Professional Documents
Culture Documents
Materijali MFM PDF
Materijali MFM PDF
Materijali MFM PDF
Materijali za izuavanje
I. dio
Osijek, 2006.
monetarne financije
javne financije
meunarodne financije meunarodni financijski menadment
financijska trita i institucije
poslovne financije
financijsko pravo
raunovodstvo
pristup sirovinama,
irenje trita,
nii trokovi poslovanja,
pristup novim tehnologijama,
izbjegavanje politikih i pravnih ogranienja,
diverzifikacija proizvodnje.
U literaturi engleskoga govornog podruja najee su zastupljeni izrazi: International enterprise, International
firm, International company, Multinational firm, Multinational company, Multinational enterprise.
2
O funkcijama financijskoga menadmenta vidjeti u: Novak, B.: Odluivanje u financijskom upravljanju,
Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002., str. 2.-4.
2. Devizni teaj
2. 1. Pojam deviznoga teaja
Devizni teaj definira se kao cijena valute jedne zemlje izraena u valuti druge zemlje.
Pritom, pojam deviza oznaava potraivanje izraeno u stranoj valuti, ali i strani efektivni novac,
a pojam valuta znai efektivni novac novanice i kovanice.
Potrebno je ukazati na dvije kotacije pod kojima se devizni teaj moe pojaviti na
deviznom tritu izravnu i neizravnu.
Izravno kotirani devizni teaj predstavlja cijenu devize izraenu u domaoj valuti, to jest
broj jedinica domae valute koji treba dati za jedinicu strane.
Neizravno kotirani devizni teaj oznaava cijenu domae valute izraenu u stranoj
valuti, odnosno broj jedinica strane valute koji je potrebno dati po jedinici domae.
Prema tome, neizravno kotirani devizni teaj oznaava recipronu vrijednost cijene
devize izraene u domaoj valuti, odnosno recipronu vrijednost izravno kotiranoga deviznog
teaja.
Primjer:
- izravno kotirani devizni teaj eura je 1 = 7,5 kn. On predstavlja cijenu eura izraenu u
kunama, dakle cijenu strane valute izraenu u domaoj.
- neizravno kotirani devizni teaj eura je 1 kn = 0.13333 . On predstavlja cijenu domae
valute izraenu u stranoj valuti, u ovome sluaju u eurima.
Naziv neizravna kotacija proizlazi iz injenice da je cijenu strane valute, odnosno njezin
teaj potrebno izraunati pomou cijene domae valute, dakle neizravno.
EP*
P
(1)
Porast realnoga deviznog teaja naziva se realna deprecijacija domae valute, a pad
realnoga deviznog teaja zove se realna aprecijacija domae valute. Prema tome, realna
deprecijacija moe nastati kao posljedica porasta nominalnog deviznog teaja, porasta inozemnih
cijena, ali i smanjenja domaih cijena. Obrnuto, realna aprecijacija rezultat je smanjenja
nominalnog deviznog teaja, smanjenja cijena u inozemstvu te poveanja cijena u tuzemstvu.
7 1
1
7
14 1
2
7
ab) 1 kg jabuka u EU = 1
1 kg jabuka u RH = 7 kn
1 = 21 kn
21 1
3
7
72
2
7
73
3
7
7 1
1,17
6
cb) 1 kg jabuka u EU = 1
1 kg jabuka u RH = 5 kn
1 = 7 kn
7 1
1,4
5
6 1
0,86
7
db) 1 kg jabuka u EU = 1
1 kg jabuka u RH = 7 kn
1 = 5 kn
5 1
0,71
7
7 0,9
0,9
7
7 0,8
0,8
7
7 1
0,875
8
fb) 1 kg jabuka u EU = 1
1 kg jabuka u RH = 9 kn
1 = 7 kn
R
7 1
0,78
9
P
P*
(2)
10
5
2
Dakle, 1 = 5 kn.
Meutim, ako je na deviznom tritu nominalni teaj eura 1 = 6 kn, tada je teaj eura
disparitetan, preciznije, apreciran. No, ako je nominalni devizni teaj eura 1 = 4 kn, tada je
takoer rije o disparitetnom, ali depreciranom teaju eura.
Iz navedenoga je mogue zakljuiti da je u uvjetima paritetnoga deviznog teaja kupcu
svejedno u kojoj e zemlji kupiti promatranu robe.
Ipak, devizni teajevi najee nisu paritetni, a najei razlozi su:
teorija pariteta kupovne moi ne uzima u obzir trokove prijevoza, carine, razne
pristojbe i sl.
koare dobara temeljem kojih se usporeuju razine cijena u promatranim zemljama
najee nisu istovjetne,
zanemaren je utjecaj kapitalnih transakcija na vrijednost deviznoga teaja,
pretpostavlja se da su sva dobra razmjenjiva na inozemnom tritu.
baznom razdoblju,
valutama koje ulaze u indeks,
ponderima pojedinih valuta,
formulama pomou kojih se indeksi izraunavaju,
a ako je rije o indeksu realnoga efektivnog deviznog teaja, tada treba donijeti odluku i o
indeksima domaih odnosno stranih cijena.
Primjer:
INDEKS EFEKTIVNOGA DEVIZNOG TEAJA
Tablica 1.
Godina
kn/$
kn/
Indeks efektivnoga deviznog teaja
2000.
100
100
100
2001.
100
90
93
2002.
120
90
99
2003.
90
80
83
Iz navedenoga primjera vidljivo je da je bazno razdoblje 2000. godina, a u izraunu
indeksa zastupljene su dvije strane valute euro i ameriki dolar, pri emu je za euro ponder 0,7,
a za ameriki dolar 0,3. Indeks je izraunan aritmetikom sredinom. Nadalje, primjer prikazuje
pad indeksa efektivnog deviznog teaja. Ovaj pad znai aprecijaciju kune u odnosu na
promatranu koaru stranih valuta.
FP ili FD
gdje je: FP
FD
F
S
FS
100
S
(3)
= forward premija
= forward diskont
= forward devizni teaj
= spot devizni teaj
Primjer:
F = 5 kn/1
S = 4 kn/1
FP
54 1
0,25 25%
4
4
FD
3 4 1
0,25 25%
4
4
Primjer:
F = 3 kn/1
S = 4 kn/1
Vie o OTC tritu vidjeti u: Novak, B.: Financijska trita i institucije, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,
1999., str. 254.-256.
4
Neznatan dio deviznih transakcija provodi se izvan ovih dvaju oblika trita, na primjer u mjenjanicama.
10
spot ugovor
forward ugovor
futures ugovor
opcijski ugovor
valutni swap
devizni swap.
Vie o ulozi brokera i dealera na deviznom tritu vidjeti u: Cross, S. Y.: All About... the Foreign Exchange
Market in the United States, Federal Reserve Bank of New York, New York, 1998., str. 23.-30.
6
Prilagoeno prema: : Cross, S. Y.: All About... the Foreign Exchange Market in the United States, ibid., str. 23.30.
11
Devizna burza
1. Futures ugovor
2. Valutna opcija (Currency option)
Ani, V.; Goldstein, I.: Rjenik stranih rijei, 2. izdanje, Novi Liber, Zagreb, 2000., str. 613.
Dominiquez, Kathryn M.; J. A. Frankel: Does Foreign Intervention Work?, Institute for International Economics,
Washington D. C., 1993. str. 55.
12
2.
a)
b)
a)
b)
4.
5.
Dominiquez, Kathryn M.; J. A. Frankel: Does Foreign Intervention Work?, ibid., str. 55.
13
14
(4)
(5)
(1 i *t )
E2
E1
(6)
15
1 i t 1 i *t
E2
E1
(7)
E1
1 i *t
(8)
i t i *t
E 2 E1
E1
(9)
Izrazima (7), (8) i (9) algebarski je prikazan nepokriveni kamatni paritet. Kada ovaj
paritet vrijedi, via kamatna stopa obveznice denominirane u jednoj valuti, anulirana je
deprecijacijom te valute, pa prestaje svaki motiv za arbitrau, odnosno arbitraeru je potpuno
svejedno u koju e obveznicu uloiti.
Nadalje, iz izraza (9) vidljivo je da e oekivana promjena deviznog teaja, u situaciji
nepokrivenog kamatnog pariteta, biti priblino jednaka razlici izmeu tuzemne i inozemne
kamatne stope. Takoer, ako se na deviznom tritu ne oekuje promjena deviznog teaja, tada bi
kamatne stope u tuzemstvu i inozemstvu trebale biti priblino jednake.
Sukladno navedenom, motiv za arbitrau postoji ako ne postoji nepokriveni kamatni
paritet, to jest ako razlika izmeu tuzemne i inozemne kamatne stope nije ni priblino jednaka
oekivanoj promjeni deviznog teaja. U tom sluaju, arbitraer e uloiti u obveznicu s viom
kamatnom stopom, ako oekuje da e valuta u kojoj je ta obveznica denominirana deprecirati u
manjem postotnom iznosu od razlike postotnih iznosa kamatnih stopa izabrane i alternativne
obveznice. No, ukoliko arbitraer oekuje da e odnosna valuta deprecirati vie, tada e uloiti u
obveznicu s niom kamatnom stopom.
Naravno, oekivanja arbitraer na deviznom tritu ne moraju biti istovjetna. Zbog toga
e oni, premjetanjem financijskih sredstava s jednog mjesta na drugo, utjecati, kako na
izjednaavanje kamatnih stopa, tako i na promjene deviznih teajeva, to e u konanici, u
prosjeku, rezultirati uspostavom nepokrivenog kamatnog pariteta.
16
(10)
(11)
1 i F
*
t
(12)
F
S
(13)
S
1 i *t
(14)
17
i t i *t
FS
S
(15)
Izrazi (13), (14) i (15) prikazuju pokriveni kamatni paritet. Oni su vrlo slini izrazima
(7), (8) i (9) s jedinom razlikom to u potonjima ne postoji mogunost pokrivanja rizika promjene
deviznog teaja na forward deviznom tritu. Zbog toga je oekivana promjena deviznog teaja
E2 iz izraza (7), (8) i (9) zamijenjena forward deviznim teajem F u izrazima (13), (14) i (15).
Iz izraza (15) vidljivo je da pokriveni kamatni paritet vrijedi onda, kada je razlika
izmeu kamatnih stopa u tuzemstvu i inozemstvu priblino jednaka terminskoj premiji valute.
Drugim rijeima, pokriveni kamatni paritet kazuje da e via kamatna stopa obveznice
denominirane u jednoj valuti, promatrana u odnosu na niu kamatnu stopu obveznice
denominirane u drugoj valuti, biti anulirana terminskom premijom te valute. Nadalje, ako je
forward devizni teaj jednak spot deviznom teaju, u uvjetima pokrivenog kamatnog pariteta,
kamatne stope u tuzemstvu i inozemstvu bit e priblino jednake.
Primjer:
Kamatna stopa u SAD-u je 8 %, a u Japanu 5 %. Spot teaj za jen je 0,004 $. Ako
kamatni paritet vrijedi, koliki je forward teaj za 90 dana?
1 it F
1 i *t S
0,004
1 0,08 / 4
0,004029
1 0,05 / 4
18
2. 4. 3. Devizne pekulacije
Devizne pekulacije ili pekulacije na deviznom tritu10 kupnje su ili prodaje deviza
provedene s ciljem zarade na temelju promjena deviznih teajeva u budunosti.
Iako su ee na forward deviznom tritu, devizne pekulacije mogu se provoditi i na
spot deviznom tritu.
Na spot deviznom tritu, pekulant moe kupiti devize u sadanjosti i ekati rast spot
deviznog teaja u budunosti. Ukoliko se njegova oekivanja ostvare, on e, prodajom deviza
dobiti vie jedinica domae valute, nego to je u poetku morao dati za njihovu kupnju, pa e na
taj nain zaraditi. U suprotnom, ako spot devizni teaj u budunosti padne, pekulant e izgubiti.
Na forward deviznom tritu, pekulacije su tehniki sloenije. pekulant moe
oekivati rast spot deviznog teaja u nekom buduem razdoblju, primjerice za tri mjeseca, u
odnosu na dananji forward devizni teaj koji vrijedi za isto to razdoblje, pa e u sadanjosti, po
forward deviznom teaju, kupiti devize. Nakon tri mjeseca, kad mu prodavatelj isporui
ugovoreni iznos deviza, pekulant e iste prodati na spot deviznom tritu. Ukoliko su se njegova
oekivanja glede rasta spot deviznog teaja ostvarila, on e zaraditi, a u protivnom e izgubiti.
Obrnuto, ako pekulant oekuje pad spot deviznog teaja u budunosti, na primjer za tri
mjeseca, u odnosu na forward devizni teaj koji za isto to razdoblje vrijedi danas, on e ugovoriti
prodaju deviza po forward deviznom teaju. Po isteku ugovorenog roka, pekulant e na spot
deviznom tritu kupiti devize i isporuiti ih kupcu. Ako spot devizni teaj u tom trenutku bude
doista nii od ugovorenog forward teaja, pekulant e zaraditi, dok e u suprotnom izgubiti.
Primjer:
Ako je forward teaj eura za 30 dana 1 = 1,1 $, a devizni pekulant oekuje da e spot
teaj eura za 30 dana biti vei, primjerice 1 = 1,2 $, on e sklopiti forward ugovor o kupnji
eura. U sluaju da spot devizni teaj nakon 30 dana doista bude u skladu s oekivanjima,
pekulant e eure kupljene forward ugovorom prodati na spot tritu i zaraditi 0,1 $ po jednom
euru. No, ukoliko spot teaj eura za 30 dana padne, primjerice na 1 = 1 $, pekulant e morati
ispuniti ugovornu obvezu po forward ugovoru, to znai da e platiti eure skuplje nego to bi u
tom trenutku mogao na spot tritu.
U sluaju da je forward teaj eura za 30 dana 1 = 1,1 $, a devizni pekulant oekuje da
e spot teaj eura za 30 dana biti manji, primjerice 1 = 0,9 $, on e sklopiti forward ugovor o
prodaji eura. Ako spot devizni teaj nakon 30 dana zaista bude prema oekivanjima, pekulant e
eure kupiti na spot tritu, isporuiti ih u skladu s forward ugovorom i zaraditi 0,2 $ po jednom
euru. No, ukoliko spot teaj eura za 30 dana naraste, primjerice na 1 = 1,2 $, pekulant e
izgubiti, jer e na spot tritu platiti eure skuplje nego to ih je forward ugovorom prodao.
10
Dodatno o deviznim pekulacijama vidjeti u: Babi, M.; Babi, A.: Meunarodna ekonomija, 5. izmij. i dop.
izdanje, Mate, Zagreb, 2000., str. 265.-267.
19
Dodatno o hedgingu vidjeti u: Babi, M.; Babi, A.: Meunarodna ekonomija, ibid., str. 262.-265.
20
Teajni aranmani mogu biti utemeljeni na paritetu koji moe biti stabilan ili
prilagodljiv. S tim u svezi, u sustavu fiksnih deviznih teajeva zemlja moe fiksirati vrijednost
vlastite valute s obzirom na drugu valutu ili skupinu valuta, dok u sustavu fluktuirajuih deviznih
teajeva denominator fluktuacija takoer moe biti druga valuta ili skupina valuta, ali i neki drugi
indikator, primjerice indeks ope razine cijena.
21
E
S
E1
E*
E2
Q4 Q3 Q* Q1 Q2
22
12
O crnome tritu vidjeti u: Baban, Lj.; Marijanovi, G.: Meunarodna ekonomija, 3. izmij. i dop. izdanje,
Ekonomski fakultet, Osijek, 1998., str. 102.
23
2. 6. 1. Devalvacija i revalvacija
Promatrano u sustavu fiksnih deviznih teajeva, smanjenje vrijednosti domae valute u
odnosu na postavljeni denominator, naziva se devalvacija. Nasuprot tome, poveanje vrijednosti
domae valute u odnosu na postavljeni denominator zove se revalvacija.
24
E t E t 1
100
E t 1
(16)
8,00 7,40
100 8,11%
7,40
7,00 7,40
100 5,41%
7,40
25
2. 6. 2. Deprecijacija i aprecijacija
U sustavu fluktuirajuih deviznih teajeva, smanjenje vrijednosti domae valute u
odnosu na postavljeni denominator naziva se deprecijacija, a poveanje se zove aprecijacija.
Za razliku od devalvacije ili revalvacije, deprecijacija, odnosno aprecijacija ne
predstavljaju sadraj pozitivnih pravnih propisa, ve su rezultat odnosa ponude i potranje na
deviznom tritu. Zbog toga su devalvacija i revalvacija jednokratne promjene deviznog teaja, a
deprecijacija i aprecijacija kontinuirane. S tim u svezi, za valutu iji je teaj fluktuirajui, kae se
da je deprecirala, odnosno aprecirala, a za valutu s fiksnim teajem, kae se da je devalvirana ili
revalvirana13.
Naravno, stopa deprecijacije odnosno aprecijacije izraunava se na potpuno isti nain
kao i stopa devalvacije, to jest revalvacije.
13
Na razliku izmeu aktiva i pasiva u spomenutom kontekstu ukazali su: Krugman, P.; Obstfeld, M.: International
economics Theory and Policy, 5th edition, Addison Wesley Longman, Boston, 2000., str. 500.
26
3. Bilanca plaanja
Sukladno Priruniku o bilanci plaanja Meunarodnoga monetarnog fonda, bilanca
plaanja je:
... statistiko izvjee koje sustavno sumira, za odreeno razdoblje, ekonomske
transakcije gospodarstva s ostatkom svijeta.14
S tim u svezi:
Transakcija sama definira se kao ekonomski tijek koji odraava stvaranje,
transformaciju, razmjenu, transfer ili gaenje ekonomske vrijednosti i ukljuuje promjene u
vlasnitvu nad dobrima i/ili financijskom imovinom, proviziju za usluge ili proviziju rada i
kapitala.15
Potrebno je, meutim, istaknuti da u Republici Hrvatskoj ne postoji suglasje u svezi s
pojmom bilance plaanja. Naime, u slubenoj statistici Dravnoga zavoda za statistiku i Hrvatske
narodne banke, pa i zakonskim propisima, rabi se pojam platna bilanca. Meutim, pojedini
autori16 smatraju da ovaj pojam izraava stanje, a budui da je ovdje rije o tijeku, jer se radi o
plaanjima tijekom odreenog razdoblja, primjereniji bi izraz bio bilanca plaanja. Iako je takav
stav ispravan, slubena statistika ga jo nije prihvatila. Stoga se u domaoj literaturi iz
Meunarodne ekonomije mogu nai oba izraza.
U okviru bilance plaanja vano je razlikovati jo jedan pojam vanjskotrgovinsku
bilancu. Pojam vanjskotrgovinska bilanca mogue je definirati u uem i irem smislu.
Definirana u uem smislu, vanjskotrgovinska bilanca je statistiko izvjee koje za
odreeno razdoblje sustavno sumira izvoz i uvoz roba jedne zemlje, izraen novano.
U irem smislu, vanjskotrgovinska bilanca osim roba obuhvaa i usluge.
14
27
Bilanca plaanja
Tekui raun
Roba
Usluge
Kapitalni raun
Kapitalni transferi
Dohodak
Transferi
Stjecanja i raspolaganja
neproizvedenom, nefinancijskom imovinom
Financijski raun
Izravne investicije
Portfolio investicije
Ostale investicije
Meunarodne priuve
28
29
3. 1. 1. Meunarodne priuve
Prirunik o bilanci plaanja definira meunarodne priuve ovako:
Meunarodne priuve se sastoje od one vanjske imovine koja je kontrolirana od
monetarnih vlasti i odmah raspoloiva za izravno financiranje neravnotee u plaanjima, za
neizravno reguliranje veliine takvih neravnotea, kroz intervencije na deviznom tritu koje
utjeu na devizni teaj i/ili za druge svrhe. 18
One se sastoje od:
-
monetarnog zlata,
specijalnih prava vuenja,
priuvne pozicije u Meunarodnom monetarnom fondu,
imovine u devizama (koja obuhvaa valutu, depozite i vrijednosne papire),
i drugih potraivanja.
Prilagoeno prema: IMF: Balance of Payments Manual, op. cit., str. 86.
IMF: Balance of Payments Manual, op. cit., str. 97.
18
30
upisnina u MMF,
glasaka mo zemlje (250 poetnih glasova plus jedan za svakih 100.000 SPV-a),
pristup financiranju zemlje,
alokacija SPV-a.
19
Dodatno o kvotama vidjeti u: Babi, M.; Babi, A.: Meunarodna ekonomija, op. cit., str. 370.-372.
31
50
200
100
350
Hrana
Brodovi
Tekstil
Ukupno:
UVOZ
100
200
50
350
100
200
50
350
Hrana
Brodovi
Tekstil
Ukupno:
UVOZ
50
200
100
350
32
100
200
50
350
UVOZ
200
50
100
350
Hrana
Brodovi
Tekstil
Ukupno:
UVOZ
200
200
400
Ovaj primjer prikazuje financiranje deficita bilance na tekuem raunu suficitom bilance
na kapitalnom i financijskom raunu.
Okomito presijecanje bilance plaanja je raunovodstveno-analitiki postupak kojim se
izraunava udio pojedinih bilannih stavki u ukupnome saldu. Poradi usporedbe, korisno ga je
provoditi za nekoliko razdoblja.
Primjer:
OKOMITO PRESIJECANJE BILANCE I
Tablica 7.
IZVOZ
Opis
Hrana
Brodovi
Tekstil
Ukupno:
2003. godina
Vrijednost
50
30
20
100
50
30
20
100
UVOZ
Opis
Hrana
Brodovi
Tekstil
Ukupno:
Vrijednost
30
50
20
100
30
50
20
100
Iz navedenoga primjera vidljivo je da najvei udio u izvozu 2003. godine ima hrana, a
najmanji tekstil. Na strani uvoza, u istoj godini, najvei udio imaju brodovi, a najmanji tekstil.
33
Primjer:
OKOMITO PRESIJECANJE BILANCE II
Tablica 8.
IZVOZ
Opis
Hrana
Brodovi
Tekstil
Ukupno:
2004. godina
Vrijednost
60
35
5
100
60
35
5
100
UVOZ
Opis
Hrana
Brodovi
Tekstil
Ukupno:
Vrijednost
40
50
10
100
40
50
10
100
Sukladno navedenome primjeru, najvei udio u izvozu, ali i uvozu ima hrana, dok
najmanji udio ima tekstil. U usporedbi s prethodnom godinom, udio hrane u izvozu poveao se za
10 postotnih poena, tj. s 50 % na 60 %. Na slian nain mogu se interpretirati i ostale vrijednosti
uvoza, odnosno izvoza.
34
4. Inozemni dug
Svjetska banka definira inozemni dug ovako:
Ukupan inozemni dug je dug prema nerezidentima plativ u stranoj valuti, dobrima ili
uslugama. On je suma javnoga, javnozajamenoga i privatnoga nezajamenog dugoronog duga,
uporaba kredita Meunarodnog monetarnog fonda te kratkoronog duga. Kratkoroni dug
ukljuuje sve dugove koji imaju izvorno dospijee od jedne godine ili manje i kamate na dospjeli,
a neplaeni dugoroni dug.20
Vrijedno je istaknuti i sljedeu definiciju:
Bruto vanjski dug, u bilo kojem trenutku, je nepodmiren iznos onih stvarnih, a ne
moebitnih, obveza koje zahtijevaju plaanje glavnice i/ili kamata od strane dunika u nekim
tokama u budunosti, i koje su obveza rezidenata gospodarstva prema nerezidentima.21
Ve je iz navedenih definicija vidljiva mogunost razliitog razvrstavanja inozemnog
duga. Pritom su najei sljedei kriteriji:
1) s obzirom na rok dospijea:
a) dugoroni dug,
b) kratkoroni dug;
2) s obzirom na nositelja duga:
a) dug drave,
b) dug banaka,
c) dug ostalih sektora;
3) s obzirom na jamstvo drave:
a) dug zajamen od strane drave,
b) dug nezajamen od strane drave;
4) s obzirom na vrijednost duga na tritu dugova:22
a) nominalna vrijednost duga,
b) trina vrijednost duga;
5) s obzirom na promjenjivost kamatne stope:
a) dug s promjenjivom kamatnom stopom (npr. LIBOR),
b) dug s fiksnom kamatnom stopom;
20
World Bank: World Development Indicators 2003., World Bank, Washington D. C., 2003., str. 249.
IMF: External Debt Statistics Guide for Compilers and Users, International Monetary Fund et al., Washington
D. C., 2003., str. 7.
22
O tritu dugova vidjeti u: Baban, Lj.: Trite, 2. izmij. i dop. izd., kolska knjiga, Zagreb, 1991., str. 235.-236.
21
35
36
37
38
IMF: External Debt Statistics Guide for Compilers and Users, op. cit., str. 175.
Prilagoeno prema: IMF: Debt and Reserve Related Indicators of External Vulnerability, op. cit.,
str. 12.
24
39
Razvrstavanje
dohotka
Nizak dohodak:
GNI per capita
manji od 755 $
Srednji dohodak:
GNI per capita
izmeu 756 $ i
9265 $
PV/XGS
od 132
PV/GNI
od 48 %
manji
% i
manji
Manje zaduene
zemlje s niskim
dohotkom
Manje zaduene
zemlje sa
srednjim
dohotkom
25
- manje od 755 $
- od 756 $ do 2995$
- od 2996 $ do 9265 $
- iznad 9266 $
O Atlas metodi vidjeti u: World Bank: World Development Indicators 2003, World Bank, Washington
D. C., 2003., str. 367.
26
Prilagoeno prema: World Bank: Global Development Finance 2002, op. cit., str. 131.
40
Kritina
vrijednost
50 %
275 %
30 %
20%
Ako barem tri od etiri pokazatelja navedena u tablici 11. prelaze svoju kritinu
vrijednost, tada se odnosna zemlja svrstava u teko zaduene zemlje. No, ako barem tri
od etiri pokazatelja prelaze 60 % svoje kritine vrijednosti, ali ju ne dostiu, tada se
promatrana zemlja svrstava u umjereno zaduene zemlje. U preostalim sluajevima
zemlja se svrstava u skupinu manje zaduenih zemalja.27
Prilagoeno prema: World Bank: Global Development Finance 2002, ibid., str. 131.
41
Vjerovnik A
50 milijuna $
100 milijuna $
Vjerovnik B
Dunik
70 milijuna $,
ali u domaoj
valuti
42
43