 59
Str. 3 1 9 " U n d e r this simple f o r m . . . the inhabitants of the country have lived
Bel. 61
since time immemorial. T h e boundaries o f the villages have been but
seldom altered; and though the villages themselves have been sometimes
injured, and even desolated by war, famine, and disease, the same n a
m e , the same limits, the same interests, and even the same families,
have continued for ages. T h e inhabitants give themselves no trouble
about the breaking u p and division o f kingdoms; while the village r e
mains entire, they care not t o what power it is transferred or t o what
sovereign it devolves; its interval economy remains unchanged." ( T h .
Stamford Raffles, late lient, gov. o f Java, The history of Java, L o n d o n
1817, v. I , p. 2 8 5 . )
Str. 321
Bel. 62
" . . . living automatons . . . employed in the details o f the work," ( [ D u gald Stewart, Lectures on political economy, [in] : "Works", v. V I I I , ] p. 3 1 8 . )
Str. 321
Bel 6 5
L'ouvrier qui porte dans ses bras tout u n mtier, peut aller partout e x ercer son industrie et trouver des moyens de subsister: l'autre ( . . . )
n'est qu'un accessoire qui, spar de ses confrres, n'a plus ni capacit,
ni indpendance, et qui se trouve forc d'accepter la loi qu'on juge
propos de lui imposer. ( S t o r c h , ibidem, dit. Ptersbourg 1 8 1 5 , t. I ,
p. 2 0 4 . )
Str. 3 2 2
Bel. 6 6
" T h e former may have gained what the other has lost." ( A . Ferguson,
ibidem, p. 2 8 1 . )
Str. 323
Bel. 71
tr. 3 2 5
el. 7 7
pyo"
[Homer,
Odiseja,
"In the early days of textile manufactures, the locality of the factory
depended upon the existence o f a stream having a sufficient fall to turn
a water wheel; and, although the establishment o f the water mills was
the commencement o f the breaking up of the domestic system of manu
facture, yet the mills necessarily situated upon streams, and frequentiy,
at considerable distances the one from the other, formed part of a rural
rather than an urban system; and it was not until the introduction o f the
steam-power as a substitute for the stream, that factories were congre
gated in towns and localities where the coal and water required for the
production of steam were found in sufficient quantities. T h e steam-
Str. 347 "These mute agents" ( . . . ) "are always the produce of m u c h less labour
Bel. 116 than that which they displace, even when they are of the same money
value." ( R i c a r d o , ibidem, p. 4 0 . )
Str. 348
Bel. 117
"Employers of labour would not unnecessarily retain two sets o f children under thirteen
I n fact one class of manufactures, the spinners
o f woollen yarn, now rarely employ children under thirteen years o f
ages, i. e. half-times. T h e y have introduced improved and new m a c h i
nery of various kinds which altogether supersedes ( ) the employ
ment of children" ( . . . ) ; "f. i.: I will mention one process as an illustra
tion o f this diminution in the n u m b e r o f children, wherein, by the addi
tion o f an apparatus, called a piecing machine, to existing machines,
the work of six or four half-times, according t o the peculiarity of each
machine, can be performed by one young person" (
) "
the halftime s y s t e m " . . "the invention o f the piecing machine." ("Reports
o f insp. o f fact, for 31st Oct. 1858", [p. 4 2 , 4 3 . ] )
Str. 3 4 9
Bel. 118
" M a c h i n e r y . . . can frequently not be employed until labour (on * m i sli na wages) rises." (Ricardo, ibidem, p. 4 7 9 . )
Str. 350
Bel. 121
Str. 351 "Infant labour has been called into a i d . . . even to work for their ownBel. 122 daily bread. Without strength to endure such disproportionate toil, wit
hout instruction to guide their future life, they have been thrown into
a situation physically and morally polluted. ( . . . ) T h e Jewish historian
has remarked upon the overthrow of Jerusalem by T i t u s , that is was
n o wonder it should have been destroyed, with such a signal destruction,
when an inhuman mother sacrificed her own offspring to satisfy the
cravings of absolute hunger." (Public economy concentrated, Carlisle 1 8 3 3 ,
p. 6 6 . )
S t r . 3 5 3 "It" ( . . . ) " . . . showed, moreover, that while, with the described cirBel. 128 cumstances, infants perish under the neglect and mismanagement which
their mothers* occupations imply, the mothers become to a grievous e x
tent denaturalized towards their offspring commonly not troubling
themselves m u c h at the death, and even s o m e t i m e s . . . taking direct
measures to ensure it." ["Sixth report on public health", L o n d o n 1864,
p. 34.]
Str. 3 5 3
Bel. 133
Str. 3 5 7
Bel. 143
Str. 3 5 7 "It is evident ( . . . ) that the long hours of work were brought about
Bel. 1 4 4 by the circumstance o f so great a number of destitute children being
supplied from different parts o f the country, that the masters were inde
pendent of the hands, ant that, having once established the custom by
means o f the miserable materials they had procured in this way, they
could impose it on their neighbours with the greater facility." ( J . Fielden,
The curse of the factory system, L o n d o n 1 8 3 6 , p. 11.)
Str. 3 5 8 " O c c a s i o n . . . injury to the delicate moving parts of metallic m e c h a Bel. 145 nism by inaction." ( U r e , ibidem, p. 2 8 . )
Str. 3 5 8 " I t " ( . . . "allowance for deterioration o f machinery") "is also intended
Bel. 1 4 6 to cover the loss which is constantly arising from the superseding of
machines before they are worn out by others o f a new and better c o n
struction." ["Times" od 2 6 . nov. 1 8 6 2 . ]
S t r . 3 5 9 "It is self-evident, that, amid the ebbings and flowings o f the market,
Bel. 1 4 9 and the alternate expansions and contractions o f demand, occasions will
constantly recur, in which the manufacturer m a y employ additional
floating capital without employing additional fixed c a p i t a l . . . if ad
ditional quantities o f raw material can be worked up without incurring
an additional expense for buildings and machinery." ( R . T o r r e n s , On
wages and combination,
L o n d o n 1 8 3 4 , p. 6 4 . )
Str. 4 2 0
Bel. 2 7 5
Str. 4 2 0
Bel. 2 7 6
Str. 4 2 2
Bel. 283
Str. 4 2 3 " T h e extension of the railway system is said to have contributed greatly
Bel. 2 8 4 t o this custom o f giving sudden orders, and the consequent hurry,
neglect of mealtimes, and late hours o f the workpeople." (["Children's
employment commission, I V report",] p. X X X I . )
Str. 4 2 4 "With respect to the loss of trade by the non-completion of shipping
Bel. 287 orders in time, I remember that this was the pet argument of the factory
masters in 1832 und 1 8 3 3 . Nothing that can be advanced now on this
subject could have the force that it had then, before steam had halved
all distances and established new regulations for transit. I t quite failed
at that time of proof when put to the test, and again it will certainly fail
should it have to be tried." ("Reports of insp. of fact., 31st Oct. 1862",
p. 5 4 , 5 5 . )
Str. 4 2 4 . . . :"The uncertainty of fashions does increase necessitous Poor. It
Bel. 2 8 9 has two great mischiefs in it: 1st) T h e journeymen are miserable in
winter for want o f work, the mercers and master-weavers not daring
to lay out their stocks to keep the journeymen imployed before the
spring comes and they know what the fashion will then b e ; 2dly) In
the spring the journeymen are not sufficient, but the master-weavers
must draw in many prentices, that they may supply the trade of
the kingdom in a quarter or half a year, which robs the plow o f hands,
drains the country o f labourers, and in a great part stocks the city with
beggars, and starves some in winter that are ashamed to beg." ([John
Bellers,] Essays about the poor, manufactures etc., p. 9 . )
Str. 4 2 5
Bel. 2 9 3
Str. 4 2 7
Bel. 2 9 7
labour."
Str. 4 2 8 " T h e boy is a mere substitute for steam power." ("Children's employBel. 301 ment commission, V report 1 8 6 6 " , p. 114, n. 6 . )
Str. 431 " Y o u take m y life / W h e n you do take the means whereby I live." (ShaBel. 307 kespeare)! **]
1
Str. 4 3 2
Bel. 3 0 9
Str. 4 3 3 "Factory labour may b e as pure and as excellent [ . . . ] as domestic laBel. 312 bour, and perhaps more so." ("Reports of insp. o f fact., 31st Oct. 1865",
p. 129.)
Str. 4 4 5 "You divide the people into two hostile camps of clownish boors and
Bel. 3 2 4 emasculated dwarfs. Good heavens! a nation divided into agricultural
and commercial interests calling itself sane, nay styling itself enlightened
and civilized, not only in spite of, but in consequence of this monstrous
and unnatural division." (David U r q u h a r t , ibidem, p. 1 1 9 . )
Str. 4 4 6 " . . . T h a t the produce o f land increases caeteris paribus in a diminishing
Bel. 325 ratio to the increase of the labourers employed", ( . . . ) "'is the universal
law of agricultural i n d u s t r y ' . . " [ J . St. Mill, Principles of political eco
nomy, vol. I , p. 17.]
5. O D E L J A K
Str. 4 5 0
Bel. 1
" T h e very existence of the master-capitalists as a distinct class is d e pendent on the productiveness o f industry." (Ramsay, ibidem, p. 2 0 6 . )
" I f each man's labour were but enough to produce his own food,
there could b e n o property." (Ravenstone, ibidem, p. 14.)
S t r . 4 5 0 "Among the wild Indians in America, almost evtery thing is the laboBel. 2
urer's, 9 9 parts o f an hundred are t o be put upon the account of l a b o u r :
I n England, perhaps the labourer has not /j." (The advantages of the
East-India trade etc., p. 7 2 , 7 3 . )
2
Str. 451
Bel. 4
Str. 4 5 2
Bel. 5
Str. 4 5 2
Bel. 7
Str. 4 5 3
Bel. 8
Str. 4 5 9
Bel. 11
149
Str. 461
Bel. 12
"All tilings being equal, the English manufacturer can turn out a considerably larger amount of work in a given time than a foreign manu
facturer, so much as to counterbalance the difference of the working
days, between 6 0 hours a week here and 7 2 or 80 elsewhere." ("Reports
of insp. of fact, for 31st Oct. 1855", p. 6 5 . )
"A principal cause of the increase of capital, during the war, proceeded
from the greater exertions, and perhaps the greater privations o f the
labouring classes, the most numerous in every society. More women
and children were compelled, by necessitous circumstances, to enter
upon laborious occupations; and former workmen were,' from the same
cause, obliged to devote a greater portion of their time to increase pro
duction." {Essays on political econ. in which are illustrated the princi
pal causes of the present national distress, London 1830, p. 2 4 8 . )
Str. 4 6 9
Bel. 2 0
6. O D E L J A K
Str. 4 7 0 "Mr. Ricardo, ingeniously enough, avoids a difficulty which, on a
Bel. 21 first view, threatens to encumber his doctrine, that value depends on
the quantity of labour employed in production. I f this principle is
rigidly adhered to, it follows that the value of labour depends on the
quantity of labour employed in producing it which is evidently a t *
surd. By a dexterous turn, therefore, M r . Ricardo makes the value o f
labour depend on the quantity o f labour required to produce wages; o r ,
to give him the benefit of his own language, he maintains, that the value
of labour is to be estimated by the quantity of labour required to pro
duce wages; by which he means the quantity of labour required t o p r o
duce the money or commodities given to the labourer. This is similar
to saying, that the value o f cloth is estimated, not by the quantity of
labour bestowed on its production, but by the quantity of labour bes
towed on the production of the silver, for which the cloth is exchanged."
([S. Bailey,] A critical dissertation on the nature etc. of value, p. 5 0 , 5 1 . )
Str. 471
Bel. 2 4
Il a fallu convenir ( . . . ) que toutes les fois qu'il changerait du travail fait contre du travail faire, le dernier (le capitaliste) aurait une
valeur suprieure au premier (le travailleur). (Simonde (i.e. Sismondi),
De la richesse commerciale, Genve 1803, t. I , p. 3 7 . )
Str. 4 7 2
Bel. 2 5
Str. 4 7 2
Bel. 2 6
Le travail est dit valoir, non pas en tant que marchandise lui-mme,
mais en vue des valeurs qu'on suppose renfermes puissancieUement
en lui. L a valeur du travail est une expression figure e t c . " . . . "Dans
le travail-marchandise, qui est d'une'ralit effrayante, il ne voit qu'une
ellipse grammaticale. D o n c toute la socit actuelle, fonde sur le tra
vail-marchandise, est dsormais fonde sur une licence potique, sur
une expression figure. L a socit veut-elle ,liminer tous les incon
vnients' qui la travaillent, eh bien! qu'elle limine les termes malson
nants, qu'elle change de langage, et pour cela elle n'a qu' s'adresser
l'Acadmie pour lui demander une nouvelle dition de son diction
naire. ( K . M a r x , Misre de la philosophie, p. 3 4 , 3 5 . )
C'est ce qu'une chose vaut. La valeur d'une chose exprime en
monnaie. A zaSto ima "le travail de la t e r r e . . . une valeur? Parce qu'on
y met un prix. [ J . - B . Say]
Str. 4 7 7
Bel. 31
" T h e price o f labour is the sum paid for a given quantity of labour."
(Sir Edward West, Price of corn and wages of labour, London 1826, p.
67.)
S t r . 4 7 8 " T h e wages of labour [ . . . ] depend upon the price of labour and the
Bel. 32
quantity of labour p e r f o r m e d . . . An increase in the wages of labour
does not necessarily imply an enhancement of the price o f labour. F r o m
fuller employment, and greater exertions, the wages of labour may be
considerably increased, while the price of labour may continue the sa
m e . " (West, ibidem, p. 67, 6 8 . i 112.)
Str. 4 7 8
Bel. 33
"It is the quantity of labour and not the price of it" ( . . . ) "that is determined by the price of provisions and other necessaries: reduce the
price of nacessaries very low, and of course you reduce the quantity of
labour in proportion
Master-manufacturers know, that there are
various ways of raising and falling the price of labour, besides that of
altering its nominal a m o u n t * . " [Essay on trade and commerce, p. 4 8 , 61.]
1
* U originalu: value
" I t is a very notable thing, too, that where long hours are the rule,
small wages are also so." ("Rep, of insp. o f fact., 31st Oct. 1 8 6 3 " , p. 9.)
" T h e work which obtains the scanty pittance of food is for the most
part excessively prolonged." ("Public health, Sixth r e p . , 1 8 6 3 " , p . 15.)
Str. 4 8 2
Bel. 4 2
Str. 4 8 4
Bel. 4 5
Str. 4 8 5 "A factory employs 4 0 0 people, the half of which work by the piece,
Bel. 4 7 - and have a direct interest in working longer hours. T h e other 2 0 0 are
paid by the day, work equally long with the others, and get no more m o
ney for their o v e r t i m e . . . T h e work o f these 2 0 0 people for half an
hour a day is equal to one person's work for 5 0 hours, o r 5 / 6 o f one
person's labour in a week, and is a positive gain t o the employer."
("Reports o f insp. o f fact., 3 l s t October 1860", p. 9 . )
"Overworking, to a very considerable extent, still prevails; and, in
most instances, with that security against detection and punishment
which the law itself affords. I have in many former reports ( . . . ) shown
. . . the injury to all t h e workpeople who are not employed on piece-work, but receive weekly wages." (Leonard H o r n e r in "Reports o f insp.
o f fact., 3 0 t h April 1 8 5 9 " , p. 8, 9 . )
Str. 4 8 6
Bel. 4 8
Le salaire peut se mesurer de deux manires; ou sur la dure du t r a vail, ou sur son produit. (Abrg lmentaire des principes de l'conomie
politique, Paris 1 7 9 6 , p. 3 2 . ) Pisac ovog anonimnog spisa je G . G a m i e r .
Str. 4 8 6
Bel, 4 9
Str. 4 8 6
Bel. 50
"It is
take a
which
dren's
Str. 4 8 7
Bel. 5 2
Str. 4 8 8
Bel. 5 3
en
in
(Dunning,
the
P. 1 7 . )
Str. 4 8 9
Bel. 5 5
dit
le
de
1865,
ruxe
Str. 4 9 0
Bel. 6 0
ts
bidem,
wi
w
er
e-fifth.
ent
ratio o f one-fifth
for any
Str. 491
Bel. 6 2
. "to
s
o
the r e m p in
mech
l
1 /
had
od 2 6 .
a nominal r e
fair warning
1861.)
1 d.,
o f which
hand."
Str. 4 9 2
Bel. 6 4
Str. 4 9 3
Bel. 6 5
"
in
p e r day
ntri
hat
cheaper *
real
that
Englan
'
7. O D E L J A K
Str. 5 0 0
Bel. 2
Str. 501
Bel. 3
"When capital is
it adds nothing to
u beleci uz svoje
L o n d o n 1853, p.
Str. 501
Bel. 4 a
Str. 5 0 3
Bel. 6
Str. 5 0 6 " T h a t letter ( . . . ) might be looked upon as the manifesto o f the m a n u Bel. 13
facturers." (Ferrand u predstavci o nestaici pamuka, sednica Donjeg
doma od 2 7 . aprila 1 8 6 3 . )
Str. 5 0 9
Bel. 17
Str. 511
Bel. 21
Str. 5 1 8
Bel. 2 6
* K o d S m i t h - a : restored
Str. 5 1 8
Bel. 2 7
Str. 5 1 9
Bel. 2 8
"No political economist of the present day can by saving mean mere
hoarding: and beyond this contracted and insufficient * proceeding,
no use o f the t e r m in reference to the national wealth can well be ima
gined, but that which must arise from a different application of what
is saved, founded upon a real distinction between the different kinds
o f labour maintained by it." (Malthus, ibidem, p. 3 8 , 3 9 . )
Str. 5 1 9
Bel. 2 9
"Accumulation o f s t o c k s . . .
Corbet, ibidem, p. 1 0 4 . )
non-exchange...
overproduction." ( T h .
Str. 5 2 0 " T h e capital itself in the long run becomes entirely wages, and when
Bel. 31
replaced by the sale of produce becomes wages again." [ J . St. Mill]
Str. 521
Bel. 32
Str. 5 2 5
Bel. 37
" L e s pargnes des riches se font aux dpens des pauvres. " [ i J
Str. 5 2 6
Bel. 4 3
"No o n e . . . will sow his wheat, f. i., and allow it to remain a twelvem o n t h in the ground, o r leave his wine in a cellar for years, instead of
consuming these things or their equivalent at once unless he expects to
acquire additional value e t c . " (Scrope, Political economy, izd. A. Potter,
N e w Y o r k 1 8 4 1 , p. 1 3 3 . )
[ 1 6 5 : |
Str. 5 2 7
Bel. 4 6
Str. 535
Bel. 6 0
Quant la difficult qu'lve M r . Ricardo en disant que, par des p r o cds mieux entendus, un million de personnes peuvent produire deux
fois, trois fois autant de richesses, sans produire plus de valeurs, cette diffi
cult n'est pas une lorsque l'on considre, ainsi qu'on le doit, la pro
duction c o m m e u n change dans lequel on donne les services produc
tifs de son travail, de sa terre, et de ses capitaux, pour obtenir des pro
duits. C'est par le moyen de ces services productifs que nous acqurons
tous les produits qui sont au monde. [ . . . ] O r . . . nous sommes d'autant
plus riches, nos services productifs ont d'autant plus de valeur, qu'ils
obtiennent dans l'change appel production, une plus grande quan-
>8
)
53
3
"The adult operatives at this mill have been asked to work from 12
to 13 hours per day, while there are hundreds who are compelled t o
be idle who would willingly work partial time, in order t o maintain
their families and save their brethren from a premature grave through
being overworked." ("Reports o f insp. o f fact., 31st O c t . 1 8 6 3 " , p. 8 . )
Str. 5 6 7
Bel. 8 5
" I t does not appear absolutely true to say that demand will always
produce supply just at the m o m e n t when it is needed. I t has not done
so with labour, for m u c h machinery has been idle last year for want
of hands." ("Report of insp. o f fact, for 31st Oct. 1866", p. 8 1 . )
Str. 5 6 9
Bel. 87
Str. 571
Bel. 88
De jour en jour il devient donc plus clair que les rapports de production dans lesquels se meut la bourgeoisie n'ont pas un caractre un,
un caractre simple, mais un caractre de duplicit; que dans les m
mes rapports dans lesquels se produit la richesse, la misre se produit
aussi; que dans les m m e s rapports dans lesquels il y a dveloppement
des forces productives, il y a une force productive de rpression; que
ces rapports ne produisent la richesse bourgeoise, c'est dire la r i
chesse de la classe bourgeoise, qu'en anantissant continuellement la
richesse des membres intgrants de cette classe et en produisant un
proltariat toujours croissant. (Karl M a r x , Misre de la philosophie,
p. 1 1 6 . )
Str. 5 7 2
Bel. 8 9
In luoco di progettar sistemi inutili per la flicita de' popoli, mi limiter a investigare la ragione dlia loro infelicit. [ G . Ortes, Delia economia nazionale libri sei,
u Custodijevom izdanju, Parte moderna,
t. 2 1 , p. 3 2 . ]
171
579
108
596
140
" . . . those employed in every different branch of the work can often
be collected into the same workhouse."t l
" T h e nominal price of day-labour is at present no m o r e than about
four times, or at most five times higher than it was in the year 1 5 1 4 .
B u t the price o f corn is seven times, and of flesh-meat and raiment
about fifteen times higher. ( . . . ) So far, therefore, has the price of la
bour been even from advancing in proportion to the increase in the
expences o f living, that it does not appear that it bears now half the
proportion to those expences that it did bear." (Richard Price, Obser
vations on reversionary payments..
. , 6. ed. B y W . M o r g a n , L o n d o n
1 8 0 3 , v. I I , p. 1 5 9 . )
175
Str. 6 1 2 " T h e heaven-born employment o f the hind gives dignity even to his
Bel. 169 position. H e is not a slave, but a soldier o f peace, and deserves his
place in married man's quarters, t o be provided by the landlord, who
has claimed a power of enforced labour similar to that the country
demands o f a military soldier. H e no more receives market-price for
his work than does a soldier. Like the soldier he is caught young, ig
norant, knowing only his own trade and his own locality. Early m a r
riage and the operation of the various laws of settlement affect the one
as enlistment and the Mutiny A c t affect the other." ( D r . Hunter, ibi
dem, p. 1 3 2 , )
Str. 6 1 3 Mal vtus, logs dans des trous, / Sous les combles, dans les dcomBel. 1 7 0 bres, / Nous vivons avec les hiboux / E t les larrons, amis des ombres.
(Pierre Dupont, Ouvriers, 1 8 4 6 . )
Str. 6 3 3
Bel. 191
Str. 6 3 8
Bel. 199
Str. 639
Bel. 2 0 0
" T h e large g r a n t o f lands in Ireland to L a d y Okrney, in 1 6 9 5 , is a p u blic instance o f t h e king's affection, a n d t h e lady's i n f l u e n c e . . . L a d y
Orkney's endearing offices, a r e supposed t o have been foeda labior u m m i n i s t e r i a l ' (The character and behaviour of king William,
Sunder
land etc. as represented in original letters to the Duke of Shrewsbury
from
Somers, Halifax,
Oxford, secretary
Vernon etc.)
Str. 642
Bel. 2 1 2
Str. 6 4 6
Bel. 2 2 0
168
Nous sommes [
] dans une condition tout--fait nouvelle de la soc i t . . . . nous tendons sparer [ . . , ] toute espce de proprit
d'avec toute espce de travail (Sismondi, Nouveaux principes de l'co
nomie politique, t. I I , p. 4 3 4 . )
Str. 6 7 9 . . .Dans les colonies o l'esclavage a t aboli sans que le travail forBel. 2 6 8 c se trouvait remplac par une quantit quivalente de travail libre,
on a vu s'oprer la contrepartie du fait qui se ralise tous les jours sous
nos yeux. On a v u les simples travailleurs exploiter leur tour les entre
preneurs d'industrie, exiger d'eux des salaires hors de toute proportion
avec la part lgitime qui leur revenait dans le produit. L e s planteurs,
n e pouvant obtenir de leurs sucres un prix suffisant pour couvrir la
hausse de salaire, ont t obligs de fournir l'excdant, d'abord sur leurs
profits, ensuite sur leurs capitaux mmes. U n e foule de planteurs ont
t ruins de la sorte, d'autres ont ferm leurs ateliers pour chapper
une ruine i m m i n e n t e . . . Sans doute, il vaut mieux voir prir des a c c u
mulations de capitaux, que des gnrations d'hommes ( . . . ) ; mais
ne vaudrait-il pas m i e u x que ni les uns ni les autres prissent? (Molinari, ibidem, p. 5 1 , 5 2 . )
Str. 681 C est, ajoutez-vous, grce l'appropriation du sol et des capitaux
Bel. 2 7 2 que l'homme, qui n'a que ses bras, trouve de l'occupation, et se fait
u n r e v e n u . . . c'est au contraire, grce l'appropriation individuelle
du sol qu'il se trouve des h o m m e s n'ayant que leurs b r a s . . . Quand
vous mettez un homme dans le vide, vous vous emparez de l'atmosphre.
Ainsi faites-vous, quand vous vous emparez d u s o l . . . C'est le mettre
dans le vide de richesses, pour ne le laisser vivre qu' votre volont.
(Colins, ibidem, t. I I I , p. 2 6 7 2 7 1 passim.)
Str, 6 8 2 . . . " T h e first and main object at which the new L a n d A c t o f 1 8 6 2
Bel, 2 7 5 aims, is t o give increased facilities for the settlement o f the people."
(The Land law of Victoria, by the hon. G. Duffy, minister of public lands,
L o n d o n 1 8 6 2 , [p. 3 ] . )
N a p o m e n e i registri
Napomene
De te fabula narraturh
satira 1. 14
Segui ti tuo corso, e lascia dir le gentih (Sledi svoj put i pusti ljude neka priaju
ta hoe!) izmenjen citat iz Danteove Boanstvene
komedije, istilite,
5. pesma. 18
U etvrtom izdanju prvog toma Kapitala ( 1 8 9 0 ) izostavljena su prva etiri
pasusa ovog pogovora. U ovom t o m u objavljuje se pogovor u celini. 19
knjiga 1,
se za ukidanje zakona o itu da bi snizila najamnine radnika i oslabila ekonomske i politike pozicije zemljine aristokratije. Liga je pokuala da iskoristi
radnike mase u svojoj borbi protiv zemljoposednika, ali ba u to doba najnap
redniji radnici Engleske krenuli su putem samostalnog politiki odreenog
radnikog pokreta ( (artizma). Borba izmeu industrijske buroazije i zemljine
aristokratije zavrila se 1846. prihvataniem Zakona o ukidanju zakona o itu.
Posle toga Liga se rasturila. 21
10 lanak J . Dietzgena Das Kapital. Kritik der politischen konomie von Karl
Marx. Hamburg 1867, objavljenje 1868. u listu Demokratisches Wochenblatt,
br. 3 1 , 3 4 , 3 5 . i 36. Od 1869. do 1876. ovaj list je izlazio pod naslovom Der
Volksstaat. 2 2
11
1 2
1 8
1 4
1 5
ojtuiuKO-SKOHOMUHecKo Kpuiuxu
1 8
1 7
1 8
1 9
ne poklapa se
2 0
U posebnom radu In Sachen Brentano contra Marx wegen angeblicher Citatsflschung. Geschichtserzhlung und Dokumente Engels raskrinkava u vie m a
hova ponavljane klevetnike napade predstavnika buroazije, koji su optu
ivali M a r x a za falsifikovanje jednog citata iz Gladstone-ovog govora odranog
16. aprila 1863. T a j rad je iziao 1 8 9 1 . u Hamburgu. 36
8 1
ss Goethe, Faust,
8 8
Engels ovde parafrazira reci hvalisavca i kukavice Falstaffa, koji pria kako
se sam borio protiv pedesetorice. (Shakespeare, Kralj Henri IV, I deo, 2
in, scena 4 . ) 38
2. deo, 1. pesma. 4 4
2 5
2 6
2 7
Shakespeare, Kralj
Henri
IV,
and consumption
of
L o n d o n 1667, str. 4 7 . 5 0
28 * paris vaut bien une messe (Valja Pariz jedne liturgije) kau da je rekao Henri
I V 1 5 9 3 . godine, kad je u interesu nacionalne politike preao u katolianstvo. 5 8
2 9
3 0
Lombard-strit
ulica u londonskom Sitiju u kojoj se nalaze najvee banke
i trgovaka preduzea. 65
3 1
3 2
3 3
*pour encourager les autres* (da bi druge obodrili) Posle uguenja revolu
cije od 1 8 4 8 / 4 9 , u E v r o p i je nastupio period m r a n e politike reakcije. Dok
su se u t o vreme aristokratski a i buroaski krugovi u E v r o p i oduevljavali spiritizmom, naroito prizivanjem duhova, u K i n i se razbuktao jak antifeudalni
oslobodilaki pokret, naroito m e u seljacima, koji je uao u istoriju pod
nazivom tajping-revolucija. 7 4
3 4
3 5
3 6
3 7
3 8
za
3. in, scena 3. 8 4
3 9
4 0
4 1
pandekti (grki) ili digest (latinski) glavni deo rimskog graanskog prava
(Corpus juris civilis). Pandekti su bili sastavljeni od izvoda iz del rimskih
pravnika koji su odgovarali interesima robovlasnika. Napravljeni su po nalogu
vizantijskog cara Justinijana I i 5 3 3 . godine proglaeni za zakon. 9 1 .
48 Marx-Engels (21)
4 2
4 3
4 4
4 5
4 6
4 7
K . M a r x , Prilog
4 8
nhe course of true love never does run smooth* (staza prave ljubavi nikad nije
ravna) Shakespeare, Snovienje u No ivanjsku, 1. in, scena 1. 104
4 9
5 0
8 1
103
Satira,
novcu
5 2
8 8
5 4
*od meuble postaje immeuble* (od pokretnog dobra postaje nepokretno) Boisguillebert, Le dtail de la France, [in:] Economistes financiers du X V I I I e sicle, par Eugne Daire, Paris 1843, str. 213. 122
5 6
126
5 6
5 7
6 8
Citat iz Lutherovog spisa dat je prema 4. nemakom izd. Kapitala. 127 175 523
5 9
M a r x ovde citira Pettyjev rad Verbum sapienti, koji je iziao kao prilog delu
The political anatomy of Ireland. 133 136 245
6 0
Ove rei M a r x navodi iz Ricardove knjige The high price of bullion a proof
of the depreciation of bank notes, 4 . izd., L o n d o n 1 8 1 1 . 135
6 1
fia
6 3
6 4
6 6
6 6
6 7
6 8
Tout pour le mieux dans le meilleur des mondes possibles (Sve najbolje udeeno u najboljem od svih moguih svetova) aforizam iz Voltaire-ovog satiri
nog romana Candide, ou Voptimisme. Ill 681
6 9
7 0
Lukrecije, O prirodi
7 1
7 3
I deo
I deo
7 3
7 4
Factory
7 5
7 0
7 7
7 8
7 9
Act
of manufactures,
L o n d o n 1 8 3 5 , str. 4 0 6 . 2 0 4
so Privy Council (Tajni savet) specijalni organ engleskog kralja koji se sastoji
od ministara i drugih slubenih lica i crkvenih velikodostojnika. Tajni savet
je obrazovan u 13. veku. D u g o je imao zakonodavna prava i bio odgovoran
samo kralju, a ne parlamentu. U 18. i 19. veku znatno je opao znaaj Tajnog
saveta. Danas on u Engleskoj nema praktino nikakvog znaaja. 2 1 9 3 5 4 5 7 9
8 1
8 2
8 3
8 4
T h . Carlyle-a Latter-Day
8 5
8 6
8 7
8 8
Pamphlets.
8 9
*Aprhs moi le dluge! (Posle mene potop!) kau da je tako rekao francuski
kralj Louis X V kad je neki njegov dvoranin primetio da e este bogate gozbe
i svetkovine mnogo poveati francuski dravni dug. 2 4 2
9 0
Goethe, An Suleika.
9 1
9 2
9 3
9 5
242
9 8
Dagernat
jedan od likova boga Visne, jednog od najveih hinduistikih
bogova. Kult Dagernata odlikovao se posebno velelepnim obredom i kraj
njim verskim fanatizmom, koji je naao izraza u muenju i rtvovanju sopstvenog tela. U dane velikih praznika vernici su se bacali pod kola na kojima
je bio lik Vine-Dagernata. 2 5 2 571
8 7
People's charter (Narodna povelja) dokumenat koji je sadrao zahteve a r tista; objavljen je 8. maja 1838. kao prednacrt zakona koji je trebalo da se
podnese parlamentu. Zahtevi su bili: 1. opte pravo glasa (za mukarce starije od
21 godine), 2. godinji izbori za parlament, 3. tajno glasanje, 4. izjednaenje
izbornih okruga, 5. ukidanje imovinskog cenzusa za kandidate za izbore za
parlament, 6. dnevnice za lanove parlamenta. 2 5 3
9 8
9 8
1 0 0
Loi des suspects (Zakon protiv sumnjivih) zakon o merama opte bezbednosti koji je donelo Zakonodavno telo (Corps lgislatif) 19. februara 1858.
Ovaj zakon je davao caru i njegovoj vladi neogranieno pravo da bace u t a m
nicu, prognaju u razna mesta Francuske i Alira ili proteraju iz Francuske
sva lica koja bi bila osumnjiena za neprijateljsko dranje prema Drugom
Carstvu. 2 5 6
1 0 1
Shakespeare, Mletaki
1 0 8
trgovac,
4. in, scena 1. 2 5 8
to* Francuski istoriar Linguet iznosi ovu hipotezu u svom radu Thorie des
lois civiles, ou principes fondamentaux de la socit, Londres 1767, tome I I ,
livre V , chapitre X X . 2 5 8
1 0 4
1 0 8
1 0 6
1 0 7
1 0 8
zmija njihovih muka* izmenjen citat iz pesme Heinrich od Heinricha Heinea (iz ciklusa Savremene pesme). 2 7 1 / 2 7 2
1 1 1
1 1 2
1 1 3
1 1 4
1 1 5
1 1 6
^Bellum omnium contra omnes (rat svih protiv svih) izraz iz del T h o m a s a
Hobbesa Leviathan. 3 1 8
1 1 7
1 1 8
1 1 9
1 2 0
1 2 1
de ses facults,
ou Essai de
phy
und
Staats
128
i
Andrew U r e , The philosophy
of manufactures,
327
L o n d o n 1 8 3 5 , str. 2 1 . 328
1 2 5
kalorina maina maina koja radi n a principu poveavanja i smanjivanja zapremine vazduha p o m o u zagrevarija i hlaenja. U poredenju s parnom m a
inom bila je glomazna i manje efikasna. Pronaena je poetkom 19. veka,
ali je ve krajem tog veka izgubila svaki praktini znaaj. 331
1 2 0
*Jenny predilica koju je izmeu 1 7 6 4 . i 1767. godine izumeo J a m e s Hargreaves i dao joj ime svoje kerke. 3 3 2
1 2 7 Biblija,
1 2 8
J . B . Baynes, The cotton trade. Two lectures on the above subject, delivered be
fore the members of the Blackburn Literary,
Scientific and Mechanics'
Institu
tion, Blackburn, L o n d o n 1 8 5 7 , s t r : 4 8 . 3 4 4
360
182
1 8 8
Stolberg,
of manufactures,
L o n d o n 1 8 3 5 , str. 2 2 . 373
1 8 6
1 3 7
8 8
1 3 9
1 4 0
1 4 1
1 4 2
1 4 3
1 4 4
1 4 5
146 w/
1 4 7
1 4 8
Shakespeare, Mletaki
trgovac,
4. in, scena 1. 4 3 1
conomiques, ou Philosophie
de la
1 5 0
1 5 1
iss
U 2 sceni 3
von
u
a
gova
507
153
bi
prol
su
hapsi i
1 5 4
Drutva,
je
nj
i* Avram rodi Isaka, Isak rodi Jakova ltd. Jevandelje po Mateju govori u pr
voj glavi kako je postepeno rastao broj potomaka Avrama, praoca Izrailjaca,
i kako je od njih najzad potekao ceo jevrejski narod. 513
1 5 8
157
of the
o
e
1
und Staatsivis-
In
iss Tableau co
Marx s
1. deo, g
napisao,
'
bavi
.10.
o
.
.521
Brgschaft.
523
1 , 1
1 8 8
1 8 3
politique,
*nulla dies sine linea* (nijedan dan bez nekog retka u stvari: bez crte) ove
rei se pripisuju starogrkom slikaru Apelu koji je sebi postavio kao pravilo
da svakog dana, makar malo, radi na svojim slikama. 5 3 8
1 0 7
1 6 8
1 6 9
1 7 0
1 7 1
Adam Smith, An inquiry into the nature and causes of the wealth of nations
[knjiga 1, gl. 8, izd. Wakefield], t o m e 1, L o n d o n 1 8 3 5 , str. 1 9 5 . 5 6 9
1 7 2
1 7
Boileau, Satira
VIII.
fondamentaux
of political oeconomy,
de la
nations,
vol. 1, D u
578
1 7 4
1 7 5
1 7 6
1 7 7
klase u
Engleskoj.
nations,
ljujui takvom radu, eri Shaftesbury (lord Ashley) vrio je znatan uticaj u
krugovima low church-a, pa je zato ironino nazvan papa ove crkve. 598
1 7 8
^laudator temporis actit* (ona; koji hvali staro dobro vreme) Horacije, Ars
potica, stih 173. 6 0 0
1 7 9
1 8 0
Erin
1 8 1
1 8 2
Fenijanci (naziv potie od irske rei fianna, kako se zvala ratnika druina
legendarnog irskog junaka Finn MacCumhailla (Fingala) irski sitnoburoaski
revolucionari. Prve organizacije fenijanaca nastale su 1857. u Irskoj i u S A D
gde su okupile irske emigrante. Program i rad fenijanaca izraavali su protest
irskih narodnih masa protiv engleskog kolonijalnog jarma. Fenijanci su zahtevali nacionalnu nezavisnost za svoju zemlju, uspostavljanje demokratske r e
publike, pretvaranje seljaka-zakupaca u vlasnike zemlje koju obraduju itd.
Imali su nameru da oruanim ustankom ostvare svoj politiki program. Nji
hova zavera, meutim, nije uspela. Krajem ezdesetih godina fenijanci su
bili izloeni masovnim represalijama, a sedamdesetih godina njihov pokret
se ugasio. 6 2 9
1 8 3
Acerba fata Romanos agunt / Scelusque fraternae necis* (Gorki udes i bratoubistvo gone Rimljane po svetu) Horacije, epoda 7. 629
1 8 4
1 8 5
1 8 8
1 8 9
Licinijev zakon ovaj zakon, koji je prihvaen u starom Rimu 367. pre n. e.,
propisivao je izvesno ogranienje prava linog korienja optinske zemlje,
kao i niz mera u korist dunika. Bio je uperen protiv stalnog poveavanja
zemljinog poseda i protiv privilegija patricija, to pokazuje izvesno jaanje
politikog i ekonomskog poloaja plebejaca. P o predanju, ovaj zakon su izra
dili narodni tribuni K . Licinije Stolon i L . Sekstije Lateranus. 6 4 2
1 8 0
1 9 2
1 8 3
1 9 4
%petty sessions* (male sednice) sednice suda od dvojice ili vie mirovnih
sudija koji su po uproenom postupku reavali nevane sluajeve. 6 5 0
1 9 5
A. Smith, An inquiry into the nature and causes of the wealth of nations,
I , Edinburgh 1814, str. 2 3 7 . 651
1 9 6
1 9 7
vol.
1 9 8
1 9 9
2 0 0
G . yon Glich, Geschichtliche Darstellung des Handels, der Gewerbe und des
Ackerbaus der bedeutendsten handeltreibenden Staaten unsrer Zeit, B d . I , Jena
1830, str. 3 7 1 . 6 6 5
2 0 1
2 0 2
2 0 8
2 0 4
C. Pecqueur,
str. 4 3 5 . 671
Thorie
notwelle
d'conomie
sociale
et
politique,
Paris 1 8 4 2 ,
Napomene
767
Literatura
/. Dla
Addington, Stephen: An inquiry into the reasons for and against inclosing openfields. 2nd ed. [Istraivanje o razlozima za ograivanje i protiv ograivanja
slobodnog zemljita. Drugo izdanje], Coventry, London 1772 641.
The advantages of the East-India trade to England [Preimustva trgovanja s Istonom
Indijom za Englesku], London 1720. 297 303 307 308 311 325 379 4 5 0
Aikin, J [ o h n ] : A description of the country from thirty to forty miles round Manch
ester [Opis okoline na prostoru od 3 0 do 4 0 milja oko Manestera], London
1795. 5 2 4 662 668 6 6 9
[Anderson, Adam:] An historical and chronological deduction of the origin of com
merce, from the earliest accounts to the present time. Containing, an history of
the great commercial interests of the British Empire. With an appendix. Vol. 12
[Istorijsko i hronoloko izvoenje porekla trgovine, od najranijih vesti do
naih dana. Sadri istoriju velikih trgovakih interesa Britanske Imperije. Sa
dodatkom. T o m 12], London 1764. 657 6 6 9
Anderson, James: The bee, or literary weekly intelligencer. Vol. 3rd [Pela, ili nedeljni knjievni informator. T r e i t o m ] , Edinburgh 1791. 546
Observations on the means of exciting a spirit of national industry; chiefly intended
to promote the agriculture, commerce, manufactures, and fisheries of Scotland.
In a series of letters to a friend. Written in the year 1775 [Razmatranja o sred
stvima podsticanja duha nacionalne industrije; namenjena uglavnom unapre
enju poljoprivrede, trgovine, manufaktura i ribarstva kotske. U jednoj se
riji pisama prijatelju. Napisana 1775], Edinburgh 1777. 4 9 3 6 4 4
Appian von Alexandrien: Rmische Geschichten. bers, von Ferdinand L . J . Dillenius. 7 Bdch. [Istorija Rima. Preveo Ferdinand L . J . Dillenius. 7 svezaka],
Stuttgart 1830. 6 4 2
[Arbuthnot, John:] An inquiry into the connection between the present price of pro
visions, and the size of farms. With remarks on population as affected thereby.
To which are added, proposals for preventing future scarcity. By a farmer [Istra
ivanje odnosa izmeu dananje cene ivotnih namirnica i veliine farmi. Sa
primedbama kako to utie na stanovnitvo. Dodaju se predloi za spreavanje
budue oskudice. Napisao jedan farmer], London 1773. 278 2 9 3 2 9 4 638 642
Aristoteles: Ethica Nicomachea. I n : Opera ex recensione Immanuelis Bekkeri.
T . 9 [Nikomahova etika. U : Dela u redakciji Immanuela Bekkera. T o m 9 ] ,
Oxonii 1837. 63
-De
Ashley, [Anthony] : Ten hours' factory hill. T h e speech in the House of Commons,
on Friday, M a r c h 15 , 1844 [Zakon o desetoasovnom radnom danu u fabrici.
Govor odran u Donjem domu u petak 15. marta 1844], London 1 8 4 4 . 3 5 6 365
366
t h
Athenaeus: DeipnosopUstarum
libri quindecim. T . 2 . . . emendav. a c s u p p l e v . . .
illustrav. commodisque indicibus instrux. Johannes Schweighaeuser [Gozba
sofista, u 14. knjiga. T o m 2 . . . Ilustrovao i dao uputstva Johannes Schweig
haeuser], Argentorati 1802. 1 9 8 125
Augier, Marie: Du crdit public et de son histoire depuis les temps anciens jusqu'
nos jours [O javnom kreditu i o njegovoj istoriji od antikih vremena do danas],
Paris 1842. 6 7 0
[O ekonomiji
Bacon, Francis: The essays or counsels civil and moral [Ogledi ili saveti graanski
i moralni], London 1625. 635
The Reign of Henry VIL Verbatim reprint from Rennet's England, ed. 1719
[Vladavina Henrija V I I . Prepisano iz Kenetove Engleske, izdato 1719], London
1870. 635 636
[Bailey, Samuel:] A critical dissertation on the nature, measures, and causes of value;
chiefly in reference to the writings of Mr. Ricardo and his followers. By the au
thor of essays on the formation and publication of opinions. [Kritika rasprava
o prirodi, merama i uzrocima vrednosti, koja se poglavito odnosi na spise gos
podina Ricarda i njegovih sledbenika. Napisao autor esej o formiranju i izra
avanju mnenja], London 1825. 67 8 4 4 7 0 .
(anonimno) Money and its vicissitudes in value; as they affect national industry
and pecuniary contracts, with a postscript on joint-stock banks [Novac i promen
njegove vrednosti; njihov uticaj na nacionalnu industriju i na obaveze po nov
anim ugovorima, s dodatkom o akcionarskim bankama], London 1837. 56
538
Barbon, Nicholas: A discourse concerning coining the new money lighter. I n answer
to M r . Lock's considerations about raising the value of money [Rasprava o
kovanju novog lakeg novca. U odgovor razmatranjima gospodina Locke-a o
podizanju vrednosti novca], London 1696. 4 3 4 4 122 135 136.
Barton, John: Observations on the circumstances which influence the condition of
the labouring classes of society. [Zapaanja o okolnostima koje utiu na poloaj
radnih klasa drutva], London 1817. 558 5 5 9 596
Baynes, [John]: The cotton trade. Two lectures on the above subject, delivered before
the members of the Blackburn Literary,
Scientific and Mechanics'
Institution
[Trgovina pamukom. Dva predavanja o ovom predmetu, odrana pred lano
vima Blekbernkog drutva za knjievnost, nauku i mehaniku], Blackburn,
London 1857. 3 4 4
Beccaria, Cesare: Elementi di econorma pubblica. I n : Scrittori classici italiani di
economia politica. Parte moderna. T . 11 [Elementi nacionalne ekonomije.
U : Italijanski klasici politike ekonomije. Novo doba. T o m 1 1 ] , Milano 1804.
325
Beckmann, Johann: Beytrge zur Geschichte der Erfindungen.
riji pronalazaka. T o m . 1 ] , Leipzig 1786. 379
Bellers, J o h n : Essays about the poor, manufactures, trade, plantations, and immorality [Ogledi o sirotinji, manufakturama, trgovini, kolonijama i nemoralnosti],
London 1699. 123 136 2 9 2 4 2 4
Proposais for raising a colledge of industry of ail useful trades and husbandry,
with profit for the rich, a plentiful living for the poor, and good ducation for youth
[Predloi za otvaranje praktinog koleda za sva korisna zanimanja i zemljo
radnju, na korist bogatih, za bolji ivot siromanih i za dobro vaspitanje mla
dih], London 1696. 129 130 379 4 3 2 543
Beritham, Jrmie: Thorie des peines et des rcompenses; ouvrage extrait des manu
scrits de M . Jrmie Bentham. P a r Etfienne] Dumont. 3e d. T . 2 [Teorija
0 kaznama i nagradama; izvod iz rukopisa g. Jrmie Benthama. Od Et[ienne-a]
Dumont-a. T r e e izdanje, t o m 2 ] , Paris 1826. 538
Berkeley, George: The querist, containing several queries, proposed to the considra
tion of the public [Upitnik koji sadri nekoliko pitanja upuenih na razmatranje
javnosti], London 1750. 300 316
Die Bibel oder die ganze Heilige Schrift des alten und neuen Testaments. Nach der
deutschen bers. Martin Luthers [Biblija ili celo Sveto pismo novoga
1 staroga zaveta. Prema nemakom prevodu Martina Luthera], 87 243 332
513 524 6 7 9
Bidaut, J . N. : Du monopole qui s'tablit dans les arts industriels et le commerce, au
moyen des grands appareils de fabrication. 2e livraison. D u monopole de la fa
brication et de la vente [O monopolu koji nastaje u industriji i trgovini primenom
krupnih orua proizvodnje. Druga knjiga. O monopolu proizvodnje i prodaje],
Paris 1828. 2 8 8
Biese, F r a n z : Die Philosophie des Aristoteles, in ihrem inneren
Zusammenhange,
mit besonderer Bercksichtigung des philosophischen Sprachgebrauchs, aus dessen
Schriften entmckelt. B d . 2. Die besonderen Wissenschaften [Aristotelova filo
zofija u svojoj unutarnjoj vezi, s posebnim osvrtom na filozofsku upotrebu je
zika razvijenu na osnovu njegovih del. T o m 2. Posebne nauke], Berlin 1842. 361
Blakey, Robert: The history of political literature from the earliest times. Vol. 2
[Istorija politike knjievnosti od najranijih vremena. T o m 2 ] , London 1855.
637 638
Blanqui, [Jrme-Adolphe]: Cours d'conomie industrielle. Recueilli et annot
par Ad[olphe-Gustave] Biaise [ K u r s industrijske ekonomije. Prikupio i zabeleio Adolphe-Gustave Biaise], Paris 1 8 3 8 - 1 8 3 9 . 301 3 0 2
Des classes ouvrires en France, pendant l'anne 1848. T . 12. [O radnikim
klasama u Francuskoj u 1848. godini. T o m 1 2 ] , Paris 1849. 2 4 8 249
Block, Maurice: Les thoriciens du socialisme en Allemagne. Extrait du Journal des
conomistes* (numros de juillet et d'aot 1872) [Teoretiari socijalizma u
Nemakoj. Izvod iz Journal des conomistes* (brojevi od jula i avgusta 1872)],
Paris 1872. 2 3 .
Boileau, Etienne: Rglemens sur les arts et mtiers de Paris, rdigs au XIII sicle, et
connus sous le nom du livre des mtiers...
Avec des notes et une introd. par
G . - B . Depping [Pravila o zanatima u Parizu, sastavljena u 13. veku, poznata
pod nazivom Knjiga o z a n a t i m a . . . S belekama i uvodom G . - B . Depping-a],
Paris 1837. 4 3 0
Boileau-Despraux, Nicolas: Satire
VIII
[Satira V I I I ] . 578
S istorijskim belekama o svakom autoru i s komentarima i objanjenjima E u gne-a Daire-a], Paris 1 8 4 3 . 123
Dissertation sur la nature des richesses, de l'argent et des tributs o l'on dcouvre
la fausse ide qui rgne dans le monde l'gard de ces trois articles [Rasprava o
prirodi bogatstava, novca i poreza u kojoj se ukazuje na pogreno miljenje koje
vlada u svetu o ova tri faktora], isto. 132
Boxhorn, Marcus Zuerius: Marci Zuerii Boxhornii institutionum politicarum
liber
primus. In : Marci Zuerii Boxornii varii tractatus politici [Marcus Zuerius Boxrhorn o politikim ustanovama, knjiga 1. U : Marcus Zuerius B o x h o r n , , R a z n e
politike rasprave'], Amstelodami 1 6 6 3 . 3 7 9 3 8 0
[Brentano, L u j o : ] Wie Karl Marx citirt [Kako K a r l M a r x citira]. I n : Concordia.
Zeitschrift fur die Arbeiterfrage, Berlin, br. 10. od 7. marta 1 8 7 2 . 3 8
[anonimno] Wie Karl Marx sich vertheidigt [Kako se Karl M a r x brani]. Isto, b r .
27. od 4 . jula 1 8 7 2 . i broj 2 8 . od 11. jula 1872. 38
Broadhurst, J . : Political
economy
[Politika ekonomija], L o n d o n 1 8 4 2 . 6 0
Buchanan, David : Inquiry into the taxation and commercial policy of Great Britain ;
with observations on the principles of currency, and exchangeable
value
[Is
pitivanje o porezu i trgovinskoj politici Velike Britanije; s primedbama o prin
cipima valute i razmenljivoj vrednosti], Edinburgh 1 8 4 4 . 1 1 9
Observations on the subjects treated of in Dr. Smith's inquiry into the nature and
causes of the wealth of nations [Razmatranja o predmetima koje tretira d r Smith
u istraivanju prirode i uzroka bogatstva naroda], Edinburgh 1 8 1 4 . 6 4 4
vidi i Smith, A d a m : An inquiry into the nature and causes of the wealth of nati
ons.
Bchez, P[hilippe] - J[oseph] - B[enjamin] et P[ierre] - Q l e s t i n ] R o u x [- L a vergne] : Histoire parlementaire de la rvolution franaise, ou journal des assem
bles nationales, depuis 1789 jusqu'en 1815. T . 10 [Parlamentarna istorija Francuske
revolucije, ili dnevnik Narodne skuptine od 1 7 8 9 . do 1 8 1 5 . T o m 1 0 ] , Paris
1834. 6 5 5
Burke, E d m u n d : A letter from the Right Honourable Edmund Burke to a Noble
Lord, on the attacks made upon him and his pension, in the House o f L o r d s ,
by the Duke of Bedford and the Earl o f Lauderdale, early in the present session
o f Parliament [Pismo visokouvaenog E d m n d a Burke-a plemenitom lordu
o napadu na njega i na njegovu penziju u D o m u lordova od strane vojvode od
Bedforda i erla od Lauderdale-a, na poetku sadanjeg zasedanja Parlamenta],
L o n d o n 1796. 6 3 9
Thoughts and details on scarcity, originally presented to the Right Hon. William
Pitt, in the month o f November, 1 7 9 5 [Misli i detalji o oskudici, prvenstveno
upueni visokouvaenom Williamu Pittu, meseca novembra 1 7 9 5 ] , L o n d o n
1800. 187 211 2 8 9 6 7 0
Butler, Samuel: Hudibras
[Hjudibres]. 4 4
Cairnes, J [ o h n ] Eflliot]: The slave power: its character, career and probable designs:
being an attempt to explain the real issues involved in the American contest [ R o
bovska snaga, njen karakter i verovatne perspektive: pokuaj da se ukae
na pravi izlaz iz amerikog unutranjeg spora], L o n d o n 1862. 179 2 3 9 2 9 8
Campbell, G e o r g e : Modern India: a sketch of the
which is prefixed, some account of the natives and
Indija: skica sistema graanske uprave. Napred
cima i o domorodakim ustanovama], L o n d o n
Cantillon, Philip: The analysis of trade, commerce, coin, bullion, banks and foreign
exchanges. Wherein the true principles o f this useful knowledge are fully but
briefly laid down and explained, to give a clear idea o f their happy consequences
to society, when well regulated. T a k e n chiefly from a manuscript of a very in
genious gentleman deceas'd, and adapted t o the present situation of our trade
and c o m m e r c e [Analiza trgovine, trgovakih poslova, novca, zlatnih poluga,
banaka i meunarodne razmene. G d e su istiniti principi ovog korisnog znanja
potpuno ali kratko postavljeni i objanjeni da daju jasnu ideju njihove srene
posledice po drutvo, u koliko je dobro regulisano. Uzeto uglavnom iz ruko
pisa jednog umrlog vrlo pametnog gospodina i prilagoeno sadanjem stanju
nae trgovine], L o n d o n 1 7 5 9 . (Vidi i napomenu 132.) 4 8 8
[Cantillon, R i c h a r d : ] Essai sur la nature du commerce en g&neral. T r a d , de l'anglois.
I n : Discours politiques. T . 3e. [Ogled o prirodi trgovine uopte. Prevedeno s
engleskog. U : Politike rasprave. T o m 3 ] , Amsterdam 1 7 5 6 . (Vidi i napomenu
151.) 4 8 8 4 8 9
Carey, H [ e n r y ] C[harles]: Essay on the rate of wages. With an examination of the
causes of the differences in the condition of the labouring population
throughout
the world [Ogled o stopi najamnine. S ispitivanjem razlika u uslovima radnikog
stanovnitva u elom svetu], Philadelphia, L o n d o n 1 8 3 5 . 4 9 5
The slave trade, domestic and foreign: why it exists, and how it may be extinguished
[Trgovina robljem, domaa i strana: zato ona postoji i kako se moe ukinuti],
Philadelphia, L o n d o n 1 8 5 3 . 6 4 5 661
Carlyle, T h o m a s : Ilias (Americana) in nuce. I n : MacmiUan's Magazine. E d . by
David Masson. L o n d o n , Cambridge. August 1 8 6 3 . [Ilijada (amerika) ukratko.
U:MacmiUan's Magazine. Izdao David Masson. L o n d o n , Cambridge. Avgust
1863.] 2 2 9
[Cazenove, J o h n : ] Outlines of political economy, being a plain and short view of the
laws relating to the production, distribution and consumption of wealth [Osnovi
politike ekonomije; jasan i kratak pregled zakona proizvodnje, raspodele i
potronje bogatstva], L o n d o n 1832. 1 8 0 2 8 6 4 5 9 5 2 6
vidi i Malthus, T h o m a s R o b e r t : Definitions
in political economy
Chamberlain, J o s e p h : [Erffnungsrede
der sanitren Konferenz,
Birmingham, 14.
J a n u a r 1875.] I n : The Manchester Guardian, 15. Januar 1875. [Govor prilikom
otvaranja zdravstvene konferencije. Bermingem, 14. januar 1875. U : Manchester
Guardian, 1 5 . januar 1875.] 5 6 8
The character and behaviour of King William, Sunderland,
Somers etc. as repre
sented in original letters to the Duke of Shrewsbury, from Somers, Halifax,
Oxford,
secretary
Vernon etc. [Linost i ponaanje kralja Williama, Sunderlanda, Somersa itd. prema originalnim pismima vojvodi Shrewsburyju od Somersa, H a lifaxa, Oxforda, sekretara Vernona itd. (Rukopis u Sloane Manuscript Collection
Britanskog muzeja, br. 4 2 2 4 . ) ] 6 3 9
2nde d. [O p r o
komedija.
18 101
Darwin, Charles : ber die Entstehung der Arten im Thier- und Pflanzen-Reich durch
natrliche Zchtung, oder Erhaltung der vervollkommneten Rassen im Kampfe
um's Dasein. N a c h der 3. engl. A u s g . . . aus dem Engl, bers, und mit An
merkungen vers, von H . G . Bronn. 2. verb, und sehr verm. Aufl. [O nastanku
vrsta u ivotinjskom i biljnom carstvu prirodnim odabiranjem, ili odranje
usavrenih rasa u borbi za opstanak. Prema treem engleskom i z d a n j u . . . pre
veo s engleskog i dao napomene H . G. Bronn. Drugo, poboljano i uveano
izdanje], Stuttgart 1863. 3 0 5 , 3 3 0
Daumer, Georg Friedrich: Die Geheimnisse des christlichen Alterthums.
[Tajne hrianskog starog veka. T o m 12], Hamburg 1847. 258
D e Cous, Salomon vidi Hero Alexandrinus : Buch von Lufft- und
, sten.. .
Bd. 12
Wasser-Kn-
A defence of the land-owners and farmers of Great Britain; and an exposition of the
heavy parliamentary and parochial taxation under which they labour; combi
ned with a general view of the internal and external policy of the country; in
familiar letters from an agricultural gentleman in Yorkshire to a friend in Par
liament [Odbrana zemljoposednika i farmera u Velikoj Britaniji, i izlaganje o
velikom skuptinskom i parohijskom porezu pod kojim oni rade; kombinovano
s optim pogledom na unutranju i spoljnu politiku zemlje, u privatnim pismima
jednog poljoprivrednika iz Jorkira prijatelju u Parlamentu], London 1814.
490
[Defoe, Daniel:] An essay upon publick credit...
T r e e izdanje], London 1710. 131
[Vodi uz viktorijanski
Eden, Frederic Morton: The state of the poor: or, an history of the labouring classes
in England, from the conquest to the present period. . . . With a large appendix.
Vol. 1 3. [Stanje siromanih ili istorij radnikih klasa u Engleskoj od osva
janja do sadanjeg doba. . . . S opirnim dodatkom. T o m 1 3], London 1797.
218 5 3 0 544 545 5 9 6 6 3 8 6 4 0 6 4 2 6 6 8 .
Encyclopdie des sciences mdicales; ou trait gnral, mthodique et complet des di
verses branches de l'art de gurir. 7e div. Auteurs classiques [Enciklopedija medi
cinskih nauka, ili opta, metodika i potpuna rasprava o razliitim granama
lekarske vetine. 7. serija. Klasini autori], Paris 1841. 3 2 4
parliamentary
debates...
Vol. 170.
Fielden, J o h n : The curse of the factory system; or, a short account of the origin of
factory cruelties [Proklinjanje fabrikog sistema ili kratko objanjenje porekla
zala koje je doneo fabriki sistem], London 1836. 357 365 6 6 8 .
[Fleetwood, William]: Chronicon preciosum: or, an account of english money, the
price of corn, and other commodities, for the last 600 years [Chronicon preciosum
(hronika cena) ili razmatranje o engleskom novcu, ceni ita i druge robe za poslednjih 6 0 0 godina], London 1707. 2 4 4
Chronicon preciosum: or, an account of english gold and silver money; the price
of corn and other commodities, for six hundred years last past [Hrpnika cena ili
razmatranje o engleskom zlatnom i srebrnom novcu, ceni ita i druge robe za
poslednjih 6 0 0 godina], London 1745. 2 4 4
Fonteret, A[ntoine)-L[ouis] : Hygine physique et morale de Vouvrier clans les
grandes villes en gnral et dans la ville de Lyon en particulier [Fizika i moralna
higijena radnika u velikim gradovima uopte i u Lonu posebno], Paris 1858. 323
[Forbonnais, Franois-Veron de:] Elmens du commerce. Nouv. d. '2nde partie
[Elementi trgovine. Novo izdanje. Drugi deo], Leyde 1766. 91
[Forster, Nathaniel :] An inquiry into the causes of the present high price of provi
sions. In two parts [Istraivanje o uzrocima sadanjih visokih cena .ivotnih
namirnica. U dva del], London 1767. 2 4 6 379 451 6 4 0
Fortescue, J o h n : De laudibus legum Angliae [O vrlinama zakona Engleske], London
1537. 634
Fourier, Chfarles] : La fausse industrie morcele, rpugnante, mensongre, et l'anti
dote: l'industrie naturelle, combine, attrayante, vridique, donnant
quadruple
produit [Izopaena usitnjena, gnusna i lana privreda i njen lek prirodna,
kombinovana, privlana, istinska industrija, koja daje etiri puta vei proizvod],
Paris 1 8 3 5 - 1 8 3 6 . 378
Le nouveau monde industriel et socitaire, ou invention du procd d'industrie
attrayante et naturelle distribue en sries passionnes [Novi industrijski i zdrueni
svet, ili pronalaenje naina za privlanu i prirodnu industriju koja se deli u
serije prema naklonostima oveka], Paris 1829, 615
Franklin, Benjamin: A modest inquiry into the nature and necessity of a paper currency.
I n : The works of Benjamin Franklin. By Jared Sparks. Vol. 2. [Skromno
istraivanje o prirodi i neophodnosti papirnog novca. U : Dela Benjamins Frank
lina. Od Jareda Sparksa. T o m 2 ] , Boston 1836. 57
Positions to be examined, concerning national
nom bogatstvu koja treba ispitati], isto. 152
wealth
[Gledita o nacional
Freytag, Gustav: Neue Bilder aus dem Leben des deutschen Volkes [Nove slike iz
ivota nemakog naroda], Leipzig 1862. 6 5 3 .
Fullarton, J o h n : On the regulation of currencies; being an examination of the prin
ciples, on which it is proposed to restrict, within certain fixed limits, the future
issues on credit of the Bank of England, and of the other banking establishments
throughout the country..2nd ed., with corr. and add. [O regulisanju novanog
opticaja; ispitivanje naela po kojima treba postaviti izvesne odreene granice
buduim emisijama kredita Engleske banke i drugih bankovnih ustanova u
celoj zemlji. Drugo, ispravljeno i dopunjeno izdanje], London 1845. 121 132 135.
Galiani, Ferdinando: Deila moneta. I n : Scrittori classici italiani di economia politica. Parte moderna. T . 3 4 [O novcu. U : Italijanski klasici politike eko
nomije. Novo doba. T o m 3 - 4 ] , Milano 1803. 7 6 8 9 9 0 9 8 143 147 2 8 3 5 6 9
[Kra
vidi i Smith, Adam : Recherches sur la nature et les causes de la richesse des nations...
Avec des notes et observations par Germain Gamier. T . 5, Paris 1802.
Gaskell, P[eter]: The manufacturing population of England, its moral, social, and
physical conditions, and the changes which have arisen from the use of steam machi
nery; with an examination of infant labour [Manufakturno stanovnitvo u E n
gleskoj, njegovi moralni, drutveni i fiziki uslovi i promen koje je izazvala
primena parne maine, sa ispitivanjem dejeg rada], London 1833. 386 393
Genovesi, Antonio: Lezioni di economa civile. I n : Scrittori classici italiani di eco
noma poltica. Parte moderna. T . 7 9 . [Predavanja iz graanske ekonomije.
U : Italijanski klasici politike ekonomije. Novo doba. T o m 7 9 ] , Milano
1803. 143
Geoffroy Saint-Hilaire, [Etienne]: Notions synthtiques,
historiques et physiolo
giques de philosophie naturelle [Sintetiki istorijski i fizioloki pojmovi prirodne
filozofije], Paris 1838. 6 5 8
Gisborne, T h o m a s : An enquiry into the duties of men in the higher and middle clas
ses of society in Great Britain. 2nd ed., corr. Vol. 2. [Istraivanje o dunostima
ljudi viih i srednjih klasa drutva u Velikoj Britaniji. Drugo, ispravljeno izdanje.
T o m 2 ] , London 1795. 6 6 9
Goethe, Johann Wolfgang von: An Suleika
[Zulejki]. 2 4 2
Faust. D e r Tragdie erster Teil. [Faust. Prvi deo tragedije.] 71 177 523 6 2 7
[Gray, John:] The essential principles
sition to some false doctrines of Dr.
naela bogatstva nacija nasuprot
Smith-a i drugih], London 1797.
[Greg, Robert Hyde:] The factory question, considered in relation to its effects on
the health and morals of those employed in factories. And the Ten Hours Bilh,
in relation to its effects upon the manufactures of England, and those of foreign
countries [Fabriko pitanje razmatrano u vezi sa zdravljem i moralom onih koji
su zaposleni u fabrikama. I Zakon o desetoasovnom radnom danu s obzirom
na njegov efekt na manufakture Engleske i stranih zemalja], London 1837.
262
Gregoir, Henri: Les typographes devant le Tribunal correctionnel de Bruxelles [ T i
pografi pred Popravnim sudom Brsela], Bruxelles 1865. 4 8 9
Grove, W[illiam] R[obert]: The correlation of physical forces. 5 ed. Followed by
a discourse on continuity [Korelacija fizikih sila. Peto izdanje. Zajedno sa
raspravom o kontinuitetu], London 1867. 4 6 3
Glich, Gustav von: Geschichtliche Darstellung des Handels, der Gewerbe und des
Ackerbaus der bedeutendsten handeltreibenden Staaten untrer Zeit. Bd. 12
[Istorijski prikaz trgovine, zanatstva i zemljoradnje najznaajnijih drava n a
eg vremena koje se bave trgovinom. T o m 1 2 ] , Jena 1830. 2 0 665
en aus Salomon de C a u s . . . auch anderen berhmt- und erfahrnen Autoribus zusammen g e t r a g e n . . . [Knjiga o napravama koje koriste snagu vazduha
i vode, koju je preveo s grkog na latinski Friderich Commandino iz U r b i n a . . .
s dodatkom o raznim napravama, mlinovima i zagatima od Salomona de Cousa
i drugih slavnih i iskusnih a u t o r a . . . ] , Frankfurt 1688. 334
Hobbes, T h o m a s : Leviathan, or the matter, form, and power of a comtnonwealth,
ecclesiastical and civil. I n : The English works of T h o m a s Hobbes. Now first
collect, and ed. by William Molesworth. Vol. 3 [Levijatan ili sadrina, oblik i
m o crkvene i svetovne zajednice. U : Dela Thomasa Hobbesa na engleskom
jeziku. Sada prvi put sakupio i izdao William Molesworth], London 1839.
157 318
[Hodgskin, Thomas:] Labour defended against the claims of capital; or, the unpro
ductiveness of'capital proved. With reference to the present combinations amongst
journeyemen. By a labourer [Odbrana rada od zhteva kapitala; ili dokaz neproizvodnosti kapitala. S osvrtom na sadanje saveze najamnih radnika. Napi
sao jedan radnik], London 1825. 317 5 0 6
[anonimno] The natural and artificial right of property contrasted [Suprotstav
ljena prirodna i vetaka prava na svojinu], London 1832. 662
Popular political economy. F o u r lectures delivered at the London Mechanics'
Institution [Popularna politika ekonomija. etiri predavanja odrana na In
stitutu za mehaniku u Londonu], London 1827. 304 315 4 7 2
Holinshed, Raphael vidi Harrison, William: The description
H o m e r : Ilijada.
of England..
66
Odiseja. 3 2 6
Hopkins, T h o m a s : On rent of land, and its influence on subsistence and population;
with observations on the operating causes o f the condition of the labouring
classes in various countries [O zemljinoj renti i njenom utkaju na sredstva
za ivot i stanovnitvo. S primedbama o uzrocima koji deluju na poloaj radnih
klasa u raznim zemljama], London 1828. 2 0 6
Horacije: Ars poetica [O pesnikoj vetini]. 6 2 9
Epode. 6 0 0 .
Satire.
14 2 3 9 3 2 4 .
[Hrne, George:] A letter to Adam Smith on the life, death and philosophy of Ms
friend David Hume. By one of the people called christians. 4 ed. [Pismo Adamu
Smith-u o ivotu, smrti i filozofiji njegovog prijatelja Davida Hume-a. Napisao
neko iz naroda nazvanog hrianskim. etvrto izdanje], Oxford 1784. 546
th
Horner, Leonard: Letter to Mr. Senior vidi Senior, Nassau William: Letters
on the factory
act...
Suggestions for amending the factory acts to enable the inspectors to prevent il
legal working, now become very prevalent.
I n : Factories regulation acts.
Ordered, by the House of Commons, to be printed, 9 August 1859. [Predloi
za ispravku zakona o fabrikama kako bi se omoguilo inspektorima da spree
ilegalan rad, koji je sad postao vrlo rasprostranjen. U : Zakonima o ureenju
fabrika. tampano po nareenju Donjega doma 9. avgusta 1859.] 265
Houghton, John: Husbandry and trade improv'd: being a collection of many valua
ble materials relating to corn, cattle, coals, hops, wool etc. Vol. 14 [Unapreenje
zemljoradnje i trgovine: zbornik mnogih vrednih dokumenata o itu, stoci,
uglju, hmelju, vuni itd. T o m 1 - 4 ] , London 1 7 2 7 - 1728. 379
physiology
[Predavanja iz
ele
The industry of nations, part I I . A survey o f the existing state o f arts, machines,
and manufactures [Industrija raznih zemalja. D e o drugi. Pregled postojeeg
stanja zanatstva, maina i manufaktura], L o n d o n 1 8 5 5 . 3 0 8 341
An inquiry into those principles, respecting the nature of demand and the necessity
of consumption, lately advocated by Mr. Malthus, from which it is concluded,
that taxation and the maintenance of unproductive consumers can be condu
cive to the progress of wealth [Istraivanje naela o prirodi potranje i nunosti
potronje, koja je g. Malthus nedavno branio i iz kojih se izvodi zakljuak da
oporezivanje i izdravanje neproizvodnih potroaa mogu biti korisni za p o
veanje bogatstva], L o n d o n 1 8 2 1 . 151 1 6 0 391 5 2 5 5 3 6
c
Jacob, William: An historical inquiry into the production and consumption of the
precious metals. I n two volumes. [Istorijsko istraivanje o proizvodnji i potronji
dragocenih metala. U dva t o m a ] , L o n d o n 1 8 3 1 . 4 8
A letter to Samuel Whiibread', being a sequel to considerations on the protection
required by british agriculture [Pismo Samuelu W h i t b r e a d u ; nastavak zapaanja
o zatiti koju zahteva britanska poljoprivreda], L o n d o n 1 8 1 5 . 197
Jones, Richard: An essay on the distribution of wealth, and on the sources of taxation.
[Ogled o raspodeli bogatstva i o izvorima poreza], L o n d o n 1 8 3 1 . 2 9 5
An introductory lecture on political economy, delivered at King's College. L o n
don, 2 7 F e b r u a r y 1 8 3 3 . T o which is added a syllabus o f a course of lectures
on the wages of labour. [Uvodno predavanje iz politike ekonomije odrano
na Kraljevskom koledu. L o n d o n , 27. februara 1 8 3 3 . N j e m u je dodat prospekt
kursa predavanja o platama radnika], L o n d o n 1 8 3 3 . 5 5 9
t h
222.
[Kay^MaHt,
HjuiapHOH
KpumuKu
Cyropaedia
[Kiropedija]. 3 2 7
Locke, J o h n : Some considerations of the consequences of the lowering of interest, rand raising the value of money ( 1 6 9 1 ) . [ I n : ] The works. 8> ed. in 4 vols. Vol
I I [Neka zapaanja o posledicama snienja kamate i povienja vrednosti novca
(1691). [ U : ] Dela. Osmo izdanje. U etiri toma. T o m I I ] , London 1777. 4 3
9 0 118
Lucretius C a m s , T i t u s : De rerum natura
[O prirodi stvari], 1 9 4
Macleod, Henry Dunning: The theory and practice of banking: with the elementary
principles of currency; prices; credit; and exchanges. Vol. 1 [Teorija i praksa
bankarstva. S osnovnim naelima o novanom opticaju, cenama, kreditu i
meninim kursevima. T o m 1 ] , London 1 8 5 5 . 143
Malthus, T[homas] R[obert]: Definitions in political economy, preceded by an in
quiry into the rules which ought to guide political economists in the definition and
use of their terms; with remarks on the deviation from these rules in their writings.
A new ed., with a preface, notes, and supplementary remarks by John Cazenove.
[Definicije u politikoj ekonomiji, s prethodnim istraivanjem o pravilima kojih
treba da se pridravaju politiki ekonomisti u definisanju i upotrebi pojmova
politike ekonomije; sa opaskama o skretanju od ovih pravila u njihovim rado
vima. Novo izdanje, s predgovorom, belekama i dopunskim napomenama
Johna Cazenove-a], London 1 8 5 3 . 501 505 511 5 2 6
[anonimno] An essay on the principle of population, as it affects the future
improvement, o f society, with remarks on the speculations o f M r . Godwin,
M . Condorcet, and other writers [Ogled o naelu stanovnitva, kako ono utie
na budue usavravanje drutva, s primedbama o shvatanju g. Godwina, g.
Condorcet-a i drugih pisaca], London 1 7 9 8 . 3 1 4 5 4 4
_
An inquiry into the nature and progress of rent, and the principles by which it
is regulated [Istraivanje o prirodi i porastu rente i o naelima kojima se ona r e gulie], London 1815. 2 8 2 4 6 4 4 9 0
'
2nd
itt al
t
and
s vanim dodatkom iz
. 192 511 5 1 8 5 1 9 525 56
[Mandeville, Bernard de:] The fable of the bees; or, private vices, publick benefits
[Basna o pelama; ili lini poroci drutvena korist], L o n d o n 1714. 3 1 6
The fable of the bees; or, private vices, publick benefits. 5 ed. [Basna o pelama:
ili lini poroci drutvena korist. Peto izdanje], L o n d o n 1728. 543 5 4 4
t h
Kauiajn.
KpumuKa ojiuvuHecKo
OKOHOMIU. r i e p e B O i ci> irfeMeuKaro.
T . 1. K H . 1: ripouecci. npoH3BOflCTBa K a m r r a n a [Kapital. Kritika politike
ekonomije. Prevod s nemakog. T o m 1. K n j . 1 : Proces proizvodnje kapitala],
- C.-rieTep5ypn, 1872. 22
[anonimno] Lohnarbeit und Kapital.
I n : Neue Rheinische Zeitung. Organ der
Demokratie [Najamni rad i kapital. U : Neue Rheinische Zeitung. Organ
der Demokratie], Kln, o d 5, 6, 7, 8. i 1 1 . aprila 1849. 5 1 0 5 4 2 6 7 5
Misre de la philosophie. Rponse La philosophie de la misere de M . P r o u dhon [Beda filozofije. Odgovor na Filozofiju bede g. Proudhona], Paris e t
Bruxelles 1847. 71 82 318 321 323 3 7 2 4 7 2
Zur Kritik der politischen Oekonomie. Erstes Heft [Prilog kritici politike eko
nomije. Prva sveska], Berlin 1859. 13 19 2 0 23 43 47 4 9 78 79 83 88 8 9
93 9 4 9 5 9 8 99 109 116 117 129 130 133 135 175 176 4 7 2 548
[Marx, Karl, und Friedrich Engels:] Latter-Day
Pamphlets; edited by T h o m a s
Carlyle, London 1850. I n : Neue Rheinische Zeitung. Politisch-konomische
Revue, H . 4 , April 1 8 5 0 [Najnoviji pamfleti; izdao Thomas Carlyle, London
1850. U : Neue Rheinische Zeitung. Politisch-konomische Revue, sv. 4 ,
april 1850 L o n d o n ] , Hamburg, N e w York. 2 2 9
[Marx, Karl, und Friedrich Engels:] Manifest der Kommunistischen
fest Komunistike partije], London 1848. 4 3 0 673
Partei
[Mani
[Massie, Joseph:] An essay on the governing causes of the natural rate of interest;
wherein the sentiments of Sir William Petty and M r . Locke, on that head, a r e
considered [Ogled o uzrocima koji odreuju prirodnu kamatnu stopu; u njemu
se razmatraju shvatanja sera Williame Pettyja i g. Locke-a o tome predmetu],
London 1750. 4 5 2
Maurer, Georg Ludwig von: Einleitung zur Geschichte der Mark-, Hof-,
Dorfund Stadt-Verfassung
und der ffentlichen Gemalt [Uvod u istoriju ureenja
marke, poseda, sela i grada i javne vlasti], Mnchen 1854. 7 4
Geschichte der Fronhfe, der Bauernhfe und der Hofverfassung in Deutschland.
Bd. 4 [Istorija vlastelinskih i seljakih poseda i njihovog ureenja u Nemakoj.
T o m 4 ] , Erlangen 1863. 2 1 2 213
Mayer, Sigmund: Die sociale Frage in Wien. Studie eines Arbeitgebers. D e m
Niedersterreichischen Gewerbeverein gewidmet [Socijalno pitanje u B e u .
Studija jednog poslodavca. Posveeno Udruenju zanatlija Donje Austrije],
Wien 1871. 19
Meitzen, August : Der Boden und die landiairthschaftlichen Verhltnisse des Preuischen
Staates nachdem Gebietsumfange vor 1866. Bd. 14 [Zemljai agrarni odnosi u
pruskoj dravi u granicama pre 1866. T o m 14], Berlin 1 8 6 8 1 8 7 1 . 213
Mercier de la Rivire, [Paul-Pierre],: L'ordre naturel et essentiel des socits po
litiques. I n : Physiocrates. Quesnay, Dupont de Nemours, Mercier de la R i
vire, Baudeau, L e Trone. Avec une introduction sur la doctrine d e s physio
crates, des commentaires et des notices historiques, par Eugne Daire. 2e
partie [Prirodni i sutinski red politikih drutava. U : Fiziokrati. Quesnay,
Dupont de Nemours, Mercier de la Rivire, Baudeau, L e Trone. S uvodom
o uenju fiziokrata, s komentarima i istorijskim belekama Eugne-a Daire-a.
Drugi deo], Paris 1846. 105 106 123 140 146 149 174
Merivale, Herman: Lectures on colonization and colonies. Delivered before the
University of Oxford in 1 8 3 9 , 1 8 4 0 , and 1841. Vol. 1 - 2 [Predavanja o kolo
nizaciji i kolonijama odrana na Oksfordskom univerzitetu 1839, 1840. i 1841.
T o m 1 - 2 ] , London 1 8 4 1 - 1 8 4 2 . 561 6 7 9
50 Marx - Engels (21)
Navarrete, M[artin] F[ernandez de]: Die Reisen des Christof Columbus 1492
1504. Nach seinen eigenen Briefen und Berichten verffentlicht 1536 von
Bischof L a s Casas, seinem Freunde, und Fernando Columbus, seinem Sohne.
Aufgefunden 1791 und verffentlicht 1826. In das Deutsche bertr. von F r .
Pr[essel]. [Putovanja Hristofora Kolumba 1 4 9 2 1 5 0 4 . Prema njegovim pismima
i izvetajima objavili 1536. biskup L a s Casas, njegov prijatelj, i Fernando C o lumbo, njegov sin. Pronaeno 1791. i ponovo izdato 1826. U nemakom prevodu
F r . Pr(essela)], Leipzig 1890. 124
Newman, Francis William; Lectures on political economy [Predavanja iz politike
ekonomije], London 1851. 639 6 4 4
Newman, Samuel P[hilips]: Elements of political economy [Elementi politike eko
nomije], Andover, New York 1835. 148 188
Newnham, G. L . : A review of the evidence before the committees of the two Houses
of Parliament, on the corn laws [Pregled dokumenata o zakonima o itu pod
nesenih odborima obaju domova Parlamenta], London 1815. 531
Niebuhr, B[arthold] Gfeorg]: Rmische Geschichte. Berichtigte Ausg. in 1. Bd.
[Istorija Rima. Popravljeno izdanje u jednom tomu], Berlin 1853. 211
[North, Sir Dudley:] Discourses upon trade; principally directed to the cases of the
interest, coynage, clipping, increase of money [Rasprave o trgovini, naroito o
kamati, kovanju novca, sniavanju i poveavanju koliine novca], London
1691. 114 115 118 126 346
Ones, Giammaria: Delia economia nazionale. Libri sei. I n : Scrittori classici i tab
ani di economia politica. Parte moderna. T . 21 [O nacionalnoj ekonomiji. U
est knjiga. U : Italijanski klasici politike ekonomije. Novo doba. T o m 21]
Milano 1804. 5 7 2
Otway, J . H . : Judgment of J. H. Otway, chairman of county sessions. Belfast, hilary
sessions, 1860. I n : Reports o f the inspectors of f a c t o r i e s . . . for the half year
ending 3 0 April 1860 [Rasuivanje J . H . Otwaya, predsednika pokrajinskog
suda. Belfast, zimska sesija 1860. U : Izvetaji fabrikih i n s p e k t o r a . . . za
polugoe koje se zavrava 3 0 . aprila I860], London 1860. 2 5 0
t h
[Letopisi]. 637
Owen, Robert: Observations on the effect of the manufacturing system: with hints
for the improvement of those parts of it which are most injurious to health and
morals. 2nd ed. [Zapaanja o posledicama manufakturnog sistema, s uputima
za poboljanje onih njegovih delova koji su najtetniji po zdravlje i. moral. Drugo
izdanje], London 1817. 357
Pagnini, Gio[vanni] Francesco: Saggio sopra il giusto pregio dlie cose, la giusta
valuta della moneta e sopra Ucommercio dei Romani. I n : Scrittori classici italiani
di economia politica. Parte moderna. T . 2 [Ogled o pravoj ceni stvari, pravoj
vrednosti novca i o trgovini Rimljana. U : Italijanski klasici politike ekonomije.
Novo doba. T o m drugi], Milano, 1 8 0 3 . 9 1
Papillon, T h o m a s : The East-India trade a most profitable trade to the Kingdom.
And best secured and improved in a company and a joint-stock [Istonoindijska trgovina najunosnija trgovina za Kraljevstvo. Najbolje zatiena i
najuspenija u kompaniji i akcionarskom drutvu], London 1677. 9 0
Parry, Charles Henry: The question of the necessity of the existing corn laws, consi
dered, in their relation to the agricultural labourer, the tenantry, the landholder,
and the country [Pitanje o potrebi postojeih zakona o itu, razmatrano s gledita
interesa poljoprivrednih radnika, zakupnika, zemljoposednika i zemlje], London
1816. 5 3 0 - 5 3 2 597
[Parry, William Edward:] Journal of a voyage for the discovery of a north-west
passage from the Atlantic to the Pacific; performed in the years 181920, in
His Majesty's ships Hecla and Griper, under the orders of William Edward
Parry. 2nd ed. [Dnevnik s putovanja koje je radi otkrivanja severozapadnog
prolaza iz Atlantskog okeana u T i h i okean preduzeto 1 8 1 9 2 0 . brodovima
Njenog Velianstva Hecla i Griper pod komandom Williama Edwarda
Parryja. Drugo izdanje], London 1 8 2 1 . 9 4
Pecqueur, C[onstantin] : Thorie nouvelle d'conomie sociale et politique, ou tudes
sur l'organisation des socits [Nova teorija drutvene i politike ekonomije,
ili studije o organizaciji drutva], Paris 1842. 671
Petty, William: The political anatomy of Ireland...
T o which is added Verbum
s a p i e n t i . . . [Politika anatomija Irske . . . kojoj je dodata Re m u d r o m e . . . ] ,
London 1 6 9 1 . 133 136 245 2 8 2
Quantulumcunque concerning money. 1682. T o the L o r d Marquess o f Halyfax.
[Poneto o novcu. 1682. Upueno L o r d u markizu od Halifaksa], London 1695.
99 136
[anonimno] A treatise of taxes and contributions [Rasprava o porezima i da
binama], London 1667. 53 91 9 2 116 117 5 4 6
[Pinto, Isaac:] Trait de la circulation et du crdit [Rasprava o opticaju i kreditu],
Amsterdam 1 7 7 1 . 140
Porter, A[lonzo]: Political economy: its objects, uses, and principles: considered with
reference to the condition of the American people [Politika ekonomija; njen
predmet, primena i naela. R a z m a t r a n o s obzirom na uslove ivota amerikog
naroda], N e w Y o r k 1 8 4 1 . (Vidi i n a p o m e n u 1 6 5 . ) 5 2 6
Price, Richard: Observations on reversionary payments;
on schemes for
providing
annuities for widows, and for persons in old age; on the method o f calculating
the values of assurances on lives; and o n the national debt. 6 ed. B y William
Morgan. Vol. 2 [Zapaanja o prenosnim isplatama, i planovima za obezbeenje'
godinjih renti za udovice i starije osobe; o m e t o d u izraunavanja vrednosti
osiguranja ivota i o nacionalnom dugu. esto izdanje. Od Williama Morgana.
Sv. 2 ] , L o n d o n 1803. 5 9 6 641 6 4 2
t h
des artisans
[Dijalozi o trgovini i
[Poli
Reich, Eduard: Ueber die Entartung des Menschen. Ihre Ursachen und Verhtung
[O izopaavanju oveka. Njegovi uzroci i naini za njegovo spreavanje], E r
langen 1 8 6 8 . 3 2 4
Remarks on the commercial policy of Great Britain, principally as it relates to the
corn trade [Zapaanja o trgovinskoj politici Velike Britanije, koja se uglavnom
odnose na trgovinu itom], London 1815. 4 8 9
Ricardo, David: The high price of bullion a proof of the depreciation of bank notes.
4
ed. [Visoka cena zlata i srebra dokaz opadanja vrednosti banknota. et
vrto izdanje], London 1811. 135
On the principles of political economy, and taxation. 3rd ed. [O naelima poli
tike ekonomije i oporezivanja. T r e e izdanje], London 1 8 2 1 . 81 8 2 1 5 4 171
206 343 347 381 383 388 505 5 2 0 5 5 9
On protection to agriculture. 4
ed. [O zatiti poljoprivrede. etvrto izdanje],
London 1822. 78
t h
t h
Sociale Brief cm von Kirchmann. Dritter Brief: Widerlegung der R i c a r d o ' schen L e h r e von der Grundrente und Begrndung einer neuen Rententheorie
[Socijalna pisma von Kirchmannu. T r e e pismo: Pobijanje Ricardovog uenja
o zemljiSnoj renti i zasnivanje jedne nove teorije rente], Berlin 1851. 4 6 7
Rogers, James E . Thorold: A history of agriculture and prices in England from
the year after the Oxford Parliament (1259) to the commencement of the con
tinental war (1793).
Compiled entirely from original and contemporaneous
records. Vol. 12. [Istorija poljoprivrede i cena u Engleskoj od prve godine
posle saziva Oksfordskog parlamenta ( 1 2 5 9 ) do izbijanja kontinentalnog rata
(1793). Sastavljeno iskljuivo od originalnih i savremenih zapisa. T o m 1 2 ] ,
Oxford 1866. 595 6 0 0 6 3 8
Rohatzsch, R. H . : Die Krankheiten, welche verschiedenen Stnden, Altern und Ge
schlechtern eigentmlich
sind. 6 Bdchn. [Bolesti koje su svojstvene raznim
staleima, dobima ivota i polovima. est svezaka], U l m .1840. 323
Roscher, Wilhelm: Die Grundlagen der Nationalkonomie.
Ein Hand- und L e s e
buch fr Geschftsmnner und Studierende. 3. verm. und verb. Aufl. [Osnovi
nacionalne ekonomije. Prirunik i udbenik za poslovne ljude i one koji studi
raju. T r e e , proSireno i poboljano izdanje], Stuttgart, Augsburg 1858. 9 2
148 186 187 195 291
Rossi, P[ellegrino Luigi Edoardo comte]: Cours d'conomie politique
tike ekonomije], Bruxelles 1843. 159
Rouard de Card, Pie-Marie: De la falsification
falsifikovanju svetotajstava], Paris 1 8 5 6 . 2 2 3
[Kurs poli
[O
[Jamstvo]. 523
[Postanak i
Schouw, Joakim Frederik: Die Erde, die Pflanzen und der Mensch. Naturschilde
rungen. Aus dem Dan. unter Mitwirkung des Verf. von H . Zeise . . . 2. Aufl.
[Zemlja, biljke i ovek. Opisi prirode. S danskog preveo u saradnji s autorom
H . Z e i s e . . . Drugo izdanje], Leipzig 1854. 4 5 3
Schulz, Wilhelm: Die Bewegung der Production. Eine geschichtlich-statistische A b
handlung zur Grundlegung einer neuen Wissenschaft des Staats und der Ge
sellschaft [Kretanje proizvodnje. Istorijsko-statistika rasprava u prilog osni
vanja nove nauke o dravi i drutvu], Zrich, Wintherthur 1843. 3 3 0
Scrope: The principles
economy. . .
of political economy
Political
[Seeley, Robert Benton :] The perils of the nation. A n appeal to the legislature, the
clergy, and the higher and middle classes. 2nd ed. : rev. [Opasnosti po naciju.
Apel zakonodavnim organima, svetenstvu i viim i srednjim klasama. Drugo,
prepravljeno izdanje], L o n d o n 1843. 643
Senior, Nassau William: Journals, conversations and essays relating to Ireland. In
two volumes. Vol 2 [Dnevnici, razgovori i ogledi o Irskoj. U dva toma. T o m 2 ] .
London 1868. 6 9 2 645
Letters on the Factory act, as it affects the cotton manufacture...
T o which are
appended, a letter to M r . Senior from Leonard Horner, and minutes o f a con
versation between M r . Edmund Ashworth, M r . Thompson and M r . Senior
[Pisma o Zakonu o fabrikama, kako on utie na manufakturu p a m u k a . . . Njima
su dodati pismo g. Senioru od Leonarda Hornera i beleke iz razgovora go
spodina Edmunda Ashwortha, g. Thompsona i g. Seniora], London 1837. 201
2 0 5 359
' An outline of the science of political economy [Nacrt politike ekonomije], London
* 1836. 2 0 5
Principes fondamentaux de l'conomie politique, tirs de leons dites et indites
de M r . Senior, par Jean Arrivabene [Osnovna naela politike ekonomije, koja
je izveo Jean Arrivabene iz objavljenih i neobjavljenih predavanja g. Seniora],
Paris 1836. 5 2 6
Social science congress vidi: The national association for the promotion of so
cial science . . .
Three lectures on the rate of wages, delivered before the University of Oxford,
in eastern term 1830. W i t h a preface on the causes and remedies o f the pre
sent disturbances [ T r i predavanja o visini nadnica odrana na Oksfordskom
univerzitetu u letnjem semestru 1830. S predgovorom o uzrocima i sredstvima
za uklanjanje dosadanjih poremeaja], London 1830. 4 7 8 4 8 2
Sextus Empiricus: Adversus
mathematicos
[Protiv dogmatika]. 3 2 6
dream
Henry
IV
[Kralj H e n r i etvrti]. 3 8 5 4
[Snovienje u N o Ivanjsku]. 1 0 4
[ T i m o n Atinjanin]. 1 2 4
125
Somers, Robert: Letters from the Highlands; or, the famine of 1847
ske Visije; ili glad od 1 8 4 7 ] , L o n d o n 1 8 4 8 .
[Pisma sa kot
Some thoughts on the interest of money in general, and particulary in the publick funds
[Neke misli o kamati na novac uopte, i posebno na javni fond], L o n d o n , bez
godine izdanja. 4 7 53
The source and remedy of the national difficulties,
deduced from principles o f
political economy, in a letter t o L o r d J o h n Russell [Izvor nacionalnih tekoa
i sredstva za njihovo uklanjanje. Izvedeno iz naela politike ekonomije u pismu
lordu J o h n u Russellu], L o n d o n 1 8 2 1 . 5 1 8
Spinoza, B a r u c h d e : Briefwechsel
Ethik
[Prepiska]. 5 2 6
[Etika]. 2 7 6
Storch, Henri : Cours d'conomie politique, ou exposition des principes qui dterminent
la prosprit des nations. T . 1 3 [ K u r s politike ekonomije ili izlaganje naela
koja odreuju blagostanje naroda. T o m 1 3 ] , St.-Ptersbourg 1 8 1 5 . 1 6 0
167 3 2 2 521 573
Cours d'conomie politique, ou exposition des principes qui dterminent la prospedes nations. A v e c des notes explicatives et critiques par J[ean]-B[aptiste]
Say. T . 1 [ K u r s politike ekonomije ili izlaganje naela koja odreuju blago
stanje naroda. S objanjenjima i kritikim belekama J[ean-a]-B[aptiste-a]
Saya. T o m 1 ] , Paris 1 8 2 3 . 313 321
rite
Strange, William:
1 8 6 4 . 231
T h i e r s , A [ d o l p h e ] : De la proprit
[O svojini], Paris 1 8 4 8 . 3 9 2
Thompson, William: An inquiry into the principles of the distribution of wealth most
conducive to human happiness ; applied to the newly proposed system of vol
untary equality of wealth [Istraivanje naela raspodele bogatstva koja-najsi
gurnije vode ljudskoj srei; primenjeno na nedavno predloeni sistem dobro
voljnog izjednaavanja bogatstva], London 1824. 3 2 2
Thornton, William T h o m a s : Over-population and its remedy; o r , an inquiry into
the extent and causes of the distress prevailing among the labouring classes
of the British islands, and into the means of remedying it [Prenaseljenost i
njen lek; ili istraivanje o obimu i uzrocima siromatva koje preovladuje meu
radnim klasama britanskih ostrva i o sredstvima za njegovo iskorenjivanje],
London 1846. 158 2 4 2
Thukydides : Geschichte des Peloponnesischen Krieges [Istorija peloponeskog rata]. 3 2 6
[Thnen, Johann Heinrich von:] Der isolirte Staat in Beziehung auf Landwirthschaft
und Nationalkonomie.
2. T h . 2. Abth. [Izolovana drava u odnosu na poljo
privredu i nacionalnu ekonomiju. Drugi deo. Drugi odeljak], Rostock 1863.
549
Tooke, Thomas and William Newmarch: A history of prices, and of the state of
the circulation, during the nine years 18481856.
In two volumes; forming
the 5 and 6 vols, o f the History of prices from 1729 to the present time
[Istorija cena i opticaja u periodu od 1848. do 1856. U dva toma, koji sainja
vaju 5. i 6. tom del Istorija cena od 1729. do danas], London 1857. 2 6 6
t b
t h
Torrens, R[obert]: An essay on the external corn trade [Ogled o spoljnoj trgovini
itom], London 1815. 158
An essay on the production of wealth; with an appendix, in which the princip
les of political economy are applied to the actual circumstances of this country
[Ogled o proizvodnji bogatstva, s dodatkom u kome su naela politike eko
nomije primenjena na aktuelno stanje u ovoj zemlji], London 1821. 149 169
On wages and combination
1834. 359
through Spain
Tuckett, J[ohn] Dfebell]: A history of the past and present state of the labouring
population, including the progress of agriculture, manufactures, and commerce.
In two volumes [Istorija prolog i sadanjeg stanja radnog stanovnitva uklju
ujui razvitak poljoprivrede, manufaktura i trgovine. U dva toma], London
1846. 322 637 6 6 0
Turgot, [Anne-Robert-Jacques, de l'Aulne] : Rflexions sur la formation et la dis
tribution des richesses. In: Oeuvres. Nouv. d. par Eugne Daire. T . 1
[Razmiljanja o stvaranju i raspodeli bogatstva. U : Dela. Novo i z d a n j e . . .
(priredio) Eugne Daire. T o m 1 ] , Paris 1844. 165 2 8 2 4 6 9
Two letters on the flour trade, and dearness of corn . . . By a person in business [Dva
pisma o trgovini branom i o skupoi ita. Od jednog poslovnog oveka], L o n
don [1767]. 6 4 0
U r e , Andrew: The philosophy of manufactures: or, an exposition of the scientific,
moral and commercial economy of the factory system of Great Britain [Filo
zofija manufaktura, ili izlaganje o naunoj, moralnoj i trgovakoj strani ekono
mije fabrikog sistema Velike Britanije], London 1835. 2 0 4 3 1 2 3 2 8 337 358
371 372 375 383 384 3 8 7 388 4 8 6 4 9 0 4 9 4
Philosophie
des manufactures ou conomie industrielle de la fabrication
du coton,
de la laine, du lin et de la soie. Trad, sous les yeux de l'auteur. T . 2 [Filozofija m a
nufaktura, ili industrijska ekonomija fabrikacije pamuka, vune, lana i svile. Pre
vedeno uz saradnju autora. T o m 2 ] , Paris 1836. 269
Urquhart, David: Familiar words as affecting England and the English [Familijarne
reci koje se rado koriste u Engleskoj i od Engleza], London 1855. 3 2 4 445 6 6 0
Vanderlint, J a c o b : Money answers all things: or, an essay to make money
sufficien
tly plentiful amongst all ranks of people [Novac zamenjuje sve stvari, ili ogled
o tome ta treba initi da novca bude dovoljno za sve slojeve naroda], London
1734. 117 123 136 2 4 6 248 2 8 2 297
Vergilije: Eneida.
272 6 7 0
[Krat
eh
u pashRcnemHMU. Onbirb K P H T H K O - 3 K O HOMHMecKaro H3CjrfeflOBaHia [Teorija vrednosti i kapitala Davida R i c a r d a u
vezi s kasnijim dopunama i razjanjenjima. Pokuai kritiko-ekonomskog is
traivanja], K i e m , 1 8 7 1 . 2 2 2 3
C6X3U
ch Ho3gHkuuiuMu
gouoAueuinMU
1861. 21
//.
of
dinjenog
e i
Britanij
An act to limit the hours of labour, and to prevent the employment of children in fac
tories under ten years of age. Approved M a r c h 18, 1851. I n : Acts of the seventyfifth legislature of the state of New Jersey [Zakon o ogranienju radnih asovai spreavanju zapoljavanja dece uzrasta ispod deset godina u fabrikama. Us
vojen 18. marta 1851. U : Zakoni sedamdeset i petog upravnog tela drave,
N j u Dersi], T r e n t o n 1 8 5 1 . 2 4 4
Agricultural labourers (Ireland). Return to an order of the Honourable the House
o f Commons, dated 8 M a r c h 1861. [Poljoprivredni radnici (Irska). Izvetaj
po nalogu visokopotovanog Donjeg doma, datiran 8. marta 1861.] 624
reland.
1
rts
turama i
s t
oviji
vin
za
8 t
Arbeiten der Kaiserlich russischen Gesandtschaft zu Peking ber China, sein Volk,
seine Religion, seine Institutionen, socialen Verhltnisse etc. Aus dem Russ. nach
dem in St. Petersburg 185257 verffentlichten Original von D r . Carl Abel
und F . A. Mecklenburg. Bd. 1 [Radovi carskog ruskog poslanstva u Pekingu
o Kini, njenom narodu, religiji, ustanovama, socijalnim odnosima itd. S rus
kog preveli prema originalu objavljenom u Petrogradu 185257. dr Carl
Abel i F . A. Mecklenburg. T o m 1], Berlin 1858. 1 2 0
The case of our english wool. As also the presentment o f the Grand Jury o f the
county of Sommerset thereon. Humbly offered to the High Court of Parliament
[Sluaj nae engleske vune. S predstavkom Velike porote grofovije Somerset o
tome. Ponizno podneto Visokom sudu Parlamenta], London 1685. 2 2 5
Census of England and Wales for the year 1861 [Popis stanovnitva u Engleskoj
i Velsu za 1861. godinu], London 1863. 393 3 9 4 4 1 6 558 568 575 5 7 6 5 9 9
Children's employment commission (1862).
Reports. [Komisija za zapoljavanje dece
(1862). Izvetaji.] 215 2 1 9 2 6 8 351 377 394 4 1 6 4 2 0 4 2 2 4 2 4 433
First report of the commissioners. With appendix. Presented to both Houses o f
Parliament by command of Her Majesty. [Prvi izvetaj lanova komisije. S
dodatkom. Podneto i Gornjem i Donjem domu Parlamenta po nareenju Njenog
Velianstva], London 1863. 2 1 9 221 2 2 2 2 4 2 243 4 1 6 4 8 0 4 8 7
-
Fourth report...
423 424
-
London 1864. 4 0 9 4 1 3 - 4 1 5
417-420
Fifth report...
[Peti i z v e t a j . . . ] , London 1866. 2 3 2 352 383 401 4 1 0 411
4 2 4 425 4 3 3 - 4 3 5 481
Sixth
report...
statistique runi
ordres de S . E . M .
za statistiku o d r
nareenju S . E . M .
Corn, grain, and meal. Return to an order of the Honourable the House of Commons,
dated 18 February 1867. [Penica, ostale itarice i brano. Izvetaj po nalogu
visokopotovanog Donjeg doma, datiran 18. februara 1867.] 4 0 0 4 0 3
Correspondence with Her Majesty's missions abroad, regarding industrial questions
and trades unions [Prepiska s misijama Njenog Velianstva u inostranstvu, koja
se odnosi na industrijska pitanja i sindikate], London 1867. 17
East India (Bullion). Return to an address o f the Honourable the House o f Commons
dated 8 February 1864. [Istona Indija (zlatne poluge). Odgovor na adresu
visokopotovanog Donjeg doma od 8. februara 1864.] 126
Factories inquiry commission. First report of the central board of His Majesty's
commissioners. Ordered, by the House of Commons, to be printed, 28 June
1833. [Komisija za ispitivanje rada u fabrikama. Prvi izvetaj Centralne uprave
lanova komisije Njegovog Velianstva. tampano po odluci Donjeg doma
od 2 8 . juna 1833.] 2 9 8
Factories regulation acts. Ordered, by the House of Commons, to be printed, 9
August 1859. [Zakoni o fabrikama. tampano po odluci Donjeg doma od 9.
avgusta 1859.] 2 1 6 265
of
the House
to
368 385
Factories. Return to an address o f the Honourable the House of Commons, dated
24 April 1861. Ordered, by the House of Commons, to be printed, 11 February
1862. [Fabrike. Odgovor na adresu visokopotovanog Donjeg doma datiranu
24. aprila 1861. tampano po odluci Donjeg doma od 11. februara 1862.]
367 385 4 2 0
Factories. Return to an address of the Honourable the House of Commons, dated
5 December 1867. Ordered, by the House of Commons, to be printed, 22
July 1868. [Fabrike. Odgovor na adresu visokopotovanog Donjeg doma datiranu
5. decembra 1867. tampano po odluci Donjeg doma od 22. jula 1868.] 385
First report from the select committee on adulteration of food, etc.; with the minutes
of evidence, and appendix. Ordered, by the House of Commons, t o be printed,
27 July 1855. [Prvi izvetaj komiteta za borbu protiv falsifikovanja u proiz
vodnji hrane itd., sa zapisnicima i dodatkom. tampano po odluci Donjeg
doma 27. jula 1855.] 161
Fourth report of the commissioners of Her Majesty's inland revenue on the inland re
venue. Presented to both Houses of Parliament by command of Her Majesty
[etvrti izvetaj lanova komisije Njenog Velianstva za prihod od poreza o
prihodu od poreza. Podneto i Gornjem i Donjem domu Parlamenta po naredbi
Njenog Velianstva], London 1860. 575
General laws of the Commonwealth of Massachusetts, passed subsequently to the
revised statutes. Vol. 1 [Opti zakoni savezne drave Masausets, usvojeni posle
revidiranih statuta. T o m 1 ] , Boston 1854. 243
Grievances
complained
addressed
to . . .
Hansard's parliamentary
debates. 3rd series, commencing with the accession of
William IV. Vol. 6 6 . Comprising the period from the second day of February,
to the twenty-seventh day of February, 1843 [Hansardove parlamentarne de
bate. T r e a serija, koja poinje od stupanja na presto Williama IV. T o m 6 6 ,
koji obuhvata period od 2. do 27. februara 1843], London 1843. 576
. . . Vol. 170. Comprising the period from the twenty-seventh day of March
to the twenty-eighth day of May, 1863 [ T o m 170, koji obuhvata period od
27. marta do 2 8 . maja 1863], London 1863. 36-39 239 2 4 0 506 576
. . . Vol. 174. Comprising the period from the fifteenth day of March, t o the third
day of M a y , 1864 [ T o m 174, koji obuhvata period od 15. marta do 3. maja
1864], London 1864. 577
House of Lords' committee,
House of Lords . . .
of the
Jahresbericht der Handelskammer fr Essen, Werden und Kettwig pro 1862 [Godinji
izvetaj Trgovake komore za Esen, Verden i Ketvig za 1862], Essen 1863. 346
Manifest der Maatschappij De Vlamingen Vooruit! Gerigt tot alle de voorstanders
van de eerlijke en regtzinnige uitvoering der Belgische Grondwet, gestemd
door het Nationaal Congres van 1830 [Manifest udruenja Flamanci, napred!
upuen svim prijateljima asnog i pravednog sprovoenja belgijskog ustava,
koji je doneo Nacionalni kongres 1830], Brssel 1860. 593
The master spinners and manufacturers' defence fund. Report of the committee
appointed for the receipt and apportionment of this fund, to the central associa
tion of master spinners and manufacturers [Zatitni fond vlasnika predionica
i manufakturista. Izvetaj komiteta za primanje i raspodelu ovog fonda cen
tralnom udruenju vlasnika predionica i manufakturista], Manchester 1854.
375
Miscellaneous statistics of the United Kingdom (Part V I ) . Presented to both Houses
of Parliament by command of Her Majesty [Razni statistiki podaci o Ujedi
njenom Kraljevstvu (esti deo). Podneto i Gornjem i Donjem domu Parlamenta
po nareenju Njenog Velianstva], London 1866. 577
The National association for the promotion of social science. Report o f proceedings
at the seventh annual congress, held in Edinburgh, October 1863 [Nacionalno
udruenje za unapreenje drutvenih nauka. Izvetaj sa V I I godinjeg kongresa
odranog u Edinburgu oktobra 1863], Edinburgh, London 1863. 4 2 7 435
Parliamentary
Public Health.
return
vidi: Factories.
Return to an a d d r e s s . . .
Third report of the medical officer of the Privy Council. 1 8 6 0 . Ordered, by the
House of Commons, to be printed, 15 April 1861. [Trei izvetaj zdravstvenog
inspektora Tajnog saveta. 1860. tampano po odluci Donjeg doma od 15.
aprila 1861.] 2 1 9 2 2 0
Fourth report...
with appendix. 1861. Ordered, by the House o f Commons,
to be printed, 11 April 1862. [etvrti i z v e t a j . . . s dodatkom. 1861. tampano
po odluci Donjeg doma 11. aprila 1862.] 4 1 1
Sixth report...
with appendix. 1 8 6 3 . Presented pursuant t o act of Parliament
[esti i z v e t a j . . . s dodatkom. 1863. Podnet shodno zakonu Parlamenta], L o n
don 1864. 161 2 4 2 3 5 2 353 411 481 5 8 0 - 5 8 2 6 0 2 6 1 6 .
Seventh report...
with appendix. 1864. Presented pursuant to act o f Parliament
[Sedmi i z v e t a j . . . s dodatkom. 1864. Podnet shodno zakonu Parlamenta],
London 1865. 5 0 9 588-591 6 0 0 6 0 3 - 6 1 2
Eighth report...
with appendix. 1865. Presented pursuant to act of Parliament
[Osmi i z v e t a j . . . s dodatkom. 1865. Podnet shodno zakonu Parlamenta], L o n
don 1866. 4 1 0 583 586
Report addressed to Her Majesty's Principal Secretary of State for the Home Depart
ment, relative to the grievances complained of by the journeymen bakers; with
appendix of evidence. Presented to both Houses of Parliament by command
of Her Majesty. [Izvetaj upuen ministru unutranjih poslova Njenog Veli
anstva o albama pekarskih kalfa, s dodatkom u kome su iznete injenice.
Podneto i Gornjem i Donjem domu Parlamenta po nareenju Njenog Velian
stva], London 1862. 160 2 2 3 - 2 2 5 4 8 3
Report from the committee on the Bili to regulate the labour of children in the mills
and factories of the United Kingdom*; with the minutes of evidence. Ordered,
by the House of Commons, to be printed, 8 August 1832. [Izvetaj odbora o
Zakonu o regulisanju rada dece u radionicama i fabrikama Ujedinjenog K r a
ljevstva, sa zapisnikom u kome su iznete injenice. tampano po odluci Donjeg
doma od 8. avgusta 1832.] 2 5 1
Report from the secret committee of the House of Lords appointed to inquire into the
causes of the distress which has for some time prevailed among the commercial classes,
and how far it has been affected by the laws for regulating the issue of bank
notes payable on demand. Together with the minutes o f evidence, and an
51 M a r x - E n g e l s (21)
of social
Report of the commissioners appointed to inquire into the operation of the acts (16 &
17 Vict. c. 99. and 20 & 21 Vict. c. 3.) relating to transportation and penal servi
tude. Vol. 1. Report and appendix. Vol. 2. Minutes of evidence presented t o
both Houses of Parliament by c o m m a n d of H e r Majesty. [Izvetaj lanova
komisije naimenovanih za istraivanje delovanja zakona ( 1 6 . i 17. godine vla
davine kraljice Viktorije, glava 9 9 . i 2 0 . i 2 1 . godine vladavine kraljice Viktorije,
glava 3) koji se odnose na progonstvo i robiju. T o m 1. Izvetaj s dodatkom.
T o m 2. Zapisnik o injeninom stanju podnesen i Gornjem i Donjem d o m u .
Parlamenta po nareenju Njenog Velianstva], L o n d o n 1 8 6 3 . 601
Report of the Committee of 1855 on the adulteration of bread vidi: First report
from the select committee on adulteration
of
food...
Report of the commissioners appointed to inquire into the condition of all mines in
Great Britain to which the provisions of the act 23 & 24 Vict., cap. 151. Do not
apply. W i t h reference to the health and safety of persons employed in such
mines; with appendices. Preseneed to both Houses of Parliament by command
of H e r Majesty [Izvetaj lanova komisije naimenovanih za ispitivanje uslova
u svim rudnicima Velike Britanije na koje se zakon 2 3 . i 2 4 . godine Viktorijine
vladavine, glava 1 5 1 , ne primenmie. S osvrtom na zdravlje i sigurnost lica za
poslenih u takvim rudnicima; s dodacima. Podneto i Gornjem i Donjem domu
Parlamenta po nareenju Njenog Velianstva], L o n d o n 1864. 5 8 9
Report of the Royal commission of 1864 vidi: Report of the commissioners appoin
ted to inquire into the condition of all mines . . .
Report of the committee on the baking trade in Ireland for 1861. [Izvetaj komiteta o
pekarstvu u Irskoj za 1861.] 2 2 6 /
Report of the officer of health of St. Martin s-in-the-Fields,
1865. [Izvetaj zdrav
stvenog inspektora za St. Martin's-in-the-Fields], 1 8 6 5 . 583
9
Report of the Social science congress of Edinburgh. Octob. 1863 vidi: The
nal association for the promotion of social
science.,
Natio
res
8 t
s t
8 t
t h
s t
at
t h
s t
t h
t h
statuti drave Roud Ajlend i kolonija Providens, kojima prethode ustavi Sjedi
njenih Drava i ustav drave]. Providence 1857. 2 4 4
Royal commission on railways. Report o f the commissioners. Presented to both
Houses of Parliament by command of H e r Majesty [Kraljevska komisija za
eleznice. Izvetaj lanova Komisije. Podnet i Gornjem i Donjem domu P a r tlamenta po nareenju Njenog Velianstva], London 1867. 383 4 9 3
Second report addressed to Her Majesty's Principal Secretary of State for the Home
Department,
relative to the grievances complained o f by the journeyman ba
kers. Presented to both Houses of Parliament by command of H e r Majesty
[Drugi izvetaj upuen ministru unutranjih poslova Njenog Velianstva, koji
se odnosi na albe pekarskih kalfa. Podneto i Gornjem i Donjem domu Parla
menta po nareenju Njenog Velianstva], London 1863. 2 2 3
Statistical abstract for the United Kingdom in each of the last fifteen years, from 1846.
to 1860. N r . 8 [Statistiki izvod Ujedinjenog Kraljevstva za poslednjih 15
godina - od 1846. do 1860. br. 8 ] , London 1 8 6 1 . 3 7 0 371
Statistical
abstract for the United Kingdom in each of the last fifteen years,
from
1851. to 1865. N r . 13 [Statistiki izvod Ujedinjenog Kraljevstva za poslednjih
15 godina - od 1 8 5 1 . do 1865, br. 1 3 ] , London 1866. 3 7 0 371
Tenth report of the commissioners appointed to inquire into the organization
and rules
of trades unions and other associations:
together with minutes of evidence. P r e
sented to both Houses o f Parliament by command o f H e r Majesty, 28
July
1868 [Deseti izvetaj lanova komisije naimenovanih da ispitaju organizaciju
i pravila tredjuniona i drugih udruenja, sa zapisnikom o injeninom stanju.
Podneto i Gornjem i Donjem domu Parlamenta po nareenju Njenog Veli
anstva, 2 8 jula 1868], London 1868. 387
ih
Tenth report of the commissioners of Her Majesty's inland revenue on the inland
reve
nue. Presented to both Houses of Parliament by command of Her Majesty
[Deseti izvetaj lanova komisije Njenog Velianstva za prihod od poreza o
prihodu od poreza. Podneto i Gornjem i Donjem domu Parlamenta po nare
enju Njenog Velianstva], London 1866. 5 7 4
Twenty-second
annual report of the registrar-general
of births, deaths, and
marria
ges in England. Presented to both Houses of Parliament by command of Her
Majesty [Dvadeset drugi godinji izvetaj glavnog matiara o roenjima, smrt
nim sluajevima i venanjima u Engleskoj. Podneto i Gornjem i Donjem domu
Parlamenta po nareenju Njenog Velianstva], London 1861. 2 4 2
Workshops' regulation
dren. . .
chil
Hurkaru
Guardian
Concordia.
Zeitschrift fr die Arbeiterfrage
Berlin:
- od 7. marta 1872. 36
-
od 4 . jula 1872. 37 3 8
od 1 1 . jula 1872. 37 3 8
The Daily
Telegraph
[Demokratski nedeljni
Deutsch-Franzsische Jahrbcher. Hrsg. von Arnold Rge und Karl Marx. 1. und
2. Lfg. [Nemako-francuski godinjaci. Izdaju Arnold Rge i Karl Marx.
Prva i druga sveska], Paris 1844. 77 141 152 562
The Economist. Weekly Commercial Times, Bankers' Gazette, and Railway Moni
tor: a political, literary, and general newspaper [Ekonomist. Nedeljni trgo
vaki pregled, Bankarska gazeta i Zelezniki savetnik. Politike, knjievne i
opte novine], [London:]
- od 2 9 . marta 1845. 5 9 8
- od 15. aprila 1848. 2 0 5
- od 19. jula 1851. 518
- od 2 1 . januara 1860. 565
- od 2. juna 1866. 6 4 7
The Evening Standard
des Economistes
Journal of the Society of arts, and of the institutions in Union [asopis Drutva
zanata i umea i ustanova u Uniji, London:
- od 9. decembra 1859. 333
- od 17. aprila 1860. 347
- od 2 3 . marta 1866. 647
- od 5. januara 1872. 369
Macmlan's
Magazine.
E d . by David' Masson [Makmilanov
David Masson], London, Cambridge. Avgust 1863. 2 2 9
The Manchester
Guardian
magazin.
The Morning
The Morning
Star
Izdaje
The
Daily
Observer
The Pali
Tribune
Gazette
[Novine Pel M e l a ] , L o n d o n , 5 7 9
La
Philosophie
Positive. Revue dirige par E . L i t t r & G . Wyrouboff [Pozitivna
fiilozofija. Revija koju ureduju E . L i t t r i G . Wyrouboff], Paris, br. 3. za n o
vembar i decembar 1 8 6 8 . (Vidi i napomenu 1 1 . ) 23
The Portfolio.
Diplomatie review. ( N e w sries). [Porfelj. Diplomatska revija.
(Nova serija)], London. 6 4 5
Rvolutions
de Paris
Reynolds's
Newspaper.
A Weekly Journal of Politics, History, Literature, and
General Intelligence [Rejnoldove novine. Nedeljni asopis za politiku, istoriju,
knjievnost i opta obavetenja], L o n d o n :
-
od 2 1 . januara 1 8 6 6 . 2 2 7
od 4 . februara 1866. 2 2 7
The
Saturday
Review of Politics,
Literature,
Science, and Art [Subotnja revija za
politiku, knjievnost, nauku i umetnost], L o n d o n , 1 8 . januar 1 8 6 8 . 2 2
The
Social Science
228 229
The Spectator
The Standard
-
The
Review
od 2 6 . oktobra 1 8 6 1 . 491
od 15. avgusta 1 8 6 3 . 2 2 9
od 5. aprila 1867. 593
od 14. februara 1 8 4 3 . 5 7 6
od 5. novembra 1 8 6 1 . 2 4 2
od 2 6 . novembra 1862. 187 3 5 8
od 2 4 . marta 1 8 6 3 . 2 6 6 5 0 6 - 5 0 8
od 17. aprila 1 8 6 3 . 3 6 - 3 9
od 2. jula 1 8 6 3 . 2 2 9
od 2 6 . januara 1867. 4 4 2
od 3. septembra 1 8 7 3 . 5 3 0
od 2 9 . novembra 1 8 8 3 . 3 8 39
To-Day
808
Der
Napomene i registri
Volksstaat. Organ der social-demokratischen Arbeiterpartei und der Internati
onalen Gewerksgenossenschaften. [Narodna drava. Organ socijaldemokratske
radnike partije i meunarodnih sindikata], Leipzig. 22
- od 1. juna 1872. 3 6 37
- od 7. avgusta 1872. 37
Workman's
Advocate
ekdottocmu
Registar imena
veka
pre
n. e.)
Anderson,
Adam
(Adam Anderson;
1692 - 1765) kotski ekonomist, autor
jednog dela iz istorije trgovine.
657 6 6 9
Anderson, James (Dejms Anderson;
1739 - 1 8 0 8 ) engleski ekonomist, R i cardov pretea u teoriji rente. 4 4 6
493 5 4 6 6 4 4 6 5 7
Anna Stuart (Ana Stjuart; 1665 - 1 7 1 4 )
kraljica Velike Britanije i Irske
( 1 7 0 2 - 1 7 1 4 ) ; za vreme njene vla
davine Engleska i kotska ujedinile
su se u Veliku Britaniju. 151 6 5 0
Antipatros
(iz Tesalonike [Soluna];
oko 1. veka pre n. e.) grki pesnik,
361
Apijan (iz Aleksandrije; kraj 1. veka
do 170) rimski istoriar, autor jedne
iscrpne istorije R i m a . 6 4 2
Arbuthnot, John (Don Arbatnet) en
gleski farmer; autor jednog spisa
koji je 1 7 7 3 . anonimno objavljen,
a u kom se govori o meuzavisnosti
cena ivotnih namirnica i veliine
zakupljenih imanja. 2 7 8 2 9 3 2 9 4 6 3 8
642
Aveling,
Edward
(Edvard Eveling;
1851 - 1898) engleski socijalista, pi
sac i lekar; zet Ffcarla Marxa.
Saradivao je na prevoenju prvog
toma Kapitala na engleski jezik.
lan Socijaldemokratske federacije,
a kasnije lan Lige socijalista. 31
Basedow,
Johann
Bernhard
(Johan
Bernhard Bazedov; 1724 - 1790) pe
dagog, bio je pod uticajem Rousseau-a i Comeniusa; postavio je sebi
za cilj da reformie sistem vaspitanja
u Nemakoj u smislu buroaskog
prosvetiteljstva i da omladinu prevaspita na naunim osnovama i u
patriotskom duhu. 4 3 2
Bastiat, Frdric
(Frederik Bastija;
1801 - 1850) francuski vulgarni eko
nomist, propovedao je teoriju o
harmoniji klasnih interesa u kapi
talistikom drutvu; povrni pred
stavnik vulgarno-ekonomske apologetike i zbog toga najpopularniji
(Marx). 2 2 65 82 175 361 4 9 6
Baynes, John (Don Bejns) lan grad
ske uprave Blekberna; 1857. objavio
je dve rasprave o trgovini pamukom.
344 346
Bebel, August (August Bebel; 1 8 4 0 1913) marksist; jedan od osnivaa i
najpoznatijih voda nemake Soci
jaldemokratske partije; prijatelj i
uenik Marxa i Engelsa. Kao odlu
an neprijatelj pruskog militarizma,
zalagao se za ujedinjenje Nemake
revolucionarnodemokratskim putem.
Od 1878. do 1890. rukovodio je
ilegalnom borbom Socijaldemokrat
ske partije; postao je najsposobniji
parlamentarac, najtalentovaniji or
ganizator i taktiar, najuticajniji
voda meunarodne socijaldemokratije, koja je bila protivnik reformizma
i oportunizma (Lenjin). 37
Beccaria,
Cesare Bonesana, marchese
di (ezare Bonezana markiz Bekarija; 1 7 3 8 - 1794) italijanski pravnik,
publicist i ekonomist, predstavnik
buroaskog prosvetiteljstva 18. veka.
325
Bedford (Bedford) engleska aristokrat
ska porodica. 6 3 9
Beecher-Stowe, Harriet Elizabeth (Harijet Elizabet Bier-Stou; 1811 - 1896)
amerika knjievnica, autor romana
ia-Tomina koliba. 645
Bekker,
Immanuel (Imanuel Beker;
1785 - 1871) filolog; priredio je vie
izdanja del Platona, Aristotela,
Aristofana i drugih antikih pisaca.
142
Na
Boulton, Matthew
(Metju Boulten;
1 7 2 8 - 1809) engleski fabrikant i
inenjer. 335 3 4 4
Boxhorn,
Marcus
Zuerius (Markus
Zuerijus Bokshorn; 1612 - 1653) h o landski istoriar i filolog. 3 7 9
Bray, John Francis (Don Frensis
B r e j ; 1 8 0 9 - 1895) engleski ekono
mist, socijalist utopist, Owenov sledbenik; artist; po profesiji slovoslaga; od 1842. farmer, slovoslaga
i novinar u S A D ; razvijao je teoriju
o radnom novcu. 71
Brentano, Lujo (Ludwig Joseph) ( L u j o
[Ludvig Jozef] Brentano; 1 8 4 4 1931) nemaki vulgarni buroaski
ekonomist; katedarski socijalist;
jedan od osnivaa Udruenja za so
cijalnu politiku (1872). 38 39
Bright, John
(Don Brajt; 1 8 1 1 1889) engleski fabrikant; vodei
liberalni politiar; pristalica slobodne
ti go vine; jedan od osnivaa Lige
p.otiv zakona ..o itu; vie puta
ministar; poetkom ezdesetih go
dina voda levog krila Liberalne
stianke. 21 2 2 9 2 5 4 491 575 6 0 0 661
Brindley, James (Dejms Brindli; 1 7 1 6 17*;2) engleski inenjer. 311
Broadhurst,
J. (D. Brodherst) en
gleski vulgarni ekonomist iz s r e
dine 19. veka. 6 0 61
Brodie,
Sir Benjamin
Collins
(ser
Bendamin Kolins r o u d i ; 1 7 8 3 1862) engleski lekar. 251
Brougham, Henry Peter [Lord Brougham and Vaux] (Henri Piter Bruem
[lord B r u e m i V o k s ] ; 1 7 7 8 - 1 8 6 8 )
engleski pravnik, pisac i dravnik;
izmeu dvadesetih i tridesetih go
dina jedan od voda vigovaca; lan
Parlamenta; lord kancelar ( 1 8 3 0 1 8 3 4 ) ; pobornik izborne reforme;
od pedesetih godina nije igrao ni
kakvu ulogu u politikom ivotu.
669 670
Bruckner, John (Don B r u k n e r ; 1 7 2 6 1804) engleski protestantski svetenik; autor nekolikih filozofskih
spisa. 545
Buchanan,
David (Dejvid Bjukenen;
1 7 7 9 - 1 8 4 8 ) engleski
ekonomist
i publicist; uenik i komentator
Adama Smith-a; protivnik
fiziokrata. 119 4 9 2 6 4 4
Bchez, Philippe-Joseph-Benjamin
(Filip-2ozef-Benamen
Bie; 1 7 9 6 1 8 6 5 ) uenik Saint-Simona ; fran
cuski politiar i istoriar ; buroaski republikanac; jedan od ideo
loga katolikog socijalizma; 1 8 4 8 .
predsednik Privremene vlade. 6 5 5
Burke, Edmund ( E d m u n d B e r k ; 1 7 2 9 1797) engleski publicisti politiar;
vigovac; lan Parlamenta ; u p o
etku je bio sklon liberalizmu,
kasnije reakcionar i jedan od ogor
enih neprijatelja francuske revo
lucije. 187 211 2 8 9 6 3 9 6 7 0
Butler, Samuel (Semjuel Batler; 1612 1680) engleski satiriki pesnik, au
tor poeme Hudibras. 4 4
Byles, Sir John Barnard (ser D o n
Barned Bajls; 1801 - 1884) engleski
pravnik; lan Tajnog saveta; t o rijevac; napisao je nekoliko pravnih
i ekonomskih del. 2 4 4 6 5 2
Campbell,
Sir George (ser Dord
K e m p b e l ; 1 8 2 4 - 1892) od 1843.
do 1847. s prekidima kolonijalni
inovnik u Indiji, o kojoj je napi
sao vie radova; lan Parlamenta
( 1 8 7 5 - 1 8 9 2 ) ; liberal. 319
Cantillon, Philip (Filip Kantijon) en
gleski ekonomist; obradio je i 1759.
objavio na engleskom jeziku delo
Richarda Cantillona Essai sur la
nature du c o m m e r c e en gnrale
488
Cantillon, Richard (Ricard Kantijon;
1 6 8 0 - 1 7 3 4 ) engleski ekonomist i
trgovac. 4 8 8 545
Carey, Henry Charles (Henri Carls
K e r i ; 1793 - 1 8 7 9 ) ameriki vulgaTni
ekonomist,
apologet
kapitalizma;
propovedao je harmoniju izmeu
drutvenih klasa. 196 4 6 8 4 9 5 4 9 6
6 4 5 6 6 0 661
Carli, Giovanni Rinaldo,
conte ( o vani Rinaldo grof K a r l ; 1 7 2 0 1 7 9 5 ) italijanski
naunik; autor
nekolikih radova o novcu i trgovini
itom; protivnik merkantilizma. 295
Carlisle,
Sir Anthony
(ser Antoni
Karlajl; 1768 - 1 8 4 0 ) engleski lekar.
251
Carlyle,
Thomas
( T o m a s Karlajl;
1795 - 1 8 8 1 ) engleski knjievnik, is
toriar i filozof idealist; propovedao
kult heroja; zastupao gledita bliska
feudalnom socijalizmu etrdesetih
godina; od 1 8 4 8 . otvoreni neprija
telj radnikog pokreta. 2 2 9
Castlereagh,
Henry
Robert
Stewart,
Lord, (od 1 8 2 1 ) Marquess of Lon
donderry
(Henri Robert Stjuart
lord Kaslri, od 1 8 2 1 . markiz od
Londonderija; 1 7 6 9 - 1822) britan
ski dravnik, torijevac; ministar
za rad i kolonije ( 1 8 0 5 - 1 8 0 6 ,
1 8 0 7 - 1 8 0 9 ) ; ministar spoljnih p o
slova ( 1 8 1 2 - 1822). 3 8 0
Cazenove, John (Don Kejznov) en
gleski ekonomist; Malthusov pri
stalica. 1 8 0 2 8 6 4 5 9 501 511 5 2 6
Chalmers,
Thomas ( T o m a s almers ;
1 7 8 0 - 1847) kotski teolog i eko
nomist, jedan od fanatinih maltuzijanaca ( M a r x ) . 142 151 545 5 4 6
Chamberlain, Joseph (Dozef emberlen; 1 8 3 6 - 1914) britanski dravnik;
Corbon, Claude-Anthime
(Klod-Antim
Korbon; 1808 - 1891) francuski rad
nik, kasnije politiar, graanski
republikanac; 1 8 4 8 - 1849. poslanik
u Ustavotvornoj skuptini; posle
pada Drugog Carstva predsednik
optine jednog parikog arondismana; poslanik Narodne skuptine
1871. 431
Courcelle-Seneuil,
Jean-Gustave
(2an
Gistav Kursel-Senej; 1 8 1 3 - 1892)
francuski ekonomist, trgovac. 2 0 9
Cromwell,
Oliver (Oliver Kromvel;
1599 - 1658) voda buroazije i dela
plemstva koje je preraslo u buro
aziju u periodu engleske buroaske
revolucije u 17. veku; od 1653.
do 1658. lord-protektor Engleske,
kotske i Irske. 6 3 6 638 6 6 0
Culpeper,
Sir Thomas
(ser T o m a s
Kalpeper; 1578 - 1662) engleski eko
nomist, merkantilist. 6 7 0
Custodi, Pietro (Pijetro Kustodi; 1771 1842) i talijanski dravnik, istoriar
i ekonomist; izdava najvanijih
dela italijanskih ekonomista. 50 76
89 91 143 147 3 2 5 572
Cuvier, Georges-LeopoldChritien-Frideric-Dagobert,
baron de ( o r - L e o pold - Kretijen - Frederik - Dagober,
baron de Kivije; 1 7 6 9 - 1832) fran
cuski prirodnjak, zoolog i paleonto
log, podigao je uporednu anatomiju
na nivo nauke; poznat je po svojoj
nenaunoj teoriji kataklizama (ka
tastrofa). 4 5 2
Daire,
Louis-Francois-Eugne
(LujFransoa-Een Der;' 1798 - 1 8 4 7 )
francuski knjievnik i ekonomist;
izdavao je dela iz oblasti politike
ekonomije, 4 4 91 105 132 147 2 8 2
Dante Alighieri (Dante Aligijeri; 1265 1321) najvei italijanski pesnik; u
svom glavnom delu Boanstvena
komedija dao je sliku sveta i oveka
srednjeg veka. 18 101 221
Darwin,
Charles
Robert
(Carls R o
bert Darvin; 1 8 0 9 - 1882) veliki
engleski prirodnjak, osniva evolu
cione biologije. 3 0 5 330
Daumer, Georg Friedrich
(Georg F r i drih D a u m e r ; 1 8 0 0 - 1875) autor
nekolikih dela iz istorije religije. 258
Engels,
Friedrich
(Fridrih Engels;
1 8 2 0 - 1 8 9 5 ) . 3 0 3 1 - 3 4 77 141 152
215 219 227 2 4 0 2 6 2 271 3 5 4 374
376 394 534 5 6 2 5 7 9
Ensor, George (Dord Insor; 1 7 6 9 1843) engleski publicist; Malthusov
protivnik. 6 4 4
Epikur (oko 341. do oko 2 7 0 . pre n. e.)
grki filozof materijalist, ateist. 8 0
Eschwege, Wilhelm Ludwig von (Vilhelm Ludvig fon Evege; 1777 1855) geolog i rudarski i topioniki
inenjer. 4 8
Everet (Everet) engleski pronalaza iz
18. veka. 3 7 9
Fahrenheit,
Gabriel Daniel (Gabrijel
Danijel Farenhajt; 1 6 8 6 - 1736) nemaki fiziar, usavrio je termometar.
2 2 4 2 3 3 267
Fairbairn, Sir William (set Viljem F e r ben; 1 7 8 9 - 1874) engleski fabrikant, inenjer i pronalaza. 3 8 6
Farre, John Richard (Don Riard
F e r e ; 1 7 7 4 - 1 8 6 2 ) engleski lekar. 251
Faucher, Julius (Julius Fauher; 1820
- 1878) nemaki publicist;
vul
garni ekonomist, pristalica slobodne
trgovine; mladohegelovac; poetkom
pedesetih godina propovedao je
buroasko-individualistike i anar
histike poglede; od 1850. do 1861.
iveo je u Engleskoj kao emigrant;
kasnije naprednjak. 2 1 5 4 1 3
Faulhdber, Johann (Johan Faulhaber;
1580 - 1635) matematiar i ine
njer. 334
Fawcett, Henry (Henri Fosit; 1833 1884) engleski ekonomist, uenik
Johna Stuarta Milla; vigovac. 491
539 5 4 0 578 661
Ferguson, Adam (Adam Fergesn; 1 7 2 3 1816) kotski istoriar, filozof morala
i sociolog; pristalica Hume-a i Adama
Smith-a. 116 316 3 2 2 - 3 2 3
Ferrand,
William Bushfield
(Viljem
Bufild Feran), engleski veleposednik, torijevac. 2 3 9 3 6 9 5 0 6
Ferner, Francois-Louis-Auguste
(Fransoa-Luj-Ogist Ferije; 1 7 7 7 - 1861)
francuski nii carinski inspektor,
ekonomist, protekcionist. 6 5
Greg,
Robert
Hyde
(Robert Hajd*
G r e g ; 1 7 9 5 - 1875) industrijalac;
liberal; predsednik Zanatlijske ko
more u Manesteru. 2 6 2
Gregoir,
H. ( H . Gregoar) sekretar
Udruenja tamparskih radnika u
Briselu. 4 8 9
Grey, Sir George (ser Dord G r e j ;
1 7 9 9 - 1882) britanski dravnik; vigovac; ministar unutranjih poslova
(1846 - 1852, 1855 - 1858, 1861 1866), ministar za kolonije ( 1 8 5 4 1855). 2 5 9 5 8 8
Grove, Sir William Robert (ser Viljem
Robert Grouv; 1811 - 1896) en
gleski fiziar i pravnik. 4 6 3
Giilich, Gustav von (Gustav fon Gilih;
1791 - 1847) nemaki buroaski eko
nomist, trgovac; pronalaza; bavio
se zemljoradnjom r istorijom pri
vrede; zastupao je jedno sitnoburoasko uenje o zatitnim carinama u
Nemakoj po kome je trebalo tititi
runi rad od mainskog. 2 0 6 6 5
Guthrie, George James (Dord Dejms
Gatri; 1 7 8 5 - 1856) londonski hirurg. 251
Hall,
Christopher
Newman
(Kristefer Njumen Hol; 1 8 1 6 - 1902) e n
gleski svetenik, jedan od predstav
nika vieg klera. 229
Hauer, Carl Ludwig von (Karl L u d v i g
fon Haler; 1768 - 1854) vajcarski
pravnik i istoriar; apologet sistema
ropstva i apsolutizma. 345
Hamilton,
Sir William
(ser Viljem
Hamilton; 1788 - 1856) kotski filo
zof, izdao je dela Dugalda Stewart.
288 4 2 9
Hamm,
Wilhelm
von (VilhelnV fon
H a m ; 1 8 2 0 - 1880) agronom, napi
sao je nekoliko radova o poljopriv
redi. 4 4 4
Hanssen, Georg (Georg Hansen: 1 8 0 9 1894) ekonomist, napisao je nekoliko
radova o zemljoradnji i agrarnim od
nosima u Nemakoj. 2 1 3
Harris, James (Dejms Haris; 1 7 0 9 1780) engleski filolog, filozof i d r
avnik, lan Parlamenta. 325
Harris
(Haris) vidi
Malmesbury,
James
Harris
Harrison,
William (Viljem Harison;
1534 - 1593) engleski svetenik, autor
nekolikih dela koja su vaan izvor za
izuavanje istorije Engleske u 16.
veku. 6 3 4 6 5 6
Hassall, Arthur Hill (Artur Hil Hesl;
1 8 1 7 - 1894) engleski lekar, napisao
je nekoliko radova o socijalnoj higi
jeni. 158 2 2 2
Hastings,
Warren
(Vorin Hejstings;
1 7 3 2 - 1818) engleski politiar; prvi
generalni guverner Britanske I n
dije ( 1 7 7 4 - 1785), istovremeno u
slubi Istonoindijske kompanije;
sprovodio je surovu kolonijalnu po
litiku. Godine 1788. izveden je pred
sud zbog zloupotrebe slubenog po
loaja, ali je osloboen i Kompanija
ga je obetetila. 664
Hegel, Georg Wilhelm Friedrich (Georg
Vilhelm Fridrih Hegel; 1 7 7 0 - 1831)
najznaajniji predstavnik nemake
klasine filozofije (objektivni idea
list) koja je u njegovom sistemu do
stigla vrhunac i u kome je prvi put
to je njegova velika zasluga - r
itav prirodni, istorijski i duhovni
svet predstavljen kao proces, tj. koji
je shvaen kao svet koji se stalno
kree, menja, preobraava i razvija,
i u kom je sistemu uinjen pokuaj
da se dokae unutranja povezanost
u tom kretanju i razvoju (Engels).
25 51 91 155 164 235 278 324 519
526
Heine, Heinrich (Hajnrih Hajne; 1797 1856) veliki pisac i vatreni rodoljub,
neprijatelj apsolutizma i feudalno-klerikalne reakcije, pretea nemake
demokratske knjievnosti; intimni
prijatelj porodice Marx. 538
Henri III (Anri I I I ; 1551 - 1589) fran
cuski kralj ( 1 5 7 4 - 1589). 124
Henry VII (Henri V I I ; 1 4 5 7 - 1 5 0 9 )
engleski kralj ( 1 4 8 5 - 1509). 2 4 4
635 636 648
Henry VIII (Henri V I I I ; 1491 - 1547)
engleski kralj ( 1 5 0 9 - 1547). 6 3 5
648 650
Helvetius,
Claude-Adrien
(Klod-Adrijen Helvecijus; 1715 - 1771) fran
cuski filozof, predstavnik mehani
cistikog materijalizma, ateist; jedan
od ideologa francuske revolucionarne
buroazije. 538.
Leonard
(Lionard Horner;
1864) engleski geolog, dr
fabriki inspektor ( 1 8 3 3 Kao nepotkupljiv branilac
Laborde, Alexandre-Louis-Joseph,
mar
quis de (Aleksandar-Luj-Zozef m a r kiz L a b o r d ; 1 7 7 4 - 1 8 4 2 ) francuski
arheolog, liberalni politiar; eko
nomist. 4 6 8
Lachtre (La Chtre), Maurice (Mori
Laatr; 1 8 1 4 - 1900) napredni fran
cuski novinar; borac Parike komune
1 8 7 1 ; izdao je prvi tom Kapitala
na francuskom jeziku. 2 6 31
Laing, Samuel (Semjuel Leing; 1 8 1 0 1897) engleski politiar i publicist;
lan Parlamenta; liberal; zauzimao je
razne visoke poloaje u engleskim
udruenjima elezniara. 180 569
582 597.
aski ekonomist.
346 545
Louis Bonaparte
vidi Napoleon
43 9 0 9 9 118 140
( L u j Bonaparta)
III
Louis-Philippe,
duc d'OrUans
Filip, vojvoda od Orleana;
1850) kralj Francuske ( 1 8 3 0 u februaru 1 8 4 8 . abdicirao i
u Englesku. 2 5 0
Louis XIV
francuski
(Luj1773 1848);
preao
( L u j X I V ; 1638 - 1715)
kralj (1643 - 1715). 132
Louis XVI
( L u j X V I ; 1754 - 1 7 9 3 )
francuski kralj ( 1 7 7 4 - 1 7 9 2 ) ; 1792.
zbaen s prestola, a 1793. pogub
ljen. 6 5 0
Lukijan (oko 120. do oko 180. n. e.)
satirini pisac stare Grke. 5 4 6
Lukrecije (Tit Lukrecije Kar; oko 9 9 .
do oko 5 5 . pre n. e.) rimski filozof
i pesnik; materijalist, ateist; glavno
njegovo delo je O prirodi stvari.
194
Luther, Martin (Martin L u t e r ; 1483 1 5 4 6 ) osniva protestantizma u N e makoj; sin rudara. Njegovo celokupno literarno delo, naroito p r e vod Biblije, imalo je znatan uticaj
na razvoj jedinstvenog
nemakog
knjievnog jezika. U seljakom ratu
od 1 5 2 4 / 2 5 . L u t h e r se
odluno
okrenuo protiv revolucionarnog po
kreta seljaka i priao graanskoj,
plemikoj i kneevskoj strani ( E n
gels). K a o najstariji nemaki nacio
nalni ekonomist ( M a r x ) , zastupao
je naturalnu privredu i prostu robnu
proizvodnju i borio se protiv zelenakog i trgovakog kapitala; nje
gova progresivna graanska uenja
o radu i pozivu predstavljala su vane
ideoloke pretpostavke za kasnije
stvaranje klasine buroaske teorije
o vrednosti rada. 127 175 2 7 9 5 2 3
664
Macaulay,
Thomas Babington ( T o m a s
Babington Makolej; 1 8 0 0 - 1 8 5 9 ) en
gleski buroaski istoriar i poli
tiar; vigovac; lan Parlamenta;
kao lan Saveta generalnog guvernera
Indije ( 1 8 3 3 - 1838) radio je na na
crtu krivinog zakona Indije, koji
je 1860. bio potvren kao zakon.
245 246 249 633 638
MacCulloch,John
Ramsay (Don R a m zej Mekelek; 1 7 8 9 - 1864) kotski
graanski ekonomist, apologet ka
pitalistikog sistema; vulgarizator
Ricardovog uenja. 135 140 143 175
246 288 362 388 391 392 4 5 8 537
538 641
MacGregor,
John (Don Mekgregor;
1 7 9 7 - 1857) engleski statistiar i
istoriar; pristalica slobodne trgo
vine; lan Parlamenta; osniva i
jedan od direktora Britanske kra
ljevske banke. 2 4 6
Maclaren,
James
(Dejms Maklaren)
engleski buroaski ekonomist 19.
veka; bavio se istorijom opticaja
novca. 96
Macleod,
Henry Dunning (Henri D a ning Maklaud; 1821 - 1 9 0 2 ) en
gleski vulgarni ekonomist; naro
ito se bavio teorijom kredita. 65 143
Malmesbury,
James
Harris, Earl
of
(Dejms Haris eri od Malmsberija;
1746 - 1820) engleski diplomata i
dravnik; vigovac; ambasador u
Petrogradu ( 1 7 7 7 - 1782). 325
Malthus,
Thomas Robert (Tomas R o
bert Maltus; 1 7 6 6 - 1834) engleski
svetenik i ekonomist; ideolog p o buroazirane posednike aristokratije, apologet kapitalizma; izgradio
je reakcionarnu teoriju prenaselje
nosti, koja je trebalo da opravda
bedu radnog sveta. 151 192 282 314
4 4 6 4 6 4 4 9 0 501 505 511 518 519
525 526 527 535 538 544 545 561
572 6 2 2 6 2 6 .
Mandeville,
Bernard
de (Bernar de
Mandevil; 1670 - 1733) engleski lekar, satiriar i ekonomist. 316 543
544 545
Martineau,
Harriet (Harijet Martino;
1 8 0 2 - 1876) engleska knjievnica;
propagirala maltuzijanizam. 562
Marx, Karl (Karl Marks; 1818 - 1883).
23 24 28 31-37 104 278 4 5 5 4 6 7
556
Marx-Aveling,
Eleonora
(Eleonora
Marks-Eveling; 1855 - 1898) najmla
a kerka Karla M a r x a ; osamde
setih i devedesetih godina ivo se
angaovala u engleskom i meu
narodnom radnikom pokretu; 1884.
udala se za Edwarda Avelinga. 31
35 38 39
Montesquieu,
Charles de Secondat,
ba
ron de La Brede et de (ari de Sekonda, baron od Brede i od M o n teskijea; 1 6 8 9 - 1755) istaknuti fran
cuski sociolog, ekonomist i pisac,
predstavnik prosvetiteljstva 18. veka;
teoretiar ustavne monarhije i si
stema podele vlasti; zastupao kvan
titativnu teoriju novca. 91 117 544
Moore, Samuel (Semjuel M u r ; 1 8 3 0 1912) engleski pravnik; lan Prve
internacionale (Meunarodnog ud
ruenja radnika); preveo je na en
gleski Manifest Komunistike par
tije i prvi tom Kapitala; Marxov
i Engelsov prijatelj. 31
More (Morus), Sir Thomas (ser T o m a s
M o r ; 1478 - 1535) engleski politiar;
lord-kancelar; humanistiki pisac,
predstavnik utopijskog komunizma.
545 6 3 4 635 6 4 9 650
Morton, John Chalmers (Don almers
M o r t o n ; 1821 - 1888) engleski agro
n o m ; autor veeg broja spisa o
poljoprivredi, urednik lista Agricultural Gazette ( 1 8 4 4 - 1888). 333
487
Mller, Adam Heinrich, Ritter von Nitterdorf (Adam Hajnrih Miler vitez
od Niterdorfa; 1 7 7 9 - 1829) publi
cist i ekonomist; predstavnik tako
zvane romantike kole u politikoj
ekonomiji, koia je odgovarala intere
sima feudalne aristokratije; protiv
nik uenja Adama Smith-a. 118
Mun, John (Don M a n ) sin T h o m a sa Muna i izdava njegovih dela.
451
Mun, Thomas (Tomas M a n ; 1571 1641) engleski trgovac i ekonomist,
merkantilist; od 1615. jedan od di
rektora Istonoindijske kompanije.
451
Murphy, John Nicolas (Don Nikeles
Marfi) engleski publicist. 623
Murray, Hugh (Hju M a r i ; 1779 - 1846)
engleski geograf. 3 0 4
NapoUon
III, Louis Bonaparte
(Luj
Napoleon I I I Bonaparta; 1 8 0 8 1873) neak Napolona I ; predsednik Druge Republike ( 1 8 4 8 - 1 8 5 2 ) ;
francuski car (1852 - 1870). 248
Nasmyth,
James
(Dejms
Nesmit;
1808 - 1890) engleski inenjer i pro
nalaza parnog ekia. 341 367 3 8 6
Nevmtan, Francis William (Frensis Viljem Njumen; 1 8 0 5 - 1 8 9 7 ) engleski
filolog i publicist; buroaski radikal;
autor religioznih, politikih i eko
nomskih spisa. 6 3 9 6 4 4
Newman,
Samuel Philips
(Semjuel
Filips Njumen; 1 7 9 7 - 1 8 4 2 ) a m e
riki filozof i ekonomist. 148 188
Npwmarch, William (Viljem N j u m a r ;
1 8 2 0 - 1882) engleski ekonomist i
statistiar, bankar; pristalica slo
bodne trgovine. 266
Newnham, G. L. ( G . L . Njunem) en
gleski advokat. 531
Niebuhr, Barthold Georg (Bartold G e
org Nibur; 1 7 7 6 - 1831) istoriar,
bavio se istorijom starog veka. 211
North, Sir Dudley (ser Dadli N o r t ;
1641 - 1691) engleski ekonomist, je
dan od prvih predstavnika buroaske klasine politike ekonomije.
99 1 1 4 115 118 126 346 545
Olmsted, Frederick Law (Frederik L o
Olmstid; 1 8 2 2 - 1903) ameriki po
ljoprivredni i vrtlarski praktiar. 179
Opdyke,
George (Dord Opdajk;
1 8 0 5 - 1880) ameriki preduzetnik;
pisac ekonomskih dela. 152
Orkney, Elizabeth Villiers, Lady (ledi
Elizabet Vilez Orkni; 1 6 5 7 - 1733)
ljubavnica Viljema Oranskog. 6 3 9
Ortes, Giammaria (amarija Ortes;
1713 - 1790) venecijanski kaluer,
jedan od velikih pisaca ekonomskih
dela 18. veka (Marx). 5 4 5 5 7 2
Overstone, Samuel Jones Loyd, Lord,
Baron (Semjuel Dons Lojd lord, od
1860. baron Overston; 1 7 9 5 - 1 8 8 3 ) ,
engleski bankar; vigovac; uticao
je na finansijsku politiku Roberta
Peela, naroito na izradu njegovog
zakona o bankama u Engleskoj;
zastupnik principa novanog opti
caja (currency principle*). 117
135
Owen, Robert (Robert Oven; 1771 1858) engleski utopijski socijalist.
78 93 94 2 6 9 357 4 2 8 4 4 3 4 8 4 5 2 6
Quincey,
Thnen, Johann
Heinrich
von (Johan
Hajnrih fon T i n e n ; 1783 - 1 8 5 0 )
ekonomist, zemljoposednik u M e k lenburgu; kao teoretiar rente pred
stavnik pruskog puta kapitalisti
kog razvoja poljoprivrede. 5 4 9
Timur (Tamerlan)
( 1 3 3 6 - 1405) mon
golski kan, gospodar Samarkanda*
zauzeo je srednju Aziju i Persijui
236
Tit, Flavije
Vespazijan
ski car. 351
(41 - 8 1 ) r i m
Tooke,
Thomas ( T o m a s T u k ; 1 7 7 4 1858) engleski ekonomist; vatreni
pobornik slobodne trgovine; kritikovao je Ricardo vu teoriju o
novcu. 2 6 6
Torrens, Robert ( R o b e r t T o r e n s ; 1 7 8 0 1864) engleski oficir i ekonomist;
pristalica slobodne trgovine i kole
currency principle*. 149 158 169
359 388
Townsendy Joseph
(Dozef T a u n z e n d ;
1739 - 1 8 1 6 ) engleski svetenik, geo
log i sociolog, pristalica Malthusove
teorije o prenaseljenosti. 3 1 4 5 4 5
572
Tremenheere,
Hugh Seymour ( H j u Sejm u r T r i m e n h i r ; 1 8 0 4 - 1 8 9 3 ) en
gleski inovnik i publicist; neko
liko puta lan vladine komisije za
ispitivanje uslova rada u fabrikama.
160 2 2 3 2 3 7
Tucker, Josiah (Dousaje T a k e r ; 1 7 1 2 1799) engleski svetenik i ekono
mist, pretea Adama Smith-a. 2 4 6
545 670
Tuckett,
John
Debeli
(Don Debel
T a k e t ; u m r o 1 8 6 4 ) engleski p u b
licist. 3 2 2 6 3 7 6 6 0
Tudor ( T j u d o r ) engleska dinastija. 6 6 0
Tukidid (oko 4 6 0 . do oko 3 9 5 . pre n. e.)
grki istoriar; napisao je jednu
nezavrenu istoriju peloponeskih r a
tova. 195 3 2 6
Tupper, Martin (Martin T a p e r ; 1810 1889) engleski pesnik, pisao je besadrajne i moralizatorske pesme. 5 3 8
Turgot, Anne-Robert-Jacques,
baron de
l Aulne ( A n - R o b e r - Z a k T i r g o ba
ron od Olne; 1727 - 1781) francuski
dravnik, generalni finansijski in
spektor; ekonomist fiziokrat, Quesnayev uenik. 165 2 8 2 4 6 9
Valentin,
Gabriel
Gustav (Gabrijel
Gustav Valentin; 1 8 1 0 - 1 8 8 3 ) nemaki fiziolog. 4 2 7
Vanderlint, Jacob (Dekob Vanderlint;
umro 1740) engleski ekonomist,
pretea fiziokrata, rani zastupnik
kvantitativne teorije o novcu. 117
123 136 2 4 6 248 2 8 2 297 311 545
Vauban, Sbastien le Prtre, marquis de
(Sebastjen le Pretr markiz Voban;
1633 - 1707) francuski maral; vojni
inenjer; autor veeg broja radova
o izgradnji utvrenja i o opsadivanju ;
kritikovao je francuski poreski si
stem i skicirao jedan utopijski finansijski sistem. 132
Vaucanson, Jacques de (Zak de Vokanson; 1709 - 1782) francuski meha
niar i pronalaza; usavrio je kon
strukciju mehanikog razboja. 338
Verri, Pietro (Pijetro Veri; 1 7 2 8 1797) italijanski ekonomist; jedan
od prvih kritiara fiziokratskog ue
nja. 5 0 9 0 126 2 9 5
Vico, Giovanni Battista (ovani Batista
Viko; 1668 - 1744) italijanski filozof;
pokuao je da odredi objektivne za
konitosti drutvenog razvoja. 330
Victoria (Viktorija; 1819 - 1901) kra
ljica Velike Britanije i Irske (1837 1901). 261
Villiers, Charles Pelham (arls Pelem
Vilijers; 1 8 0 2 - 1898) engleski po
litiar i pravnik; pristalica slobodne
trgovine; lan Parlamenta. 2 4 0
Vissering, Simon (Simon
Visering;
1818 - 1888) holandski vulgarni eko
nomist i statistiar. 4 4 3
3uSep,
HuKOAau Meanoeun
(18441888) ruski ekonomist; jedan od p r
vih popularizatora Mancovih eko
nomskih radova u Rusiji, iako ni sam
nije razumevao materijalistiku di
jalektiku niti revolucionarnu su
tinu marksizma. 2 2 23
^lepHbiuieecKuu,
HuKO/iau TaepujioeuH
( 1 8 2 8 - 1 8 8 9 ) ruski revolucionarni de
mokrat ; naunik, pisac, knjievni
kritiar; jedan od istaknutih p r e
tea ruske socijaldemokratije. 21
div
Gobseck
(Gopsek) krti zelena iz
Balzakovog istoimenog romana (u
stvari vee pripovetke). 5 1 9
Registar imena
833
SeC0<jZ(Sikoul)lice iz Shakespeare-ove
drame Mnogo vike ni oko ega,
noni uvar. 84
Sikes, Bill (BU Sajks) lice iz Dickensovog romana Oliver Tvist, raz
bojnik. 391
Sizif lice iz grke mitologije, kralj
Korinta, koji je zato to je obmanuo
bogove osuen da veito kotrlja
kamen uzbrdo koji se stalno vraa
nazad (otuda izraz Sizifov posao).
125 3 7 4
, Sveti orde hrianski svetac koji je,
po legendi, ubio adaju; zatitnik
engleskih vitezova. 3 8
Shylock (ajlok) lice iz Shakespeareove drame Mletaki trgovac. 2 5 8
605
Thor ( T o r ) u
bog groma;
uvek vraao
udara groma.
germanskoj mitologiji
njegov eki m u se
u ruke posle svakog
341
urka
(Dame Quickly) linost iz
Shakespeare-ove drame Kralj Hertri
etvrti. 5 4
Mere za teinu
T o n a (ton, t) = 2 0 handredvejta
Handredvejt (hundredweight, cwt) = 112 funti
Kvarter (quarter, qrs.) = 28 funti
Ston (stone) = 14 funti
Funta (pound) = 16 unca
Unca (ounce)
1016,05 kg
5 0 , 8 0 2 kg
12,700
6,350
453,592
28,349
kg
kg
g
g
372,242 g
U n c a (troy ounce)
Grejn (grain)
31,103 g
0,065 g
Mere za duinu
Engleska milja (british mile) = 5 2 8 0 stopa
Jard (yard) = 3 stope
1609,329 m
91,439 cm
30,480 c m
Col (inch)
Nemaki arsin (Elle)
2,540 c m
66,690 cm
Mere za povrinu
Eker (acre) = 4 ruda
Rud (rood)
'
4046,7 m
1011,7 m"
2
14,21 m
100 m"
Juger O'ugerum)
2523
Mere za zaprenunu
Buel (bushel) = 8 galona
Galon (gallon) 8 pinti
Pint (pint)
36,349 lit.
4,544
0,5681
Novane jedinice
Funta sterlings (pound sterling, ) = 2 0 ilinga
20,43 M*
iling (shilling) == 12 pensa
1,02 M
Peni (penny, pence, d.) = 4 fardinga
8,51 pf*
Farding (farthing) 1 / 4 penija (prev. kao marjai) 2,12 pf
Gineja (guinea), stari engleski zlatni
novac = 21 iling (shilling)
21,45 M
Soverin (sovereign, engleski) zlatni
novac = 1 funta sterlinga
20,43 M
Franak (franc, francuski) = 100 santima
80 p f
Santim (centime)
0,8 p f
Drahma, starogrki srebrni novac
Livra (livre), francuski srebrni novac = 1 franak
80 p f
Cent (cent), ameriki sitan novac
oko 4,2 p f
Dukat, zlatni novac u Evropi, prvobitno u Italiji oko 9
M
Maravedi (maravedi), stari panski bakarni novac oko 6
pf
Rej (reis), portugalski novac
oko 0,45 p f
Marka (Mark) nemaki novac = 100 pfeniga
Pfenig (Pfennig)
* Preraunavanje u marke i pfenige ovde je vreno prema njihovoj vrednosti iz 1871. godine (1 marka = 1/2790 kg. istog zlata).
Registar pojmova
Afrika 2 3 9 393 6 6 2 6 6 9
Agent 3 2 0
Agitacija
protiv zakona o itu 2 6 2
za desetoasovni radni dan 201
2 5 6 257 2 6 2
za osmoasovni radni dan 2 7 0
271 369
Akcionarska drutva 555 575 6 6 6
u vidu kombinovanog kapitaliste
299
pretea akcionarskog drutva 2 7 9
Akumulacija
kapitala 497 4 9 8 S l i
516-518 5 2 2 523
neophodni uslovi za akumulaciju
511-514
i stepen eksploatacije radne snage
528-533
opti zakon kapitalistike akumu
lacije 5 4 2 543 5 4 9 5 7 0 571
Malthus o akumulaciji 511 5 2 5
J . St. Mili o akumulaciji 5 2 0
Ricardo o akumulaciji 5 2 0 543
Smith o
akumulaciji
520-521
524 543 547 548 5 4 9
vidi i Reprodukcija,
proirena
Akumulacioni fond 4 6 5 521 529 532
533 537
' Alat 305 329-333 335
Amerika
Juina
Amerika
ishrana radnika u rudnicima 5 0 5
Zapadna Indija 6 6 4 6 6 9 6 7 9
zemljoradnja i ropstvo 2 3 9
vidi i Sjedinjene Amerike
Drave
Ameriki graanski rat 17 174 217
229 2 7 0 3 5 0 373 377 3 8 4 3 8 5 4 7 4
645 6 8 2
Ameriki rat za nezavisnost 17
Analiza 24 43 4 8 56 64 77 81 192
193 284 2 9 2 473 4 9 8 513
analiza ekonomskih oblika 13
nauna analiza oblika ljudskog
ivota 77
Banke 6 6 6
nacionalne banke 133
Bahkokratija 639 666
Belgija 2 4 9 2 6 9 5 2 9 593 5 9 4
Beljenje, bojenje 421
fabriko zakonodavstvo 2 6 6 267
326
rad ena 2 6 6 267
prekovremeni rad u kotskim beljarama 4 8 1
Berza 129 174 6 6 6
Bimetalizam
9 5 9 6 133 134
Fabriki
zakon
od 1833. - 201 2 4 8 2 5 0 - 2 5 5 257
od 1842 (Rudarstvo) 4 3 7
od 1844. - 2 5 3 - 2 5 5 2 5 7 2 5 8 2 6 2
263 3 5 5 3 6 6
od 1845 (tamparije katuna) 2 6 5
355 3 5 6
od 1850. - 2 1 5 241 2 6 3 - 2 6 4 2 6 6
od 1 8 6 0 (Rudarska inspekcija) 4 3 7
442
od 1861 (Proizvodnja ipaka) 4 1 3
od 1863 (Beljare, Pekare) 2 6 6 2 6 7
od 1864. - 4 2 1 - 4 2 2 4 2 6
od 1867. - 4 3 5 - 4 3 7
od 1 8 7 2 (Rudarstvo) 4 4 2
od 1 8 7 8 . - 4 4 3 4 4 4
vidi i Zakon o desetoasovnom rad
nom danu
Fabriko zakonodavstvo
14, 2 0 4 2 1 4
369 3 7 0 3 7 8 4 2 4 4 4 2 4 4 3
iznimni zakoni 2 6 8
proirivanje na sve industrijske
grane 4 2 0 421
pobuna fabrikanata protiv njega
2 5 7 - 2 6 2 2 6 5 2 8 0 373
ubrzavanje propasti sitnih m a j
stora 4 2 2
vaspitne odredbe 3 5 4 - 3 5 6 4 2 6
427 4 3 2 4 3 8 4 3 9
zdravstvene odredbe 4 2 5 4 2 6
u Engleskoj 14 2 1 4 2 1 5 2 4 3 2 4 4 245 248-272 352 432-437
u Francuskoj 2 4 8 - 2 5 1 2 6 9 2 7 0
u Austriji 2 4 9
u vajcarskoj 2 4 8 4 4 4
u SAD 243
Fabrikacija ibica
deji rad 221
fabriko zakonodavstvo 2 6 6 4 2 1
Falsifikovanje novca 91 9 8
Falsifikovanje
ivotnih sredstava 1 6 0
161 2 2 3 2 2 4 4 8 3 5 3 0
Feniani 124
Fetiki karakter vidi Roba,
Novac
Feudalizam
- o p t e karakteristike 78 2 9 8 2 9 9
4 7 4 501 5 0 2 5 2 3 6 3 1 - 6 3 4 6 4 0
raspadanje feudalizma 3 8 0 631
632 638 639
u Nemakoj 2 1 2 381 6 4 2 6 4 6 6 4 7
u Podunavskim Kneevinama 2 1 2 214
u Engleskoj 6 5 3 6 0 0 6 3 3 - 6 3 9 6 5 5
u Francuskoj 6 5 7
u Italiji 6 3 2
Fizika
opti zakoni fizike 50
Fiziokrati 151 4 6 9
zasluga fiziokrata 521
uenje o neproizvodnosti svakog
nepoljoprivrednog rada 174
o proizvodnosti rada 4 4 8
o zemljinoj renti 83
Fond potronje
kapitalista 5 0 0 5 1 2 5 1 9 521 522
529 533 537
radnika 5 3 2 5 4 6
Fond proizvodnje 5 1 2
Fond rada 501 541
T - takozvani fond rada 5 3 7 - 5 4 0
Francuska 17 21 315 6 3 6 657
stanovnitvo 613
zakonodavstvo 6 5 4 6 5 5
radniki statuti 243
fabriko zakonodavstvo 2 4 8 - 2 5 0
269 2 7 0
krvavo zakonodavstvo 6 5 0
porezi 132
isplata ratne odtete u metalnom
novcu 135
uzorak prave manufakture hartije
338
francuska revolucija ( 1 7 8 9 ) 89 4 4 4
654 6 5 5
julska revolucija ( 1 8 3 0 ) 5 2 6
februarska revolucija ( 1 8 4 8 ) 510
parika junska pobuna ( 1 8 4 8 ) 2 5 6
opadanje mere kod vojnika 2 1 4
Geli 645-647
Geografska sredina 4 5 0 - 4 5 3
Grad i selo 3 1 4 4 4 5 4 4 6
Grka 64 124
Grnarstvo
poloaj radnika 2 2 0 2 3 9
deji rad 2 1 9 2 2 0
najamnina po komadu 487
fabriko zakonodavstvo 2 6 6 4 2 0
421 4 2 6
Holandija
istorija holandskog
kolonijalnog
gazdovanja 6 6 3 - 6 6 4
fabrikacija tkakih unkova 315
korienje vetra kao pogonske sna
ge 332
uzorci prave manufakture hartije
338
moderni poreski sistem 666
Hrematistika 142 152
HriUanstvo 80
Indija 304 382 399 527 559 663-664
indijska optina 4 9 79 88 2 9 4
299 300 318 319 527
naivan oblik obrazovanja blaga 123
uvoz i izvoz zlata i srebra 123 126
proizvodnja pamuka 347
regulisanje navodnjavanja 4 5 2
fabrikacija papira 338
glad 315 4 5 2 664
uticaj Engleske istonoindijske
kompanije 663 664
Industrija, krupna
i maine 3 2 9 - 3 4 6
njena sredstva za rad 329 339 349
njena tehnika osnovica je
revolucionarna 4 3 0 431
i podela rada 428 4 3 1
i poljoprivreda 444-446 660
prelazak moderne manufakture i
kunog rada u krupnu indus
triju 4 1 6 - 4 2 5
Industrija lana
broj zaposlenih 395 399
rad u predionicama lana 204
nesreni sluajevi u industriji lana
u Irskoj 4 2 5 / 4 2 6
fabriki zakon 2 5 0
Industrija metala 4 0 9 421
broj zaposlenih 395
sistem smena 230-236
Industrija svile 301/302
broj zaposlenih 395-398 558
deji rad 263 4 1 0
fabriko zakonodavstvo 250
Industrija vune 316 336 373 534
broj zaposlenih 395-398 558
deji rad 349
fabriko zakonodavstvo 2 5 0
Industrijska revolucija 268 330 331
332 333 3 4 0 349 380 381 4 1 6 - 4 2 5
Industrijski ciklusi 21 25 423 548 561
564
i poloaj radnika 4 0 1 - 4 0 6
i suvino stanovnitvo 5 6 0 564 567
periodinost 33 560 564
vidi i Krize
Kapital
drutveni odnos 4 4 8 675^
istorija kapitala 137 661
istorijski uslovi njegove egzisten
cije 157
novac kao prvi oblik u kome se
kapital javlja 137
opita formula kapitala 1 3 7 - 1 4 5
protivrenost opte formule 1 4 5 154
promet kapitala 142 4 9 7 4 9 8
sastav kapitala 541
postojani
kapital
1 8 1 - 1 8 7 188
1 8 9 - 1 9 4 198 2 7 5 2 7 6 5 3 3 5 3 4 5 3 9
promenljivi kapital 1 8 1 - 1 8 7 188
1 8 9 - 1 9 8 2 7 3 2 7 5 2 7 6 5 0 0 501
533 5 3 9
vrednosni sastav 541 5 5 0
tehniki sastav 541 5 4 9 5 5 0 551 5 5 5
organski sastav 1 9 0 1 9 4 2 7 5 291
3 2 0 3 9 2 3 9 3 3 9 8 541 5 4 2 5 5 0
5 5 6 - 5 5 8 563
sastav ukupnog kapitala neke grane
proizvodnje 541
sastav drutvenog kapitala neke
zemlje 541
trgovinski kapital 151 152 4 4 8
trgovaki kapital 137 144 3 2 0 661
zelenaki kapital 137 151 1 5 2 4 4 8
5 2 2 661
industrijski, kapital 1 4 4 6 6 2
kamatonosni kapital 129 1 4 4 152
James Mili o kapitalu 143 1 7 0
vidi i Akumulacija
kapitala. Kon
centracija kapitala,
Centralizacija
kapitala
Kapitalista
personifikovan kapital 142 2 0 9 277
278 5 2 2
njegove funkcije 169 1 7 0 178 2 7 7 279 296-298 522
razlika izmeu kapitaliste i zgrtaa blaga 143
postanak industrijskog kapitaliste
661 6 6 2
Kaste 3 0 4 327
Kategorije
buroaske ekonomije 77 4 7 0 4 7 2
olienje ekonomskih kategorija 17
150
ekonomske kategorije nose tragove
svoje istorije 156
Katolicizam 83
r
Kazne
za fabrike radnike 3 7 6 - 378
Kina 7 4 123 5 3 0 6 4 4 6 6 2
proizvodnja hartije 3 3 8
Klase
ukidanje klasa 2 2
srednja klasa 5 7 0 583 667 6 7 3
vidi i Radnika klasa,
Proletarijat,
Seljatvo,
Buroazija
Klasina politika ekonomija
vidi Politika
ekonomija
Klasne borbe 2 0 - 2 2
u antikom svetu 127
izmeu kapitalistike i radnike
klase 2 6 9 3 7 9
radnika za skraenje radnog dana
210 225 249 254 262 265 266 269
271 2 7 2 363
sa akumulacijom kapitala razvija se
klasna borba 5 7 9
pokret engleskog poljoprivrednog
proletarijata 2 2 6
Kmetstvo 78 6 0 0 6 3 3
njegovo ukidanje 6 3 2 6 3 8
oblik vika rada 2 1 2 - 2 1 3 4 7 4
Knjigovenica
481
Kolebanje cena 9 7 111 112 153 154
318 4 7 2 5 4 8 5 4 9
Kolonijalna trita 3 8 0 4 1 7
Kolonijalni
sistem 3 1 6 6 6 2 - 6 6 5 6 6 7
Kolonije 2 9 9 567 5 6 9 6 7 4 - 6 8 2
Kolonizacija
399
Komunizam
proizvodni odnosi 7 9 - 8 1
svojina u komunizmu 7 9 8 0
potrebna materijalna osnovica 81
maine u komunizmu 348
rad u komunizmu 7 9 8 0
potreban r a d u komunizmu 4 6 5
radno vreme u komunizmu 79
organizacija drutvenog rada 318
324
raspodela u komunizmu 7 9
vaspitanje u komunizmu 428, 4 3 0
zajednica slobodnih ljudi 7 9
puno i slobodno razvijanje svake
individue 5 2 2
Koncentracija
kapitala 321 4 1 9 4 2 0
422 443 445 553-555 575
Koncentracija sredstava za
proizvodnju
295 296 3 1 8 5 5 2 5 5 4 671
Konkurencija
3 0 9 401 4 1 7 4 1 8 4 1 9
420 434 465 482 483 493 530
554 561 6 5 4 6 7 3
prinudni zakon konkurencije 2 4 2
284 297 318 348 522
poluga centralizacije kapitala 5 5 4
555
medu radnicima 4 8 2 4 8 8 5 6 3
1
Konjska
Maline
moralno rabaenje maina 190 358
359 4 2 0 507
pogonska maina 3 3 0 3 3 1 - 3 3 5 3 3 9
341 372
maina alatljika 3 3 0 - 3 3 3 335 3 3 6
339 341 365 3 7 2
maina alatljika kao polazna takaindustrijske revolucije 331
transmisioni mehanizam 3 3 0 331
334 335 3 3 6 338 339 365
sredstvo za proizvodnju vika vrednosti 3 2 9
razliita uloga maina u procesu
rada i procesu oploavanja vrednosti 3 4 3 - 3 4 5
granice njihove primene u kapi
talizmu 3 4 8 - 3 4 9
maine i krupna industrija 3 2 9 - 4 4 6
njihovi sastavni delovi 330-335
kooperacija mnogih jednorodnih
maina 3 3 5 3 3 6
proizvodnja maina pomou m a
ina 3 4 0 341
maine zahtevaju nove
oblasti
proizvodnje 3 8 2 3 9 4 395
dejstvo kapitalistike primene m a
ina na radnika 3 7 1 - 3 9 6 571
dejstvo na radnika i njegovu poro
dicu 3 4 9 - 3 5 6 361
odbijanje i privlaenje radnika
3 9 6 - 4 0 6 535
i produavanje radnog dana 357 362
dejstvo maina na intenzitet rada
362-370
specifina mainerija manufaktur
nog perioda 311
maine u komunizmu 3 4 8
Babbage o mainama 358
J . St. Mili o mainama 3 2 9
Petty o mainama 381
Proudhon o mainama 374
Ricardo o mainama 343 348 349
361 381 3 8 8
Say o mainama 343
Steuart o mainama 381
vidi i Automatski mainski sistem
Maine za tkanje pantljika i irita 379
380
Materijal za rad 185 186 189
Materijalizam
istorijski materijalizam 23-25
apstraktni prirodnonauni materi
jalizam 3 3 0
Meksiko 134 155 179 6 6 4
Menini kurs 1 3 5 - 1 3 6
Ricardo o meninom kursu 135
Nadgradnja
osnovica i nadgradnja 83 85 3 3 0
331 4 2 7 5 4 4
pravna i politika nadgradnja 83
Najamni rad 83 157 195 4 7 4 4 7 6 681
Najamnina
160-170 2 4 6 247 2 6 4
4 7 0 - 4 7 4 509 515-518 520 521
564
javlja se kao cena rada 4 7 0
i duina radnog dana 481 - 4 8 6
489
nacionalna razlinost najamnina
4 9 2 - 4 9 8 529 534 535 682
odbijanje od plate, snienje najam
nine 255 2 5 6 3 7 6 - 3 7 7 401 4 0 2
4 0 4 4 0 5 441 4 8 6 4 8 9 491
povienje najamnine 5 4 2 547-549
opta kretanja najamnine uprav
ljaju se prema industrijskoj rezerv
noj armiji 5 6 4 - 5 6 5
zakonsko regulisanje
najamnine
651-653
nominalna
najamnina 4 6 4 - 4 7 7 479 4 9 3 596
realna najamnina 4 7 7 4 9 3 4 9 4 533
relativna najamnina 493
najamnina
od komada
364 4 2 2
484-491
preinaen oblik najamnine od vre
mena 4 8 4 4 8 5
istovremeno postojanje najamnine
od vremena i najamnine od komada
484 485
istorija najamnine od komada 4 8 9
490
karakteristine osobine najamnine
od komada 4 8 6 - 4 8 9
najamnina od komada i proizvod
nost rada 4 9 0 491
najamnina od vremena 4 7 7 - 4 8 3 488
jedinica mere za najamninu od
vremena 4 7 9
istovremeno postojanje najamnine
od komada i najamnine od vre
mena 4 8 4 485
Malthus o najamnini 4 6 4 4 9 0
J . Mill o najamnini 5 0 0
J . St. Mill o najamnini 529 539
Smith o najamnini 501
West o najamnini 4 7 8
Naturalna
privreda
7 9 , 8 0 123 6 5 9
Nauka 13 2 6
metod istraivanja u nauci 14
revolucija u strunim izrazima jed
ne nauke 32
upotreba istih strunih izraza u
razliitom smislu 195
Novac
pretvaranje novca u kapital 137162
odreivanje veliine njegove vrednosti 91
novac nema cenu 9 4
funkcije novca 9 0 119 130 131 135
136
kao mera vrednosti 93 95 9 6 97
111/112 122
merilo cene 96 118
raunski novac 9 8 129 130 145 146
kao prometno sredstvo 101-122
127-129, 135 136 146
kao plateno sredstvo 120 127136 4 7 5
kao sredstvo za obrazovanje blaga
122-126 133 136
svetski novac 1 3 3 - 1 3 6
kreditni novac 119 129-132
papirni novac 119 120 121 122
radni novac 93
promet metala 96 119 127
Novana imena 97 9 8
Novani
oblik 19 54 63 7 0 - 7 2 77
89 9 0 9 4 7 0 3 - 7 0 5
vidi i Oblik
vrednosti
Novani znak 91
Novanice
120 1 3 0 - 1 3 4 136 6 6 6
Novano trite 137
Obaveze 127 128
Oblici drutvene svesti 83
Oblici proizvodnje
8 5 132
razvijanje protivrenosti jedini
istorijski put za preobraavanje jed
nog istorijskog oblika proizvodnje
432
prelazili oblici 4 2 0 4 4 8
Oblik i sadriina
4 4 81 82 297 515
Oblik robe 100 6 8 5
najoptiji i najnerazvijeniji oblik
buroaske proizvodnje 83
Oblik vrednosti 13 14 4 8 5 4 - 7 0 81 89
90 6 8 5 - 7 0 5
analiza oblika vrednosti 56 57 63
razvoj .oblika vrednosti 54 66
prost oblik vrednosti 55-66 685-698
relativni oblik vrednosti 5 5 - 6 0 66
68 7 0 91 92 6 8 7 - 6 8 9
ekvivalentski oblik 55 56 66 6 8 7 0
91 92 6 8 9 - 6 9 6
opti ekvivalentski oblik 7 0 - 7 3 8 9
tri osobenosti ekvivalentskog ob
lika 6 0 - 6 4
potpuni ili razvijeni oblik vred
nosti 6 7 - 6 9 6 9 8 - 6 9 9
Oblik vrednosti
razvijeni relativni oblik vrednosti
6 7 - 7 2 698
opti oblik vrednosti 69-73
novani oblik 13 14 54 6 3 7 0 - 7 2
77 89 90 9 4
Aristotel o obliku vrednosti 63 64
Bailey o obliku vrednosti 56
Obrazovanje
blaga 122-126 5 1 9 522
523
Odnosi
drutveni odnosi u evropskom sred
njem veku 78 7 9
olienje ekonomskih odnosa 86
Odnosi proizvodnje 7 8 8 2
u antici 7 9
robne proizvodnje 7 9
kapitalistiki odnosi proizvodnje
572
u komunizmu 7 9
Odricanje 523
Olienje
ekonomskih kategorija 17 1 5 0
ekonomskih odnosa 8 6 109
Oligarhija 5 4 5 6 3 9
Opijum 6 6 3 6 6 4
Opijumski rat 6 6 2
Opravke 185
Opite, posebno i pojedinano 313
Opticaj novca 110-122 137-142 157
Smith o opticaju novca 1 1 6
Orua za rad 169 178 179
njihova diferencijacija 315
diferenciranje i specijaliziranje u
manufakturi 305 306
revolucija u oruima za rad 324
4 3 0 431
vidi i Sredstva za rad
Osiguravajua drutva 184
Osiromaenje 180 228 381 382 431
4 4 5 4 4 6 528-532 5 4 2 - 5 4 4 546
547 6 7 4 6 7 5
vidi i Akumulacija, Opti zakon ka
pitalistike akumulacije,
Nezapo
slenost, Pauperizam, Rezervna ar
mija, Suvino stanovnitvo,
Pre
kovremeni rad
Osnovica i nadgradnja 83 8 6 3 1 9 3 3 0
4 2 7 543
Otuenje 3 8 2 501 5 3 6 5 7 0
Pamuna
industrija
sistem smena 2 3 0
fabriko zakonodavstvo 241 250/
251
krize u pamunoj industriji 2 1 6
350 377 3 8 4 - 3 8 6 4 0 2 4 0 3 5 0 6 508
i ropstvo 393
Parna maina 331 332-335 338 339
341 346 347 3 6 5 383 4 1 9 4 2 8 536
669
Patologija, industrijska 323 3 2 4
Pauperizam 3 8 2 4 6 4 509 531 5 6 9 - 5 7 0
573 578 579 581 - 5 9 3 6 0 0 603
612 637 638 6 4 2 648
Pekarstvo 2 2 2 239 421
fabriko zakonodavstvo 2 6 6 267
konkurencija medu pekarima 4 8 3
prekovremeni rad pekarskih po
monika 2 2 3 - 2 2 6
Piona&a 155
Pletarstvo
moderni kuni rad 413 4 1 4 4 1 5
pletarske kole 4 1 6
Plodnost zemljita 4 4 5 4 4 6 4 5 0 451
4 6 3 5 0 0 548 597
Pljaka 199 238 321 4 0 9 431 4 4 6 532
Podela rada
drutvena podela rada 77 313 317320 3 2 4 - 3 2 6 3 9 4 4 2 9 431
prvobitna podela rada 7 9 103 3 1 4
u optem, posebnom i pojedina
n o m 313 3 1 4
u manufakturi 301-325 3 2 8 335 337 3 3 9 3 7 2 4 2 8 4 2 9
u fabrici 4 9 3 3 6 337 3 4 2 3 7 1 374 428
u radionici 3 1 6 317 327 380-381
teritorijalna podela rada 3 1 6
internacionalna podela rada 4 0 0
padanje vrednosti radne snage 313
382
umni i runi rad 3 7 5 447
ukidanje stare podele rada 4 3 2
i robna proizvodnja 4 9 5 0 1 0 3 - 1 0 4
156 3 1 3 - 3 1 6
njena prirodna osnovica 4 5 2
Petty o podeli rada 306 325
Platon o podeli rada 326
Smith o podeli rada 311 316 322
323 325
Pravo
eksploatisanje radne snage prvo
pravo za kapital 2 6 2 2 8 0 3 5 2
buroasko pravo 162 2 1 0 4 7 4 4 7 5
5 4 4 585
pravo svojine kapitalista 5 0 6 5 1 4 516 518
na rad 2 7 0
vidi i Sudovi,
Jednakost
Predmet rada 1 6 4 - 1 6 7 173 181 4 4 7
532
zemlja kao opti predmet ovekovog rada 1 6 4
glavni radnik 3 7 2 4 8 7
Prekovremeni rad 2 2 6 2 2 7 4 1 0 4 2 2
423 4 7 9 4 8 0 483 485 487 563
Prevara 4 8 6
Priroda
i rad 50 51 163 1 6 4
i ovek 5 0 73 8 0 163 1 6 4 168 169
391 4 4 5 4 4 7 5 3 2
prirodne snage kao proizvodne
snage rada 4 7 / 4 8 3 4 2 - 3 4 4 3 4 6 5 5 2
prirodni uslovi proizvodnih snaga
rada 4 5 0 - 4 5 3
Prirodne nauke
njihova svesna primena 3 4 2 4 0 9
430
metriki sistem m e r a 2 9
Pritisak, ekonomski 651
Privatna svojina vidi Svojina
Privatni rad vidi Rad
Problem trita 33 3 4
Proces oplodavanja
vrednosti
170-180
189 2 7 9 2 9 7 3 8 2 4 6 9
maine u procesu oplodavanja
vrednosti 343
Proces
proizvodnje
roba kao jedinstvo procesa rada i
procesa stvaranja vrednosti 171 1 7 9
kapitalistiki proces proizvodnje
kao jedinstvo procesa rada i p r o
cesa oplodavanja vrednosti 1 7 9
Proces rada
1 6 3 - 1 7 3 177 1 8 1 - 1 9 0
447
prosti momenti procesa rada 1 6 4 168
uloga oveka u procesu rada 1 6 3 166
uloga kapitaliste pri procesu- rada
169 170 178
Profit 3 2 2 0 5 3 9 9 401 4 9 7 521 5 4 8
556 670
J . St. Mili o nastanku profita 4 5 4 455
Profitna
556
stopa
Proizvedena
vrednost
192 4 6 0 - 4 6 2
4 6 6 467 4 7 4
Proizvodne
snage rada vidi
Proiz
vodnost
rada
Proizvodnost
rada
47 53 325 342
343 4 5 0 4 6 5 4 9 2 - 4 9 5 528 5 3 4 536 5 5 4 5 5 9
njen uticaj na masu proizvoda 53
njen uticaj na veliinu vrednosti
4 8 52 53
i vrednost radne snage 2 8 3 - 2 8 4
297 4 5 7 - 4 6 0 4 9 0
i veliina vika vrednosti 4 5 7 4 6 0 463
proizvodne snage drutvenog rada
292 295 409 450 536 552 675
drutveni rad kao proizvodna snaga
kapitala 2 9 8 - 3 0 0 321 325 342
453
proizvodne snage kombinovanog
radnog dana 2 9 5 2 9 6
poveanje proizvodnosti rada 2 8 3 288 2 9 5 359
metodi za uveanje drutvene pro
izvodnosti rada 571
opadanje proizvodne snage rada
463 464
i savrenost alata 305
i mainerija 3 4 2 343 345-347 357
358
vaan inilac u akumulaciji kapi
tala 533-535 549-553
Proizvodnja,
kapitalistika
njena polazna taka 2 8 9 3 0 0 503
630 - 6 3 2
prvi poeci u 14.- i 15. veku 6 3 2
proizvodnja vika vrednosti
svrha koja odreuje kapitalistiku
proizvodnju 142 143 2 0 6 2 0 9 238
2 6 8 2 7 7 287 2 8 8 2 9 6 4 4 8 516 547
665
Proizvodnja
ipaka
neumerena eksploatacija 2 1 9
zdravstveno stanje radnika 4 1 2 413
moderni kuni rad 4 1 2 - 4 1 4
ipkarske kole 4 1 4 - 4 1 6
truk-sistem 4 1 6
prekovremeni rad 4 8 0
fabriko zakonodavstvo 2 6 6 421
preobraaj u fabrikaciji ipaka 4 2 0
Proizvodnja
luksuznih
predmeta
394
Proizvodnja
pamuka 315 4 0 0
i maine 3 4 0 347 399
Proizvodnja
papira 3 0 2 308 311 338
sistem smena 2 3 2 233
Proizvodnja
stakla 237 3 1 0 386
sistem smena 2 3 2 233 2 3 6 237
Proizvodnja
stakla
'
fabriki zakoni 268 435 4 3 6
Proizvodnja
tapeta
deji rad 221-223
prekovremeni rad u tamparijama
tapeta 4 8 0
fabriko zakonodavstvo 266
Proletarijat
21 525
istorijski poziv proletarijata 22
razvoj klasne svesti 33
teorijska klasna svest nemakog
proletarijata 22
istinski revolucionarna klasa 673
grobar buroazije 673
klasina ekonomija o proletarijatu
525
vidi Radnici, Radnika Masa, Dik
tatura
proletarijata
Pronalasci
338 556
istorija pronalazaka 386
nisu proizvod samo jedne indivi
due 330
zanatskog perioda 3 0 6 3 1 2
Prosvetiteljstvo
91
Protekcionistiki
sistem 4 9 6 662 667
Protestantizam
80 247
i princip stanovnitva 545 546
Protivrenosti
109 129 130 2 7 6 361
391 471 4 7 3 4 9 6
metod reavanja protivrenosti 101
razvijanje protivrenosti jedini
istorijski put za preobraavanje
jedne drutveno-ekonomske for
macije 4 3 2
Hegelova protivrenost izvor
svekolike dijalektike 526
u procesu robne razmene 101
kapitalistike proizvodnje 431 4 3 2
443
u kretanju tela 101
Prvobitna
akumulacija
kapitala
377
382 501 502 515 552 553 630-673
metodi prvobitne akumulacije 6 3 1 648 669 6 7 0 671
njeni glavni momenti 651 657
662-667
Rad
veita prirodna nunost 50 168 169
kao normalna ivotna delatnost 53
proces izmeu oveka i prirode
163 164
druStveni oblik rada 63 74-78 9 3 9 4 171
neposredno podrutvljeni rad 79
342
Radna snaga
reprodukcija radne snage 158 159
195 196 238 2 7 3 2 7 4 2 7 7 2 8 6 287
350 4 5 6 4 5 8 4 5 9 4 7 3 4 7 4 5 4 2
vek radne snage 2 1 0 2 3 8 - 2 4 2 5 6 7 568
utroak radne snage 4 6 0 4 6 3
Radni dan
njegova podela na potrebno radno
vreme i viak radnog vremena 2 0 6
281 2 8 2 3 6 0 4 4 8 4 4 9 kao promenljiva veliina 2 0 8 2 0 9
maksimalna granica 2 0 8 237 238
361
minimalna granica 2 0 8 4 6 5
apsolutna granica prosenog rad
nog dana 2 7 5
produavanje
radnog
dana 357363 4 4 9 4 6 1 - 4 6 3 4 8 0 483
produavanje preko maksimalne
granice 237 2 3 8
prinudni zakoni za produavanje
radnog dana 2 4 3 - 2 4 5
skraivanje radnog dana 3 6 2 - 3 7 0
461 4 6 2 4 6 5
borba radnika za skraivanje rad
nog dana 2 1 0 225 2 4 9 2 5 0 262
263 3 6 3 ; vidi i Agitacija za osmoasovno radno vreme,
Agitacija
za desetoasovno radno vreme
zakonska ogranienja radnog dana
269 421 4 2 5 4 7 9 4 8 0 4 8 1 ; vidi i
Fabriko zakonodavstvo, Zakon o
desetoasovnom radnom danu
Owen o ogranienju radnog dana
269
Radni novac 93
Radnici
u dvostrukom smislu 156 631
nastanak najamnih radnika 1 5 6 157
300 631 6 3 2 651 6 7 0 6 7 1
njihov odnos zavisnosti 505 5 0 9
542-546 677-679
poveanje broja najamnih radnika
350 5 4 2 - 5 4 4
podela rada 311 3 1 2 317 320-322
4 2 8 4 2 9 431 4 3 2
kao dodatak maini 374-375 4 4 5
571
fabriki radnici 371-378 397 398
duhovno i telesno krljanje radnika
321-323
prezaduenost radnika 578
glavni radnik u fabrici 372 487
vidi i Poljoprivredni radnik, Pro
letarijat, Nain ishrane radnika i
Stambene prilike
Radnika aristokratija 591
571
Radnika
klasa
i kapital 2 6 5 2 6 6 2 7 9 3 6 1 3 6 3 5 0 0
513-514
24
512
i revolucija 1 4 1 7 4 3 2 6 7 2 6 7 3
u Nemakoj 17 18
u Engleskoj 1 4 2 5 6 2 6 9 2 7 0
vidi i Proletarijat, Klasne borbe
Radnike generacije
brzo smenjivanje radnika 2 4 1 2 4 2
568
Radniki statuti 2 4 3 - 2 4 5 6 5 1 - 6 5 3
Radno vreme
kao m e r a vrednosti 4 8
drutveno potrebno radno vreme
4 6 - 4 8 53 59 61 77 104 157
172 178 182 183 195 291 309
potrebno radno
200
283
205r208
285 286
viak
215
vreme
171
486
195-198
radnog
vremena
195 207
394 398
Razmena
61-86
100-103
stvaranje robne
razmene
69 87
314
70
razmena proizvoda 7 6 7 7 9 4 1 0 2
140
314
107
108
Ricardo o razmeni 7 8
Say o razmeni 1 5 1
Razmena
Razmenska
549
630
657
istorija religije 3 3 0
Renta 3 2 2 0 6 4 6 7 5 2 1 5 2 7
pretvaranje naturalne rente u nov
anu 1 3 1 1 3 2
zemljina renta 1 3 2 4 4 8 4 9 7 5 8 9
614
656
proizvoda
vidi
vrednost
81
82 84 86 100
146-148 211 696
Razmena
44-46
124
513
516-518
542
proirena reprodukcija
511-542
5 4 7 ; vidi i Akumulacija
kapitala
proirena reprodukcija u razliitim
drutveno-ekonomskim formacija
ma 5 2 7 5 2 8
Revolucija
ne pravi se pomou zakona 6 6 2
i radnika klasa 1 4 1 7 2 2
fabriki sistem kao njena polazna
taka 4 4 3
mirnim i zakonskim sredstvima 3 4
od 1 8 4 8 . - 2 1
vidi i Francuska
Revolucija, socijalistika 4 3 2 4 4 3 6 7 2
673
444
armija,
industrijska
5 5 6 - 5 7 1 586 625
i sezonski rad 4 2 3
vidi i Relativni porast
Rezervni fond 4 6 5 4 9 9
141
431 443
626
stanovnitva
Rim 8 3 9 7 1 5 0 2 5 8 6 4 2
Roba 1 0 9 1 2 5
analiza robe 1 3 4 3 7 4 8 1 1 5 6 1 7 9
proizvod samostalnih i meu sobom
nezavisnih privatnih radova 5 0 7 5
dvostruki karakter robe 4 3 - 4 6
48 - 54 65 74 76
65 69
140
prosta reprodukcija 4 9 9 - 5 1 0 5 1 2
Rezervna
147-151
i ekvivalentski oblik 6 1 6 3 6 6 6 9 -
108
Realizacija robe 8 6 1 0 0 1 0 1 1 2 6
Reformacija 6 3 6 - 6 3 8
ReguHsanje reka (kanalizacija) 4 5 2
Relejni sistem 2 5 1 - 2 5 4
259-263 280
3 7 3 ; vidi i Sistem smena.
Religija
75 79 80 82 237 544-546
499-510
4g3
u komunizmu 8 0
Seniorov poslednji as 2 0 1 - 2 0 5
Rasipanje
feudalnih gospodara 5 2 3 5 2 5
kapitalista 5 2 3 5 2 4 5 8 2
radne snage 3 4 9 4 0 9 4 6 5
materijala 2 9 7
vidi i
Razbojnihvo
Raspodela 8 0
Rat
ratna sluba ubrzava propast r i m
skih plebejaca 6 4 2
ratna sluba ubrzava propast slo
bodnih nemakih seljaka 6 4 2
Razkoj
3 3 0 331 3 3 8 3 3 9 3 8 0 3 8 2
88
Razmenska
vrednost
pojavni oblik vrednosti 4 5 5 4
vidi i Oblik vrednosti
Razvitak u sociolokom smislu 1 4 1 7
85
novac
102
Sirovina
je predmet rada proien r a n i
jim r a d o m 1 6 4 166
kao polufabrikat ili stupnjevani
fabrikat 1 6 6 / 1 6 7
kao glavna i kao pomona materija
166/167
necelishodan utroak sirovine 178
Sistem dravnih dugova 6 6 2 6 6 5 - 6 6 7
682
Sistem grupa 3 5 3 6 1 3 - 6 1 6
Sistem maina 3 3 5 - 3 3 9 3 4 2
Sistem smena 2 3 0 - 2 3 6 2 5 9
vidi i Relejni sistem
Sistem zatitnih carina 4 9 6 661 662
667
Sitni posed
u Francuskoj 21 6 1 3
Sitno preduzee 4 3 4 4 4 3 671
Sjedinjene Amerike Drave
407 444446 666 674
ekonomski razvitak 4 0 0
ropstvo 3 9 3 6 6 9
ropstvo koi svaki radniki po
kret 2 7 0
useljavanje 341 6 2 9 6 7 4 6 8 0 681
fabriko zakonodavstvo 2 4 3 2 4 4
Skitnienje
zakoni protiv skitnienja 6 4 8 - 651
Skupoa 4 6 4
Sloboda 71 162
i nunost 100 101
kapitala 251 3 1 8 5 9 3
potinjavanje line slobode 4 4 5
iluzije o slobodi u kapitalizmu 4 7 4
Slobodna trgovina 21 3 3 2 1 5 2 5 3 2 5 4
264
torbari slobodne trgovine 6 5 4 1 3
pristalice slobodne trgovine 2 6 2
4 2 5 4 7 4 661
Smrt od gladi 4 1 8 5 7 9 581 593
Smrtnost 2 2 9
radnike dece 3 5 2 3 5 3
u fabrikim srezovima u poredenju
sa poljoprivrednim srezovima 2 6 4
londonskih tipografa i krojaa 4 1 2
vidi i Smrt od gladi
Socijalizam
vidi
Komunizam
Socijalizam,
sitnoburoaski
utopija o neposrednoj razmenljivosti robe 71
i robna proizvodnja 8 5 8 8
Sofistika 21 23
Srebro 135 136
kao novana roba 9 7
odnos vrednosti srebra i zlata 9 5
96
dobijanje srebra 134
Transportna
industrija
i svetsko trite 3 9 4
vidi i Saobraajna sredstva
Tredjunioni 2 2 8 4 8 7 491 5 6 6
zakonsko priznanje 653
Trgovina
spoljna trgovina 5 1 2 5 6 0
unutranja trgovina 5 6 0
trgovina na veliko 4 2 5
vidi i Svetska trgovina,
Svetsko
trite
Trgovina prnjama 4 1 0
Trgovina robljem 2 3 9 351 393 4 7 6
662 663
u doba prvobitne akumulacije 6 6 9
670
Trgovaki kapital 137 144 3 2 0 661
Trgovinska dobit 4 9 7
Trgovinski bilans 1 3 4
Trgovinski kapital 151 152 4 4 8
Tridesetogodinji rat 623 6 4 6 556
Trokovi proizvodnje ATS
Truk-sistem 161 4 1 6 5 9 0
Trite
stvaranje unutranjeg trita 657 661
vidi i Robno trite, Trite rada,
Svetsko trite
Trite rada 137 151-157 160-162
169 239-241 271 2 7 2 2 7 5 3 5 0 352 4 7 2 4 8 2 4 8 6 4 8 7 5 0 6 5 4 2
556 557 559 5 6 0 5 6 3 - 5 6 7 6 7 8
681-682
kao poseban oblik robnog trita
156
dejstvo maina na trite rada 352
Turska 132 661
Tvrdiluk 5 1 9 5 2 2 523
Upotrebna
vrednost
43 4 4 4 5 - 5 4
57 61 6 5 - 6 7 81 83 87-89 140
146-148 1 7 0 - 1 7 2 182 183 186
povezanost prirode i rada 5 0
drutvena upotrebna vrednost 4 8
materijalni nosioci razmenske vred
nosti 4 4
uloga u procesu razmene 8 6 87
U slovi proizvodnje
183
dati drutveni uslovi proizvodnje
172
proseni drutveni uslovi proiz
vodnje 173
Uzrok i posledica 5 6 0 5 6 2
Vaspitanje 5 8 3
spajanje nastave i gimnastike
proizvodnim radom 427 4 2 8
sa
Vaspitanje
i fabriki zakoni 3 5 4 - 3 5 6 4 2 6
4 2 7 431 4 3 8 4 3 9
u komunizmu 4 2 8 431
Owen o vaspitanju 2 6 9 4 2 8
Smith o osnovnoj nastavi 323
Veleposed 21 6 4 0
Veliina vrednosti 4 6 - 4 8 5 2 53 5 9 - 6 1
67 7 0 7 2 7 4 7 7 81 9 2 1 0 0 1 4 0 141
143 147 4 7 0
njeno merenje 4 7 7 6 / 7 7
mogunost odstupanja cena od ve
liine vrednosti 1 0 0
Visoke pei 4 2 2
Viak rada
195-200 206-222 236
281-285 448 449-453 466-469
474 514
u starom veku 211
u ropstvu 195 211 4 7 4 4 7 6
u feudalizmu 2 1 1 - 2 1 4 4 7 4 501
najamni rad kao oblik vika rada
195 4 7 4
u v r e m e kriza 2 1 5 2 1 6
Vak
vrednosti
1 4 1 - 1 4 5 1 7 0 198
199 5 1 3 - 5 2 1
prirataj ili viak preko prvobitne
vrednosti 141
robni promet nije izvor vika vred
nosti 1 4 5 - 1 5 2
apsolutni viak vrednosti 2 8 3 3 6 2
448 449
relativni viak vrednosti 2 8 1 - 2 8 3
284-288 360 363 4 4 8 449
ekstraviak vrednosti 2 8 5 2 8 6
stopa vika
vrednosti
191-193
194-196- 1 9 7 - 2 0 5 207 2 1 3 2 7 3
- 2 7 7 3 6 0 4 4 9 4 6 0 528 533
razliite formule za stopu vika
vrednosti 4 6 6 - 4 6 9
metodi za izraunavanje stope vika
vrednosti 1 9 6 - 1 9 7
masa vika vrednosti 2 7 3 - 2 7 7 3 6 0
528 537
inioci koji odreuju veliinu vika
vrednosti 4 5 6 - 4 6 4
i poveanje broja stanovnitva 277
pretvaranje vika vrednosti u ka
pital 5 1 1 - 5 1 8
podela vika vrednosti 198 4 7 1 521
5 2 2 537 5 4 2
fiziokrati o viku vrednosti 4 6 9
Ricardo o viku vrednosti 4 5 3 - 4 5 4
457-459
Smith o viku vrednosti 4 6 9
Vlast
uloga u istoriji 6 3 1 / 6 3 2
kao ekonomska tendencija
662
Zakonodavstvo
o radnim ugovorima 155 651 6 5 2
protiv skitnienja 6 4 8 - 6 5 1
vidi i Fabriko zakonodavstvo
Zakupi
koncentracija zakupa 6 2 8 6 2 9
Zakupnici 661
postanak kapitalistikih zakupnika
655-657
Zanat
289 300-304 310 326-328
330-331 407-408 4 1 8 4 1 9 420
429 433 4 3 6 449 552 569 661 665
673
dejstvo maina na zanate 3 9 6 3 9 9
400
Zelenaki kapital 137 151 152 4 4 8
5 2 2 661
L u t h e r o zelenakom kapitalu 522
523
Zemlja
kao opti predmet ovekovog rada
164
kao sredstvo za rad 164 165
Zemljina aristokratija
597 5 9 8 6 3 9
Zemljina renta vidi Renta
Zemljina svojina 83 137 5 9 5 - 5 9 9
603 633 6 3 4 637 - 6 3 9 643 6 5 5
Zemljoposcdnici 4 9 7 5 0 9 525 5 2 6
Zemljoradnik vidi Poljoprivredni
rad
nik
Zemljoradnja
(poljoprivreda) 165 166
381 5 3 2 5 6 8 5 6 9 598 5 9 9 6 5 5 - 6 6 0
i krupna industrija 4 4 4 - 4 4 6 6 6 0
upotreba maina 323 3 2 4 4 4 4 4 4 5
599
primena nauke 4 4 5
kooperacija u zemljoradnji 2 9 4 2 9 5
prevrati (revolucije) u zemljoradnji
381 3 8 2 395 625 628 6 5 6 657
Zlato 122 123 135 136
kao specifina ekvivalentska roba
93
kao novana roba 9 3 9 7
odnos vrednosti zlata i srebra 9 5
9 6 100 101 133
uticaj promena njegove vrednosti
na funkcije novca 9 6 / 9 7
dobijanje zlata 134 136
vidi i Novac
Znak vrednosti 183
elezo 393
eleznica 134 3 4 0 4 9 5 555 5 6 0 5 6 5
588 682
prekovremeni rad i nesree 2 2 6
227
i sezonski rad 4 2 3
Sadraj
Strana
. Napomena Redakcije
- K a r l M a r x . Predgovor p r v o m izdanju
13
19
26
27
28
31
35
KNJIGA PRVA
ROBA I NOVAC
Glava prva. Roba
43
43
49
54
54
54
55
55
58
60
64
Strana
B ) Potpuni ili razvijeni oblik vrednosti
1. Razvijeni relativni oblik vrednosti
2. Posebni oblik ekvivalenta
3. Nedostaci potpunog ili razvijenog oblika vrednosti
66
66
67
67
68
69
72
70
72
73
Proces razmene
Novac ili robni promet
85
Glava trea.
1. Mera vrednosti
2. Prometno sredstvo
93
101
93
a) Metamorfoza roba
b) Opticaj novca
101
109
118
3. Novac
122
a) Obrazovanje blaga
122
b) Plateno sredstvo
127
c) Svetski novac
...
133
DRUGI ODELJAK
PRETVARANJE NOVCA U
KAPITAL
137
137
145
154
TREI ODELJAK
163
163
170
181
vika vrednosti
191
proizvoda
191
srazmernim
delovima
198
3. Seniorov poslednji as
201
, 4. Viak proizvoda
Glava osma. Radni
205
dan
207
1. G r a n i c e radnog dana
207
211
218
230
237
249
268
...
273
...
281
...
289
...
301
ETVRTI ODELJAK
PROIZVOENJE RELATIVNOG VIKA VREDNOSTI
Glava deseta. Pojam
relativnog
vika vrednosti
...
rada
i manufaktura
...
301
303
manufak
306
i krupna
...
320
industrija
329
1. Razvitak maina
2. Prenoenje vrednosti maine, na proizvod
313
329
...
...
342
Strane
3. P r v a dejstva mainskog naina rada na radnika
a) Kapital prisvaja dopunske radne snage. Rad ena i dece
b) Produavanje radnog dana
c) Intenzifikacija rada
349
349
357
362
4. Fabrika
371
379
388
396
407
407
408
409
412
416
425
444
PETI ODELJAK
i relativni
viak vrednosti
447
456
457
rada,
460
461
463
formule
...
466
Stmu
ESTI ODELJAK
NAJAMNINA
.
Glava sedamnaesta.
Pretvaranje
vrednosti
odnosno
cene
radne
snage u najamninu
470
od vremena
477
od komada
484
razlinost najamnina
492
SEDMI ODELJAK
...
...
prvobitna
59
akumulacija
1. T a j n a prvobitne akumulacije
2. Eksproprijacija seljatva od zemlje
633
655
657
661
teorija
674
kolonizacije
PRILOG
685
DODATAK
709
NAPOMENE I R E G I S T R I
Napomene
Literatura
Registar imena
Spisak mera i novanih jedinica
Registar pojmova
749
768
809
835
837
ILUSTRACIJE
...
15
26-27