Psihologija odgoja i obrazovanja

doc. dr.sc. Ana Kurtovi

Filozofski fakultet u Osijeku
Odsjek za psihologiju

to je pamenje?
Mogunost usvajanja, zadravanja i koritenja
informacija
Sposobnost po kojoj se ljudi razlikuju
Proces-ovjek je procesor
koji obrauje informacije

Kratkorono pamenje
Kratkorono pamenje-3 funkcije
Ponavljanjem zadravamo informaciju dok
nam je potrebna, npr. telefonski broj, ime neke
osobe
Ako nam je informacija potrebna za kasnije
nastojimo je kodirati tako da je to uspjenije
pohranimo
Kada nam je potrebna neka informacija iz
dugoronog pamenja vraamo je u
kratkorono-radno pamenje

Kratkorono pamenje
Priroda kratkoronog pamenja:
prijenos elektrinog impulsa
Kapacitet: 5-9 estica
Grupiranjem estica se poveava kapacitetmnemotehnike

Dugorono pamenje
Praktiki neogranien kapacitet
Nemali broj informacija ostaje cijeli ivot
Dobro organizirano-ne moemo brzo
pregledati pri pretrazi nekih informacija
Priroda dugoronog pamenja: stvaranje
tragova pamenja (engrama)

Dugorono pamenje
Tri vrste:
Epizodiko pamenje: podaci o
epizodama iz naeg ivota
Znanje (semantiko pamenje):
informacije kojima se esto koristimo
Proceduralno pamenje: znanje o tome
kako neto uiniti-vjetine

Ispitivanje pamenja
Prepoznavanje
Osoba treba izabrati npr. ranije naueno
gradivo
Najlaki zadatak

Dosjeanje ili reprodukcija

Materijal vie nije pred nama
Tei zadatak
Dvije razine dosjeanja-doslovna i slobodna

Ispitivanje pamenja
Metoda utede
Ponovno uenje zaboravljenog gradiva
bre nauimo

Uspjenost pamenja
Ovisi o:
Mjestu informacije u nizu koji se ui
Neposredno ili odgoeno ispitivanje pamenja

NAJBOLJE PAMTIMO:
neposredno ispitivanje pamenja: zadnje informacije
(kratkorono pamenje) i prve informacije (dugorono
pamenje)

NAJLOIJE PAMTIMO:
Informacije iz sredine niza-UOLJIVOST

Zaboravljanje
Ebbinghaus-Krivulja zaboravljanja

Zato zaboravljamo?
Postepeno gubljenje tragova pamenja
Ako ne koristimo trag pamenja gubimo ga (slabo
naueni strani jezik kojeg ne koristimo)
Gubljenje tragova pamenja nuno u kratkoronom
pamenju
Nemogunost pronalaenja informacije
Ako nemamo dobar put ne moemo doi do
informacije
Povezivanje sa starim gradivom

Zato zaboravljamo?
Potiskivanje
Motivirano zaboravljanje
potiskivanje (represija) neugodnih sadraja

Npr. neugodna izlaganja

Zato zaboravljamo?
Interferencija
Uenje jednog gradiva ometa uenje drugog

Retroaktivna interferencija: novo uenje

potire prije naueno (slino gradivo, stanka
kraa)
Proaktivna interferencija: prije naueno
gradivo ometa uenje novog (koritenje
mobitela drugog proizvoaa)

Interferencija
Retroaktivna + proaktivna interferencija =
negativni transfer
Raspored!

Pozitivni transfer-staro gradivo

OLAKAVA uenje novog
(programiranje novog modela TV-a istog
proizvoaa)

Uenje
Proces kojim iskustvo ili vjeba proizvode
promjene u mogunostima obavljanja
odreenih aktivnosti

Naueno ne koristimo
odmah, ve u odreenom
trenutku

Uenje
Tri vana elementa:

''relativno trajna'' - razlikovanje nauenih

od privremenih promjena u ponaanju
(umor, bolest i sl.)
''promjena u ponaanju'' mora biti
vidljiva
''rezultat vjebe ili iskustva''
razlikovanje od promjena izazvanih
biolokim procesima rasta, odnosno,
maturacijom
Proces biolokog sazrijevanja organizma koji
omoguuje zakonite promjene, npr. govor,

Klasino uvjetovanje
1905-Pavlov: Pas: hranaslina;
zvonceslina
http://www.youtube.com/watch?v=
CpoLxEN54ho
Hrana (miris i okus): neuvjetovani podraaj
Slina na hranu: naslijeena, neuvjetovana
reakcija
Zvonce: uvjetovani podraaj
Slina na zvonce: uvjetovana reakcija

Klasino uvjetovanje-faze

Klasino uvjetovanje u
svakodnevnom ivotu
http://www.youtube.com/watch?v=HfTTmrgFFI

Klasino uvjetovanje

Gaenje uvjetovanje reakcije javlja se ako se UP zadaje vie puta bez BP

Spontano javljanje (oporavak) nakon gaenja UR moe doi do
spontanog javljanja
Generalizacija pojava kada podraaji slini UP izazivaju UR
Diferencijacija / diskriminacija javljanje UR na podraaje tono
odreenog intenziteta
Uvjetovanje vieg reda oblikovanje nove UR na osnovi prethodno steene
UR

initelji koji utjeu na uspostavljanje uvjetovane

reakcije

UP mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak

Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se UP
zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s)
prije BP
Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se
javlja vrlo brzo, ali se jednako brzo javlja i
gaenje
to je vei broj uparivanja UP i BP vea je
vjerojatnost uspostavljanja UR
Ako se UP zadaje nekoliko puta sam prije

Operantno uvjetovanje
Klasino uvjetovanje
organizam je pasivan

Operantno uvjetovanje
organizam je aktivan

Operantno uvjetovanje
Skinner

proces uenja u kojem se

mijenja vjerojatnost
pojavljivanja nekog odgovora
na osnovi posljedica tog

Potkrepljenje
Neki dogaaj je potkrepljenje
AKO njegova pojava nakon
odgovora mijenja vjerojatnost
pojavljivanja tog odgovora
Pozitivni: hrana ili maenje
Negativni: bol
Primarni: aktiviraju bez uenjahrana, voda, maenje, bol

Potkrepljenja
Posljedice ponaanja

Potkrepljenja
poveavaju vjerojatnost ponaanja

Kazne
smanjuju vjerojatnost
ponaanja

Pozitivna
zadavanje ugodnih podraaja

Negativna
uklanjanje neugodnih
podraaja

Zadavanjem
neugodnih podraaja /
pozitivna

Uskraivanjem
ugodnih podraaja /negativna

Izgovorena rije panja

roditelja

Jastuk preko glave uklanja

neugodne zvukove

Papirii ispod stola

ienje cijele sobe

Izljev bijesa u duanu

nema kupnje igrake

Operantno uvjetovanje u
svakodnevnom ivotu
http://www.youtube.com/watch
?v=AK32448CgKE
Sekundarno potkrepljenje:
pogladimo dijete (primarni
potkrepljiva) i kaemo bravo
(sekundarni potkrepljiva

Socijalno uenje
Uenje se odvija u interakciji pojedinca i
socijalne okoline

Oblici socijalnog uenja

Uenje po modelu-roditelj, nastavnik
Modeliranje: ivi model
Imitacija: oponaanje modela bez
razumijevanja svrhe ponaanja
Uenje promatranjem: model najee ne
zna da ga se promatra
Simboliko uenje: opisivanje nekog modela

Socijalno uenje-zakonitosti

usmjerenost panje na ponaanje modela

bliske osobe su nam najee modeli
vii status modela vea vjerojatnost modeliranja
suprotno ponaanje vanih modela izaziva
kognitivni nesklad

Kognitivne teorije uenja

Stalno uimo, nastojimo
pohraniti to vie informacija
koje emo koristiti u nekom
trenutku
Teorije uvjetovanja uglavnom
zanemaruju kognitivne procese.
Uenje uvidom: iznenadno
uoavanje veza i odnosa izmeu
stvari i pojava

Latentno uenje i kognitivne mape u

svakodnevnom ivotu

http://www.youtube.com/watch?v=ALJ9Bj
XJubg

Organizacija uenja
1. Stalno mjesto za rad
2. Smanjiti mogunost pada koncentracijeisti stol
3. Na poetku uenja vie puta ponavljatikrivulja zaboravljanja
4. Gradivo uiniti smislenim
5. Koristiti menmotehnike

Organizacija uenja
6. stalno se ispitivati
7. smanjiti proaktivnu interferenciju
8. grupirati slino gradivo-pozitivni
transfer
9. gradivo prenauiti-usvojeno gradivo
ponoviti 2-3 puta
10. nagraivati se-operantno uvjetovanje

Linost

Linost
to je linost?
Relativno stabilan oblik
ponaanja i doivljavanja
kojeg je osoba razvila tijekom
cijelog ivota na osnovi svog genetskog
naslijea

Prve teorije linosti

Hipokrat

etiri temperamenta:
kolerik, sangvinik,
flegmatik i melankolik
Razlike u temperamentu
rezultat razlika u tjelesnim
tekuinama koje prevladavaju u organizmu

to oblikuje linost?
1) Temperament-tipian nain
emocionalnog doivljavanja i ponaanja
pojedinca
Uroen (teka djeca-glasno plau, burno
reagiraju)
Razmjerno stabilan tijekom ivota

Teka djeca = teki odrasli

to oblikuje linost?
2) Karakter-skup crta linosti koje izraavaju:
Odnos prema sebi (npr. samopouzdanje)
Odnos prema drugima (npr. iskrenost, suosjeajnost)
Odnos prema radu/obavezama (npr. Upornost,
savjesnost)

Pod utjecajem okoline

Ovisi o situaciji, prethodnom iskustvu i
intenzitetu motiva koji usmjeravaju ponaanje
Primjer: osobe koje lau im zinu, ljenivci itd.

Suvremene teorije linosti

Fokusiraju se na osobine ili crte linosti
Crte linosti:
relativno trajne karakteristike;
o njima zakljuujemo na temelju ponaanja
neke osobe;
omoguavaju dosljedno ponaanje osobe

Petfaktorska teorija linosti

Ekstraverzija
Otvorenost
prema
iskustvu

Ugodnost

Neuroticizam/
emocionalna
stabilnost

Savjesnost

Ekstraverzija
Socijabilnost, Toplina, asertivnost, Aktivnost,
Traenje uzbuenja, Pozitivne emocije)

Neuroticizam/emocionalna stabilnost
Sklonost uznemirenosti i negativnim emocijama,
Iracionalne ideje, loa kontrola impuls, Slabije
suoavanje sa stresom, Slabija tolerancija prema
frustraciji)

Savjesnost
Proaktivni aspekti - elja za postignuem i predanost radu; Inhibitorni
aspekti - opreznost, vrsto dranje moralnih normi; Samodisciplina,
osjeaj dunosti, smisao za red

Ugodnost
Altruizam - dobronamjerne osobe, vole pomagati,
suraivati ili
Antagonizam - nepovjerljivi i egocentrini

Otvorenost prema iskustvu

Intelektualni i umjetniki interesi,
Potreba za raznolikou, Mata, fleksibilnost, znatielja,
Nekonvencionalni stavovi

Poremeaji linosti
Anksiozni poremeaji:
Veliki osjeaj tjeskobe koja
nema objektivnog uzroka,
ali ometa svakodnevno funkcioniranje osobe
Napadi panike
Opsesivno-kompulzivni poremeaj
PTSP

Poremeaji linosti
Somatoformni poremeaj:
Javljaju se tjelesni
simptomi, a da za
to nema organskog
uzroka
Npr. hipohondrija

Poremeaji linosti
Psihotini poremeaji:

Gubitak kontakta s realnou

Npr. shizofrenija

Poremeaji linosti
Poremeaji raspoloenja:

Npr. depresija i bipolarni poremeaj

Poremeaji linosti
Poremeaji hranjenja:

Npr. anoreksija i bulimija

Lijeenje-povijest

Lijeenje-danas
Psihoterapija
Psihoanalitike terapije
Humanistike terapije
Kognitivno-bihevioristike terapije

Medicinska terapija
Terapija lijekovima
Elektrokonvulzivna terapija (elektrook)-samo
kod velikog depresivnog poremeaja

Adolescencija

Razvoj i sazrijevanje
Roenje nije nulta toka razvoja
Ponaanje se mijenja do smrti
Cjeloivotna perspektiva razvoja

Adolescenti su...

Dob: 10-19 godina

(u novije vrijeme adolescencija

traje do 24 godine)

Adolescencija
Prijelazno razdoblje izmeu djetinjstva i
odrasle dobi
Niz rituala kojima se obiljeava prijelaz
u odraslu dob:
Proslave roendana : 18. roendan
Matura
Vjenanje

Adolescencija
Tijekom adolescencije mladi prolaze fizike i
emocionalne promjene

psihiko sazrijevanja,
oblikovanja osobnosti,
razvijanja osobnih stajalita i naela,
postignue emocionalnog osamostaljenja od roditelja,
izgraivanja odnosa s vrnjacima,
usvajanje spolnog identiteta te
uenje i izgradnja socijalno odgovornog ponaanja

Kraj adolescencije i poetak odrasle dobi nejasan-razliit

za svaku osobu

Poimanja adolescencije
Bioloko gledite
Stanley Hall (1904) vrijeme bura i oluja:

Adolescencija je turbulentno vrijeme koje

obiljeavaju:

A) brojni konflikti (s roditeljima, vrnjacima)

B) oscilacije u raspoloenju i emocijama
C) rizino ponaanje

Novija istraivanja pokazuju da je takav stav pretjeran

Neke osobe prou adolescenciju bez ikakvih stresova

Bure i oluje ee iznimka nego pravilo

Poimanja adolescencije
Socijalno gledite
Margaret Mead (antroploginja) (1925): Otok
Samoa
Glavni zadatak adolescencije je otkrivanje identiteta
Naglasak na socijalnih institucija i kulturalnih imbenika
Kultura odreuje hoe li adolescencija biti razdoblje
bura, oluja i stresova
Kulturalni i socijalni utjecaji vani u razumijevanju
razvoja adolescenata

Poimanja adolescencije
Uravnoteeno gledite
Adolescencija proizvod obiju initelja: biolokih
i socijalnih
Bioloke promjene: univerzalne
Socijalni stresovi: mogu izazvati nesigurnost

Duljina adolescencija u razliitim kulturama

varira
u industrijaliziranim zemljama adolescencija je
produljena

Postoji li preklapanje meu

ulogama u razliitim kontekstima?
Uloge odraslih i kontekst

Uloge vrnjaka i kontekst

Individualne uloge i kontekst

Stres je smanjen kada postoji preklapanje meu ulogama

Poimanja adolescencije
Vano procijeniti jesu li bure i oluje
oekivane (normativne) ili su rezultat
individualnih razlika?
Vano procijeniti koji su bioloki i okolinski
uzroci promjena u adolescenciji?

imbenici koji utjeu na adolescenta

kola

MLADI

Mediji/
Internet

Pubertet
Oznaava kraj djetinjstva/poetak
adolescencije
Pubertet: niz biolokih dogaaja koji
dovode do potpuno novog razvoja tijela i
spolne zrelosti
Menarha ili spermarha-poetak adolescencije
Menstruacija/trudnoa

Tjelesne
promjene

Pubertet-tjelesni prijelaz u
odraslu dob
Pubertetske promjene:
Cjelokupni tjelesni rast
Sazrijevanje spolnih karakteristika

tjelesne promjene prate i psihike

promjene

Pubertet
Tjelesne promjene
Nagli rast
9 cm za djevojke i 14 cm za mladie godinje
Mijenjaju proprocije tijela-neproporcionalnost

Omjer miia i tjelesne masnoe

3:1 omjer miia i masti kod djeaka
5:4 omjer miia i masti kod djevojica
Spolne razlike u fizikim aktivnostim

Razlike u respiratornom kapacitetu

Poveanje veliine i kapaciteta srca i plua

Pubertet
Spolno sazrijevanje
Primarne i sekundarne spolne
karakteristike
Menarha i spermarha-13 godina

Pubertet-tjelesne promjene
pojavljuje se izmeu 9. i 16. godine (ranije
kod djevojica, u prosjeku 2 godine)

Uzroci promjena?
Hormoni

Hormonalne promjene mogu utjecati na ponaanje

adolescenta na najmanje tri naina:
Promjene u
ponaanju
adolescenta

Hormonalne
promjene

Hormonalne
promjene

Promjene u
izgledu
adolescenta

Promjene u
slici o sebi

Promjene u
ponaanju
adolescenta

Hormonalne
promjene

Promjene u
izgledu
adolesenta

Promjene u
reakcijama
drugih

Promjene u
ponaanju
adolescenta

Poetak puberteta
individualni imbenici
Genetski imbenici
Poetak i tempo puberteta

Okolinski imbenici
Prehrana
Viak kalorija i vie tjelesne masti signalizira da je vrijeme za ulazak u
pubertet

Tjelesna teina
Pretilost povezana s ranijim ulaskom u pubertet

Izloenost hormonima
Obiteljski sukobi
Kada je ugroena djetetova sigurnost, za njega je adaptivno da rano postane
reproduktivno

Pooimi
Menarha ranije kod djevojaka koje ive u obiteljima s pooimima

Poetak puberteta grupni

imbenici
Usporedba socioekonomskih grupa
Utjecaj siromatva
Djevojice iz obitelji s viim prihodima dobivaju menarhu
ranije od onih koje ive u ekonomski prikraenim
obiteljima-tjelesno zdravlje

Kvaliteta prehrane, zdravstvena briga, izloenost

bolesti

Usporedba drava
Utjecaj industrijalizacije

Usporedba vremenskih razdoblja

Sekularni (stogodinji) trend
Raniji poetak menarhe i rasta pubinih dlaka

Sazrijevanje
Rano i kasno
Spolne razlike

Rano nasuprot kasnom

sazrijevanju
Djeaci koji rano sazrijevaju:
Doivljava ih se oputenima, nezavisnima,
samopouzdanima i tjelesno privlanima
Djeaci izvjetavaju o vie emocionalnog stresa

Djevojice koje rano sazrijevaju:

Nepopularne, povuene, tjeskobne i bez
samopouzdanja, rijetko se nalaze na vodeim
pozicijama
ee manifestiraju neprimjerena ponaanja, manje
uspjene u koli

Rano nasuprot kasnom

sazrijevanju
Djeaci koji kasno sazrijevaju:
Doivljavaju ih kao tjeskobnt, previe
priljivt, trae panju drugih

Djevojice koje kasno sazrijevaju:

Smatraju ih tjelesno privlanima, ivahnima,
drutvenima, u koli na vodeim pozicijama
Djevojice koje rano sazrijevaju imaju manje
pozitivnu sliku tijela-poimanje i stav prema svom
tjelesnom izgledu. Kod djeaka suprotno.

Rano nasuprot kasnom

sazrijevanju
Usklaenost s vrnjacima
Djevojice koje rano sazrijevaju i djeaci
koji kasno sazrijevaju
osjeaju kao da ne pripadaju vrnjacima

Adolescenti koji rano sazrijevaju

Trae drutvo starijih adolescenata
Emocionalni stres i neuspjeh u koli

Uinak puberteta
Obrasci spavanja
Preferira se kasnije lijeganje i ustajanje
9 sati: 1 do 10

Kognitivne promjene
Odnosi u obitelji
Promjene u odnosima dijete-roditelj

Odnosi s vrnjacima
Promjene odnosa s vrnjacima i romantinim
partnerima

Uinak puberteta
Samopotovanje
Promjena slike o sebi
Promjena samopotovanja

Raspoloenje
Poveani stres + Poveana osjetljivost
Promjene raspoloenja

Uzrok: Hormoni ili okolina?

Kognitivni razvoj
Piaget-faze kognitivnog razvoja djeteta

Od 11-12. godine
Zapoinje stadij formalnih operacijapoetak
apstraktnog miljenja

Kognitivne promjene
Vanost konceptualne strukture rasuivanja
Propozicijsko miljenje:
miljenje se temelji na logikim odnosima
adolescenti mogu procjenjivati logiku propozicija (verbalnih
tvrdnji), a da se ne pozivaju na okolnosti iz stvarnog svijeta
Naglasak na racionalnosti i znanstvenoj metodi

Hipotetiko-deduktivno rasuivanje
Problem rjeavaju tako da stvore opu teoriju o svim moguim
initeljima koji mogu utjecati na ishod i iz nje dedukcijom
dolaze do specifinih hipoteza o tome to se moe dogoditi
Testiranje hipoteza je sustavno

Hipotetiko-deduktivno
rasuivanje
Piagetov zadatak s njihalom
(djeca mlaa
od 12. godina
ne rjeavaju
zadatak)

Koliko brzo?

Kognitivne promjene
ZAKLJUNO:
tijekom adolescencije, djeca poinju
razmiljati apstraktno i logino rjeavati
probleme
takvo apstraktno miljenje se kod veine,
ali ne svih adolescenata razvija do 15.
godine

Posljedice apstraktnog
miljenja
promjene u nainu miljenja
snaan utjecaj na ponaanje, stavove i
doivljavanje:

Svadljivost
Samosvjesni i usmjereni na sebe
Idealizam i kritinost
Planiranje i donoenje odluka-odjea

Relativizam
Nita nije crno-bijelo
Prepoznavanje vanosti perspektive
Kraj djejeg realizma/apsolutizma
Moe rezultirati ekstremnim skepticizmom
Odbacivanje autoriteta
Odbacivanje socijalnih nromi
Sve je OK-nema dobrog/loeg
Tolerantnost za razliita vjerovanja
Suosjeaju s drugima, imaju razvijeniji osjeaj osobne odgovornosti
(krivnje) i socijalne nepravde (moralna zrelost)
Iako manje tolerantnosti za stvarnu interakciju/pomaganje

Adolescentni egocentrizam
Poveana introspekcija, samosvijest,
racionalizacija
Odgovoran za adolescentni oblik egocentrizma
Zamiljena publika-Svi me gledaju
Osobna bajka
Prenaglaavanje jedinstvenosti vlastitih emocija i iskustvaNitko me ne razumije

Osjeaj vlastite neunitivosti

riskantna ponaanja (normalna, ali MORAJU se postaviti
primjerene GRANICE)

Idealizam i kritinost
Adolescent poinje misliti
apstraktno (o onom to je mogue, provjerava
to, usporeuje s prijanjim doivljajima ili
podacima iz okoline),
razmilja o budunoti, planovima, sve lake
ue, zamiljaju idealan svijet

pretjerano kritini i idealistini

iz toga esto i proizlaze i sukobi s roditeljima

Posljedice apstraktnog miljenja

Razmiljanje o mogunostima
ta bi bilo kad bi bilo

Razmiljanje o razmiljanju
Razumijevanje znanja (kako, kada je usvojeno)
Nadgledanje vlastitih mentalnih stanja
Pet procesa: Panja, radna memorija, brzina
procesiranja, organizacija, meta-kognicija

Planiranje i donoenje odluka

shvaaju svoje novonastale sposobnosti
radije sluaju sebe nego druge,
esto reagiraju bez razmiljanja o poslijedicama po druge
(zbog preokupiranosti sobom)
sve bolje razumijevaju odnose meu ljudima
javljaju se sposobnosti kao rjeavanje problema i empatija
(prosocijalno ponaanje)
shvaaju da se drutvena pravila mogu kriti
ALI preplavljeni mogunostimaneodlunost

Kognitivni razvoj
Kognitivni razvoj ne prati uvijek tjelesne
promjene
Zbog izgleda oekujemo da se adolescent i
ponaa zrelije (postavljanje prevelikih
zahtjeva)

Novija istraivanja
Dostiu li svi ljudi stadij formalnih
operacija?
NE!

Ovisi o:
Iskustvu
Akademskom obrazovanju

Razvoj morala
Ideja pravednosti u adolescentovom okruenju
Sportske aktivnosti-praenje i potivanje pravila
Dompitanja Zato ne mogu ostati vani koliko i (stariji)
brat/sestra??? Ona/ona uvijek gleda ta hoe!
Kuanski poslovisudjeluju u obavljanju kuanskih
poslova, ali i lamentiraju da moraju sve raditi po kui.
U svakodnevnim situacijama mladi imaju ideju o
dobrom/pravom i loem/krivompostavljaju pitanje o
pojedinim situacijama

Moral i moralni razvoj

Moral: sposobnost razlikovanja
pravog od krivog, te sposobnost
reagiranja na temelju te razlike
Moralni razvoj: proces kojim osobe
usvajaju drutvene norme o tome to
je pravo, a to krivo

Moral i moralni razvoj

Dvije dominantne teorije:
Piaget
Kohlberg

i jedna i druga pojanjavaju razvoj u

fazama

Piagetova teorija moralnog

razvoja

Heteronomna moralnost (5-10 godina)

Autonomna moralnost (od 10. godine)

Usporedba faza moralnog

razvoja
Heteronomna moralnost
Pravila:
Zadaje autoritete (Bog,
roditelj, nastavnik)

Autonomna moralnost
Pravila su:
drutveno dogovorena; idealni
reciprocitet

trajna, nepromjenjiva i
MORAJU se potivati

promjenjiva po potrebi

Procjena ponaanja
drugogaishodi

Procjena ponaanja
drugoganamjera

Kazna je automatska
posljedica krenja pravila

Kazna je odreena namjerom

Kolbergova teorija moralnog razvoja

Jednoj eni prijeti smrt od raka. Moe je
spasiti lijek jednog farmaceuta koji taj
lijek naplauje po cijeni deset puta veoj
od njegove stvarne vrijednosti. Suprug
ove ene ima samo pola potrebnog
iznosa. Farmaceut mu ne eli prodati
lijek po toj cijeni, niti mu eli omoguiti
da ostatak iznosa plati naknadno. Oajan
suprug provalio je u ljekarnu i ukrao
lijek.
Je li to trebao uiniti? Zato?

LAWRENCE KOHLBERG
(1927-1987)

Primjer 2
Oito oajan zbog tekog materijalnog stanja svoje
obitelji, 26-godinjak koji nikada ranije nije evidentiran
zbog kraa odluio se na radikalan potez te je upravo
kraom pokuao doi do onoga to ne moe kupiti.
Razbio je staklo na ekaonici Doma zdravlja u Ulici
kralja Tomislava, a nakon to je uao u unutranjost,
pokidao je lokot sa zatitne metalne reetke. Razbio je
potom staklo na vratima te uao u ljekarnu s ijih je
polica otuio veu koliinu djeje hrane, pelena i lijekova
za dijete, kao i tlakomjer i ureaj za mjerenje glukoze u
krvi. Sve to bilo je, kako je rekao, prijeko potrebno
njegovoj supruzi i djetetu.

Primjer 2
Treba li sud mladog tatu osuditi na
zatvorsku kaznu? Zato da ili zato
ne?
http://www.tportal.hr/vijesti/crnakronika/5
6309/Mladi-tata-provalio-u-ljekarnu-iukrao-pelene-za-bebu.html

Kohlbergovi stadiji moralnog

shvaanja
1. razina: PRETKONVENCIONALNA (410god)
2. razina: KONVENCIONALNA (10-13
god)
3. razina: POSTKONVENCIONALNA (od
13 god)

Pretkonvencionalna razina
Krivo je krasti pelene kako bi pomogao
svojoj obitelji jer bi mogao biti uhvaen
Fokus na posljedice ponaanja, odnosno,
izbjegavanje kazne

Konvencionalna razina
Osoba u obzir uzima zakon i socijalne
norme
krivo je krasti pelene jer je to protuzakonito
ili u redu je krasti jer e tata tako pomoi
svojoj obitelji. Kasnije e platiti to je ukrao
ili e prihvatiti posljedice svog ponaanja
(krae)
Osoba smatra da se zakon ne smije kriti,
ali je to ponekad dozvoljeno da se zadri
naklonost obitelji, prijatelja (dobra osoba)

Postkonvencionalna razina
Npr. nije krivo ukrasti jer e na taj nain
mladi tata odrati bebu na ivotu, a ljudski
ivot je vaniji od osobne svojine

Moral se definira u apstraktnim naelima

Osoba shvaa da su zakoni nuni da bi
drutvo funkcioniralo, ali je svjesna da su
zakoni ponekad rigidni-zakone tumaiti
ovisno o situaciji

Kohlbergovi stadiji moralnog

shvaanja
Postkonvencionalna razina-vrlo rijetka
Moralno rasuivanje se ne razvija urednim
postupnim putem
VE
Postoji raspon moralnih reakcija koje
variraju o kontekstu

Spolne razlike u moralnom

rasuivanju
Mukarci i ene razlikuju se s obzirom na
nain na koji rjeavaju dileme
ene-vie naglaavaju brigu
Mukarci- vie naglaavaju pravdu ili
pravdu i brigu koriste podjednako

imbenici koji utjeu na razvoj

moralnosti
Okolinski initelji
Odgojni postupci
autoritativni roditelji potiu razvoj moralnosti
autoritativni roditelji-visoka kontrola (jasni i precizna
zahtjevi, pravila i kontrola ponaanja) i visoka toplina

Godine kolovanja
rasprave o moralnim pitanjima

Druenje s vrnjacima
rasprave o moralnim pitanjima

imbenici koji utjeu na

razvoj moralnosti
Drugi initelji
Emocije empatije i krivnje
Temperament
Vanost moralnosti za pojam o sebi
Moralnost-kulturno specifina, a ne
univerzalna

Pubertet i zdravstvena pitanja

Gubitak eljeza-umor, vegetarijanstvo?

Poremeaji prehrane
Anoreksija i bulimija (ANA i MIA)

U RH do 18. godina osoba ne moe

samostalno kupiti dijuretike i laksative
U RH 50 000 oboljelih od anoreksije i
bulimije-kliniki problem
Udruga Nada

Znaci anoreksije

Gubitak 25% do 50% tjelesne teine

Strah od debljanja
Poremeena slika tijela
Ne pojavljuje se menarha ili izostanak
menstruacije (nedovoljno tjelesne
masnoe-ispod 15%)
Bljedilo koe
Krhki i bezbojni nokti
Osjetljivost na hladnou

Anoreksija
PROBLEM:
Ne suradnja
Podrka koju dobivaju u svojoj anoreksiji
(pro Ana)
http://thinintentionsforever.blogspot.com/p
/pro-ana-tips.html

Dear Ana:
I offer you my soul, my heart and my bodily functions. I give you all my earthly
possessions.
I seek your wisdom, your faith and your feather weight. I pledge to obtain the ability to
float, to lower my weight to the single digits, I pledge to stare into space, to fear food, and
to see obese images in the mirror. I will worship you and pledge to be a faithful servant
until death does us part.
If I cheat on you and procreate with Ronald McDonald, Dave Thomas, the colonel or that
cute little dog. I will kneel over my toilet and thrust my fingers deep in my throat and pray
for your forgiveness.
Please Ana, don't give up on me. I'm so weak, I know, but only you with your strength
inside me will I become a woman worthy of love and respect. I'm begging for you not to
give up, I'm pleading with my shallow breathes and my pale skin. I bleed for you, suffer
leg pains, headaches and fainting spells.

Today, I renew our friendship and resolve to be faithful to you year long, life long. I begin
each year with a 3 day fast in honor of you. If you give me the strength to fade away I will
love you and worship you forever.
Love Always, Amanda. (insert your own name in place of mine)

Samopoimanje i
samopotovanje u
adolescenciji

Samopoimanje-slika o sebi
Formira se tijekom ivota
Filter-utjee na nae miljenje, stavove i ponaanje
Znanje o sebi tko sam ja?
(spol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled,
ponaanje prema drugima, politiko opredjeljenje, moralne
osobine, itd.)
stvarno ja ono to jesam
Oekivanja od sebe ono to bismo mogli biti
Idealno ja ono to bih elio biti (elje, nade)
Oekivano ja ono to bih trebao biti (dunosti, obveze,
odgovornosti)

Samopoimanje-slika o sebi
Samopoimanje
mentalna slika koju pojedinac ima o sebi".
Vie sastavnica: npr. Tjelesno
samopoimanje, akademsko samopoimanje,
samopoimanje o sebi kao romantinom
partneru
Sve sastavnice zajedno ine globalno
samopoimanje

Samopoimanje-razvoj
Razvija se po naelima
diferencijacije i
integracije,
najprije dolazi do diferenciranja dijelova
samopoimanja, uz paralelni proces njihove
integracije u vii nivo globalnog
samovrednovanja

Kakav sam ja? Kolika je moja

vrijednost?
odgovori na ta pitanja odraavaju
nae SAMOPOTOVANJE
samopotovanje je emocionalna i
vrijednosna komponenta pojma o sebi
naa osobna procjena sebe ne mora
uvijek imati veze s objektivnim
kriterijima

Komponente samopotovanja
OSJEAJ
VLASTITE
VRIJEDNOSTI
uvjerenje da
zasluujemo sreu,
uspjeh, postignue,
prijateljstvo, ljubav,
ispunjenje...

SAMOPOUZDANJE

uvjerenje da smo
sposobni razmiljati,
uiti, birati, donositi
odluke, svladavati
izazove...

Kako prepoznati osobu visokog

samopotovanja?

Osobe visokog samopotovanja...

boljeg su fizikog i
psihikog zdravlja, otpornije
su na stres
zadovoljnije su svojim
poslom, kolom i osobnim
ivotom
uvjerenije su da e njihovi
napori dovesti do uspjeha
ee planiraju, sudjeluju u
raspravama, surauju s
drugima i postavljaju pitanja
kompetentnije su u koli, na
poslu i u razliitim
socijalnim situacijama

bolje su raspoloene i manje

depresivne
vode rauna o dobrobiti
drugih, razumiju njihove
potrebe, spremne su pomoi
spremnije su suprotstaviti se
drugima i lake podnose
kritiku
manje su sklone
konformirati se pritisku
veine i spremnije su
izraziti svoje miljenje
procjenjuju sebe sretnijima i
zadovoljnijima od veine

Kako prepoznati osobu niskog

samopotovanja?

Osoba niskog samopotovanja...

esto govori ja sam takav i to tu

mogu
ne moe spavati ako joj se dogodilo
neto neugodno
radi stvari na odreeni nain samo
zato jer se to tako radi
esto koristi samo da (samo da
nisam rekla to i to)
osjea da ima mnogo stvari koje bi
trebala uiniti iako to ba i ne eli
esto misli kako neto nije pravedno
osjea se jadno i za to krivi svog
efa, partnera, okolnosti, drutvo
esto se ali zbog stvari koje joj se
dogaaju
ne voli se razlikovati od ostalih
voljela bi izgledati poput nekog
svog prijatelja/prijateljice
voljela bi raditi posao koji radi neki
njezin prijatelj

misli kako ne bi trebala neto initi jer

to ne ini nitko drugi
ne voli biti prva koja e neto uiniti ili
rei
odustane ako netko kae a zato bi ti bio
izuzetak?
uvijek trai doputenje prije nego neto
uini
esto govori ao mi je ili oprostite
smijei se kad nekoga kritizira ili se ljuti
kae ili misli to e rei ljudi
zabrine se ili je napeta ako se netko ne
slae s njom
prihvaa lo proizvod ili uslugu jer se ne
voli aliti
kae da se slae ili klima glavom i onda
kada se ne slae
(prema Bown i Brady, 1991)

Samopotovanje i odgoj

Visoko samopotovanje najee imaju osobe iji roditelji:

i sami imaju visoko samopotovanje

odgajaju djecu s ljubavlju i potovanjem-autoritativni
roditelji
prihvaaju ih
postavljaju im razumna pravila i oekivanja
dosljedni su u svojim postupcima
ne ismijavaju, ne poniavaju i fiziki ne kanjavaju djecu
pokazuju kako vjeruju u djetetovu dobrotu i sposobnosti

Raspravite!
Na koji biste
nain ojaali
samopotovanje?

Individualizacija
od djeteta ovisnog o roditeljima do zdrave,
neovisne i dobro funkcionirajue odrasle
osobe
eksperimentiranje sa stavovima, ponaanjima,
otporom, ulogama
kljuni razvojni zadatak tijekom adolescencije
razvoj identiteta

Identitet

Identitet: ono to mislimo da jesmo

Pubertet i rodno tipiziranje

Drutvo pred mukarce i ene postavlja
razliite zahtjeve u pogledu dunosti i
obveza, ali i razliita oekivanja o tome
kako bi se trebali ponaati te koje bi
osobine linosti trebali imati.
Intenziviranje rodne pripadnosti-tjelesne
i kognitivne promjene; pritisak vrnjaka i
roditelja

Rodno tipiziranje
Rodne uloge:
feminina
maskulina i
Androgina (istovremeno posjedovanje i
maskulinih i femininih osobina)

Rodno tipiziranje-rodne uloge

Androgina osoba:
iskazuje i maskulina i feminina ponaanjaovisno o situaciji u kojoj se nalazi,
nije ograniena kulturalnim stereotipima o
rodnoj prikladnosti i fleksibilnija je.

Androgina rodna uloga: poeljna bez

obzira na spol jer pridonosi psiholokoj
prilagodbi i duevnom zdravlju pojedinca.

Androgine osobe-primjeri

Identitet i stereotipi
Koja su obiljeja?
Djevojaka
Mladia
Roma
ene Romkinje
Neka obiljeja pozitivna, a neka negativna
Identiteti esto aktiviraju stereotipe
npr. ene postiu nie rezultate na ispitima iz matematike

Pubertet-odnos mladih i
roditelja
Kompetentno roditeljstvo-autoritativni stil
Obiteljske interakcije-zadovoljavanje
adolescentove potreba za autonomijom
Adolescenti prestaju idealizirati roditelje,
dovode u pitanje njihov autoritet-pristupaju
iz razliitih perspektiva

Pubertet-odnos mladih i
roditelja
Roditelji koji su:
financijski sigurni
zadovoljni u vlastitom braku
Koji ulau vlastiti rad

lake daju adolescentima podrku i

odgovarajuu autonomiju
Lo odnos adolescent-roditelj: tekoe esto
poele ve u djetinjstvu

Odnosi s lanovima obitelji

U vrijeme kada se adolescenti separiraju od
obitelji i kad se oslanjaju na svoje grupe
vrnjaka-odnosi s braom/sestrama postaju
manje intenzivni
Ulaskom u ranu odraslu dob veina mladih
ljudi postaje jako privrena svojoj
brai/sestrama

Pubertet i odnosi s vrnjacima

potreba za pripadanjem skupini vrnjaka
postaje izraenija,
kontakti s vrnjacima se intenziviraju
istaknuta solidarnost meu lanovima skupine
vrnjaki pritisak vei
mladi privreniji vrnjacima nego roditeljima;
roditelji postaju 'objekti privrenosti u priuvi'

Pubertet i prijateljstva
Priroda prijateljstva u adolescenciji se
mijenja:
pomicanje prema veoj intimnosti i lojalnosti
Spolne razlike u prijateljstvu:
djevojke-emocionalna bliskost
mladii-aktivnosti, postignua i status
Prijateljstvo i rodni identitet
Mladii s androginim osobinama-esto kao i
djevojke formiraju istospolna prijateljstva,
mladii s maskulinim identitetom-rjee

Pubertet i prijateljstva
Prijateljstva (ne antisocijalna) potiu:
razvoj pojma o sebi,
stvaranja identiteta i
kapaciteta za intimne odnose
Psihoterapijska uloga
noenje sa stresom te mogu
poticanje povoljnije stavove prema koli

Prijateljstva-vrste grupa
Klike-male grupe prijatelja
sline stavovi, vrijednosti, interesi i socijalni
status-popularnost
razvoj socijalnih vjetina

Klape ili drutvo

Utemeljeno na reputaciji i stereotipima
(treberi)
prua identitet unutar ire socijalne strukture;

Prijateljstva-vrste grupa
Kojoj kliki/klapi e se adolescent pridruiti
ovisi o:
Interesima
Osobinama linosti
Roditeljskom stilu (npr autoritativni roditeljitreberi, sportai; permisivni roditelji-partijaneri)

Klike mjeovitog spola-podravajui kontekst

za upoznavanje adolescenata i adolescentica

Romantini odnosi
(hodanje)
Za sve adolescente prve ljubavi slue kao
praksa za kasnije, zrelije odnose
Dob prvih romantinih odnosa: kulurno
specifina, kraj osnovne kole-poetak
srednje kole
Rani romantini odnosi-ne potiu socijalnu
zrelost

Konformizam u vrnjakim
grupama
Intenzivniji nego u mlaoj ili starijoj
kolskoj dobi
Pritisku za antisocijalno ponanjenajpodlonji mladi adolescenti

Konformizam u vrnjakim
grupama
Percepcija (doivljaj) vrnjakog pritiska:
znaajno predvia antisocijalno ponaanje (incek,
2011)

Antisocijalno ponaanje-mali postotak

Zatitni imbenici za nepovoljan vrnjaki
pritisak:
Autoritativno roditeljstvo (Ricija, 2011)
Sigurna privrenost (Lotar, 2011)

Problemi razvoja
Depresija
Samoubojstvo
Delinkventno ponaanje

Depresija
Depresija je bolest!
esto se u svakodnevnom razgovoru uje
termin da je netko u depresiji. Svako loe
raspoloenje koje traje malo dulje skloni smo
opisati kao depresiju te se zbog toga, kada
netko stvarno pati od ove bolesti, njegovo
stanje najee ne shvaa ozbiljno.

Depresija
MIT 1: Depresija se ne treba lijeiti.
MIT 2: Proi e sama od sebe.
Depresivni adolescenti= depresivne odrasle
osobe s velikim problemima na poslu,
obiteljskom okruenju, drutvenom
ivotu...

Depresija
Oko 15 do 20% adolescenata imala je jedno ili vie
depresivnih epizoda-odgovara ranoj odrasloj dobi

Manifestacija depresije
Osjeaji tuge
Frustriranosti
Beznae u ivotu
Nemogunost sudjelovanja i uivanja u velikom
broju aktivnost
Proremeaji spavanja
Poremeaji u apetitu
Poremeaji u koncentraciji

Depresija
Manifestacija na razliite naine
Djevojke: ee crne misli i hipohondrija,
Mladii: nemirni i besciljni

Od tog postotka 2-8% kronino depresivno

ea kod djevojaka i ena
Ne mogu svladati kritine razvojne zadatke
Naruen razvoj identiteta

Depresija
Povezana s:
Anksioznou
Loim kolskim uspjehom
Uporabom droga
Krenjem zakona

Kako razlikovati depresiju od

loeg dana?
ako serija loih dana bez prekida traje
tjednima-vrijeme je za uzbunu!
Promjene se mogu vidjeti u trima vanim
podrujima ivota:
kua,
kola i
zabava.

Kako razlikovati depresiju od

loeg dana?
Mladi koji pate od depresije:
Vrlo nervozni i reagiraju burno, za razliku od starijih
koji se povlae.
U ranoj fazi: imaju vie nesuglasica i svaa s ljudima s
kojima se inae dobro slau.
Kako depresija napreduje: izolacija, manje interesa za
kolu, a ocjene su sve loije.
Da bi se osjeali bolje i mogli druiti, mladi ponu
koristiti narkotike i alkohol ili izgube interes za
zabavu.

initelji povezani s depresijom

Kombinacija biolokih i okolinskih
imbenika
Studije srodnika: otkrivaju vanu ulogu
nasljednih faktora

Samoubojstvo
Hrvatska
Suicid je trei uzrok smrti kod mladih od 15
do 24 (oko 10%; 17% mladia i 4%
djevojaka), a esti uzrok smrti kod djece od 5
do 14 godina.
Pokuaji su karakteristini za mlade ljude (do
35. godine), a zavreno samoubojstvo za
starije (65 i vie godina)
Ubijaju se i djeca (ve od 5. godine ivota)

Znaci upozorenja

esti razgovori o samoubojstvu

preokupiranost smru i umiranjem
znakovi depresije
promjene ponaanja (npr. sklonost samoozljeivanju kao rezanje, paljenje i sl.)
poklanjanje dragih stvari
dogovaranje nedovrenih poslova
potekoe sa snom i spavanjem

Znakovi upozorenja
poduzimanje pretjeranih rizika (npr. izbor
ekstremnih sportova, ili ponaanje koje ne
mari za zdravlje: ozljede, predoziranja itd.)
poveana uporaba droga
gubitak zanimanja za uobiajene aktivnosti

Kome se povjeriti?
Osobu ohrabriti da potrai profesionalnu
pomo, a ako treba, otii s njom
Ne smijemo biti sami u pomaganju.
Nikako ne smijemo ostavljati suicidalnu
osobu samu.
Moramo provjeriti jesu li joj dostupni
lijekovi, otrovi ili opasni predmeti.
Trebamo smiriti trenutnu kriznu situaciju.

Prevencija i lijeenje
Uvjebati vidjeti znakove upozorenja
kole:
Susojeajno savjetovanje (educirani timovi)
Vrnjake grupe za podrku
Informacije o kriznim telefonskim linijama

Hospitalizacija, antidepresivi, individualna i

grupna obiteljska terapija
Samo 25% koji su pokuali samoubojstvo
potrai pomo lijenika!

STUPANJ PUBLICITETA KOJI DOBIVA PRIA O

SAMOUBOJSTVU
PROPORCIONALAN JE BROJU SAMOUBOJSTAVA
KOJA USLIJEDE.

Najopasnije su prie koje dobivaju najvei

publicitet,
pojavljuju se u razliitim programima, na svim TV
postajama, u tiskanim medijima i internetu, naroito
Ako ukljuuju poznate osobe.
Nakon to televizija izvijesti o samoubojstvu,
u sljedeih deset dana poraste broj
samoubojstavaCopycat suicide
www.suicidi.info

Delinkventno ponaanje
Delinkventno ponaanje:
zabranjeno zakonskim propisima i za koje
postoje propisane sankcije

Rizino ponaanje:
nije krenje postojeih pravnih propisa, ali
esto prethodi ili se javlja uz delinkventno
ponaanje (npr. konzumacije alkohola,
bjeanja iz kole, rizina spolna ponaanja,
autoagresivna ponaanja itd.)

Delinkventno ponaanjeimbenici
individualni initelji:
osobito nia inteligencija,
lo kolski uspjeh,
hiperaktivnost, impulzivnost

socioekonomski initelji:
slabi prihodi obitelji,
obitelji s puno lanova

Delinkventno ponaanjeimbenici
obiteljski initelji:
slab roditeljski nadzor, grubosti u
discipliniranju, tjelesno zlostavljanje djece,
hladnoa u roditeljskim stavovima,
zanemarivanje djece, nekonzistentna
disciplina, slaba ukljuenost roditelja u ivot
djece,
konflikti meu roditeljima, razvod/odvojeni
ivot roditelja,
kriminalitet roditelja, rizina braa i sestre

Delinkventno ponaanjeimbenici
vrnjaki initelji: rizini vrnjaci,
odbacivanje i nepopularnost meu
vrnjacima

initelji vezani uz kolu: kole s visokom

razinom delinkventnog ponaanja
initelji vezani uz susjedstvo: susjedstva s
visokom razinom delinkventog ponaanja

Spolne razlike u
delinkventnom ponaanju
djevojke i mladii manifestiraju jednake
oblike delinkventnog ponaanja
ALI
djevojke manifestiraju rjee gotovo sve
oblike delinkventnog ponaanja od mladia
razlika u prevalenciji/stopi najvea za tea
(nasilna) kaznena djela, a najmanja za
laka (krae ili zloporaba droga)

Spolne razlike u
delinkventnom ponaanju-RH
Hrvatska, 1422 uenika osnovnih i
srednjih kola (Osijek-Zagreb; 866 i 556
M):

prevalencija krae iz trgovine slina za

mladie i djevojke.
22% djevojaka i 27% mladia izjavilo da je
ukralo stvari iz trgovine vrednije od 100kn.

Spolne razlike u
delinkventnom ponaanju-RH
ALI
razlika u prevalenciji nasilnog ponaanja
izmeu mladica i djevojaka je znaajna
11% djevojaka i 36% mladia sudjelovalo u
tunjavi poslije koje je nekome bila potrebna
lijenika pomo

(Ajdukovi, Ruevi i incek, 2007)

Spolne razlike-jedini
izuzetak!!!!
nasilno ponaanje u romantinim odnosima.

Mladii i djevojke podjednako manifestiraju

nasilno ponaanje prema svojim partnerima (u
novije vrijeme djevojke vie)

Literatura
verko, B. (urednik), Psihologija, udbenik
za psihologiju za gimnazije, kolska
knjiga, Zagreb, 2008.
Petz, B. Uvod u psihologiju, Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2006; str. 102-121
Laura E. Berk 2008. Psihologija
cjeloivotnog razvoja, Naklada SLAP; str
381-407.