Crystal, 2. poglavlje, Why should we care?

- raireno miljenje: smanjenje broja jezika je dobrobit za ovjeanstvo, a ne

tragedija (to propagira i tradicija, poznati primjer: kula u Babilonu, razliiti jezici
su zapravo kazna ovjeanstu); u idealnom svijetu, trebao bi postojati samo jedan
jezik za postojanje uzajamnog razumijevanja i mira
- 2 problema s takvim gleditem
1. naivnost vjerovanja da e jedan jezik donijeti meusobno razumijevanje
i mir (primjeri monolingualnih drava dokazali to s graanskim ratovima i sl.)
2. pitanje izbora: ljudi koji su naklonjeni jednom jeziku kao univerzalnom,
dolaze iz monolingualnih nacija te ekaju dan kada e njihov jezik zapravo postati
taj univerzalni konflikt nastaje kad odluka ode u drugom smjeru i kad taj jezik
biva gurnut u stranu
- bitno napomenuti: takvo poimanje univerzalnog jezika nema veze s lingua
francom, jezikom koji omoguava komunikaciju izmeu osoba razliitih materinjih
jezika, jer on ne ugroava te materinje jezike
- idealno: priati 2 jezika, svoj i lingua franca materinji kreira identitet, a l.f.
kreira razumljivost te nisu u meusobnom konfliktu; no to je teko postii zbog
individualne povijesti svakog jezika te raznih konfliktnih situacija (kolonijalne
eksploatacije i sl) u kojima vie predvladavaju emocije (pr. njihov jezik je
primitivan, ne bi bilo loe da nestane) koje bi se trebalo ostaviti postrani
- esto se uju i argumenti s ekonomskom osnovicom: puno jezika je troenje
previe love (za prevoenje i sl); s jednim jezikom neometano bi se odvijala
svjetska ekonomija
- postoji i ira ekonomska perspektiva: ekonomija utjee na jezik, ali i jezik uvelike
utjee na ekonomiju, pr. turizam

Zbog ega onda elimo ouvati to vie jezika svijeta? to time dobivamo?
U osnovi postoji 5 glavnih argumenta zato bi nas se trebalo ticati to jezici
odumiru
Pogodnosti odravanja to veeg broja jezika u svijetu
1. Jer nam treba jezina raznolikost
- ekoloke argumentacije: isto ono ime se opravdava potreba za ouvanjem
bioloke razliitosti moe se primjenit na jezik; bez pogovora prihvaamo da je
bioloka razliitost potrebna i vana
- evolucija ovisi o raznolikosti, poveanje uniformiranosti poveava opasnost za
dugoroni opstanak neke vrste to vrijedi i za jezike, najsnaniji ekosistem je onaj
koji ima najvie raznolikosti, stoga je prezervacija lingvistike raznolikosti od

esencijalne vanosti, gubljenjem jezika gubimo nasljeeno znanje koje predstavlja

ovjekovo intelektualno postignue
- ak i monolingualni ljudi su bilingualni; njihovi jezici sadre brojne tuice koje
govore o povijesti i isprepletenosti jezinih kultura; takoer, brojne rijei i idiomi
te bogatstvo vokabulara i gramatike konstrukcije omoguavaju individualne
ekspresije identiteta - putem rijei i fraze jezik nam ukazuje neto o duhu
nekadanjih govornika naeg jezika i o kulturnim kontaktima koje su oni odravali.
2. Jer jezik je izraz identiteta
- dijalekti su bitan dio izraavanja identiteta te osjeaj nostalgije i
sentimentalnosti tu dolazi do izraaja, pogotovo kada je rije o ugroenom jeziku
ili dijalektu dijalekti govore o karakteru neke zajednice te o kulturalnim
raznolikostima isti; bitno je zabiljeiti stvari onakvima kakve one jesu na
originalnom jeziku, a ne ih prevoditi na primjerice engleski
- jezik je najbitniji kulturni identitet u smislu samoizraavanja njenih itelja
- da bi shvatili identitet neke zajednice, moramo istraiti njen jezik, on je simbol i
registar identiteta
3. Jer jezici su riznice i spremita povijesti
- jezici kao pedigre nacije (pedigre u smislu nasljea)
- jezik obuhvaa govornikovu povijest, on je arhiv njegove povijesti, najoitije u
gramatikom i leksikom pogledu koji su dogaaji koji su kreirali njegovu prolost
- kao individue iznimno cijenimo lingvistike biljeke koje su nam nai preci
osigurali (pr. djedov dnevnik), ponosni smo na njih, vidimo ih kao izvor velikog
zadovoljstva i inspiracije
- kada jezik nestane, nestaju i poveznice s naom prolou (When you lose your
language, you exclude yourself from your past)
- problem je i ako jezik nije nikada materijalno pohranjen, tada su oralni
performeri (mislim zaista, ja ne znam kako se netko moe ozbiljno ovako
izraavat XD) oni koji odravaju iva sjeanja povijesti nekog jezika te bivaju
jedini i veoma bitni faktori za ouvanje jezika
4. Jer jezici doprinose sveukupnom ljudskom znanju
- identitet i povijest idu uz korak s injenicom da jezik reflektira jedinstvenu
interpretaciju ljudskog postojanja; trebalo bi nas biti briga jer moemo mnogo
nauiti kroz jezike, ponajvie kroz druge jezike koji nam nisu materiji (osobni rast
koliko jezika zna, toliko ljudi vrijedi)
- monolingualni ljudi su u mnogoemu u nedostatku, jer ljudski mozak ima
prirodni kapacitet uenja vie jezika (pola ljudske rase je bilingualno);
monolingualistima je tee shvatiti svijet u tom kontekstu, jer je njihov mindset jo
uvijek dio dominantne kulture u kojoj drugi ljudi ue njihov jezik, a oni ne ue tui

(monolingualne nacije najee su one s kolonijalnom ili religioznom prolou

irenja svojih granica)
- da smo dopustili gubitak neki jezika, ne bi danas imali bogatstvo literature (pr.
da nije bilo Old Englisha, ne bi imali Shakespearea, Dickensa; da nije bilo
francuskog, ne bi imali Molierea, Hugoa ili Baudelairea itd) takav nain
razmiljanja moe se primjeniti na sve jezike, bez obzira na to to su oni arhivirali
ili ne pitanje je to gubimo s ovima koji nisu arhivirani? pr. indijanska pria o
kojotu koji je pobijedio udovita u divljini zapadne Montane tu priu znamo
zahvaljujui etnologici Elli Clark koja je transkribirala stare prie koje su se
prenosile s koljena na koljeno
- heritage veoma je lako podcijeniti bitnu esenciju ovog znanja; kontakt s
domorocima diljem svijeta donosi nam svjesnost o fauni i flori, kamenu i tlu,
klimatskim promjenama, u konanici svjesnost o ekologiji domorocima je
ekologija princip za preivljavanje, dok zapadnjacima je to tek neto novo i
neotkriveno; domorocima jezik zdruuje sve, povezuje ekoloku praksu s
kulturalnim znanjem te to iri kroz svoju zajednicu za shvaanje toga, autsajder
se mora poprilino unijeti u tu kulturu da bi ju razumio
- pr. Peat pria o paralelama izmeu zapadnjaka i domorodaca (zapadnjaki
ekolozi naglaavaju meupovezanost prirode kao i domoroci, zapadnjaki lijenici
uvaavaju tradicionalne medicinske modele (tijelo i um) kao i domoroci, kao to
takoer razvijaju koncept prirode kao procesa jezik kao izraz cjelokupnog
drutva i povijesti; sredstvo za prenoenje pria, glavni mehanizam za rituale itd
itd zato zapadnjaci zakljuili da ako ele shvatiti domorodako iskustvo, moraju
se osloniti na jezik
- jezici kao bitnije podruje istraivanja od primjerice empirijskog promatranja
(razliiti nazivi u razliitim jezicima za iste stvari i sl), preko jezika moemo otkriti
ak i najraniju povijest neke jezine zajednice te njeno kretanje kroz povijest
- ak i u umjetnosti potrebno je jezikom objasniti neke tradicije kako bi ih se u
potpunosti shvatilo (pr. poezija, pjesma i sl fokus na formu jezika) razliiti
jezici racliito doivljavaju obrasce zvuka, gramatike, vokabulara, idioma te
figurativnih ekspresija bitno je cijeniti oratoski raspon, tehniku kompleksnost i
komunikativnu mo koju nude master-govornici domorodakih jezika
- izuzev injenice da su ugroeni, domoroci su i dalje odgovorni za petinu zemljine
povrine na kojoj ive te iako je mnogo njihovih jezika slino jedan drugome, jezik
ipak utjelovljuje intelektualno bogatstvo onih ljudi koji ga koriste
- u konanici, nije bitno jel rije o ugroenom ili neugroenom jeziku, svaki od njih
(nematerinjih jezika) sposoban je prenijeti nam neto to jo nismo znali ili nauili
dotada, svaki od njih je jedinstven; jedan jezik nije dovoljan da izrazi sve forme
ljudskog shvaanja i uenja
- da bi poveali svoju mudrost, moramo uiti vie jezika i im vie raditi na tome
da ih to vie odrimo na ivotu (sa smru jezika, s njime umire i znaajni izvor

materijala, raznolikosti te intelektualnog bogatstva raznolikost je ljudska

evolucijska snaga i trebalo bi ju se uvati; raznolikost raa raznolikost)
5. Jer su jezici zanimljivi sami po sebi
- interesantni, zanimljivi, korisni, bitni
- svaki jezik manifestira spoj zvukova, gramatike i vokabulara u komunikacijski
sistem koji prilikom demonstriranja univerzalnih principa organizacije i strukture
je zapravo jedinstven dogaaj koji reflektira vienje svijeta to vie jezika
prouavamo i uimo, vie emo uiti o ljudskim lingvistikim mogunostima; jako
bitni ugroeni jezici, jer najvjerojatnije zbog svog statusa imaju forme koje nisu
vidljive u drugim jezicima (glavna opasnost: smrt jezika)
- zbog neznanja, ljudi podcjenjuju kompleksnost i veliinu takvih jezika (kultura
koja je tehnoloki primitivna ne moe imati bogati i kompleksni jezik), ak i
visoko educirani ljudi tako razmiljaju, pogotovo u zapadnjakom svijetu i ve
formiranom mindsetu, stoga je teko doi do potpore za ugroene jezike u tim
dravama (ako je jezik primitivan, onda nije beliki gubitak ako se ostane bez
njega) naravno, to je nonsens i ne tako razmiljati i sad gramatiki kroz eng
jezik objanjava zato ne: (fonologija, gramatika, vokabular, diskurs)
- fonologija: svjetski jezici se bitno razlikuju od engleskog po zvunom sistemu
(pr. Khoisan jezik u prolosti, kolonijalisti ga usporeivali sa zvukovima ivotinja)
- gramatika: mnogi jezici nude vee podruje izraavanja nekog iskustva kroz
svoju gramatiku, nego to to primjerice ima engleski jezik (problem s 3. licem, i
danas se pokuava smisliti spolno neutralna zamjenica koja e smanjiti
nerazumljivosti neki jezici imaju i dvojne zamjenice ak)
- pr. ako kaemo The book fell on the floor ne zna se je li osoba koja to govori
vidjela da se to dogaa ili se samo izvjetava o onome to je osoba ula od
nekoga; s druge strane, postoje jezici koji jasno preciziraju takve stvari i to unutar
glagolske forme, to znai da osoba mora odabrati izmeu dvije forme: je li osoba
to vidjela ili samo izvjetava da je netko vidio to je primjer gramatike
evidencijalnosti koja je zanimljiv izraz specifinosti i iznoenja istine kakva se
rijetko via u primjerice engleskom jeziku zanimljiva stvar jer na nju nailaze
preteno samo lingvisti i entuzijasti za jezicima
- vokabular: veina primjera bazira se na komparaciji rijei koje jezik omoguava
kako bi se govorilo o odreenom iskustvu: ako jezik ima posebnu rije za entitet,
to govori mnogo o statusu kojeg taj entitet zauzima u toj kulturi; razlike koje su
kodirane u rijeima reprezentiraju vane kulturalne percepcije i potrebe (pr.
Eskimi i broj rijei za snijeg)
- rijei za srodstvo: pr francuski razlikuje enske i muke roake, dok u engleskom
svi su objedinjeni pod jednim nazivom pa se mora ii u obiteljsko stablo kako bi
se objasnilo o kojem se tono roaku radi; posebna komplikacija su in-laws (is
the brother of your father-in-law your uncle in-law?)
- domorodaki jezici s druge strane to imaju pojednostavljeno, jer imaju odreenu
rije za svaku situaciju, to govori o tome koliko cijene obiteljske odnose i kakav
status to zauzima u njihovoj kulturi

- srodstvo je dobar primjer kako se jezici razlikuju u njihovom odnoenju s

ljudskim iskustvom
- pojava avoidance languages u Australiji je esta pojava da mukarac
izbjegava veinu enine rodbine (esto majka i brat) pr. Dyirbal svakodnevni
jezik je Guwal, a mother-in-law jezik je Dyalnguy
- diskurs: stilistike varijacije
- zbog toga to lingvisti tragaju za slinostima u jezicima, postaje problem
nedovoljan fokus na lingvistike raznolikosti tako se i u kolama ui i to je
problem takoer
- treba se fokusirati na jedan jezik i prouavati ga sistematski i podrobno, a ne
povrno i to po mogunosti da je rije o jeziku koji je manjinski ili ugroen
ovaj zadnji dio o diskursu nisam se trudila pohvatati jer piu pizdarije pa ako vam
se da, bacite pogled u knjigu XD

3. Zato jezici izumiru???????

-

danas oko 6000 jezika u svijetu, a broj se smanjuje

sistematsko biljeenje jezika dolazi razvojem komparativne filologije u
19.st. i razvojem antropologije i lingvistike u 20. st

Faktori koji vode fizikoj ugroenosti naroda

-

mnogi jezici su postali ugroeni ili su izumrli kao rezultat faktora koji su
imali velik utjecaj na fiziko stanje govornika
broj govornika jezika moe se smanjiti prirodnim katastrofama (pr. uragani,
tsunami, poplave, lava..) u Papua Novoj Gvineji preko 2200 ljudi poginulo
u potresu
nestaica i sua su dva glavna faktora pr. u irskoj nestaica krumpira
dovela do 1 mil. mrtvih izmeu 1845 i 1851
povijesni efekt uvezenih bolesti na autohtono stanovnitvo u ranom
kolonijalnom periodu - 90% autohtone populacije je ubijeno bolestima koje
su donesli Europljani
i manje bolesti poput gripe ili prehlade imale su devastirajui uinak, jer
nisu razvili otpornost na njih
bolest je kritini faktor u vie sluajeva npr. za Andamanese sida,
tuberkuloza u Afrikim zemljama Namibija, Botsvana, Swaziland, Zimbabve
efekti nestaice i bolesti povezani su sa ekonomskim faktorima
dezertifikacija degradacija sunih i polusunih podruja kroz prekomjernu
kultivaciju i pau kapitalistiki uzgoj, nestajanje uma, navodnjavanje,
odnosno prakse koje mijenjaju klimatske uvijete
kad zemlja izgubi plodnost, ne moe uzdravati stanovnitvo to se desilo
u Sahelu 70tih
u dijelovima gdje autsajder eksploatira autohtone prirodne izvore, uinak
na stanovnitvo je devastirajui (pr. amazonske kine ume)
kada je zajednica na taj nain istisnuta, mnogi lanovi odlaze u napuene
centre, gdje u siromatvu polako gube svoj kult. identitet
politike situacije takoer utjeu na unitenje i nestanak zajednice teta
civilnog rata ili internacionalni konflikti pr. neki otoci Indijskog oceana bili
su zahvaeni invazijom u II. sv. ratu --> ugroavanje jezika
pr. etnika ili religijska mrnja u dijelovima Afrike i masakri
nekada se politiki i ekonomski faktori ne mogu razdvojiti
pr. jezici u Kolumbiji 30 jezika izumrlo dolaskom panjolskog. Danas su
konflikti sloeniji i ukljuuju kriminalne i gerila akcije u nerazvijenim
podrujima
ropski rad tlaenje od strane aut/insajdera

Faktori mijenjanja kulture naroda

-

iako su lanovi zajednice ivi i zdravi, njihov jezik moe izumrijeti ili biti
ugroen
kult. asimilacija jedna kult. je pod utjecajem dominantne i poinje gubiti
svoj karakter kao rezultat prilagodbe lanova novim ponaanjima i
normama
to se deava na vie naina:

dominacija moe biti rezultat demografskog uranjanja (submersion) velik

br. stranaca doe na teritorij zajednice i zamjeni autohtono stanovnitvo
(kolonijalizam)
kult. moe vriti dominaciju nad drugom kult. i bez imigracije vojnom
superiornou ili ekonomskom nadmoi
u oba sluaja jezik postaje znak dominacije
brojnost nije uvijek kljuna Manja grupa moe vladati veom ( Europa nad
Afrikom)
urbanizacija dolazak gradova je magnet za ruralne zajednice
u gradovima su izloeni konzumeristikom drutvu i homogenizaciji
uenje dominantnog jezika (panj., portug., ...) olakava ovaj proces
ak i ako ostanu u svojim ruralnim zajednicama nemaju izbora, zbog
transportnih sredstava koja dovoze takve proizvode do njih
centralizacija moi u gradovima gubitak autonomije lokalnih zajednica
jezik dominantne kult. infiltriran je svugdje (npr. mediji, tv)
Tri stadija asimilacije:
1. veliki pritisak na lokalce da priaju dominantnim jezikom politiki,
ekonomski i socijalni izvori
2. rezultat pritiska je period javljanja dvojezinosti kako ona opada
dolazi do ustupanja mjesta dominantnom jeziku.
3. mlae generacije postaju iskusni u novom jeziku, identificiraju se s
njime, a njihov 1. jezik pada u 2. plan
to moe biti popraeno osjeajem srama, roditelji ne koriste svoj jezik s
djecom, a djeca ga takoer izvan obiteljskog okruenja ne koriste
tako dvojezinost prelazi u semilingualizam (kada ne znaju dobro ni svoj ni
dominantni j.) i jednojezinost
utjecaj globalnih sila
u 2. stadiju je jo mogue spasiti jezik, ali u 3. je ve teko
autor se zalae za supostojanje bez sukoba
dominantni jezik je privlaan jer omoguuje odlazak iz lokalne zajednice i
novu kvalitetu ivota
dominantni j. potreban jer predstavlja most izmeu dva svijeta, bez kojeg
bi progres bio malen
dominirani jezik po definiciji nema vrijednost kao internacionalni lingua
franca, ne moe olakati interakciju izmeu naroda
on postoji kao izraz identiteta govornika, kao dio njihove zajednice
usmjeren na unutra ovruje obiteljske veze, odrava drutvene odnose,
povijesne veze, itd., to dominantni ne moe
zdrava dvojezinost je stanje u kojem su dva jezika komplementarna, a ne
u natjecanju
ispunjavaju razliite uloge
a oznaka dominirani j. ne pridonosi tome
stav prema autohtonoj zajednici je bitan kako ljudi gledaju na vlastiti
jezik, koriste li ga s ponosom odrat e se, a ako ga se srame prebacuju se
na dominantni jezik
pozitivni stavovi naspram jezika kljuni su za njegovo ouvanje, inae on
izumire
negativni stavovi prema jeziku mogu biti politiki pr, u Africi vlade vide
lingvistiku raznolikost kao prijetnju nacionalnom ujedinjenju
zato pokuaj jaanja etnikog statusa moe biti sumnjiv

postoje mnogi sluajevi u kojima su jezici koriteni kao otpor represivnim

reimima
ili robovlasnici su mijeali robove razliitih jezika kako se ne bi mogli
pobuniti
neprijateljstvo prema jeziku nije svugdje prisutno pr. u Junoj Americi
njihov stav je vie indiferentan
antipatija ima i suptilnije forme ljudi shvaaju da imaju manje prilika da
koriste svoj jezik (nije u javnim domenama, bankama, uredima,
obrazovanju, medijima)
tako polako i nestaje, ali moe ostati prisutan u nekom domenama s niim
statusom kao to je zabava ili folklor
s politikog stajalita j. postaje nevidljiv J. Fishman to naziva
folklorizacijiom jezika
nestankom iz odreenih domena ivota dolazi do gubitka vokabulara i
diskurzivnih obrazaca
stoga ni jezik sa velikim br. govornika nije dugorono siguran
svoj autohtoni j. govornici mogu shvatiti kao znak nazadnosti ili kao
prepreku u drutvenom polju
tim loim stavovima doprinosi dominantna kultura iji lanovi doprinose
stigmatizaciji govornika i njihovog jezika
u nekim sluajevima upotreba lokalnog jezika je kanjavana Kenijski
autor Thionng'o navodi pr. kazne u koli za koritenje drugog jezika
umjesto engleskog noenje ploe oko vrata s natpisom ja sam glupi
magarac
engleski nije jedini jezik supresije fra.,panj. port. japanski
rezultat osjeaj inferiornosti i srama, pa nije udno da ne ele ouvati
vlastiti j.
nakane govornika jednog j. da unite drugi j. su este (kolonije) to neki
autori nazivaju ubojstvom jezika
jo jedna razina kompleksnosti ouvanja ugroenog j. on moe biti
podran prisutnou dominantnog jezika u regiji pr potpora velkom
oformljivanjem Velkog jezinog drutva '62
kada se drugi j. percipira kao poeljan i koristan, ljudi ga ele uiti
argument nije da ljudi ne bi trebali uiti veinski j., ve da nije nuan sukob
novog i starog j.

Zakljuak
-

neke zemlje imaju rezervate i zatiena podruja za jezike

smrt j. je postepen i varirajui proces, generalni trendovi utjeu na lanove
drutva na razne naine
neki prethodni faktori su konani (pr. poplave), no kroz kult. faktore
mogue je predvidjeti neke ishode ovisno o povijesnim okolnostima
pozitivni rezultati ako zajednica ima jak kulturni identitet i endogamne
brane prakse
vaan utjecaj lokalnih medija
autsajderi mogu biti od pomoi ili mogu biti zapreka

CRYSTAL 4. POGLAVLJE: "GDJE POINJEMO? (WHERE DO WE BEGIN?)"

iakoi ma vie od 3000 ugroenih jezika, oni nisu svi u istoj skupini ugroenosti; neki
su u svojoj zavrnoj (pred-umiruoj) fazi a neki imaju jo dosta vremena pred sobom
prvi korak u zatiti jezika mora biti procjena trenutnog stanja odreenog jezika jer
samo s detaljnim i opsenim podacima o ivotu jezika moemo imati dugoronu
predodbu o globalnoj lingvistikoj karti
injenica o broju govornika je samo jedna od injenica koje moramo znati
takoer su vane injenice o kontekstu u kojem govornici ive kao i stavovi govornika
i ire zajednice u kojoj oni ive
Crystal sada govori o tome kako ima mnogo naina zbog kojih se jezik moe smatrati
ugroenim, prije svega vani su stavovi te govornike zajednice o tome smatraju li one
taj jezik ugroenim ili ne. Postoje razliiti modeli i stupnjevi ugroenosti i stoga nam
treba jedan teoretski okvir u kojem e biti biti postignut jedan konsenzus o tome koji
su pokazatelji ugroenosti jezika. Ako uzimamo u obzir sve injenice i stavove od svih
govornika, nikad neemo doi do tog teoretskog okvira. Poanta je sljedea: pogled na
ugroenost jezika je subjektivan!
ne postoji ak ni suglasje oko termina kojim bi se oznaavala lingvistika disciplina
koja titi jezik" (perilingvistika, preventivna lingvistika...?)
tipoloki okvir kojeg je smislio John Edwards za manjinske jezike prepoznaje 11
relevantnih faktora o skojih se svaki primjenjuje na jezike, njihove govirnike i
postavke jezika: demografske, socioloke, lingvistike, psiholoke, povijesne,
politike, geografske, edukacijske, religijske, ekonomske i tehnoloke
Lenore Grenoble i Lindsay Whaley sugeriraju pismo kao dodatni faktor
(ne)ugroenosti jezika i preporuuju hijerarhijsku organizaciju svih gore navedenih
faktora od kojih je najvaniji onaj ekonomski.
ekonomska snaga, socijalni status i gustoa (density) govornika su vrlo visoko
rangirani u mnogo situacija kod procjene ugroenosti
Crystal sad neto govori o tome koliko bi se vremena i novaca trebalo utroiti na
prouavanje jednog ugroenog jezika..procjene idu od 35000 funti (za uenje A razine
gramatike i jezika) to ukljuuje dvije godine rada jednog lingvista
neki koji imaju iri pogled na stvar (Gerdts) govore da bi se jezik trebalo prouavati 15
godina na to bi se utroilo 2 milijuna dolara itd.
Crystal istie problem to se o ugroenim jezicima ne govori toliko u javnosti, nemaju
podrku u medijima i onda ironino kae kako je 1997. bio svjetski dan koraljnog
grebena (haha!) a ugroenim i umiruim jezicima nije posveen ni jedan dan, tjedan...
sreom, imamo naznake da se klima polako mijenja, u novoj formi "jezinog
kurikuluma" u nekim djelovima svijeta; uzbuenje i fasciniranost jezinim studijima je
sve vea i vea meu novom generacijom uitelja; ali naravno, potreban je neizbjean
vremenski period dok studenti koji e profitirati od tih uitelja budu dostigli dovoljno
utjecajne pozicije u drutvu kako bi svojim stavovima radili razliku
glavni cilj je otkriti u ljudima smisao za vrednovanjem jezika i svijest o tome to se
izgubi kada jezik umre

mi jezik moemo tretirati kao nacionalno blago ili "razlog za slavlje" (cause for
celebration?!) ili kao prirodno blago
povezanost jezika i ekologije: konferencije i kampanje o okoliu moraju ukljuiti jezik
kao dio njihove nadlenosti
generalna zabrinutost oko ouvanja je prisutna u mnogim kampanjama a tie se klime,
biologije i okolia, sada mora biti fokusirana na jezik
npr. u Quebecu i Walesu se puno govori o jeziku (jezini razliitostima, problemima),
jezina pitanja su svakodnevne vijesti ali potrebno je jo akcija
u Europi postoji Europski biro manjinskih jezika koji je osnovan 1982.; takoer
postoje i razne publikacije u kojima ljudi iz razliitih drava govore drugima o
jezinoj situaciji u svojoj zemlji, takoer i Internet se sve vie koristi u ove svrhe
ipak, to se prije svega odnosi na politiare, jezine aktiviste i profesionalne lingviste;
ostali ljudi s jednog kraja svijeta uglavnom ne znaju to se dogaa na drugom kraju
ljudi se moraju globalno vie povezati to se tie ugroenosti jezika, davati jedni
drugima inpiraciju i podrku pogotovo kada se suoavaju s beutnim vladama; oni
moraju znati da nisu sami i da postoje kanali koji e razviti meunarodnu suradnju
sad Crystal govori o tome kako bi se i umjetnost trebala usmjeriti ka ouvanju
ugroenih jezika. On daje jedan zanimljiv primjer jedne skultpure u Newyorku koja je
bila izloena 1997/1998. Radi se o tome da je istraiva Humbolt u Junoj Americi
naiao na neko indijansko pleme koje je ubilo svoje susjede i ukralo njihove papige
koje su govorile jezikom tog poubijanog plemena (dakle govorili su mrtvim jezikom),
a Humbolt je neke rijei uspio prepisati. Kad je profesorica skulpture Rachel Berwick
ula za tu priu, konstruirala je umjetniki rad baziran na njoj. Skulptura je prikazivala
dvije amazonske papige koje su pokuavala izgovoriti neke rijei tog jezika i ta
skulptura je izazvala veliko oduevljenje i pobudila kao zanimanje za taj jezik. (iako
kae Crystal ta pria o Humboltu je moda i lana ). Ugl on se pita zato ne postoji
nikakva simfonija o umiruim jezicima?? zato se ne odri ni jedan koncert kao
podrka ugroenim jezicima?? zatooooo?
u veini dijelova svijeta buan aktivizam u ime manjinskih jezika je izostao ili je
potisnut. Vlade su indiferentne ili imaju negativan stav prema njima; statisetike o
govornicima mogu biti izmanipulirane ili iskrivljene dakle u mnogim djelovima
svijeta konceptu ugroenosti se ne daje dovoljno panje
u Europi je fokus vie stavljen na jezina prava nego na ugroenost
ipak, imamo neke izrazito pozitivne primjere na akademskoj razini; osnovana
sveuilita manjinskih jezika: Colombian Centre for Study of Indigenous Languages u
Bogoti, Academy of Mayan Languages u Gvatemali, Center for Endangered
Languates u Nigeriji itd... ovi centri su komunikacijski kanal izmeu lokalne
zajednice i vlade i mehanizam za usmjeravanje energije, sredstava i aktivnosti
revitalizacije

INTERESOVANJE SAME ZAJEDNICE IJI JE JEZIK UGROEN

- esta pojava je negativan stav prema vlastitom jeziku
- kompleksan i osjetljiv problem oko kojeg su se vodile mnoge rasprave jekako reagirati kad naiemo na zajednicu koja ne mari za opstanak
vlastitog jezika?
- neki smatraju da sredstva treba dodijeliti zajednicama koje ELE ouvati
svoj jezik, one su to kao zasluile, a zajednice koje ne ele ouvat svoj
jezik, koje nije briga, one nisu zasluile da se na njih troi vrijeme i pare
- unutar same zajednice- esto se javljaju podvojena miljenja o tome dal
treba ili ne ouvati jezik
- prilikom procjene jezine zajednice treba uzet u obzir razliite stavove
lanova te zajednice o jeziku daje primjere vezane za ekonomsku korist,
tradiciju i sl (znai-npr neko eli ouvat jezik zbog tradicije, ouvanja
identiteta i svoje povijesti, dok s druge strane neko ne eli ouvat jezik jer
im je on prepreka u napretku na poslu isl.)
- spominje NENSI DORIJAN- prouavala gelski u kotskoj- zapazila da
govornici gelskog s nelagodom doekuju nekoga ko se zanima/zalae za
oivljavanje gelskog, govornici ele bit neupadljivi; s druge strane, njihove
mlae generacije osuuju svoje pretke jer im nisu prenijeli jezik i jer su
dopustili da izumre
- takve reakcije osuivanja- sad tu objanjava kako prva generacija
uglavnom ne mari, tek njihova djeca koja se u novom jeziku osjeaju kao
na svome, te ive boljim drutveno-ekonomskim prilikama, tek oni poinju
razmiljat o izgubljenom nasljeu- oni na jezik gledaju kao na temelj
identiteta i izvor ponosa
- pripadnici zajednice ugroenog jezika- trebaju razmiljat o posljedicama
gubitka jezika na drutvo/zajednicu i svoje potomke
- ugroene jezine zajednice uglavnom ne shvaaju svoj status, ne
primjeuju potrebu da se neto poduzme, ne vide znakove upozorenja
treba im pomoi da to uvide
- od presudnog je znaaja MOGUNOST IZBORA zajednica treba imat
mogunost izbora na temelju injenica i pouzdanih informacija (tu vanu
ulogu imaju lingvisti i drugi strunjaci koji bi im trebali pruit te
informacije)
- vrlo je bitno i ojaati samopouzdanje zajednice da se ukine negativan
odnos prema jeziku osvjestit govornike o psiholokoj i duhovnoj dobiti

putem umjetnosti, sveanosti, kulturnih aktivnosti i sl. (npr. knjievne

veeri), trebalo bi privui sve dobne skupine i svih motivirat na neki nain
tada da da gotovo!

Promoting the authenticity of the whole community

Cijeli jezik je autentian svi njegovi dijalekti, varijante i stilovi

U jez postoji kohabitacija starih i novih forma koje se unutar dru distribuiraju s vezi sa

faktorima kao to su dob, rod ili dru klase

Istinski ivot svakog jezika pronalzi se u njegovim razliitim varijantama i njegovoj

sposobnosti prihvaanja promjena; samo mrtvi jezici se na mijenjaju

Zato se govornici ugroenih jez trebaju pripremiti na promjene (iako niti nemaju izbora)
Usvajanje novih forma ne znai da e stare nestati
Najbolji stav prema promjenama i usvajanju novih forma je da one proiruju odreeni jez
Vana razlika izmeu velikih internacionalnih jez i ugroenih pitanje vlasnitva nitko
ne posjeduje engleski jez zato jer je toliko rairen da se ne moe govoriti samo o jednom
centru utjecaja (npr, Britanci ne posjeduju eng); kod malih zajednica je suprotna situacija
jer tu nekoliko pojedinaca moe izvriti snaan utjecaj autor smatra da je to pogreno
jer smatra da iako se jez promijenio on i dalje moe imati znaajnu psiholoku i dru

vrijednost te pruati osjeaj iden

Autor smatra da je za preivljavanje jez vano da je u njegovo ouvanje ukljuena

zajednica
To je povezano s pitanjem ija je odgovornost ouvanje jez ljudi esto smatraju da se
jez mora ouvati, ali ne osjeaju to kao svoju odgovornost, misle da to moraju poduzeti
drugi (npr, razne organizacije kao to su kole); autor kae da organizacije ne mogu
zamijeniti pojedince, iako su birokracija i tehno vane u ouvanju jez ipak, sve treba
krenuti od pojedinaca, njihvog kuanstva i susjedstva

Seeing language as part of culture

to znai biti dio domorodake (indigenous) zajednice? Da li je jez nuan dio te kult?
2 argumenta:
o Veza izmeu iden, odnosno pripadnosti nekoj indigenous zajednici, i jezika je velika
jer se pomou jez prenosi povijest i izraava identitet; nitko ne moe biti lan neke
zajednice ako ne govori njen jez jez je obvezan, nuan za pripadnost
o Veza izmeu jez i kult je ograniena postoje jo brojni drugi elementi (hrana,
odjea, umjetnost i sl) osim jez koji omoguuju kult iden; zato poznavanje jez

zajednice nije nuno; autorica zastupa tu tezu; jez je vjerojatno najjae sredstvo iden
i moda najvaniji element kult, ali to ne znai da e promjenom ili smru jez, ljudi

izgubiti svoj iden

to se dogaa promjenom jez? nova kult nije ista kao stara, ali nije niti potpuno
drugaija; pr, stare prie mogu se prenositi i na drugom jez, iako se dosta toga moe

izgubiti u prijevodu
2. Pristup omoguuje inkluziju lanova zajednice koji vie ne ive u njoj i koji moda niti

ne govore njen jez, ali ele ipak biti dio nje

Pitanje o tome kako najbolje poduprijeti jez prema 1. Pristupu (nunost jez) treba
ulagati direktno u ono to je povezano s jez (npr sredstva za uenje ); prema 2. Pristupu
(jez nije nuan) treba ulagati u sve povezano s kult (npr, razni naini poticanja
ekonomije); pristup sociolingvistike podrava 2. Pristup (prvo kultura); poticanje
cjelokupne kult osnovni je preduvjet za rast jez - uvijek treba planirat ne dugi rok,

odnosno potrebna su dugorona ulaganja, a ne samo kratkotrajne mjere

Problemi s 2. Pristupom pitanje koji su to aspekti kult koji su relevantni za odravanje
jez?

5.POGLAVLJE: TO SE JO MOE UINITI?

( na samom poetku pie o tome kako nae odluke mogu biti kompetente al ne
poivaju uvijek na jasnim principima, i da jo uvijek ne znamo zato se pripadnici
neke jezine zajednice angairaju a druge ne bla bla..i onda daje primjere nekih
jezika i zajednica koje su ouvale svoj jezik, naini oivljavanja itd..uglvanom
smatram do nebitnim za skriptu a ako koga zanima to je na str 174-177 :D )
- postavlja se pitanje poto sad ve raspolaemo znaajnim korpusom podataka o
koliko-toliko uspjenim projektima za ouvanje jezika, postoje li faktori koji se
javljaju toliko esto da bismo ih mogli proglasiti kljunim za revitaliziaciju jezika i
to je neophodno da bi se jedan jezik koristio kod kue (i ne samo kod kue) kao
sredstvo za komunikaciju meu razliitim generacijama? Crystal po ovom pitanju
navodi 6 takvih presudnih faktora:
1) UGROENI JEZIK MOI E OJAATI AKO U OIMA PRIPADNIKA DOMINANTNE
ZAJEDNICE UGLED NJEGOVIH GOVORNIKA PORASTE
-zajednica koja govori neki ugroeni jezik mora biti to vie prisutna u javnosti
kako bi imala to vei publicitet u iroj zajednici i na taj nain ona mora postati
vidljiva
-zatim je tu pristup medijima nad kojima monopol uglanvom ima dominantna
kultura; za poetak dovoljna je i redovna rubrika u dnevnimnovinama ili
povremeni izvjetaj na radiju ili na televiziji o kulturnim proslavama ili vjerskim
praznicima prilikom kojih se koristi indigeni jezik, a da bi se ljudi navikli da ga
koriste moraju mu imati pristup
-zajednica se mora odluiti na koje e se drutvene aktivnosti koncentrirati jer se
ne moe revitalizirati sve odjednom
-npr prianje pria ili neki vjerski ritual mogli bi dobiti povlateni poloaj po tom
pitanju, ali tu je i umjetnost i oni mogu pruiti motivaciju za oivljavanje jezika
-cilj je da se vidljivost povea u to vie sektora javnog ivota a naroito su
vane oblasti privreda, zakonodavstvo i javna uprava; na poetku se esto ne
moe postii mogo vie od simbolinog prisustva jezika npr u zaglavlju na
memorandumu, logu firme itd, no ako su politike okolnosti povoljne to
simbolino prisustvo moe postati sve osjetnije, sve dok se ne izjednai s
dominantnim jeziikom u reklamama, oglasima i biltenima javnih slubi i
zapisnicima sa sastanaka...
-uz to je uvijek povezan i porast usluga vezanih za pismeno i usmeno prevoenje
-uz politiku potporu, indigeni jezik moe dobiti na vidljivosti i ako se koristi u
toponimima, na saobraajnim znacima i javnim natpisima uope, a oni uglavnom
i jesu pravi pokazatelj koliko je neki jezik prihvaen u iroj zajednici pa se aktivisti
zato i koncentriraju na njih
2) UGROENI JEZIK E OJAATI AKO NJEGOVI GOVORNICI STEKNU BOLJI
MATERIJALNI POLOAJ U OKVIRU DOMINANTNE ZAJEDNICE

-poboljanje ekonomske situacije imati e znaajniji i pozitivan efekt na

samosvijest jezike zajednice samo ako se odvija postepeno i pod mudrim
nadzorom; npr. prosperitetna privreda Katalonije bila je glavni faktor koji je doveo
do sve vee uptrebe katalonskog jezika pa je on tako dobio na ugledu i u oima
govornika katalonskog u drugim regijama
-jaanje uslunih djelatnosti i manufakture moe biti od velike koristi za ugroene
jezike, dok nasuprot tomeprimarne industrijske grane nakodile su indigenim
jezicima jer su tada na scenu stupili strani investitori
-turizam je dobar primjer uslunih djelatnosti od koje ugroeni jezik moe
znaajno profitirati (poput dolomitsko ladinskog jezika -> Juni Tirol, i jezika
roman -> vicarska, vidi na str 180.)
3) UGROENI JEZIK E OJAATI AKO UNUTAR DOMINANTNE ZAJEDNICE
POSTOJI ZAKONSKA ZATITA ZA GOVORNIKE INDIGENOG JEZIKA
-u posljednjim desetljeima 20.st. indigeni jezici u razliitim dijelovima svijeta
imali su koristi od sve vee simpatije koju je javnost pokazivala prema zatiti
kulturnih i jezinih prava; ovaj trend bio je naroito snaan u Europi gdje su
vodee politike organizacije izdale itav niz saopenja u tom duhu; iako su se
odnosila na uglavnom manje rasprostanjene jezike u samoj Europi, ova su
saopenja bila jasan znak i za ljude koji se bave pravima jezika u drugim
krajevima svijeta
-1981. Europski parlament iznjeo je prijedlog za povelju Zajednice o regionalnim
jezicima i kulturama i pravima etnikih manjina, i to je bila prekretnica u ovojh
stvari
-slijedei vaan korak uinio je Savjet Europe koji je 1992. usvojio Europsku
povelju o regionalim i manjinskim jezicima; konvencija je stupila na snagu
1.3.1998. i zakonski obvezuje sve zemlje koje su je ratificirale; ona manjinskim
jezicima osigurava zatitu u svim vanijim sferama ivota
- I SAD TU JO SPOMINJE NETO OKO SAD-a, RUSKE FEDERACIJE EUROPSKE UNIJE,
UNESCO-a, UN...ITD.
KAKO DONOSE ZAKONE OKO NAVEDENE TEME I
TAKO...DOSADNO (str 182)
- vano je da se i dalje vri pritisak na vlade, bilo na internacionalnom,
nacionalnim ili na lokalnom nivou
- iako ima zemalja koje potuju jezina prava ipak ima vie zemalja koja ih
ignoriraju; drugim rijeima samozadovoljstvu i komotnosti tu nema mjesta
-najvie nade vjerojatno ulijeva primjer Paragvaja gdje je gvarani postao glavni
simbol nacionalnog identiteta: on je od 1992. ima status zvaninog jezika, uiva
velik presti, ima veoma lojalne govornike i koristi ga preko 90% stanovnitva
-neki napredak ostvaren je i na Grenlandu gdje je autonomija steena 1979.
dovela do realnog porasta broja bilingvalnih Grenlanana na viim funkcijama

-u Eritreji je vlada odluila da nijedan jezik ne proglasi za zvanini to je neobino

leberalno rjeenje, naroito za Afriku
4) UGRO. JEZ. E OJAATI AKO NJEGOVI GOVORNICI BUDU PRAVINO
ZASTUPLJENI U SISTEMU OBRAZOVANJA
-za svaki ugroeni jezik vai da je najbitnije da se on ouva kao jezik koji se govori
kod kue
-nakon nekoliko desetljea prouavanja i raspravljanja, metodika nastave jezika
sada zna koliko je kola vana za proces usvajanja materinjeg jezika
-kolsko okruenje djeci prua sve vie mogunosti da sluaju i da govore dok
udovoljavaju zahtjevima kurikuluma, ali i da svoj jezik koriste u vannastavnim
aktivnostima ( vjerskim ili kulturnim manifestacijama); na taj nain djeca imaju
priliku upoznati se s pisanim jezikom to e im otvoriti vrata ka novim svjetovima
-ako se kolska djeca s govorom i pismom upoznaju jedino preko dominantnog
jezika ne treba nas uditi to se indigeni jezik ne uspjeva odrati; obrnuto, ako je
indigeni jezik zahvaljujui briljivom planiranju dobio formalno mjesto uz
dominantni jezik, uenici e svoj jezik koristiti sa sve veim samopouzdanjem
-no u izvjesnom vremenu obrazovanje ima i slabe strane; ono uenike izlae
upravo onim stranim utjecajima i vrijednostima radi kojih je njihov jezik i postao
ugroen, no istovremeno, znanje i svijest koje proces obrazovanja stvara mogu
djeci pruiti samopouzdanje koje e im dobro doi kad se jednog dana suoe s
potekoama u ouvanju materinjeg jezika
-svijest o jeziku i drutvena solidarnost mogu se prenest i u razliitim vankolskim
aktivnostima koje e zajednica organiziratu u okviru programa za ouvanje
jezima, npr. jezine igraonice, ljetni imerzijski?? Kampovi, razliiti programi
zanatske obuke ili bilingvalni praznici, a ovo isto vrijedi i za segmente
obrazovanja u kojima sudjelu i stariji pripadnici zajednice
-vanu ulogu ima i obrazovanje odnosno obuavanje nastavnika; to je jedna od
kritinih toki za veinu ugroenih jezika
-u idealnom sluaju ti nastavnici dolazili bi iz one grupe unutar indigene zajednice
koja jo uvijek teno govori indigeni zezik, a obuka ih treba pripremiti za rad s
pripadnicima slijedeih generacija koji uglavnom ne govore indigeni jezik
5) UGRO. JEZ. E OJAATI AKO IMA PISMO
-opismenjavanje je jedan od glavnih zadataka obrazovanja, ali ono namee
mnogo specifinih pitanja da zahtjeva poseban odjeljak
- pismenost ima jedinstvenu ulogu u ouvanju jezika kako je primjetio i Samuel
Jackson kad je razmiljao razlici izmeu zapisanog i nezapisanog jezika
- to to je neki jezik zapisan ne znai automatski da e on i preivjeti; to vidimo
po mnogim jezicima iz klasinih vremena koji su u meuvremenu izumrli a koje
mi i poznajemo samo na osnovu zapisa; no jednako vai i da je budunost jezika
daleko izvjesnija ako se on zapie

-pismenost ima i svoju lou stranu bar kad su ugroeni jezici u pitanju taj
problem ima nekoliko aspekata: moda e i sami govornici ugroenog jezika
pruati otpor tom pothvatu. Ako pismenost nikad nije bila sastavni dio vae
kulture jasno je da ete uvoenje pismenosti moda prije shvatiti kao gubitak a
ne kao neto korisno, da ete u njemui vidjeti izruenje kulture nekom moda i
neprijateljski nastojenom vanjskom svijetu ili gubitak prava vlasnitva nad njim;
neki e ljudi misliti da se njihov jezik unitava time to se zapisuje, i zaista
zapisivanje e se sigurno odraziti na jezik (vana je dinamika prie, tko i kako
pria neku priu, vana intonacija, mimika, melodija...a kad se zapiu postaju
statine itd blablalba... )
-biljeenjem se prednost daje jednoj verziji a u tradiciji koja glavno teite stavlja
upravo na varijacije zaista se mnogo toga gubi kad se izabere jedna jedina verzija
-odluka da se u neki jezik uvede pismo namee jo jedan problem izbora: koji
varijetet jezika zapisati? Mnogi ugroeni jezici postoje u vie dijalektskih varijanti
a meu njima ima esto i velikih fonolokih, gramatikih i leksikih razlika
-programi za uvoenje pisma prilino su skupi, pa se moe ispostaviti da sredstva
koja bi se inae iskoristila za podrku veem broju dijalekata sad odjednom vie
ne postoje; ako se jedan odreeni dijalekt izabere kao osnov za uvoenje pisea,
on e neminovno dobiti i neto vii status to moe dovesti do podjela u zajednici
a to opet moe dovesti do ubrzanja nestanka jezika; ovaj problem je naroito
velik tamo gdje postoje dva konkurenta pisma koja se osim toga moda povezuju
i s razliitim kulturama ili vjerskim tradicijama npr latinica (sa kranskom) i
arapsko pismo (s islamskom)
-ponekad vea opasnost prijeti od neeg suprotnog: ljudi mogu toliko podravati
uvoenje pisma da e na kraju stei nekakav lani osjeaj sigurnosti, povjerovati
da je jezik spaen samim tim to je zapisan;
-ak se i pitanje suparnikih dijalekata moe rijeiti ako mu se prie dovoljno
oprezno ( sad za primjer daje jezike keuu i roman)
6) UGRO. JEZ. E OJAATI AKO NJEGOVI GOVORNICI ZNAJU KORISTITI
ELEKTRONSKU TEHNOLOGIJU
-ovo je u odreenoj mjeri hipotetiki postulat jer najvie je ugroenih jezika nalazi
u zemljama koje nemaju struje a kamoli tek elektronsku tehnologiju
- no u principu, informacijska tehnologija a naroito internet ugroenim jezicima
koji su zapisani nudi sasvim nove mogunosti ijeg potencijala jo nismo do kraja
svijesni
-ugroenom jeziku treba se dati publicitet; do sada je to bilo prilino skupo, npr
prostor u novinama, na radiju ili TV-u kota i to su si mogli priutiti jedino
dobrostojei jezici, no s internetom su svi jednaki
-na internetu se sada moe nai oko 500 jezika i pri tom je znaajno to to
interne prua mogunost da se identitet vie ne vee za tono odreeno mjesto:
moete zadrati svoj jeziki identitet tako to ete sa svojim roacima,

prijateljima, kolegama irom svijeta komunicirati na zajednikom jeziku ( no shit

-.-)
-multilingvizam treba uvesti u softver
-nekoliko projekata za ouvanje jezika koriste npr programe za provjeru pravopisa
(spelling-checkers) kako bi se u jeziku koji je tek nedavno dobio pismo ustalila
pravopisna norma
- termin lokalizacija, dobila je svoje udruenje (LISA, Localization Industry
Standards Association); u ovom kontekstu lokalizacija iznaava prilagoavanje
nekog proizvoda ciljnom jeziku i ciljnoj kulturi, i kao takva ona se razlikuje od
globalizacije i od internacionalizacije
(NE ZNAM KOLIKO SU SAD OVE DVIJE PODJELE BITNE ALI ETO, NEKA BUDE TU
REDA RADI.. :P)
-Akira Jamamoto navodi 9 faktora koji idu u prilog ouvanju i jaanju malih jezika:
1.dominantna kultura koja e tolerirati jeinu raznolikost, 2. snaan osjeaj
zajednitva unutar zajednice koja govori ugroeni jezik, 3. forsiranje obrazovnih
programa
posveenih
ugroenom
jeziku
i
kulturi,
4.
sastavljanje
bilingvalnih/bikulturnih kolskih programa, 5. obuavanje govornika kojima je
ugroeni jezik materinji za poslove u nastavi, 6. angairanje itave jezike
zajednice, 7. sastavljanje nastavnog materijala koji se lako koristi, 8. razvijanje
pismene knjievnosti, tradicionalne koliko i nove, 9. stvaranje i afirmiranje
razliitih situacija u kojima se ugroeni jezik mora koristiti
- Lin Lendvir navodi 8 pokazatelja etnolingvistike vitalnosti kod ugro.jezika; 1.
mjera u kojoj jezik uspjeva odoliti utjecajima koji dolaze iz dominantne urbane
kulture, 2. broj oblasti u kojima se jezik koristi, 3. uestalost i tip mijenjanja
kodova, 4. kritina masa ljudi koji teno govore dati jezik, 5. distribucija takvih
govornika u drutvu, 6. svijest grupe o njenoj samosvojnosti i spremnost drugih
grupa da to priznaju, 7. relativni presti grupe u odnosu na jezine zajednice koje
je okruuju, 8. njena ekonomska stabilnost
ULOGA LINGVISTE
-lingvisti moraju intervenirati s jednim jedinim ciljem a to je sauvati jeziko
zdravlje onih koji govore ugroene jezike
-ideja da lingvisti mogu raditi na takvim jezicima a da se ne zanimaju z aljude koji
ih govore, neprihvatljiva je, ili bi bar morala biti neprihvatljiva -> tu kae kako je
u prvim fazama lingvistike, antropologije i etnografije prikupljanje podataka
uglavnom bilo samo sebi cilj, i to se lingvista tie od sve brige za jezik, lako su
se zaboravljali ljudi
-jo u fazi postavljanja dijagnoze lingvisti moraju to bolje spoznat koji to
drutveno-politiki faktori odreuju situaciju u kojoj se naao ugroeni jezik
- jezik je element unutar ekolokog sistema, a lingvisti i u najboljoj namjeri mogu
nesvjesno nakoditi sredini koju ele ouvat

-i poetna odluka o tome koji e se jezik prouavati ima politike implikacije

(zato ba ovaj jezik a ne onaj?)
-lingvisti koji su due vrijeme radili s ugroenim jezicima esto govore o tome
koliko ovaj drutveno-politiki kontekst moe emotivno opteretiti
-esto se deava i da lingvisti samim tim to su makar privremeno postali dio
zajednice, moraju preuzeti neke drutvene i politike obaveze unutar nje; stupanj
prisnosti sa zajednicom moe znaajno varirati, no u manjim zajednicama ta
prisnost bude esto visoka a moe dovesti i do odgovornosti za porodicu
-sad tu govori malo o ekonomskoj eksploataciji kako je jaka i da neke zajednice
pretpostavljaju kako ti lingvisti dolaze kako bi zaradili na njima bla bla i onda kae
da nije ni udo da neki terenski radnici diu ruke od itavog posla ( i sad tu dalje
objanjava kako je takvih zajednica malo i da se to sve da sredit, da se i u tim
zajebanim zajednicama moe razviti taktinost i potrebna snaga itd...boooriiing
str 200.)
-kako ve smo ve rekli, dokumentiranje je neophodan preduvijet za ouvanje
jezika; vano je napraviti procjene u kojoj mjeri je koji jezik ve dokumentiran jer
nema dovoljno prilika ni sredstava a niti lingvista da bi se neke stvari radile dva
puta
-dokumentiranje je veoma velik pothvat, ono je trajno prikazivanje jezika uz
pomo svih raspoloivih sredstava; jezik koji se prouava treba i zapisati i to
pismom koje bi moglo imati opu primjenu, a to moe biti veliki problem
pogotovo kod jezika koji imaju mnogo glasova i tonova (latinino pismo je tu
neadekvatno jer pribjefava najraliitijim kominacijama slova i dijakritikih
znakova...)
-veliku vanost imaju audio-snimke i video-snimke (uhvati se dinamiki aspekt
jezika i izrazi lica, gestikulacije...) no i s tim ponekad treba biti na oprezu (govorne
mane, govornik moe izmilajti nove oblike govora/pisma il tako neto...)
-dokumentiranje jezika je intelektualno znaajno za predstavu o prirodi jezika i
vano za ovjekovu povijest
TIM ZA REVITALIZACIJU JEZIKA
-za ouvanje jezika potrebna je predanost, osjeaj zajednike odgovornosti, jasne
smjernice za rad i irok spektar konkretnih vjetina
-neki jezici ne mogu preivjeti bez briljivog planiranja i zato na njegovu ouvanju
danas sve ee rade itavi timovi, ljudi koji vladaju posebnim vjetinama i rade u
korist itave zajednice
-sad tu govori i nabraja neke korake koji se u svakoj zajednici moraju poduzeti
tipa pripadnici zajednice i terenski radnici se moraju uponati, mora se posti
suglasnost o prirodi problema i dal je jezik stvarno ugroen, treba uzeti u obzir
drutvene, politike i vjerske faktore itd ( to vam je na str 208 ako vas zanima
cijela lista to se sve treba napravit prije bavljenja zajednicom i njihovim jezikom)

-tim za revitalizaciju jezika se mora sastojati od raznih tipova ljudi poput: vladinih
slubenika, starjeine zajednice, pripadnici zajednice koji dobro vladaju jezikom,
nastavnici, pisci i ilustratori nastavnih sredstava i lingvisti, ALI, iz iskustva
terenskih radnika ideja takvog tima se u praksi ne moe ba tako lako ostvariti
-prema Doni Gerds zajednica ima tri najvanija cilja: da povrati svoj jezik i kulturu,
da kontrolira sve aspekte nastave i nauke, da stekne samostalnost, mogunost
da ovaj posao obavi i bez stranih strunjaka
-zapisivanje jezika moda e dovesti i do iskrivljavanja pravog jezika
-u nekoliko sluajeva dogodilo se da su ljudi prekidali snimanja ili unitavali ve
snimljen materijal
-lingvisti su u takvim okolnostima teko mogli raditi i tada su jedino mogli
skrenuti panju na posljedice za budue generacije
-u sutini, najvanije je da se ideja vlasnitva nad jezikom dopuni idejom
starateljstva (brigom?) nad jezikom
-jo jedan vaan aspekt vlasnitva nad jezikom je pitanje intelektualne svojine, i
Dona Gerds tvrdi da upravo ovo pitanje najee usporava ili obustavlja itav
projekt
-sad govori i o pitanju autorstva nad sirovom graom; na autorsko pravo nad tim
trebala bi imati jezina zajednica kao to i autorska prava na knjievno djelo
zadrava njegov autor, no u sluaju indigenih jezika situacija je kompliciranija jer
tu uglavnom ne postoji tradicija razumijevanja na koju smo mi navikli; zato na
samom poetku svakog projekta treba dogovoriti o uvjetima istraivanja kao to
treba donijeti i odluku o podjeli dunosti, trokovima i zaradi
-kad jezik umre pria se nuno ne zavrava jer e ljudi u jednom trenutko moda
poeljeti oivjeti ga, a lingvisti koji su se posvetili biljeenju jezika na samrti
sasvim su svjesno toga: zajednica e jednoga dana poeljeti vratiti se na toku na
kojoj je njezino jezino naslijee prekinuto te e poeljeti oivjeti predaki jezik
-pa se postavlja pitanje mogu li se mrtvi jezici oivjeti i hoemo li tada uz sav trud
dobiti nekakvo frankentajnsko udovite od jezika?
- izgledi za to su donekle mogui, a s obzirom na nove tehnike mogunosti za
sastavljanje tonskih i video-zapisa izgledi su sve bolji
-kolski primjer za to je hebrejski jezik
ZAKLJUCI
-smrt jezika predstavlja straan gubitak
-ne moramo pripadati ugroenoj zajednici da bismo osjetili tu bol ili da reagiramo
na to

-upravo taj bolan osjeaj gubitka angaira lingviste, lokalne zajednice i

organizacije irom svijeta da se angairaju oko ouvanja tih jezika
-lingvisti s velikim iskustvom u terenskom radu s ugroenim jezicima esto skreu
panju na to koliko je teko pronai posljednje govornike/govornika i koliko je
teko raditi s njima
-esto puta ti informanti nisu daroviti govornici pa i ono malo to kau moe biti
nedoslijedno; potrebno je ponekad puno vremena i novaca da bi se dobila mala
koliina podataka a i tada ti podaci moda nemaju onaj obim i onu kvalitetu
kakva se oekuje u akademskim radovima itd; moda se na osnovu takve grae
na kraju uope i ne moe izvesti neki teorijski zakljuak