1. to obuhvaa pojam uredsko poslovanje"?

Uredsko poslovanje je skup pravila i mjera u postupanju s pismenima

primanje,

izdavanje,

evidencija;

dostava u rad,

obrada,

otpremanje,

uvanje,

izluivanje i

predaja nadlenom arhivu ili drugom nadlenom tijelu.

2. Tko je sve duan primjenjivati uredbu o uredskom poslovanju?

tijela dravne uprave-Uvijek

strune slube Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske

strune slube Ureda predsjednika Republike Hrvatske

strune slube drugih dravnih tijela

tijela i slube jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave pravne osobe koje imaju javne
ovlasti - samo ako za uredsko poslovanje nisu doneseni posebni propisi (podredna primjena Uredbe)

3. Kako se ureuju ovlasti i postupanje u pojedinom tijelu?

Pravilnikom o unutarnjem redu pojedinog tijela.

4. Tko je odgovoran za provedbu uredbe o uredskom poslovanju?

elnici tijela dravne uprave.

5. Tko je nadlean za obavljanje nadzora nad primjenom uredbe o uredskom

poslovanju?
Upravna inspekcija sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove ope uprave

Od 2. srpnja 2009. godine sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove ope uprave je
Ministarstvo uprave (temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu
sredinjih tijela dravne uprave (Narodne novine", broj 77/09)

6. to je pisarnica?
Pisarnica je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove primanja i pregleda pismena i
drugih dokumenata, njihovog razvrstavanja i rasporeivanja, upisivanja u odgovarajue evidencije
(oevidnike), dostave u rad, otpremanja, razvoenja te njihova uvanja u pismohrani.

7. Jesu li sva tijela dravne uprave duna ustrojiti pisarnicu?

Da, ali iznimno, u tijelu kod kojeg je opseg uredskog poslovanja manji, poslove pisarnice moe obavijati
odreeni slubenik uz druge poslove, a odreena pismena mogu se zaprimati i u pojedinim unutarnjim
ustrojstvenim jedinicama tijela (ako to zahtijeva organizacija upravnog poslovanja ili njihova prostorna
izdvojenosti).

8. Moe li pisarnica jednog tijela obavljati uredske poslove za vie drugih tijela?
Da, pod uvjetom da se o tome u pisanom obliku dogovore elnici tijela.

9. Kako se postupa sa pismenima koja nisu primljena posredstvom pisarnice ve

izravno elektronikim putem?
Takva pismena se bez odgode upisuju u odgovarajuoj elektronikoj evidenciji pisarnice.

10. to je pismohrana?
Pismohrana je dio pisarnice koja obavlja poslove uvanja i izluivanja pismena te drugih dokumenata.

11. Nabrojite poslove koje obavlja pismohrana?

preuzima dovrene spise (predmete),

organizira koritenje, obradu, izluivanje pismena i drugih dokumenata,

vodi evidenciju o registraturnoj grai,

brine se za cjelovitost i sreenost cjelokupne registraturne i arhivske grae,

nadzire i uva cjelokupnu registraturnu i arhivsku grau,

obavlja poslove u svezi s predajom gradiva nadlenom arhivu sukladno posebnim propisima o
arhivskoj djelatnosti.

12. to je dokument?
Dokument je svaki podatak, odnosno svaki napisani, umnoeni, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni,
magnetni, optiki, elektroniki ili bilo koji drugi zapis podatka, fiziki predmet, priopenje ili informacija,
koji sadrajem i strukturom ini raspoznatljivu i jednoznano odreenu cjelinu povezanih podataka.

13. to je elektroniki dokument?

Elektroniki dokument je bilo koja vrsta elektronikog zapisa koji nema svojstva elektronike isprave.
Elektronika isprava je jednoznano povezan cjelovit skup podataka koji su elektronici:i oblikovani
(izraeni pomou raunala i drugih elektronikih ureaja), poslani, primljeni ili sauvani na elektronikom,
magnetnom, optikom iii drugom mediju, i koji sadri svojstva kojima se utvruje izvor (stvaratelj),
utvruje vjerodostojnost sadraja te dokazuje postojanost sadraja u vremenu. Sadraj elektronike
ispravu ukljuuje sve oblike pisanog teksta, podatke, slike i crtee, karte, zvuk, glazbu, govor, (lanak 4.
stavak 1. toka 1. Zakona o elektronikoj ispravi (Narodne novine", broj 150/05).

14. to je pismeno?
Pismeno je podnesak ili akt.

15. to je podnesak?
Podnesak je pismeno kojim stranka pokree postupak, dopunjuje, mijenja svoj zahtjev odnosno drugo
traenje ili od tog odustaje.

16. to je akt?
Akt je pismeno kojim tijelo odluuje o predmetu postupka, odgovara na podnesak stranke, odreuje,
prekida ili zavrava neku slubenu radnju te obavlja slubeno dopisivanje s drugim tijelima odnosno
pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

17. to je prilog?
Prilog je svaki pisani sastavak ili slikovni prikaz (tablica, slika, crte ili slino) kao i fiziki predmet koji se
prilae uz podnesak ili akt radi nadopune, pojanjenja ili dokazivanja njegovog sadraja.

18. to je spis?
Spis (predmet) je skup pismena, priloga i drugih dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadau ili
koji na drugi nain ine posebnu cjelinu.

19. to je dosje?
Dosje je skup predmeta koji se odnose na istu cjelinu, istu osobu, tijelo ili zadau.

20. Kako se identificira predmet odnosno pismeno?

Predmet se identificira brojanom oznakom, koja se sastoji od klasifikacijske oznake i urudbenog broja.

21. Opiite postupak primitka pismena i drugih poiljki?

Primanje pismena i drugih poiljki (novanih pisama, paketa, brzojava i drugo) obavlja se, u pravilu:
na odreenom mjestu u pisarnici,
svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme tijela,
prima ih ovlateni slubenik pisarnice.

Izvan redovnog radnog vremena, kao i u dane kad tijelo ne radi, poiljke prima deurni slubenik, ako je u
tijelu organizirana sluba deurstva.
Izuzetno, za unutarnje ustrojstvene jedinice koje vode poseban upisnik predmeta upravnog postupka
odnosno urudbeni zapisnik ili imaju osnovane odgovarajue baze dokumenata u sluaju elektronike
obrade dokumenata, elnik tijela moe odrediti da se pismena i druge poiljke upuene tim ustrojstvenim
jedinicama primaju u tim jedinicama, ali se bez odgode moraju ubiljeiti i u odgovarajuoj elektronikoj
evidenciji pisarnice.

22. Opiite postupak s pismenima koja podlijeu plaanju upravne pristojbi?

Primitak podnesaka neposredno od stranke - slubenik pisarnice odbit e primitak podneska ako uz
podnesak nije priloena propisana upravna pristojba.
Primitak podnesaka posredno putem potanske slube, elektronikim putem ili na drugi nain - ako nije
priloen dokaz o plaenoj upravnoj pristojbi, zaprimit e se, a o tome e se uz otisak prijemnog tambilja
staviti slubena biljeka. S takvim podneskom postupit e se na nain propisan Zakonom o upravnim
pristojbama.

23. Opiite postupak kada stranka trai predaju podneska usmeno na zapisnik?
Slubenik pisarnice uputit e stranku slubeniku iz nadlene unutarnje ustrojstvene jedinice.

24. Opiite postupak u sluaju kada tijelo nije nadleno za primitak podneska?
Ako tijelo nije nadleno za primitak podneska, slubenik pisarnice tijela upozorit e na to podnositelja i
uputiti ga na nadleno tijelo, ako je jasno koje je tijelo nadleno za postupanje po tom podnesku.
Ako podnositelj nakon upozorenja i dalje zahtjeva da se njegov podnesak primi, slubenik pisarnice duan
je zaprimiti takav podnesak, o tome e se staviti slubena biljeka uz otisak prijemnog tambilja i
dostaviti ga u rad.

25. Opiite postupak potvrde primitka pismena?

Neposredno od stranke
Na zahtjev stranke koja neposredno predaje izvornik podneska, primitak podneska potvruje se
stavljanjem otiska prijemnog tambilja na kopiju podneska ili na poseban papir. U otisak prijemnog
tambilja upisuje se datum primitka i brojana oznaka. Potvrdu potpisuje slubenik pisarnice koji je
podnesak primio.
Od drugih tijela dostavljene puteni dostavljaa
Primitak pismena od drugih tijela ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti a dostavljena putem
dostavljaa, potvruje se stavljanjem datuma, potpisa i tambilja s nazivom tijela u dostavnoj knjizi za
mjesto, na dostavnici ili povratnici.
Putem potanske slube i podizanjem iz potanskog pretinca
Obavlja se na nain utvren propisima za obavljanje potanske slube. Prilikom primitka odnosno
podizanja poiljki slubenik ne smije podii poiljku ako utvrdi da je poiljka oteena. U takvom sluaju
zatrait e od nadlene potanske slube da se stanje i sadraj poiljke komisijski utvrdi i tek tada smije
preuzeti poiljku zajedno sa zapisnikom o komisijskom nalazu.

Elektronikim putem
Pismena dostavljena u elektronikom obliku s elektronikim potpisom smatraju se vlastoruno potpisanim
sukladno posebnim propisima o elektronikoj ispravi. Elektronikim putem dostavljeno pismeno smatra se
podnijetim tijelu u trenutku kad je zabiljeeno na posluitelju za primanje takvih poruka. Slubenik koji je
primio pismeno elektronikim putem bez odgode e poiljatelju potvrditi primitak pismena.
Ako se iz tehnikih razloga ne moe proitati pismeno primljeno elektronikim puteni, o tome e se bez
odgode na prikladan nain obavijestiti poiljatelja, koji je duan ponovno poslati pismeno u ispravnom
elektronikom obliku koji je u uporabi u tijelu kojem se alje pismeno ili ga dostaviti na drugi propisani
nain.

26. Treba li zabiljeiti tono vrijeme dostave?

Tono vrijeme dostave (sat i minuta) upisuje se izuzetno, kad je to posebnim propisima odreeno. Ovaj
podatak treba pribiljeiti i na primljenom pismenu odnosno njegovoj omotnici, ako slubenik nije ovlaten
za otvaranje poiljke.

27. Opiite postupak otvaranja poiljki?

U radno vrijeme:
poiljke primljene u zatvorenim omotnicama naslovljene na tijelo - otvara slubenik pisarnice;
poiljke primljene u zatvorenim omotnicama naslovljene na tijelo oznaene odreenim stupnjem tajnosti otvara elnik tijela ili druga slubena osoba toga tijela koju on za to ovlasti;
poiljke na ijoj je omotnici pored naziva tijela naznaeno osobno ime elnika tijela ili druge slubene
osobe toga tijela, kao niti poiljke u vezi s raspisanom licitacijom, natjeajima i druge poiljke ako je na
omotnici naznaeno da ih moe otvoriti samo elnik tijela, druga slubena osoba ili komisija - ne smije
potvrditi primitak niti otvoriti slubenik pisarnice koji otvara poiljke. Takve poiljke upisat e se u knjigu
primljene pote i uz potpis predati naslovljenoj osobi, odnosno komisiji. Izuzetno, elnik tijela moe
ovlastiti drugu slubenu osobu da potvrdi i otvori poiljke naznaene na njegovo osobno ime;
Izvan radnog vremena:
U tijelu u kojem postoji sluba deurstva, poiljke primljene izvan redovnog radnog vremena prima
deurni slubenik. Ako deurni slubenik nije ovlaten za otvaranje poiljki, a razvidno je da se radi o
hitnoj poiljci, o primitku takve poiljke odmah e na prikladan nain obavijestiti slubenu osobu toga
tijela ovlatenu za otvaranje te vrste poiljki.

28. Opiite postupak pregleda poiljki?

Prilikom otvaranja i pregleda sadraja poiljki naroito treba paziti da

se ne oteti njihov sadraj,

se pismena i prilozi ne pomijeaju te

pojedino pismeno ili prilog ne ostanu u omotnici.

Ako neko od pismena oznaenih na omotnici nedostaje ili su primljeni samo prilozi bez pismena, odnosno
ako broj priloga koji su navedeni u pismenu ne odgovara broju primljenih priloga ili se ne moe utvrditi tko
je poiljatelj pismena, to e se navesti u slubenoj biljeci uz otisak prijemnog tambilja.

Uz pismeno primljeno preporueno, prilae se omotnica u svim sluajevima kad je datum predaje
pismena potanskoj slubi preporueno od znaaja za raunanje rokova (na primjer: albe, natjeaji i
slino) ili kad se iz samog pismena ne moe utvrditi poiljatelj, a ti su podaci oznaeni na omotnici. Ako je
u jednoj omotnici dostavljeno vie pismena uz koje bi trebalo priloiti omotnicu, omotnica e se priloiti uz
jedno od tih pismena, a na ostala pismena upisat e se brojana oznaka pismena uz koje je priloena
omotnica.

29. Opiite posebne postupke s primljenim poiljkama?

Primljene oteene omotnice ili druge poiljke, ili postoji sumnja o njihovom neovlatenom ili
zlonamjernom otvaranju - prije otvaranja treba o tome sastaviti slubenu biljeku, u nazonosti i uz potpis
jo dva slubenika toga tijela, u kojoj e se utvrditi vrsta i opseg oteenja.
Poiljka naslovljena na drugo tijelo, pravnu ili fiziku osobu, ili ako se nakon pregleda sadraja omotnice
ustanovi daje pismeno upueno drugom tijelu, pravnoj ili fizikoj osobi - stavit e se na njega biljeka:
"Pogreno dostavljeno" i uz naznaku kome se pismeno dostavlja, na prikladan nain dostavit e se onome
kome je upueno. Takva pismena upisuju se u knjigu otpremljene pote;
ako je uz podnesak priloen novac ili neka druga vrijednost, kratkom biljekom ustanovit e se njihova
vrsta ili vrijednost, a iznos novca upisati u odgovarajuu rubriku prijemnog tambilja. Ove vrijednosti
predat e se, uz potpis primitka na samom podnesku, slubeniku toga tijela ovlatenom za materijalnofinancijsko poslovanje.
ako je uz pismeno priloena dostavnica, na njoj treba slubenik pisarnice potvrditi primitak stavljanjem
datuma, potpisa te otiska tambilja s nazivom tijela i bez odgode je vratiti poiljatelju.
Izuzetno, ako je pismeno s dostavnicom naslovljeno na slubenu osobu tijela, primitak potvruje
naslovljena osoba.

30. Opiite postupanje s aktima oznaenim odreenim stupnjem tajnosti?

Primanje neposredno od stranke i putem pote odnosno dostavljaa - postupat e se prema propisima o
zatiti tajnosti podataka;
Primanje elektronikim putem - postupat e se prema propisima o zatiti tajnosti podataka informacijskoj
sigurnosti. Za pismena oznaena odreenim stupnjem tajnosti vode se posebne evidencije (oevidnici),
odnosno odgovarajue elektronike baze podataka, sukladno propisima o tajnosti podataka.

31. Kako se razvrstavaju primljena pismena?

Primljena pismena razvrstavaju se na pismena predmeta upravnog postupka i pismena predmeta
neupravnog postupka.
Razvrstavanje primljenih pismena obavlja slubenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene poiljke.
Izuzetno, elnik tijela moe odrediti da razvrstavanje pismena obavlja drugi slubenik.

32. Opiite postupak rasporeivanja pismena?

Razvrstana pismena rasporeuju se na unutarnje ustrojstvene jedinice upisivanjem brojane oznake
unutarnje ustrojstvene jedinice u rubriku Ustrojstvena jedinica" prijemnog tambilja.
Rasporeivanje primljenih pismena obavlja slubenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene poiljke.
Izuzetno, elnik tijela moe odrediti da rasporeivanje pismena obavlja drugi slubenik.

33. Tko i kako utvruje brojane oznake unutarnjih ustrojstvenih jedinica?

Brojane oznake unutarnjih ustrojstvenih jedinica utvruje elnik tijela planom klasifikacijskih oznaka i
brojanih oznaka stvaratelja i primatelja pismena, tako da obuhvaa sve poslove iz djelokruga toga tijela.
Donosi se krajem tekue godine za sljedeu kalendarsku godinu.
Brojane oznake u toku godine ne smiju se mijenjati ni brisati, ali se mogu dodavati nove, ako to,
zahtijevaju promjene nastale u vezi ustrojstva i djelokruga tijela.
S planom klasifikacijskih oznaka i brojanih oznaka stvaratelja i primatelja pismena moraju biti upoznati
svi slubenici.

34. Tko obavlja razvrstavanje i rasporeivanje primljenih pismena?

Razvrstavanje i rasporeivanje primljenih pismena obavlja slubenik pisarnice koji otvara i pregledava
primljene poiljke. Izuzetno, elnik tijela moe odrediti da razvrstavanje i rasporeivanje pismena obavlja
drugi slubenik.

35. Gdje se stavlja prijemni tambilj?

Na izvornike primljenih pismena koja se upisuju u upisnik predmeta upravnog postupka, odnosno u
urudbeni zapisnik stavlja se otisak prijemnog tambilja.
Ako je dokument zaprimljen elektronikim putem podaci koje sadri prijemni tambilj, ugrauju se u
primljeni dokument na nain ureen posebnim propisima o elektronikoj ispravi.
Otisak prijemnog tambilja stavlja se na pismeno u gornjem desnom uglu prve stranice pismena, a ako
tamo nema mjesta, na drugom pogodnom mjestu prve stranice. Ako na prvoj stranici nema dovoljno
mjesta, otisak prijemnog tambilja stavit e se na zadnjoj stranici pismena na pogodno mjesto. Ako su sve
stranice pismena u potpunosti popunjene, otisak prijemnog tambilja stavit e se na papir koji e se
privrstiti uz pismeno.
Otisak prijemnog tambilja ne stavlja se na priloge.
Prijemni tambilj ima nepromjenjivi i promjenjivi sadraj. Nakon otiskivanja prijemnog tambilja, na otisku
ostaje ispisan nepromjenjiv sadraj:
REPUBLIKA HRVATSKA
Brojana oznaka tijela koje prima pismeno
Naziv tijela koje prima pismeno
Tekst Primljeno"
Tekst Klasifikacijska oznaka"
Tekst Urudbeni broj"
Tekst Ustrojstvena jedinica"
Tekst Prilozi"

Tekst Vrijednost"
U prazna polja otiska zatim se upisuju slijedei podaci:
Primljeno" - datum primitka;
Klasifikacijska oznaka" - klasifikacijsku oznaku;
Urudbeni broj" - urudbeni broj;
Ustrojstvena jedinica" - brojana oznaka unutarnje ustrojstvene jedinice u koju se pismeno rasporeuje;
Prilozi" - broj priloenih priloga;
Vrijednosti" - ukupan iznos upravne pristojbe, novca ili naznaku drugih vrijednosti koje su priloene
pismenu.
Omotnica pismena i upravna pristojba ne smatraju se prilozima
Brojane oznake pojedinih tijela odreene su Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i
brojanim oznakama stvaralaca i primalaca akata.

36. Opiite postupak upisivanja pismena?

Primljena, razvrstana i rasporeena pismena te vlastiti akti upisuju se u upisnik predmeta upravnog
postupka ili u urudbeni zapisnik, kao osnovne evidencije uredskog poslovanja, onoga dana i pod onim
datumom kad su primljeni odnosno nastali.
U upisnik predmeta upravnog postupka upisuju se pismena predmeta upravnog postupka (pismena
upravnog postupka prvog stupnja upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka prvog stupnja, a
pismena upravnog postupka drugog stupnja u upisnik predmeta upravnog postupka drugog stupnja)33,
a u urudbeni zapisnik pismena neupravnog postupka.
Ako se zbog velikog broja primljenih pismena ili iz drugih opravdanih razloga sva primljena pismena ne
mogu upisati istoga dana kad su primljena, upisat e se:

najkasnije sljedeeg radnog dana,

prije upisivanja novoprimljenih pismena

s datumom kad su primljena.

U urudbeni zapisnik se ne upisuju pismena koja ne predstavljaju slubenu prepisku (na primjer: vraene
dostavnice ili povratnice, dokumentacija internog karaktera, slubena glasila, asopisi, druge tiskovine i
slino).

37. Koje se osnovne evidencije vode o primijenim, razvrstanim i rasporeenim

pismenima te vlastitim aktima?
Osnovne evidencije vode o primljenim, razvrstanim i rasporeenim pismenima te vlastitim aktima su:
1.

Urudbeni zapisnik - za upisivanje pismena neupravnog postupka;

2.

Upisnik predmeta upravnog postupka za upisivanje pismena:

prvostupanjskog upravnog postupka,

drugostupanjskog upravnog postupka.

38. Po kojem sustavu se vode osnovne evidencije uredskog poslovanja?

Po sustavu brojanih oznaka, odnosno klasifikacijskih oznaka i urudbenih brojeva.

39. to oznaava klasifikacijska oznaka, a to urudbeni broj?

Klasifikacijska oznaka oznaava predmet.
Urudbeni broj oznaava pojedino pismeno u predmetu.

40. Kada se odreuje klasifikacijska oznaka?

Klasifikacijska oznaka odreuje se prilikom upisa prvog podneska odnosno akta kojim se osniva predmet.

41. Tko odreuje klasifikacijsku oznaku?

Pisarnica.

42. Objasnite od ega je sastavljena klasifikacijska oznaka?

Klasifikacijska oznaka sastavljena je od etiri grupe brojanih oznaka:

klasifikacije prema sadraju,

klasifikacije prema vremenu,

klasifikacije prema obliku i

rednog broja predmeta.

43. Objasnite klasifikaciju prema sadraju?

Klasifikacija prema sadraju odreuje se prema sadraju prvog pismena u predmetu. Pismena koja se
primaju svrstavaju se prema upravnom podruju u:

glavne grupe (prvi broj klasifikacijske oznake),

grupe (drugi broj),

podgrupe (trei broj) i

djelatnosti unutar podgrupe (etvrti i peti broj).

Brojevi koji oznaavaju djelatnost unutar podgrupe odvajaju se ravnom crticom (-) od brojeva koji
oznaavaju glavnu grupu, grupu i podgrupu, a kosom crtom (/) od klasifikacije prema vremenu.

44. Objasnite klasifikaciju prema vremenu?

Klasifikacija prema vremenu odreuje godinu otvaranja predmeta, a oznaava se s posljednja dva broja
kalendarske godine u kojoj je odreeni predmet otvoren.

45. Objasnite klasifikaciju prema obliku (dosje)?

Klasifikacija prema obliku je brojana oznaka dosjea koja po potrebi razrauje klasifikaciju prema sadraju
na ue cjeline.
Odvaja se ravnom crticom (-) od klasifikacije prema vremenu. Oznaava se s dva ili vie brojeva, od 01 pa
nadalje, do potrebnog broja.

46. to oznaava redni broj predmeta i kako se oznaava?

Redni broj predmeta oznaava redoslijed predmeta unutar klasifikacije prema sadraju, vremenu i obliku.
Odvaja se kosom crtom (/) od brojane oznake klasifikacije prema obliku. Oznaava se s dva ili vie
brojeva od 01 pa nadalje, do potrebnog broja.

47. Koje posebne oznake mogu imati pismena i kako se one oznaavaju?
Posebne oznake moraju imati slijedea pismena:
predmeti upravnog postupka - oznaku prvostupanjskog ili drugostupanjskog upravnog postupka (UP/I ili
UP/II);
oznaena odreenim stupnjem tajnosti - odgovarajuu oznaku stupnja tajnosti, sukladno propisima o
tajnosti podataka.
Posebne oznake stavljaju se ispred klasifikacijske oznake te odvajaju ravnom crticom (-) od oznake
klasifikacije prema sadraju.
Oznaka upravnog postupka odnosno stupanj tajnosti upisuju se u otisak prijemnog tambilja.

48. Objasnite sadraj urudbenog broja?

Urudbeni broj sastoji se od:

brojane oznake stvaratelja pismena

brojane oznake godine nastanka pismena,

rednog broja pismena unutar predmeta.

49. Objasnite brojanu oznaku stvaratelja pismena?

Brojana oznaka stvaratelja pismena oznaava osobe ili tijela koja su se podneskom obratila tijelu,
odnosno tijela koja su sastavila akte.
U sastavu brojane oznake stvaratelja pismena moe se utvrditi i brojana oznaka za pojedine unutarnje
ustrojstvene jedinice tijela, tako da se iza brojane oznake tijela stavi ravna crtica (-) i brojana oznaka
unutarnje ustrojstvene jedinice.

Ako se brojana oznaka stvaratelja pismena razrauje i po uim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama u
tijelu, te se oznake meusobno takoer odvajaju crticama (-), a ako se razrauju i po pojedinim
slubenicima, broj slubenika odvaja se kosom crtom {/) od oznake unutarnje ustrojstvene jedinice.

50. to oznaava brojana oznaka godine nastanka akta ili primitka podneska i
kako se oznaava?
Godinu nastanka akta ili primitka podneska i oznaava se s posljednja dva broja kalendarske godine u
kojoj su nastali ili primljeni.

51. to oznaava redni broj pismena?

Redni broj pismena oznaava redoslijed podneska, odnosno akta unutar predmeta.

52. Kako se meusobno odvajaju brojana stvaratelja pismena, godina nastanka i

rednog broja?
Crticama (-).

53. Kada se odreuje urudbeni broj?

Urudbeni broj odreuje se kod upisivanja prvog podneska i svakog sljedeeg pismena koje se odnosi na
isti predmet.

54. Tko odreuje urudbeni broj?

Pisarnica.

55. Objasnite postupak povezivanja predmeta i prijenosa upisa?

Ako se isti predmet vodi pod dvije ili vie klasifikacijskih oznaka, obavit e se povezivanje tih
klasifikacijskih oznaka u odgovarajuoj evidenciji (oevidniku) tako da e se predmet dalje voditi pod
klasifikacijskom oznakom pod kojom je predmet prvi put upisan, a kod upisa ostalih predmeta oznait e
se u odgovarajuoj rubrici veze pod kojom e se klasifikacijskom oznakom dalje voditi.
Na odgovarajui nain postupit e se i kad neupravni predmet postane upravni ili obratno, s tim da e
slubenik koji rjeava predmet staviti slubenu biljeku u omot spisa predmeta da je predmet potrebno
vratiti pisarnici radi upisa u odgovarajuu evidenciju, kako bi slubenik pisarnice u rubrici Razvoenje ili
napomena" evidencije upisao prijenos.

56. to je omot spisa, kada se otvara, emu slui i to sadri?

Prilikom upisivanja prvog podneska, odnosno akta kojim se osniva predmet, otvara se omot spisa za taj
predmet, a podnesak, odnosno akt stavlja u omot spisa, u koji se ulau i ostala pismena tog predmeta.
Na unutarnjim stranicama omota spisa kronoloki se vodi evidencija primljenih podnesaka odnosno akata
u predmetu.
Podnesci, odnosno akti slau se u omotu spisa prema datumu njihova primitka odnosno nastanka, tako da
se na vrhu nalazi pismeno koje je zadnje primljeno ili nastalo.
Omot spisa ostaje u tijelu i kad se predmet dostavlja drugom tijelu na nadleno postupanje, sve do
izluivanja ili predaje nadlenom arhivu.

57. Objasnite postupak zdruivanja pismena?

Nakon osnivanja spisa predmeta naknadno pristigli podnesci odnosno akti zdruuju se tako da se svaki
sljedei podnesak ili akt dostavi u rad unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici kod koje se predmet nalazi.
Ako se spis predmeta nalazi u pismohrani ili rokovniku predmeta, novi podnesak odnosno akt uloit e se
u omot spisa toga predmeta i dostaviti u rad unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici.

58. Objasnite postupak voenja i zakljuivanja upisnika predmeta upravnog

postupka i urudbenog zapisnika?
Poinju se voditi na poetku godine, a zakljuuju se 31, prosinca tekue godine, stavljanjem slubene
biljeke o ukupnom broju predmeta upisanih u upisnik predmeta upravnog postupka, odnosno urudbeni
zapisnik.
Slubenu biljeku potpisuje slubenik pisarnice koji vodi upisnik predmeta upravnog postupka odnosno
urudbeni zapisnik. Ispod biljeke o zakljuenju ispisuju se klasifikacijske oznake nerijeenih predmeta iz
te godine.
Naknadno pristigli podnesci odnosno akti upisat e se u upisnik predmeta upravnog postupka, odnosno
urudbeni zapisnik, one godine u kojoj je predmet osnovan.
Na kraju godine upisnik predmeta upravnog postupka, odnosno urudbeni zapisnik, uvezuju se u jednu ili
vie knjiga.
Ako se upisnik predmeta, odnosno urudbeni zapisnik vode u elektronikom obliku, na kraju godine se
ispisuju i takoer uvezuju u jednu ili vie knjiga.
Zajedno s upisnikom predmeta upravnog postupka, odnosno urudbenim zapisnikom, uvezuje se i
preslika plana klasifikacijskih, odnosno brojanih oznaka stvaratelja i primatelja pismena za tu godinu.

59. to je kazalo i kako se vodi?

Pomona evidencija koja se vodi radi lakeg i breg pronalaenja klasifikacijske oznake predmeta.
U kazalo se upisuju podaci po predmetu prema poetnom slovu prezimena, odnosno naziva stranke na
koju se predmet odnosi ili prema poetnom slovu rijei koja oznaava bitni sadraj predmeta.
Po poiljatelju, odnosno prema poetnom slovu prezimena ili naziva poiljatelja, upisivanje podataka u
kazalo obavlja se ako to zahtijeva veliki broj predmeta istog sadraja.
Kazalo se ne mora voditi ako se evidencije (oevidnici) vode u elektronikom obliku.

60. Objasnite postupak dostavljanja spisa predmeta odnosno pismena u rad?

Poslije upisivanja pismena u upisnik predmeta upravnog postupka odnosno urudbeni zapisnik, pismena
se dostavljaju u rad u pravilu istog dana kad su zaprimljeni.
U izuzetnim sluajevima bit e dostavljeni u rad najkasnije poetkom radnog vremena sljedeeg radnog
dana.

Dostavljanje pismena izmeu pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica obavija se putem pomone
evidencije - interne dostavne knjige (ukoliko se elektronikim putem ne moe sa sigurnou pratili tijek
pismena izmeu pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica.

61. to je interna dostavna knjiga, emu slui i koja su pravila za njezino

koritenje?
Interna dostavna knjiga je pomona evidencija putem koje se obavija dostavljanje pismena izmeu
pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica (ukoliko se elektronikim putem ne moe sa sigurnou pratiti
tijek pismena izmeu pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica).
Svaka unutarnja ustrojstvena jedinica ima jednu, a po potrebi i vie internih dostavnih knjiga.
Primitak pismena potvruje se potpisom ovlatenog slubenika unutarnje ustrojstvene jedinice. Ovlateni
slubenik unutarnje ustrojstvene jedinice duan je nakon primitka pismena rasporediti ih na pojedine
slubenike. Primanje pismena u rad potvruje i slubenik kojem je predmet dodijeljen u rad stavljanjem
datuma i potpisa.
Interna dostavna knjiga nalazi se na odreenom mjestu u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici, a mora se
dostaviti pisarnici u vrijeme upisivanja novih pismena.
Ako se spis predmeta ustupa drugoj unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici istog tijela, ovlateni slubenik
unutarnje ustrojstvene jedinice stavit e unutar omota spisa uputu s potpisom, datumom, i oznakom
unutarnje ustrojstvene jedinice kojoj se akt ustupa, radi upisa u upisnik predmeta upravnog postupka
odnosno urudbeni zapisnik.
Ako se pismena obrauju elektronikim putem, rasporeivanje pismena na slubenike obavlja ovlateni
slubenik, odreivanjem brojane oznake unutarnje ustrojstvene jedinice odnosno brojane oznake
slubenika.

62. Koji su sastavni dijelovi neupravnog akta?

Slubena prepiska s drugim tijelima ili osobama obavlja se neupravnim aktima.
Ako posebnim propisima nije drukije odreeno, neupravni akt mora sadravati sljedee osnovne dijelove:

zaglavlje,

osobno ime odnosno naziv i adresu primatelja,

kratku oznaku predmeta

tekst akta,

potpis ovlatene slubene osobe te

otisak slubenog peata.

Osim osnovnih dijelova, neupravni akt sadrava i druge podatke (ako postoje):

vezu brojanih oznaka,

naznaku priloga,

kome se akt dostavlja osim primatelju

63. Gdje se stavlja zaglavlje akta i to sadri?

Zaglavlje se stavlja u gornjem lijevom uglu akta.
Sadri dijelove propisane propisima o natpisnoj ploi i zaglavlju akata tijela dravne uprave, lokalne,
podrune (regionalne) i mjesne samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.
U zaglavlju akta klasifikacijska oznaka naznauje se velikim slovima: KLASA:", a urudbeni broj:
URBROJ:", kao i u oznaci veze i tekstu akta.

64. Pravila pisanja adrese primatelja?

Adresa primatelja sastoji se od:
1.

imena i prezimena odnosno naziva primatelja te

2.

adrese odnosno sjedita,

3.

ulice i kunog broja (potanskog pretinca),

4.

potanskog broja i naziva mjesta

Adresa primatelja kojima se akt dostavlja radi postupanja stavlja se na desnu stranu akta ispod zaglavlja
akta.
Ako se akt istog sadraja (raspis) dostavlja istovrsnim tijelima odnosno pravnim osobama koje imaju
javne ovlasti, ispod naziva vrste tijela odnosno osoba stavlja se oznaka SVIMA".

65. Pravila pisanja oznake predmeta?

Oznaka predmeta naznauje se velikim slovima: PREDMET:", s lijeve strane akta, ispod zaglavlja akta,
nie od adrese primatelja.
Kratki sadraj predmeta sadri:
1.

ime i prezime odnosno naziv stranke,

2.

njezino prebivalite odnosno sjedite te

3.

stvar na koju se predmet odnosi.

66. Pravila pisanja veze brojanih oznaka?

Oznaka: Veza:" upisuje se ispod oznake PREDMET" i u nastavku se navodi brojana oznaka i datum
pismena na koje se odgovara odnosno oituje.

67. Pravila pisanja teksta akta?

Tekst akta mora biti jasan, saet i itak.
U tekstu mogu se upotrebljavati samo one kratice koje su opepoznate.
Zakone i druge propise koji se navode u aktu treba, u pravilu, napisati njihovim punim nazivom uz oznaku
slubenog glasila, broj i godina, u kojem su objavljeni.

68. Pravila potpisivanja akta?

Slubene akte vlastoruno potpisuje elnik tijela ili ovlateni slubenik, Ime i prezime osobe koja
potpisuje akt ispisuje se neposredno ispod naziva slubene dunosti.
Potpis ovlatene osobe stavlja se s desne strane ispod teksta akta.

69. Pravila otiskivanja slubenog peata?

Na svakom aktu koji se otprema stavlja se s lijeve strane potpisa ovlatene slubene osobe otisak
slubenog peata
Otisak peata treba jednim dijelom zahvatiti naziv slubene dunosti i potpis ovlatene osobe (ako
posebnim propisima nije drukije odreeno).

70. Pravila za priloge koji se dostavljaju uz akt?

Prilozi koji se dostavljaju uz akt oznaavaju se njihovim ukupnim brojem odnosno njihovim nazivom.
Oznaka priloga navodi se tako da se ispod teksta akta s lijeve strane navede rije Prilozi;". Prilozi uz akt
slau se po redu izlaganja u aktu.

71. Kako se odreuje nain otpreme akta?

Nain otpreme akta odreuje se uputom pisarnici koja se stavlja lijevo ispod teksta odnosno ispod oznake
priloga i naznake kome se sve akt dostavlja, a sastoji se od:
naina otpreme (preporueno, avionom, dostavom i slino), datuma i potpisa slubenika koji je akt izradio
ili druge ovlatene osobe.

72. to je potrebno provjeriti prilikom otpreme akta?

Prilikom otpreme akta, slubenik u pisarnici duan je provjeriti formalnu ispravnost akta i na eventualne
nedostatke upozoriti slubenika i vratiti mu spis predmeta radi nadopune akta, a osobito ako

adresa nije tona ili potpuna,

uz akt nije priloen naznaeni broj priloga,

akt nije potpisala ovlatena slubena osoba te

ako nedostaje uputa pisarnici za daljnji rad.

73. Naini otpreme akta?

Akti koji se ne otpremaju elektronikim putem, u pravilu se otpremaju obinom potom. Ovlateni
slubenik moe odrediti i drukiji nain otpreme akta.

74. Opiite pravila za postupanje ako se akt dostavlja radi obavijesti ili na znanje?
Ako se akt dostavlja i drugim osobama odnosno tijelima radi obavijesti ili na znanje, ispod teksta l s lijeve
strane akta stavljaju se rijei: 0 tome obavijest:" ili Na znanje:", a ispod toga osobna imena odnosno
nazivi primatelja s adresom
Ako se akt dostavlja veem broju osoba koje nisu odreene temeljem propisa ili odredive, ovlatena
slubena osoba duna je uz uputu pisarnici priloiti popis primatelja s naznaenim osobnim imenima
odnosno nazivom i adresom sjedita primatelja.

75. Navedite posebna pravila za dostavu upravnih akata?

U upravnim aktima osobna imena odnosno naziv osoba kojima se akt dostavlja naznauju se tako da se
ispod upute o pravnom lijeku s lijeve strane akta navodi velikim slovima rije: DOSTAVITI:" te osobe
odnosno tijela kojima se akt dostavlja.

76. Navedite pravila za rjeavanje vie predmeta jednim aktom?

Ako je jednim aktom rijeeno vie predmeta koji se odnose na istu osobu ili tijelo, isto pitanje ili cjelinu, a
koji su upisani u upisnik predmeta upravnog postupka odnosno u urudbeni zapisnik pod razliitim
klasifikacijskim oznakama, takav akt treba donijeti pod prvom upisanom klasifikacijskom oznakom, s time
da se izvri povezivanje klasifikacijskih oznaka u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno
urudbenom zapisniku.
U tom sluaju sva pismena koja se odnose na taj predmet odlau se u omot spisa predmeta koji je prvi
upisan, a na omote spisa drugih predmeta stavlja se biljeka pod kojom klasifikacijskom oznakom je
predmet rijeen.
Kad je jednim aktom rijeeno vie zasebnih predmeta, slubenik je duan na vrhu prve stranice primjerka
akta koji ostaje u spisu, na vidnom mjestu ispisati klasifikacijske oznake svih zajedno rijeenih predmeta.

77. U koliko se primjeraka izrauju akti?

Akti se izrauju u potrebnom broju primjeraka (osim ako se izrauju elektronikim putem).

78. to je sve mogue koristiti za izdavanje uvjerenja i drugih potvrda koje se

izdaju u veem broju s istim osnovnim tekstom?

propisane obrasce

tambilje s odgovarajuim tekstom

elektronika sredstva

Prilikom sastavljanja teksta obrazaca i tambilja treba voditi rauna da je tekst u skladu s posebnim
propisima te da olakaju i pojednostave rad tijela i stranaka.

79. Opiite postupak pripremanja akata za potpis?

Na jednom primjerku akta pripremljenog za potpis ovlatene slubene osobe koji ostaje u spisu, stavlja
potpis slubenik koji je akt izradio za potpis, a po potrebi i drugi slubenici koji su sudjelovali u izradi akta.
Potpisi se stavljaju u pravilu s desne strane, ispod mjesta za potpis slubene osobe ovlatene za
potpisivanje.

80. Opiite postupak otpremanja akata?

Otpremanje akata obavlja se putem pisarnice (izuzetno, unutarnje ustrojstvene jedinice koje su prostorno
odvojene, a vode poseban upisnik predmeta upravnog postupka odnosno urudbeni zapisnik, mogu
samostalno otpremati svoje akte, a ako ih ne otpremaju samostalno, otpremaju ih putem pisarnice
Svi akti preuzeti u toku dana na otpremu, moraju biti otpremljeni tog istoga dana.
Akti primljeni poslije zakljuivanja otpremnih knjiga, ako nisu hitni, otpremit e se idueg radnog dana.
Akti koji se istog dana alju istom primatelju, na istu adresu, stavljaju se u jednu omotnicu. Ako se koji od
tih akata alje preporueno, treba u zajedniku omotnicu staviti i ostale akte koji bi se inae otpremili kao
obine poiljke (Ako se istom primatelju istovremeno otpravlja velik broj akata ili neki drugi materijali koji
ne mogu stati u zajedniku omotnicu, treba ih pripremiti za otpremu i otpremiti na nain odreen
propisima potanske slube).
Na omotnici u kojoj se otpremaju akti na gornjem lijevom uglu naslovne strane ispisuje se:

naziv i adresu poiljatelja,

oznaka svih klasifikacijskih oznaka akata koji se nalaze u omotnici.

Osobno ime, naziv i mjesto primatelja poiljke pie se velikim slovima, a ispod toga stavlja se ulica i kuni
broj ili broj potanskog pretinca te potanski broj odredine pote.
Neponiteni dravni biljezi i druge vrijednosti te pota oznaena odreenim stupnjem tajnosti otpremaju
se uvijek preporueno i predaju se pisarnici radi otpreme u zatvorenim omotnicama.
Omotnice s aktima oznaenim odreenim stupnjem tajnosti moraju biti zapeaene ili na drugi pogodan
nain osigurane, sukladno propisima o tajnosti podataka.

81. Naini otpremanja akata?

putem potanske slube,

putem dostavljaa.

82. to je i emu slui dostavna knjiga za potu?

Dostavna knjiga za potu je pomona evidencija koja se vodi za otpremljenu potu, radi upisa svih akata
koji se otpremaju putem potanske slube.

U dostavnoj knjizi za potu obraunavaju se i evidentiraju trokovi otpreme pote na nain utvren opim
aktima potanske slube.

83. to je i emu slui dostavna knjiga za mjesto?

Pomona evidencija u koju se upisuju svi akti i drugi materijali koji se putem dostavljaa otpremaju
drugim tijelima i osobama u istom mjestu ili se radi urnosti ili drugih razloga moraju osobno dostaviti.
Prijem poiljke potvrdit e se potpisom u dostavnoj knjizi za mjesto i na dostavnici.

84. Kako se obavlja razvoenje dovrenih predmeta?

Razvoenje dovrenih predmeta obavlja se:
u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudbenom zapisniku,
prema uputi (slubenika koji postupa po spisu) pisarnici,
upisivanjem datuma razvoenja i stavljanjem oznake: ,,a/a" i roka uvanja (sukladno propisima o
arhivskoj djelatnosti).
Slubenik pisarnice poslije obavljenog razvoenja dovrenih predmeta spis predmeta odlae u
pismohranu.
Spisi koji se stavljaju u rokovnik predmeta s odreenim datumom odreuje slubenik koji radi na
predmetu. Na omote spisa predmeta koji se odlau u rokovnik predmeta stavlja se oznaka ,,R" (rok) i
datum kad nastupa rok.
Slubenik pisarnice poslije obavljenog razvoenja spis predmeta odlae u rokovnik predmeta.

85. Koji se predmeti stavljaju u rokovnik predmeta i nain postupanja s

predmetima u rokovniku predmeta?
Predmeti za koje je odreeno da se dre u pisarnici do odreenog roka stavljaju se u rokovnik predmeta,
prema datumu koji je odredio ovlateni slubenik.
Iz rokovnika predmeta uzimaju se svi predmeti i predaju u rad odgovarajuim unutarnjim ustrojstvenim
jedinicama preko interne dostavne knjige:

na dan roka ili

kad u meuvremenu pristigne novo pismeno koje se odnosi na taj predmet.

Ako dan roka pada u nedjelju ili dravni praznik, predmeti se predaju u rad jedan dan ranije.

86. Opiite postupak s rijeenim predmetima?

Ovlateni slubenici unutarnjih ustrojstvenih jedinica duni su dovrene predmete bez odgode vratiti
pisarnici. Rijeeni predmeti stavljaju se u pismohranu i u njoj uvaju, sukladno propisima o zatiti arhivske
grae.

Ako se pismena obrauju elektronikim putem, rijeeni predmeti snimaju se na elektroniki medij i uvaju
na drugom mjestu. U izvornom obliku na papiru uvaju se samo oni dokumenti za koje je to utvreno
propisom o izluivanju arhivske grae.
Prije stavljanja spisa predmeta u pismohranu ovlateni slubenik koji je radio na spisu i dao uputu
pisarnici za razvoenje duan je kronolokim redom, prema datumu nastanka odnosno primitka sloiti sva
pismena s prilozima, na nain da se na vrhu predmeta nalazi posljednje pismeno u predmetu.
Ako su omoti spisa predmeta oteeni, predmeti e se prije odlaganja u pismohranu staviti u nove omote
spisa.
Dovreni predmeti odlau se u pismohranu po klasifikacijskim oznakama, po rednim brojevima predmeta.

87. to podrazumijeva sreivanje i uvanje predmeta u pismohrani?

Za svaku klasifikacijsku oznaku treba u pismohrani predvidjeti, u pravilu, posebni omot (fascikl, korice s
vezicama i slino) u kojem se predmeti slau po broju predmeta unutar klasifikacijske oznake.
U pismohrani se posebno odlau predmeti upravnog postupka, a posebno predmeti neupravnog
postupka.
Na svaki posebni omot stavlja se:

naziv tijela,

klasifikacijska oznaka i

oznaka ,,a/a".
Dovreni predmeti, upisnici predmeta upravnog postupka odnosno urudbeni zapisnici i pomone
evidencije, kao i ostali evidentirani materijali moraju se uvati u sreenom stanju do izluivanja odnosno
do predaje nadlenom arhivu.
Predmeti odreenog stupnja tajnosti uvaju se odvojeno od ostalih predmeta i to na nain koji osigurava
uvanje njihove tajnosti na primjeren nain, sukladno propisima o tajnosti podataka.

88. Navedite pravila rukovanja predmetima stavljenim u pismohranu?

Predmetima stavljenim u pismohranu rukuje slubenik pisarnice ovlaten za rad u pismohrani.
Spisi predmeta izdaju se iz pismohrane samo uz potvrdu i to ovlatenoj slubenoj osobi nadlene
unutarnje ustrojstvene jedinice. Potvrda mora sadravati:

klasifikacijsku oznaku predmeta,

datum uzimanja i vraanja spisa predmeta,

potpis slubenika koji preuzima spis predmeta

oznaku unutarnje ustrojstvene jedinice.

Potvrda se dri na mjestu preuzetog spisa predmeta, a po povratku potvrda se ulae u vraeni spis.

Iznimno, pismeno primljeno poslije odlaganja predmeta u pismohranu, uloit e se u spis predmeta i
dostaviti u rad nadlenoj ustrojstvenoj jedinici bez izdavanja potvrde.
Predmeti stavljeni u pismohranu mogu se izdavati i osobama izvan tijela samo uz pisano odobrenje
elnika tijela.

89. to je knjiga pismohrane?

Knjiga pismohrane je pomona evidencija koju je (ukoliko se elektronikim putem ne vidi koji su predmeti
u pismohrani) duna voditi pisarnica radi opeg pregleda cjelokupnog grae odloene u pismohranu.
Kad se graa odloena u pismohranu nakon izluivanja unitava ili predaje nadlenom arhivu, akt o
unitenju grae, odnosno akt o predaji grae nadlenom arhivu upisuje se u knjigu pismohrane.
Akt o unitenju registraturne grae odnosno predaji nadlenom arhivu donosi elnik tijela, sukladno
propisima o arhivskoj djelatnosti.
Na svaki dio grae odloene u pismohranu stavlja se oznaka rednog broja knjige pismohrane pod kojim je
upisana.

90. Postupanje s peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske?

Obavlja se sukladno posebnim propisima.

91. emu slue peati i igovi s grbom Republike Hrvatske?

Peatom i igom s grbom Republike Hrvatske tijela navedena Zakonom o peatima i igovima s grbom
Republike Hrvatske ovjeravaju vjerodostojnost akta.

92. Kako izgleda peat s grbom Republike Hrvatske?

Peat je okruglog oblika, izraen od gume ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za otiskivanje na
papir ili drugu podlogu.

93. Kako izgleda ig s grbom Republike Hrvatske?

ig je okruglog oblika, izraen od metala ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za utiskivanje u
papir ili drugu podlogu.

94. Sadraj peata i iga s grbom Republike Hrvatske?

Peati i igovi s grbom Republike Hrvatske sadre:

naziv Republika Hrvatska.

grb Republike Hrvatske,

naziv odnosno ime tijela,

sjedite tijela
Naziv Republika Hrvatska te naziv i sjedite tijela ispisuje se hrvatskim jezikom i latininim pismom. Kada
je ustavnim zakonom i statutom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave u skladu sa

zakonom utvrena slubena uporaba jezika i pisma etnike i nacionalne zajednice ili manjine, sadraj
peata i iga ispisuje se jezikom i pismom etnike i nacionalne zajednice ili manjine.

95. emu slue tambilji?

U obavljanju poslova uredskog poslovanja mogu se koristiti tambilji kao pomono-tehnika sredstva, koji
mogu biti promjenjivog sadraja.

96. Tko sve rabi peat i ig s grbom Republike Hrvatske?

predsjednik Republike Hrvatske,

Ured predsjednika Republike Hrvatske,

Hrvatski sabor,

Vlada Republike Hrvatske,

tijela dravne uprave,

sudovi,

druga tijela dravne vlasti,

Ustavni sud Republike Hrvatske,

oruane snage Republike Hrvatske,

javni biljenici,

puki pravobranitelj,

tijela jedinica lokalne samouprave i uprave,

upravni odjeli te druga upravna tijela i strune slube navedenih tijela,

pravne osobe s javnim ovlastima.

97. Koja je svrha peata i igova s grbom Republike Hrvatske?

Potvrivanje vjerodostojnosti akta.

98. Na koje se akte stavlja peat i ig s grbom Republike Hrvatske?

Na akte koje navedena tijela:

donose,

kojima se meusobno ophode,

upuuju pravnim osobama i graanima.

99. Na koje akte pravne osobe s javnim ovlastima stavljaju peat i ig s grbom
Republike Hrvatske?
Samo na akte koje donose u okviru javnih ovlasti.

100. Kako izgleda peat s grbom Republike Hrvatske?

Peat je okruglog oblika, izraen od gume ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za otiskivanje na
papir ili drugu podlogu.

101. Kako izgleda ig s grbom Republike Hrvatske?

ig je okruglog oblika, izraen od metala ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za utiskivanje u
papir ili drugu podlogu.

102. to sadre peati i igovi s grbom Republike Hrvatske?

naziv i grb Republike Hrvatske,

naziv, odnosno ime i sjedite tijela odnosno naziv i sjedite pravne osobe s javnim ovlastima

103. Na kojem jeziku se ispisuje sadraj peata i igova s grbom Republike

Hrvatske?
Naziv Republike Hrvatske, naziv odnosno ime i sjedite tijela odnosno naziv i sjedite pravne osobe s
javnim ovlastima ispisuje se u peatu i igu hrvatskim jezikom i latininim pismom.
Kada je ustavnim zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom utvrena
slubena uporaba jezika i pisma etnike i nacionalne zajednice ili manjine, sadraj peata i iga ispisuje se
jezikom i pismom etnike i nacionalne zajednice ili manjine.

104. Tko smije izraivati peate i igove s grbom Republike Hrvatske?

Peate i igove s grbom Republike Hrvatske moe izraivati samo:

ovlateni obrtnik

ovlateno trgovako drutvo

105. Tko izdaje rjeenje o ovlatenju za izraivanje peata i igova s grbom

Republike Hrvatske?
Ministarstvo unutarnjih poslova.

106. Iz kojih razloga ministarstvo unutarnjih poslova moe obrtniku ili trgovakom
drutvu odbiti izdavanje rjeenja o ovlatenju za izraivanje peata i igova s
grbom Republike Hrvatske?
1.

ako pri nadlenom tijelu nisu registrirani za obavljanje djelatnosti proizvodnje peata i igova,

2.

ako nemaju uvjete za sigurno uvanje izraenih peata, igova i matrica,

3.

ako je odgovorna osoba ili osoba koja rukuje peatima i igovima osuena zbog krivinog djela iz
koristoljublja ili zbog inae neasnog krivinog djela koje se goni po slubenoj dunosti, sve dok traju
pravne posljedice osude

107. Iz kojih razloga ministarstvo unutarnjih postova moe obrtniku ili trgovakom
drutvu ukinuti ovlatenje za izraivanje peata i igova s grbom Republike
Hrvatske?
Ministarstvo unutarnjih poslova ukinut e obrtniku i trgovakom drutvu ovlatenje za izradu peata i
igova s grbom Republike Hrvatske:
1.

ako nakon izdavanja ovlatenja nastupi jedan od sljedeih razloga:

ako pri nadlenom tijelu nisu registrirani za obavljanje djelatnosti proizvodnje peata i igova,

ako nemaju uvjete za sigurno uvanje izraenih peata, igova i matrica,

ako je odgovorna osoba ili osoba koja rukuje peatima i igovima osuena zbog krivinog djela iz
koristoljublja ili zbog inae neasnog krivinog djela koje se goni po slubenoj dunosti, sve dok traju
pravne posljedice osude;
2. na zahtjev obrtnika ili trgovakog drutva
Ove injenice Ministarstvo unutarnjih poslova utvruje po slubenoj dunosti.

108. Tko daje odobrenje za izradu peata i igova s grbom Republike hrvatske
tijelima i pravnim osobama s javnim ovlastima?
Ministarstvo uprave.

109. Iz kojih e razloga Ministarstvo uprave odbiti zahtjev tijela ili pravne osobe s
javnim ovlastima za odobrenje za izradu peata i igova s grbom Republike
Hrvatske?
Ministarstvo uprave odbit e zahtjev ako utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za uporabu peata i iga
s grbom Republike Hrvatske.

110. Koje su dunosti obrtnika ili trgovakog drutva koji smiju izraivati peate i
igove s grbom Republike Hrvatske?
Duni su voditi evidenciju o peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske koje su izradili, a matrice
izraenih peata i igova unititi.

111. Koji se peati i igovi s grbom Republike Hrvatske moraju unititi?

Moraju se unititi:

peati i igovi s grbom Republike Hrvatske koji se zbog promjene naziva, istroenosti ili drugog
razloga koji ih ini neuporabivim, stavljaju izvan uporabe,

peati i igovi s grbom Republike Hrvatske koje rabe tijela koja prestaju s radom,

peati i igovi s grbom Republike Hrvatske koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima, a koja:

1.

je promijenila naziv,

2.

je prestala s radom ili

3.

vie nema javne ovlasti

112. Tko unitava peate i igove s grbom Republike Hrvatske?

Ministarstvo uprave.

113. Postoji li dunost prijavljivanja nestanak peata ili iga s grbom Republike
Hrvatske?
Da.

114. Kome se mora prijaviti nestanak peata ili iga s grbom Republike Hrvatske?
Ministarstvu uprave.

115. Tko je duan prijaviti nestanak peata ili iga s grbom Republike Hrvatske?
elnik tijela odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi s javnim ovlastima.

116. Gdje se i u kojem roku oglaava nestanak peata ili iga s grbom Republike
Hrvatske?
U Narodnim novinama", u roku od 8 dana od saznanja za nestanak.

117. to je obveza osobe koja pronae peat ili ig s grbom Republike Hrvatske?
Neodgodivo ga predati najblioj policijskoj postaji ili upravi, korisniku peata ili iga ili Ministarstvu
uprave.

118. Tko provodi nadzor nad provedbom zakona o peatima i igovima s grbom
Republike Hrvatske?
Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova.

119. Koje je mjere ovlaten poduzeti dravni slubenik ovlaten za obavljanje

nadzora nad provedbom Zakona o peatima i igovima s grbom Republike
Hrvatske, ukoliko nae da je povrijeen taj Zakon ili drugi propis?
Dravni slubenik ovlaten je poduzeti sljedee mjere

narediti otklanjanje utvrenih nedostataka i nepravilnosti u odreenom roku,

podnijeti prijavu za pokretanje prekrajnog postupka ili prijavu zbog poinjenog kaznenog djela,

privremeno oduzeti peate i igove s grbom Republike Hrvatske koje je obrtnik ili trgovako
drutvo izradilo bez ovlatenja, ili koji su izraeni bez odobrenja Ministarstva uprave,

privremeno oduzeti obrtniku ili trgovakom drutvu ovlatenje za izradu peata i igova s / grbom
Republike Hrvatske.

120. Kojim propisom se propisuje veliina peata i iga s grbom Republike

Hrvatske, nain ispisivanja sadraja, izrada, uporaba i rukovanje, nain voenja
evidencije o izraenim peatima i igovima te odobrenjima za njihovu izradu, o
peatima i igovima koji se rabe te postupak unitavanja peata i iga i
evidentiranja unitenih peata i igova?
Pravilnikom za primjenu Zakona o peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske.
Pravilnikom za primjenu Zakona o peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske propisuje se:

veliina peata i iga s grbom Republike Hrvatske;

nain ispisivanja sadraja;

izrada,

uporaba,

rukovanje,

nain voenja evidencije o izraenim peatima i igovima te odobrenjima za njihovu

izradu, o peatima i igovima koji se rabe,

postupak unitavanja peata i iga i

postupak evidentiranja unitenih peata i igova

121. Za to se plaaju upravne pristojbe?

Za spise i radnje pred:

tijelima dravne uprave,

diplomatskim, konzularnim i drugim predstavnikim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu,

tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te

pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

122. Tko je pristojbeni obveznik?

Pristojbeni obveznik je osoba na iji se zahtjev pokree postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je u
Tarifi propisano plaanje pristojbe. Ako za isti spis ili radnju postoje dva ili vie pristojbenih obveznika,
njihova je obveza solidarna. Ako vie osoba podnosi zajedniki zahtjev, plaa se jedna pristojba.

123. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza?

U trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rjeenja ili druge isprave, odnosno u trenutku podnoenja
podneska.
Za spise i radnje iz pojedinih upravnih oblasti za ije je izdavanje ili obavljanje Tarifom upravnih pristojbi
propisana posebna pristojba, pristojbena obveza nastaje u trenutku udovoljavanja zahtjevu pristojbenog
obveznika.

124. Kada se mora platiti upravna pristojba?

Pristojbe se plaaju u trenutku nastanka pristojbene obveze (ako za pojedine sluajeve nije propisano
drukije).

125. Kako se odreuje osnovica za utvrivanje upravne pristojbe?

Ako je propisano da se pristojba plaa prema vrijednosti predmeta, kao osnovica za utvrivanje pristojbe
uzima se:

vrijednost naznaena u podnesku ili ispravi ili

vrijednost utvrena na nain propisan u Tarifi.

126. Koje su vrste osloboenja od plaanja upravne pristojbe?

Opa i predmetna.

127. Nabrojite opa osloboenja od plaanja upravne pristojbe.

Od plaanja pristojbi osloboeni su

Republika Hrvatska i tijela dravne vlasti, jedinice lokalne i podrune (regionalne samouprave te
njihova tijela,

ustanove iz oblasti predkolskog uzrasta, prosvjete, znanosti, kulture, zatite kulturne prirodne
batine, zdravstva, socijalne skrbi i humanitarne organizacije u obavljanju svoje djelatnosti.

invalidske i sline organizacije u obavljanju svoje djelatnosti.

graani iji dohodak, ukljuujui i dohodak suprunika, u protekloj i tekuoj godini ne prelazi iznos
neoporezivog dohotka i koji nemaju druge znaajnije imovine (nekretnine, tednju, motorna vozila i
plovila), ija ukupna vrijednost ne prelazi 30.000,00 kuna, o emu se daje pisani iskaz,

invalidi domovinskog rata, 6. suprunici i djeca branitelja poginulih, zatoenih i nestalih u

domovinskom ratu,

prognanici i izbjeglice,
strani dravljani za vizu i odobrenje za produeni boravak u Republici Hrvatskoj koji kao hrvatski
stipendisti dolaze u Republiku Hrvatsku radi kolovanja i usavravanja te dravljani onih zemalja s kojima
je Republika Hrvatska zakljuila, odnosno preuzela ugovor o ukidanju viza ili pristojbi na vize,

stranci koji imaju status rtve trgovanja ljudima i maloljetnici koji su naputeni ili su rtve
organiziranog kriminala ili su iz drugih razloga ostali bez roditeljske zatite, skrbnitva ili bez pratnje

128. Nabrojite predmetna osloboenja od plaanja upravne pristojbe?

Predmetna osloboenja naplate upravnih pristojbi utvruju se za odreene spise i radnje pred tijelima
koja u okviru svojeg djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju.
Pristojbe se ne plaaju na sljedee spise i radnje:
1.

predstavke i pritube te prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima,

2.

molbe za pomilovanja i rjeenja o tim molbama,

3.

zahtjeva za naknadu tete osoba neopravdano osuenih i neosnovano lienih slobode te rjeenja
o tim predmetima,

4.

spise i radnje u postupku pribavljanja dokaza o slabom imovnom stanju radi osloboenja od
plaanja pristojbe,

5.

spise i radnje u postupku za povrat vie plaenih obveza,

6.

spise i radnje u postupku za ispravljanje greaka u rjeenjima, ispravama i slubenim oevidni

cima,

7.

spise i radnje u postupku sastavljanja i ispravljanja popisa biraa,

8.

spise i radnje za upis u knjigu dravljana i dravne matice te zahtjeve za izdavanje isprava iz tih
knjiga,

9.
10.

spise i radnje u postupku usvojenja i postavljanja strategije,

sve prijave i prijedloge za utvrivanje poreza i pristojbi te za koritenje poreznih osloboenja i
olakica,

11.
12.

spise i radnje u postupku vraanja, odnosno ostvarenja prava naknade za oduzetu imovinu,
sve spise i radnje za ostvarivanje prava iz mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja te
socijalne skrbi,

13.

spise i radnje u svezi sa redovnim kolovanjem uenika i studenata osim pristojbi za svjedodbu
po zavrenom kolovanju ili diplomu,

14.

spise i radnje u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa i ostvarivanjem prava iz radnog odnosa,

15.

spise i radnje u svezi s pomorskim i brodskim knjiicama i sve upise u njih,

16.

spise i radnje u svezi s primanjem poklon paketa i darova od dobrotvornih i humanitarnih

organizacija iz inozemstva,

17.

spise i radnje u svezi s ureivanjem prava i dunosti s podruja obrane,

18.

spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hrvatskim dravljanima, osobne iskaznice
za strance na stalnom boravku, osobne iskaznice za azilante te iskaznice stranaca pod supsidijarnom
zatitom,

19.

spise i radnje u svezi sa zatitom kulturnih dobara,

20.

podneske upuene tijelima za predstavke i pritube i dravnom odvjetnitvu,

21.

spise i radnje u postupku za pogreb umrlih osoba,

22.

spise i radnje koji se vode po slubenoj dunosti,

23.

spise i radnje u postupku za ostvarivanje prava na doplatak za djecu,

24.

prijave i odjave prebivalita osoba, boravita i adrese stanovanja osoba,

25.

spise i radnje u postupku prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo,

26.

uvjerenje o matinom broju graana

27.

zahtjeve za izdavanje isprava koje se izdaju prema odredbama Sporazuma izmeu Republike
Hrvatske i Republike Slovenije o pograninom prometu i suradnji,

28.

u postupku izdavanja isprava koje se izdaju prema odredbama Sporazuma izmeu Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograninom prometu i suradnji

29.

u postupku odobrenja azila, privremene i supsidijarne zatite,

30.

kod odjave oruja vlasnika registriranog oruja, koji to oruje poklanjaju Republici Hrvatskoj,

31.

pravne lijekove stranaca protiv rjeenja o smjetaju i produenju smjetaja u Prihvatnom centru
za strance, te prigovore stranaca protiv odluke o odreivanju stroeg policijskog nadzora u Prihvatnom
centru za strance,

32.

pravne lijekove traitelja azila protiv rjeenja o ogranienju kretanja,

33.

zahtjeve za izdavanje vize lanovima ue obitelji hrvatskog dravljanina (brani drug i djeca),

34.

zahtjeve za izdavanje vize za djecu do navrenih est godina,

35.

zahtjeve za izdavanje vize za nositelje diplomatskih i slubenih putovnica koji putuju slubeno,

36.

zahtjeve za izdavanje vize za lanove obitelji dravljana drava lanica Europskoga ekonomskog
prostora.
Od plaanja pristojbi na zahtjev za vizu mogu se osloboditi osobe koje u Republiku Hrvatsku dolaze:

iz humanitarnih razloga ili

radi kulturne, znanstvene ili drugog oblika suradnje sa zemljom ije dravljanstvo te osobe imaju
ako oslobaanje od pristojbi predloe dravna tijela Republike Hrvatske

129. Kakva su prava i obveze stranih dravljana prema propisima o upravnim

pristojbama?

Ista prava i obveze prema propisima o pristojbama kao i hrvatski dravljani imaju strani dravljani koji u
Republici Hrvatskoj imaju:

prebivalite ili

uobiajeno boravite

130. Tko ima pravo na povrat plaene upravne pristojbe?

Pravo na povrat plaene ili vie plaene pristojbe ima osoba koja plati upravnu pristojbu:

koju nije bila obvezna platiti ili

u veem iznosu od propisanog ili

za radnju koju tijelo nije obavilo.

131. Kako se pokree postupak za povrat plaene upravne pristojbe?

Na zahtjev stranke.

132. Tko je ovlaten za rjeavanje zahtjeva za povrat plaene upravne pristojbe?

Zahtjev za povrat pristojbe rjeava:

tijelo za iji je rad plaena pristojba odnosno

ispostava Porezne uprave prema sjeditu pravne osobe s javnim ovlastima (za povrat pristojbe od
pravnih osoba s javnim ovlastima).

133. Kakav je postupak u sluaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u

propisanom roku?
Nee se postupiti po podnesku za koji nije plaena pristojba.
Iznimno, ako je radnja za koju je nadleno tijelo moralo naplatiti pristojbu obavljena, a pristojba nije
plaena, od pristojbenog obveznika pristojba e se naplatiti prisilno, prema odredbama Zakona o porezu
na dohodak.

134. Opiite postupak s podnescima i drugim spisima za koje upravna pristojba ili
nije plaena ili nije plaena u dostatnom iznosu?
Takvi podnesci i spisi se ne primaju dok stranka ne podnese podnesak za koji je plaena dostatna
pristojba.
Meutim, ako takav podnesak ili drugi spis stigne potom, tijelo nadleno za odluivanje po zahtjevu
pozvat e pristojbenog obveznika pismenom opomenom da u roku od 15 dana od dana primitka opomene
plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu.
Ako pristojbeni obveznik plati potreban iznos upravne pristojbe, smatra se daje pristojba uredno plaena
od poetka Ako pristojbeni obveznik ne plati dunu pristojbu, naplata pristojbe obavit e se prije uruenja

zatraenog rjeenja ili druge isprave, odnosno prije prve obavijesti pristojbenom obvezniku o izvrenju
traene radnje.

135. Zastarijeva li pravo na naplatu pristojbe?

Da.

136. U kojem roku zastarijeva pravo na naplatu pristojbe?

Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo
naplatiti.
Tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakom slubenom radnjom nadlenog tijela
izvrenom radi naplate, koja je stavljena do znanja pristojbenom obvezniku.
U svakom sluaju zastara nastupa nakon isteka pet godina od dana kada je prvi put poela tei.

137. Zastarijeva li pravo na povrat pristojbe?

Da.

138. U kojem roku zastarijeva pravo na povrat pristojbe ?

Pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je pristojba vie plaena.
Tijek zastare prava na povrat pristojbe prekida se svakom radnjom pristojbenog obveznika poduzetom
kod nadlenog tijela radi povrata pristojbe.
U svakom sluaju zastara nastupa nakon isteka pet godina od dana kada je prvi put poela tei.

139. Tko nadgleda primjenu propisa o pristojbama i njihovu naplatu?

Tijelo koje rjeava spise i obavlja radnje za koje se plaa pristojba
Nadzor nad tijelom koje rjeava spise i obavlja radnje za koje se plaa pristojba obavlja Ministarstvo
financija - Porezna uprava i Financijska policija.

140. Na koji se nain plaaju upravne pristojbe?

u dravnim biljezima,

iznimno, izravno na propisani raun:

1.

ako pristojba iznosi vie od 100,00 kuna,

2.

ako je pripisano da se pristojba uplauje izravno na propisani raun bez obzira na iznos pristojbe.

141. Na koji se nain plaaju konzularne pristojbe?

Konzularne pristojbe u inozemstvu plaaju se:

na bankovni raun diplomatskih misija ili konzularnih ureda,

iznimno - u gotovini.
Obraun konzularnih pristojbi obavlja se prema srednjem teaju kune iz teajnice Hrvatske narodne banke
na dan 1. sijenja poslovne godine (ako neke od nacionalnih valuta nema u teajnici Hrvatske narodne
banke, za obraun konzularnih pristojbi primjenjuje se teaj amerikog dolara).
Rjeenje o povratu konzularnih pristojbi donosi ef diplomatske misije, odnosno konzularnog ureda
Republike Hrvatske u inozemstvu i izvrava ga na teret tekuih prihoda od konzularnih pristojbi.

142. Na koji nain se obraunava upravna pristojba pristojbenom obvezniku koji

iz inozemstva trai da mu tijelo uprave republike hrvatske obavi radnju za koju se
plaa pristojba?
U tom sluaju pristojbeni obveznik pristojbu plaa u stranoj valuti prema srednjem teaju kune iz
teajnice Narodne banke Hrvatske koja vai na dan stupanja na snagu Zakona o upravnim pristojbama.

143. to se mora naznaiti u rjeenju ili drugoj ispravi?

U rjeenju ili drugoj ispravi za koju je plaena pristojba naznauje se:

daje pristojba plaena,

u kojem iznosu,

na koji nain i

prema kojem tarifnom broju.

U ispravama koje se izdaju bez pristojbe mora se naznaiti na osnovi kojih su odredbi ovoga Zakona i
drugih propisa osloboene od plaanja pristojbe

144. Tko ponitava dravne biljege?

Dravnih biljega koji se lijepe na podnesak - tijelo nadleno za prijam podneska;
u ostalim sluajevima - tijelo koje donosi ili uruuje stranci rjeenje ili drugu ispravu za
koju se plaa pristojba.

145. Kako se ponitavaju dravni biljezi?

Dravni biljei ponitavaju se: peatom ili na drugi odgovarajui nain.

146. Na to je potrebno paziti u sluaju kada se upravna pristojba uplauje na

propisani raun?
Da u spisu tijela pred kojim je plaena pristojba obavezno mora biti dokaz o obavljenoj uplati pristojbe.

147. iji je prihod ostvaren naplatom upravnih pristojbi?

1.

Prihod ostvaren prodajom dravnih biljega zajedniki je prihod (u jednakim dijelovima):

dravnog prorauna,

proraun a upanija te

prorauna opina odnosno gradova na ijem je podruju obavljena maloprodaja dravnih biljega.
2. Prihod ostvaren od upravnih pristojbi uplaenih izravno na propisani raun za spise i radnje:

ministarstava i dravnih upravnih organizacija, diplomatskih konzularnih i drugih predstavnikih

tijela Republike Hrvatske u inozemstvu - prihod su dravnog prorauna;

iz samoupravnog djelokruga upanijskih ureda - prihod su upanije pod ijim je tijelima plaena
pristojba;

pred tijelima jedinica lokalne samouprave - prihod su jedinica lokalne samouprave pred ijim je
tijelima plaena pristojba

pravnih osoba s javnim ovlastima - prihod su dravnog prorauna, prorauna upanije, te

prorauna opine odnosno grada, ovisno o tome na temelju ijeg ovlatenja pravna osoba s javnim
ovlastima obavlja poslove.

148. Tko je, osim zakonodavca, sukladno zakonu o upravnim pristojbama

ovlaten za izmjenu iznosa iz tarife upravnih pristojbi?
Vlada Republike Hrvatske.

149. Tko propisuje izdavanje, raspaavanje, povlaenje iz uporabe i zamjenu

dravnih biljega?
Ministar financija.

150. Koje ovlasti ima ministar financija vezano uz dravne biljege?

Izdavanje, raspaavanje, povlaenje iz uporabe, zamjenu dravnih biljega ovlatenje za maloprodaju
dravnih biljega ostalim pravnim i fizikim osobama, visinu provizije koja pripada prodavatelju dravnih
biljega.

151. Tko moe obavljati maloprodaju dravnih biljega?

Maloprodaju dravnih biljega mogu obavljati:

tijela dravne uprave,

upravne organizacije,

jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i njihova tijela,

sudovi,

banke,

organizacija za obavljanje poslova platnog prometa,

Hrvatska pota,

javni biljenici

ostale fizike i pravne osobe kojima ovlatenje izda ministar financija

152. to propisuje uredba o natpisnoj ploi i zaglavlju akta tijela dravne uprave,
lokalne, podrune (regionalne) samouprave i mjesne samouprave, te pravnih
osoba koje imaju javne ovlasti.
Uredbom je propisano slijedee:

sadraj, izgled i nain isticanja natpisne ploe

sadraj zaglavlja akta

nain ispisivanja dvojezine ili viejezine natpisne ploe i zaglavlja akta

za

tijela dravne uprave: ministarstva, dravne upravne organizacije i urede dravne uprave u
jedinicama podrune (regionalne) samouprave
tijela jedinica lokalne samouprave

tijela jedinica podrune (regionalne) samouprave

mjesnu samoupravu

pravne osobe koje imaju javne ovlasti.

153. Koji sadraj mora imati natpisna ploa ministarstva?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

naziv ministarstva

154. Koji sadraj mora imati natpisna ploa upravne organizacije u sastavu
ministarstva?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

naziv ministarstva

naziv upravne organizacije

Naziv upravne organizacije ispisuje se veim slovima u odnosu na ostali tekst.

155. to dodatno sadri natpisna ploa unutarnje ustrojstvene jedinice

ministarstva, odnosno upravne organizacije u sastavu ministarstva, koja nije
smjetena u zgradi s ministarstvom, odnosno sa upravnom organizacijom u
sastavu ministarstva?

Osim dijelova koje sadri natpisna ploa upravne organizacije u sastavu ministarstva, iza naziva
ministarstva, odnosno upravne organizacije u sastavu ministarstva, kojoj pripada, sadri i:

naziv unutarnje ustrojstvene jedinice

a ukoliko ima sjedite u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene jedinice, sadri i mjesto
sjedita
Naziv i sjedite unutarnje ustrojstvene jedinice ispisuje se veim slovima u odnosu na ostali tekst.

156. to sadri natpisna ploa diplomatske misije i konzularnog ureda rh u

inozemstvu?
grb Republike Hrvatske
naziv Veleposlanstvo Republike Hrvatske odnosno naziv diplomatske misije ili konzularnog ureda

157. to sadri natpisna ploa dravne upravne organizacije?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

naziv dravne upravne organizacije

Naziv dravne upravne organizacije ispisuje se veim slovima u odnosu na ostali tekst.

158. Gdje se na natpisnoj ploi stavlja grb Republike Hrvatske?

Na sredini iznad naziva Republika Hrvatska

159. to sadri zaglavlje akta ministarstva?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

naziv ministarstva,

klasifikacijsku oznaku,

urudbeni broj,

mjesto i

datum izrade akta

160. to sadri zaglavlje akta upravne organizacije u sastavu ministarstva?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

naziv ministarstva i upravne organizacije,

klasifikacijsku oznaku,

urudbeni broj,

mjesto i

datum izrade akta

161. to sadri zaglavlje akta unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva i

upravne organizacije u sastavu ministarstva?
Osim dijelova koje sadri zaglavlje akta ministarstva i upravne organizacije u sastavu ministarstva, iza
naziva tijela kojem pripada sadri:

naziv unutarnje ustrojstvene jedinice,

a ukoliko ima sjedite u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene jedinice, sadri i mjesto
sjedita.

162. to sadri zaglavlje akta dravne upravne organizacije?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

naziv dravne upravne organizacije,

klasifikacijsku oznaku,

urudbeni broj,

mjesto i

datum izrade akta

163. to sadri zaglavlje akta unutarnje ustrojstvene jedinice dravne upravne

organizacije?
Osim dijelova koje sadri zaglavlje akta dravne upravne organizacije, iza naziva tijela kojem pripada
sadri:

naziv unutarnje ustrojstvene jedinice,

a ukoliko ima sjedite u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene jedinice, sadri i mjesto
sjedita.

164. Koji sadraj mora imati natpisna ploa ureda dravne uprave u jedinici
podrune (regionalne) samouprave?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

rijei: Ured dravne uprave u (naziv upanije)

sjedite
Naziv ureda dravne uprave ispisuje se veim slovima u odnosu na ostali tekst.

165. Koji sadraj mora imati natpisna ploa ispostave ureda dravne uprave u
jedinici podrune (regionalne) samouprave i matinog ureda?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

rijei: Ured dravne uprave u (naziv upanije),

rije: Ispostava i sjedite ispostave, odnosno

rijei: Matini ured i sjedite matinog ureda.

Naziv i sjedite ispostave, odnosno matinog ureda ispisuje se veim slovima u odnosu na ostali tekst.

166. Koji sadraj mora imati natpisna ploa unutarnje ustrojstvene jedinice ureda
dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave, koja nije smjetena
u zgradi sa uredom?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

rijei: Ured dravne uprave u (naziv upanije),

naziv unutarnje ustrojstvene jedinice,

mjesto sjedita (ukoliko ima sjedite u drugom mjestu)

Naziv i sjedite unutarnje ustrojstvene jedinice ispisuje se veim slovima u odnosu na ostali tekst.

167. to sadri zaglavlje akta ureda dravne uprave u jedinici podrune

(regionalne) samouprave?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

rijei: Ured dravne uprave u (naziv upanije),

naziv osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice, odnosno unutarnje ustrojstvene jedinice osnovane
posebnim propisom

klasifikacijsku oznaku

urudbeni broj

mjesto i

datum izrade akta

168. to sadri zaglavlje akta ispostave ureda dravne uprave u jedinici podrune
(regionalne) samouprave?

grb Republike Hrvatske,

naziv; Republika Hrvatska,

rijei: Ured dravne uprave u - (naziv upanije)

naziv osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice ureda na ije se poslove odnosi akt,

rije: Ispostava"

sjedite ispostave

klasifikacijsku oznaku

urudbeni broj,

mjesto i

datum izrade akta

169. Koji sadraj mora imati natpisna ploa tijela opine?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

naziv upanije,

naziv opine,

naziv tijela opine,

sjedite.
Naziv tijela opine ispisuje se veim slovima u odnosu na ostali tekst.

170. Koji sadraj mora imati natpisna ploa tijela grada?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

naziv upanije,

naziv grada,

naziv tijela grada,

sjedite.
Naziv tijela grada ispisuje se veim slovima u odnosu na ostali tekst.

171. Koji sadraj mora imati natpisna ploa tijela upanije?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

naziv upanije

naziv tijela upanije,

sjedite upanije.
Naziv tijela upanije ispisuje se veim slovima u odnosu na ostali tekst.

172. Kako istie natpisnu plou upravno tijelo opine, grada i upanije koje nije
smjeteno u zgradi s tijelom kojem pripada?
Istie natpisnu plou istoga sadraja kao i tijelo opine, grada, odnosno upanije kojem pripada, osim to
se u sadraju natpisne ploe umjesto naziva tijela stavlja naziv upravnog tijela (upravni odjel, sluba).
Naziv upravnog tijela ispisuje se veim slovima u odnosu na ostali tekst.

173. to sadri zaglavlje akta tijela opine?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

naziv upanije,

naziv opine,

naziv tijela opine odnosno upravnog tijela,

klasifikacijsku oznaku,

urudbeni broj,

mjesto i

datum izrade akta

174. to sadri zaglavlje akta tijela grada?

grb Republike Hrvatske,

naziv: Republika Hrvatska,

naziv upanije,

naziv grada,

naziv tijela grada odnosno upravnog tijela,

klasifikacijsku oznaku,

urudbeni broj,

mjesto i

datum izrade akta

175. to sadri zaglavlje akta tijela upanije?

grb Republike Hrvatske, naziv; Republika Hrvatska, naziv upanije,

naziv tijela upanije odnosno upravnog tijela,

klasifikacijsku oznaku,

urudbeni broj,

mjesto i

datum izrade akta

176. to sadri zaglavlje akta upravnog tijela opine, grada, odnosno upanije,
koje ima sjedite izvan mjesta sjedita opine, grada, odnosno upanije?
Zaglavlje akta upravnog tijela opine, grada, odnosno upanije, koje ima sjedite izvan mjesta sjedita
opine, grada, odnosno upanije, uz naziv upravnog tijela, sadri i mjesto sjedita upravnog tijela.

177. to mogu, u skladu sa zakonom, koristiti opina, grad i upanija u sadraju

natpisne ploe i zaglavlja akta?

Grb opine, grada, odnosno upanije.

Ako opina, grad i upanija u sadraju natpisne ploe i zaglavlja akta koriste grb opine, grada, odnosno
upanije, gdje se grb stavlja ispred naziva opine, grada, odnosno upanije.

178. Primjenjuju li se odredbe ove uredbe i na pravne osobe s javnim ovlastima?

Da, na odgovarajui nain, u pogledu sadraja natpisne ploe i zaglavlja upravnih i drugih akata koji su
izdani na temelju javnih ovlasti.

179. Na koji nain se ispisuju dvojezina ili viejezina natpisna ploa i zaglavlje
akta?
U sluaju isticanja dvojezine ili viejezine natpisne ploe, te ispisivanja dvojezinog ili viejezinog
zaglavlja akta u skladu sa Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj,
tijela koja su duna primjenjivati odredbe ove Uredbe, odnosno njihove ustrojstvene jedinice, te pravne
osobe koje imaju javne ovlasti ispisuju dvojezinu ili viejezinu natpisnu plou, i zaglavlje akta na nain
da se tekst na hrvatskom jeziku i latininom pismu ispisuje na prvom mjestu.

180. Kako izgleda natpisna ploa tijela dravne uprave i tijela jedinice lokalno
samouprave i jedinice podrune (regionalne) samouprave?
Naziv tijela dravne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne)
samouprave ispisuje se na:

natpisnoj staklenoj ploi,

etverokutnog oblika,

irine 60 cm,

visine 40 cm s

uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploe,

grb Republike Hrvatske tiska se u prirodnim bojama,

tekst natpisne ploe mora biti tiskan velikim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi,

vrstom slova helvetika, svijetla i polucrna.

181. Koje su dimenzije dvojezine ili viejezine natpisne ploe tijela dravne
uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne)
samouprave?

Dvojezina ili viejezina natpisna ploa je 70 cm irine i 50 cm visine, ali ministar nadlean za poslove
ope uprave svojim aktom moe odobriti i vee dimenzije viejezine natpisne ploe od ovih dimenzija,
kada je to iz tehnikih razloga opravdano.

182. Moe li se posebnim propisom za pojedina tijela dravne uprave propisati

izgled natpisne ploe?
Da.

183. Koja se pravila primjenjuju ako je posebnim propisom za pojedina tijela

dravne uprave propisan izgled natpisne ploe?
Ako je posebnim propisom za pojedina tijela dravne uprave propisan izgled natpisne ploe, odredbe ove
Uredbe primjenjivat e se samo u pitanjima koja nisu ureena tim propisom.

184. Gdje se istie natpisna ploa tijela dravne uprave?

Na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u proelje zgrade.
Iznimno: natpisna ploa istie se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u proelje zgrade,

ako ne postoji prostorna mogunost za njeno isticanje na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu,
gledano u proelje zgrade;

izgled, mjesto isticanja i nain postavljanja natpisne ploe tijela dravne uprave na zgradi koja je
kulturno dobro odreuju se u skladu s propisima o zatiti kulturnih dobara.
Tijela dravne uprave e o izgledu, mjestu isticanja i nainu postavljanja natpisne ploe na zgradi koja je
kulturno dobro pribaviti prethodno miljenje od tijela dravne uprave nadlenog za zatitu kulturnih
dobara prema mjestu gdje se kulturno dobro nalazi, koje je obvezujue.

185. Gdje se istie natpisna ploa tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice
podrune (regionalne) samouprave?
Na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u proelje zgrade. Iznimno:
natpisna ploa istie se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u proelje zgrade,

ako ne postoji prostorna mogunost za njeno isticanje na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu,
gledano u proelje zgrade.

natpisna ploa tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne) samouprave

istie se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u proelje zgrade, ako je smjeteno u
zgradi s tijelom dravne uprave

izgled, mjesto isticanja i nain postavljanja natpisne ploe tijela jedinice lokalne samouprave i
jedinice podrune (regionalne) samouprave na zgradi koja je kulturno dobro odreuju se u skladu s
propisima o zatiti kulturnih dobara.
Tijela dravne uprave e o izgledu, mjestu isticanja i nainu postavljanja natpisne ploe na zgradi koja je
kulturno dobro pribaviti prethodno miljenje od tijela dravne uprave nadlenog za zatitu kulturnih
dobara prema mjestu gdje se kulturno dobro nalazi, koje je obvezujue.

186. Kako se ispisuje naziv mjesnog odbora, gradskog kotara i gradske etvrti?
Na natpisnoj staklenoj ploi etverokutnog oblika, irine 45 cm i visine 25 cm s uskim zlatnim rubom
udaljenim 1 cm od ruba ploe
Tekst mora biti tiskan velikim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi, vrstom slova: helvetika, svijetla i
polucrna.

187. Gdje se istie natpisna ploa pravne osobe koja ima javne ovlasti?
Na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u proelje zgrade.
Iznimno:

ako ne postoji prostorna mogunost za njeno isticanje na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu,
gledano u proelje zgrade.

natpisna ploa pravne osobe s javnim ovlastima istie se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu,
gledano u proelje zgrade, ako je smjeteno u zgradi s tijelom dravne uprave.

izgled, mjesto isticanja i nain postavljanja natpisne ploe pravne osobe s javnim ovlastima na
zgradi koja je kulturno dobro odreuju se u skladu s propisima o zatiti kulturnih dobara.
Tijela dravne uprave e o izgledu, mjestu isticanja i nainu postavljanja natpisne ploe na zgradi koja je
kulturno dobro pribaviti prethodno miljenje od tijela dravne uprave nadlenog za zatitu kulturnih
dobara prema mjestu gdje se kulturno dobro nalazi, koje je obvezujue.

188. Koja se pravila primjenjuju za isticanje natpisne ploe tijela dravne uprave,
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, mjesnog odbora, gradskog
kotara i gradske etvrti, te pravne osobe koja ima javne ovlasti na zgradi koja je
kulturno dobro?
Izgled, mjesto isticanja i nain postavljanja natpisne ploe na zgradi koja je kulturno dobro odreuju se u
skladu s propisima o zatiti kulturnih dobara.
Tijela i pravne osobe e o izgledu, mjestu isticanja i nainu postavljanja natpisne ploe na zgradi koja je
kulturno dobro pribaviti obvezujue prethodno miljenje od tijela dravne uprave nadlenog za zatitu
kulturnih dobara prema mjestu gdje se kulturno dobro nalazi.