7.

Vijani spojevi
7.

Vijani spojevi ................................................................................................................... 1

7.1 Osnove vijanih spojeva ............................................................................ 2
7.1.1
7.1.2
7.1.3
7.1.4
7.1.5

Uvod ..................................................................................................................... 2
Struktura i nazivlje vijanih spojeva ..................................................................... 4
Zavojnica i navoji ................................................................................................. 7
Vrste i oznaavanje vijaka i matica....................................................................... 9
Osnovna svojstva vijanih spojeva ..................................................................... 10

7.2 Sistematizacija vijanih spojeva ............................................................. 12

7.2.1
7.2.2
7.2.3
7.2.4
7.2.5

Nazivlje vijanih spojeva .................................................................................... 12

Vrste i primjeri elemenata vijanih spojeva ........................................................ 13
Vrste i primjeri zavrtanja .................................................................................... 15
Vrste i primjeri vijanih spojeva ......................................................................... 15
Osnovna svojstva vijanih spojeva ..................................................................... 16

7.3 Usvajanje vijanih spojeva...................................................................... 16

7.3.1
7.3.2
7.3.3
7.3.4
7.3.5
7.3.6

Zahtjevi vijanih spojeva .................................................................................... 17

Oblikovanje vijanih spojeva .............................................................................. 17
Proraun vijanih spojeva ................................................................................... 17
Primjeri usvajanja vijanih spojeva .................................................................... 28
Norme vijanih spojeva ...................................................................................... 28
Kontrolni proraun vijanih spojeva ................................................................... 28

7.4 Primjena vijanih spojeva....................................................................... 28

7.4.1
7.4.2
7.4.3
7.4.4
7.4.5
7.4.6

Izrada elemenata vijanih spojeva ...................................................................... 28

Montaa i demontaa vijanih spojeva ............................................................... 29
Reimi rada i vijek trajanja vijanih spojeva ...................................................... 30
Odravanje vijanih spojeva ............................................................................... 30
Odlaganje vijanih spojeva ................................................................................. 30
Pogreke u primjeni vijanih spojeva ................................................................. 30

Dodatak ............................................................................................................ 31
Literatura ........................................................................................................ 45

Ishodi uenja:
(a) Razumijevanje osnova vijanih spojeva (definicija, elementi, funkcioniranje, osnovna svojstva).
(b) Usvojena znanja iz sistematizacije vijanih spojeva (ispravno oblikovanje i pogreke).
(c) Usvojena znanja iz konstruiranja vijanih spojeva (norme, proraun,
primjeri usvajanja).
(d) Usvojena znanja iz primjene vijanih spojeva (izrada i kvalitete vijaka i
matica, tehnologija spajanja, koritenje).

Elementi strojeva 1

7.1 Osnove vijanih spojeva

7.1.1 Uvod

Slika 07.01 Vijani spojevi dijelova motora SUI (glava/bregasta/ventili)

Vijanim se spojevima, uz koritenje pomonih elemenata vijaka i/ili matica (podloki i osiguraa), spajaju osnovni spajani strojni elementi u lako rastavljive sklopove (S-07.02 b). Pri
spajanju (po navlaenju osiguraa i podloke na tijelo vijka) uvlai se vijak kroz provrte osnovnih elemenata (na tijelo vijka navlae podloka i osigura) i na vijak navre matica. Uz pomo jednog
kljua sprjeava se okretanje vijka dok se drugim kljuem okree matica i time pritee vijani
spoj. U pritegnutom vijanom spoju prisutni su znaajni pritisci izmeu osnovnih strojnih elemenata koji sprjeavaju njihova uzajamna pomicanja u ravnini okomitoj na os vijanog spoja (S-07.02 a).

Slika 07.02 Vijani spoj osnovnih strojnih elemenata

Osnovna su svojstva vijanog spoja:

07. Vijani spojevi

1. rastavljiv (mogu se rastaviti bez razaranja spojenih elemenata),

2. nepomian (spojeni elementi ne mogu se uzajamno pomicati),
3. posredni (za spajanje osnovnih elemenata koristi se pomoni element vijak, matica, podloka, osigura),
4. tarno-oblikovni (element za spajanje sprjeava uzajamno gibanje spojenih elemenata: I. statikim
trenjem dodirnih povrina elemenata i II. oblikom spoja).
5. tehnoloko mehaniki (radom obavljenim pri spajanju su dijelovi spoja elastino deformirani).
Vijani spojevi su najee koriteni rastavljivi spojevi u strojarstvu. Prema namjeni razlikuju se:

Nosivi uzajamno povezivanje mehaniki optereenih strojnih elemenata (S-07.03).

Dosjedni uzajamno pozicioniranje spajanih strojnih elemenata (S-07.03).

Slika 07.03 Pritezanje glave motora SUI

Zatezni uspostavljanje potrebne sile u zateznom sklopu (S-07.04).

Slika 07.04 Zateznik

Prijenosni prijenos momenta/sile uz pretvorbu kruno/pravocrtno gibanje (obraeni u knjizi
Strojnim elementima 2).
Brtveni zatvaranje ulaznih/izlaznih otvora (obraeni u odjeljku 08. Statike brtve).
Diferencijalni podeavanje uzajamnih poloaja strojnih elemenata i sklopova (S-07.05).

Elementi strojeva 1

Slika 07.05 Podeavanje zranosti ventila SUI

Mjerni mjerenje duina (mikrometar S-07.05).

Slika 07.05 Mjerni vijani spoj

7.1.2 Struktura i nazivlje vijanih spojeva

U vijanom spoju se razlikuju:

Dva su osnovna spojna elementa vijanog spoja vijak i matica (S-07.06).

07. Vijani spojevi

Slika 07.06 Spojni elementi vijanog spoja i njihovi dijelovi

Vijak osnovni element vijanog sklopa s vanjskim navojem (izraen postupcima plastine deformacije i/ili odvajanja strugotine).
Dijelovi su vijka (S-07.06):
1. tijelo, koje obuhvaa:
jezgru dijela s navojem,
navoj,
svornjak i
zaobljenje na prijelazu tijelo/glava vijka
2. glava.
Matica osnovni element vijanog sklopa s unutarnjim navojem (izraen postupcima plastine
deformacije i/ili odvajanja strugotine).
Pomoni su spojni elementi vijanog sklopa podloka i osigura (S-07.06).
Podloka pomoni spojni element vijanog sklopa namijenjen smanjenju pritiska glave
vijka na osnovni spajani strojarski element.
Osigura pomoni spojni element vijanog sklopa namijenjen osiguranju od spontanog
(neeljenog, izazvanog djelovanjem vanjskih utjecaja) odvrtanja matice/vijka.
Osnovne su normirane dimenzije vijanih spojeva (S-07.06):
nazivni promjer vijka, d, mm,
korak navoja (razmak izmeu dva susjedna navojka), P, mm.
Pored osnovnih normirane su i druge dimenzije vijka/matice. Kao primjer, na Na primjer,
na S-07.07 prikazane dimenzije metrikog ISO navoja (ISO 261):
d2 srednji promjer vijka, mm,
d3 promjer jezgre vijka, mm,
D1 promjer svijetlog otvora matice, mm,
H1 nosiva dubina navoja, mm,
h3 dubina navoja, mm,
H
visina temeljnog ravnostranog trokuta profila navoja, mm,

kut profila navoja, ,

Elementi strojeva 1

R
r

polumjer zaobljenja dna profila vijka, mm,

polumjer zaobljenja dna profila matice, mm.

Dimenzije ISO metrikog navoja su odreene u normi ISO 724.

Slika 07.07 Spojni elementi vijanog spoja i njihovi dijelovi

P = korak

3
P 0,86603 P
2
R

H1

1
H 0,14434 P
6
d3 d 1,22687 P

a
3
2

D = d = korak

5
H 0,54127 P
8

h3

D1 d 2 H1

D2 d 2 d 0,64953 P

A3 d 3 2
4

17
H 0,61343 P
24

d d3
AS 2
4 2

H
6

Slika 07.08 Detalji geometrije ISO metrikog navoja

07. Vijani spojevi

7.1.3 Zavojnica i navoji

Zavojnica dobiva se namatanjem kose linije oko cilindra.

Slika 07.09 Oblikovanje zavojnice (desna zavojnica)

Tangens kuta zavojnice ():
tan

gdje je: h
d

h
d

uspon, mm,
promjer cilindra, mm.

Desna se zavojnica formira namatanjem linije oko cilindra u smjeru obrnutom od kazaljke
na satu (gledano s gornje strane strane cilindra S-07.09), dok se lijeva formira namatanjem u smjeru
kazaljke na satu.
Navoj dobiva se namatanjem razliitih profila du zavojnice. Moe se zamisliti kao tijelo
oblikovano gibanjem geometrijskog lika du zavojnice. Na primjer, namatanjem u izvjesnoj
mjeri izmijenjenog jednakostraninog trokuta dobiva se metriki ISO navoj (S 07.10).

desni navoj

lijevi navoj

Slika 07.10 Oblikovanje navoja namatanjem profila

Na S 07.10 se opaa uspon:

Elementi strojeva 1

desnog navoja slijeva udesno,

lijevog navoja sdesna ulijevo.
Navojak dio navoja koji odgovara jednom punom krugu (S 07.11).

desni navoj

lijevi navoj
Slika 07.11 Navojak

Kod vijka s jednim navojem (jedan poetak S-07.12, a) uspon (P S-07.06 i S-07.07) jednak je
koraku (h S 07.06), a kod vijaka s vie navoja (dva poetka S 07.07, b) uspon je vei od koraka
razmjerno broju navoja.
h n P

gdje je: n

broj navoja, 1.

Slika 07.12 Navoj sa: (a) jednom i (b) dvije zavojnice

Navoj je najvaniji dio vijka/matice preko navoja se uspostavlja vijani spoj i prenose
optereenja.
Prema profilu navoja razlikuju se:

07. Vijani spojevi

Metriki ISO navoj ima za osnovu profil jednakostraninog trokuta (S-07.07).

U normi DIN 13 razlikuju se:

Normalni metriki navoji oznaavaju se slovom M koje slijedi nazivni promjer navoja d u
mm, npr. M 20.
Kod finih metrikih navoja uz oznaku se jo dodaje i veliina koraka P u mm, npr. M
201,5 (metriki navoj nazivnog promjera 20 mm s korakom 1,5 mm).
Ako se radi o lijevom navoju, oznaci navoja dodaje se i meunarodna oznaka LH, npr. M
201,5 LH (metriki navoj nazivnog promjera 20 mm s korakom 1,5 mm s lijevim navojem).
Whitworthov cjevni navoj ima profil jednakostraninog trokuta s kutom = 55.
Zbog mogunosti dobrog brtvljenja upotrebljavaju se za spajanje cijevi vodovodnih ili
plinskih instalacija i raznih armatura.
Normiran je u ISO 228, DIN 2999 i DIN 3858.
Nazivni promjer cjevnog navoja slae se s unutarnjim promjerom cijevi. Oznauje se slovom R i nazivnim promjerom u colima, npr. R 1/2.

25,4
z

H 0,9604491 P

h 0,640327 P

7.1.4 Vrste i oznaavanje vijaka i matica

Prema namjeni vijani spojevi dijele se u dvije osnovne grupe:

r 0,137329 P

10

Elementi strojeva 1

Prema gibanju vijani spojevi dijele se u dvije grupe:

Kod statikih se vijanih spojeva tijekom uporabe elementi spoja uzajamno ne gibaju (pritezni
vijani spoj, zatezni vijani spoj) a kod dinamikih gibaju (vijani prijenosnik).
U Elementima strojeva 1 su obraeni vijci za privrivanje dok su vijci za prijenos gibanja obraeni u Elementima strojeva 2.

7.1.5 Osnovna svojstva vijanih spojeva

Materijal od kojeg se izrauju vijci matice uglavnom je ilav elik. Kvaliteta elika za vijke
oznaava se s dva broja:
prvi broj oznaava minimalnu vlanu vrstou/100
drugi broj oznaava omjer minimalne granice teenja i minimalne vlane vrstoe
a kvaliteta elika za izradu matica s jednim brojem minimalna vlana vrstoa/100.
Vijci 4.6

4.8

5.6

5.8

6.6

6.8

6.9

8.8

10.9

12.9

14.9

Rm

400

400

500

500

600

600

600

800

1000

1200

1400

Re/Rp0,2

240

320

300

400

360

480

540

640

900

1080

1260

10

12

14

Matice

Primjer:
6.8

Rm/100 = 600/100 = 6
Re/Rm = 480/600 = 0.8

Materijal od kojeg se izrauju vijci matice uglavnom je ilav elik. Kvaliteta elika za vijke oznaava se s dva broja:
prvi broj oznaava minimalnu vlanu vrstou/100
drugi broj oznaava omjer minimalne granice teenja i minimalne vlane vrstoe
a kvaliteta elika za izradu matica s jednim brojem minimalna vlana vrstoa/100.
Vijci 4.6 4.8
400 400
Rm , N/mm2
240 320
Re/Rp0,2
4
Matice
Primjer:

5.6

5.8

6.6

6.8

6.9

8.8

10.9

12.9

14.9

500

500

600

600

600

800

1000

1200

1400

300

400

360

480

540

640

900

1080

1260

10

12

14

07. Vijani spojevi

6.8

Rm /100 = 600/100 = 6

Re/Rp0,2 = 480/600 = 0,8

Visina matice za normalni navoj je m 0,8d.

11

12

Elementi strojeva 1

7.2 Sistematizacija vijanih spojeva

7.2.1 Nazivlje vijanih spojeva

Navoj dio vijka/matice spoja koji se dobiva na temelju zavojnice (prostorna geometrijska krivulja) i ima prikladan oblik poprenog presjeka (usvojeni geometrijski lik).
Zavojnica krivulja koja se dobije obavijanjem kosog pravca oko cilindra. Smjer obavijanja pravca moe biti desni desna zavojnica (cilindar rotira u smjeru kazaljke na satu) ili lijevi lijeva zavojnica (cilindar rotira u smjeru obrnutom od kazaljke na satu). Konusna se zavojnica dobiva
obavijanjem kosog pravca oko konusa.
Korak zavojnice, P , mm udaljenost dvije susjedne toke zavojnice na pravcu presjeka
ravnine postavljene kroz os cilindra (konusa) i oploja cilindra (konusa). Dio zavojnice izmeu
tih toaka se naziva navojkom.

(1) glava vijka, (2) tijelo vijka, (3) jezgra, (4) navoj
3. Svornjak
4. Jezgra
5. Navoj

07. Vijani spojevi

13

7.2.2 Vrste i primjeri elemenata vijanih spojeva

Matice
Visina matice za normalni navoj je m 0,8d.

Podloke i osigurai vijanih spojeva

Podlone ploice strojni elementi koji se stavljaju ispod matica i glave vijaka kad njihov pritisak treba raspodijeliti na veu povrinu, kada treba izbjei trenje na nalijenu povrinu ili
kada je dosjedna povrina hrapava. Izrauju se od elika, aluminija, bakra, mesinga i bronce.

Elementi za osiguranje vijanih spojeva Pri mirnom optereenju i samokonom vijku ne

postoji opasnost od odvrtanja vijanog spoja. Pri dinamikim optereenim vijanim spojevima, samokonost nije dovoljan uvjet da se spoj osigura. Takvi se vijci moraju posebno osiguravati.
Prema nainu osiguranja dijele se na:
(a) osiguranje silom
(b) osiguranje oblikom

14

Elementi strojeva 1

Elementi za osiguranje silom dinamiko optereenje smanjuje aksijalnu silu u vijku, koja
je nastala njegovim pritezanjem. Elementima za osiguranje poveava se aksijalna sila u vijku.

a) i b) elastine podloke
c) Ozubljena prstenasta podloka
d) Prsten od plastike umetnut u maticu
e) Matica s protumaticom
Elementi za osiguranje vijanog spoja oblikom jednostavan nain osiguranja

07. Vijani spojevi

15

(a) Samokone matice

(b) Podloka s produetkom
(c) Rascjepka

7.2.3 Vrste i primjeri zavrtanja

7.2.4 Vrste i primjeri vijanih spojeva

Prema namjeni razlikuju se:

Nosivi uzajamno povezivanje strojnih dijelova izloenih razliitim optereenjima.

Dosjedni centriraju spojene dijelove i dobro podnose smina optereenja.
Pokretne za prijenos i pretvorbu krunog/pravocrtnog gibanja.
Zatezni za zatege s jednim ili dva vijka (kod zatega s dva vijka jedan vijak ima lijevi, a drugi desni
navoj).
Brtveni zatvaranje ulaznih i izlaznih otvora posebno oblikovanim dijelovima.
Diferencijalni podeavanje viedijelnih elemenata i sklopova.
Mjerni mjerenje duina kod mikrometara.

16

Elementi strojeva 1

7.2.5 Osnovna svojstva vijanih spojeva

7.3 Usvajanje vijanih spojeva

oblikovanje + primjeri
proraun + primjeri
loa i dobra rjeenja
prednosti i nedostaci
primjeri

07. Vijani spojevi

17

7.3.1 Zahtjevi vijanih spojeva

7.3.2 Oblikovanje vijanih spojeva

Pogreke u oblikovanju vijanih spojeva

Primjeri oblikovanja vijanih spojeva

7.3.3 Proraun vijanih spojeva

Treba zamisliti gibanje tijela, koje predstavlja maticu, po zavojnici.

Pri dizanju tijela obodna sila Fo savladava aksijalnu silu Fa kojom tijelo pritiska navoj. Bez
trenja

Fo Fa tan

18

Elementi strojeva 1

Trokut sila pri dizanju uz trenje

Trokut sila pri dizanju uz trenje

Fo

Ft

Realni sluaj postoji trenje izmeu tijela i navoja

Normalna sila

FN
Fa

FR

- kut trenja

FN Fa cos

- koeficijent trenja

Sila trenja

Ft Fa sin FN

Koeficijent trenja

Trokut sila pri sputanju uz trenje

arctan

Fo

Ft

Da meusobno pomicanje vijka i matice ne bi poelo

samo od sebe, tj. vijak mora biti samokoan, uvjet je
da:

FR
FN

sin
tan
cos

Fa

Fo Fa tan Za dizanje matice

Fo Fa tan

Za sputanje matice

07. Vijani spojevi

19

Pojava na vijcima s trokutastim profilom zbog nagiba navoja, umjesto sa silom Fa

potrebno je raunati sa silom Fn:

Fn Fa cos
Fn

Radi toga potrebno je sve izvedene formule koristiti s

reduciranim kutom trenja odn. reduciranim koeficijentom
trenja:

tan

tan
cos

Stupanj iskoristivosti vijka je:

F P
korisni rad
tan
a

uloeni rad Fo d 2 tan

Samokoni vijak ima 0,5

20

Elementi strojeva 1

ODNOS SILA I DEFORMACIJA U PREDNAPREGNUTIM

VIJANIM SPOJEVIMA

=E
F
l
=E
A
l

l
l
=
F EA

c=

1 EA
=

- mm/N podatljivost elementa

c - N/mm - krutost elementa
l - mm promjena duine (+rastezanje, -skraenje)
l mm - duina prije deformacije
E - N/mm2 - modul elastinosti materijala
A - mm2 - povrina poprenog presjeka

tan

P
d

Fn Fa cos

2
E

F E L
A
L
l
l

F EA
c

1 E A

07. Vijani spojevi

21

Vijci obino po duini imaju razliite presjeke Ai razliitih duina li, dakle promjenljivu
podatljivost Vi. Prilikom odreivanja ukupne podatljivosti vijka V mora se, osim podatljivosti tijela vijka uzimati u obzir i podatljivost sudjelujuih dijelova glave vijka G i matice
M koji se uvre (ili dijela u kojega je vijak uvrnut), koji takoer podnose optereenje, te se
pri tome elastino deformiraju. Budui da se dijelovi vijka razliitih presjeka razliito deformiraju, a ukupna deformacija je jednaka zbroju deformacija pojedinih dijelova, podatljivost
vijka V dobije se iz izraza:
V i

li

EV Ai

1
EV

lG
l
l
l
l
l

1 2 ... 3 G M
A3 AG AN
AN A1 A2

i - N/mm - podatljivost pojedinog dijela tijela vijka

li mm - duine pojedinih dijelova tijela vijka s konstantnim presjekom Ai
Ai -mm2 - povrina pojedinih presjeka tijela vijka duine li
AN - mm2 - povrina sudjelujueg presjeka glave vijka i matice
A3 - mm2 - presjek naprezanja navoja vijka
lG mm - duina dijela vijka uvrnutog u maticu; lG 0,5d
AG - mm2 - povrina jezgre navoja vijka uvrnutog u maticu
lM mm - visina sudjelujueg dijela matice; lM =lG 0,4d
Podatljivost / krutost spajanih strojnih dijelova
Tee je odrediti elastinosti spajanih strojnih dijelova (podloge), s obzirom da se
deformira, tj.uestvuje u prenoenju optereenja, samo dio njihovog volumena koji
je priblino oblika krnjeg stoca. Radi praktinijeg izrauna, praksa je da se ovaj
volumen aproksimira zamjenskim upljim cilindrom.

lK
AP EP

22

Elementi strojeva 1

Neoptereeni prednapregnuti vijani spoj

Nakon pritezanja vijanog spoja, spajani dijelovi se skrauju lP, a istovremeno se
vijak rastee za lV, uslijed reakcijske sile prednaprezanja Fpr, kojom podloga djeluje
na maticu, a ova preko svog navoja na navoj vijka. Zbog toga aksijalna sila u vijku
iznosi FV = Fpr. Istovremeno su zbog ravnotee spajani dijelovi meusobno pritisnuti
jednakom silom.
Rastezanje vijka pri sili pritezanja iznosi:

lV =

Fv
cV

A skraenje podloge pri sili pritezanja:

l P =

FV
cP

Proces deformacije prednapregnutog vijanog spoja moe se bolje opisati

dijagramom deformacije prednapregnutog vijanog spoja u kojega se ucrtavaju
karakteristike vijka (linija a) i spajanih dijelova (linija b), odnosno omjer izmeu sile F
i deformacije l za pojedini element.
Radi lakeg daljnjeg razmatranja procesa u prednapregnutom vijanom spoju,
karakteristika podloge se pomie iz poloaja c u poloaj d,

Prednapregnuti vijani spoj optereen statikom aksijalnom radnom silom

Odnose u prednapregnutom vijanom spoju, dodatno optereenom statikom aksijalnom

radnom silom Fr, najlake je pojasniti ako se najprije pretpostavi da je hvatite radne sile na
vanjskoj povrini spajanih strojnih dijelova, to je u praksi vrlo rijetko.

07. Vijani spojevi

23

Pod djelovanja statike vlane radne sile Fr, vijak je dodatno vlano optereenjem zbog
ega je sila u vijku FV > Fpr, a istovremeno se pritezani dijelovi rastereuju po itavoj debljini. Radnu silu Fr vijak ne preuzima u cijelosti, nego se ona dijeli na dodatnu silu u vijku FrV,
koja uzrokuje dodatno rastezanje vijka lr, te na rastereivanje spajanih dijelova FrP, koje uzrokuje smanjenje skraenja za lr i slabljenje sile brtvljenja FB = Fpr FrP.
Ukupna sila u vijku tako iznosi:

FV = Fpr + FrV.
Nakon prestanka djelovanja radnog optereenja, u vijanom spoju se opet uspostavlja prvobitno stanje.

Odnosi u prednapregnutom vijanom spoju optereenom

statikom tlanom radnom silom Fr
a) neoptereeni vijani spoj s prednaponom
b) dodatno optereenje tlanom silom Fr

24

Elementi strojeva 1

Deformacijski dijagram vijanog spoja

cV

cP

Fpr
lV

Fpr
l P

FrV
l r

FrP
l r

Fr FrV FrP

Dodatna sila u vijku je:

FrV Fr

1
Fr
cP
1
cV

FrV N - dodatno aksijalno optereenje vijka

Fr - N - statino aksijalno radno optereenje prednapregnutog vijanog spoja
cP - N/mm - krutost spajanih strojnih dijelova
cV - N/mm - krutost vijka
- omjer sila; = FrV / Fr
= F = 1/ (1+ cP/cV) za hvatite radne sile na vanjskoj povrini spajanih dijelova
= kFF za hvatite radne sile po unutar spajanih dijelova

Iz gornjih izraza vidi se kako dodatno optereenje vijka FrV

opada s poveanjem krutosti spajanih dijelova cP
smanjenjem krutosti vijka cV.

07. Vijani spojevi

FVsr FV max Fa
Najvee optereenje vijka je:

FV max Fpr FrV max

dok je najmanja sila brtvljenja jednaka:

FB min FV max Fr ,max

FVsr FV max Fa

Najvee optereenje vijka je:

FV max Fpr FrV max

dok je najmanja sila brtvljenja jednaka:

FB min FV max Fr ,max

25

26

Elementi strojeva 1

Deformacijski dijagrami dinamiki optereenih prednapregnutih vijanih spojeva

a) pulzirajue vlano optereenje

b) naizmjenino promjenjivo optereenje

Prednapregnuti vijani spoj optereen poprenom silom

S obzirom da su u prednapregnutim vijanim spojevima spajani dijelovi
meusobno pritisnuti silom brtvljenja FB, silom trenja koja se stvara izmeu
nalijenih povrina moe se prenositi statika ili dinamika poprena sila Fs. Ako
prednapregnuti vijani spoj prenosi samo poprenu silu, tada je sila brtvljenja
(normalna sila) jednaka sili prednaprezanja FB = FV.
Sila trenja mora uvijek ispunjavati uvjet:

Ftr FB

Fs

Ftr N - sila trenja meu povrinama

spajanih dijelova
FB N - normalna sila brtvljenja
n - broj tarnih povrina
- koeficijent trenja meu povrinama
spajanih dijelova
Fs - N - poprena sila
K - sigurnost protiv proklizavanja:
K 1,3 za statiko optereenje
K 1,5 za dinamiko optereenje

07. Vijani spojevi

Vijani spojevi s dosjednim vijkom

Smino naprezanje u dosjednom vijku
mora zadovoljiti uvjet:

Fs
4 Fs

s,dop
2
m Ap m d p

s - N/mm2 - naprezanje vijka na smik

Fs - N - poprena sila
m - broj ravnina smicanja vijka
Ap - mm2 - presjek dosjednog dijela vijka
dp mm - promjer dosjednog dijela vijka
s,dop - N/mm2 - doputeno naprezanje vijka na smik
s,dop 0,6Re kod statikog optereenja
s,dop 0,5Re kod istosmjernog dinamikog optereenja
s,dop 0,4Re kod izmjeninog dinamikog optereenja
Povrinski pritisak izmeu dosjednog vijka i spajanih strojnih dijelova kontrolira se
pomou izraza:

Fs
F
s pdop
Aproj d p l p

p - N/mm2 - povrinski pritisak izmeu dosjednog vijka i spajanih strojnih dijelova

Fs N - optereenje vijka na smik
Aproj - mm2 - normalna projekcija povrine dodira,
dp mm - promjer dosjednog dijela vijka
lp - mm - najkraa dodirna duina dosjednog dijela vijka i strojnog dijela
pdop - N/mm2 - doputeni povrinski pritisak spajanih strojnih dijelova
pdop = 1,2Re ili 0,75Rm pri statikom optereenju
pdop = 0,9Re ili 0,60Rm pri dinamikom optereenju
Re - N/mm2 - granica teenja materijala vijka ili strojnih dijelova
Rm - N/mm2 - vlana vrstoa materijala vijka ili strojnih dijelova

27

28

Elementi strojeva 1

7.3.4 Primjeri usvajanja vijanih spojeva

7.3.5 Norme vijanih spojeva

7.3.6 Kontrolni proraun vijanih spojeva

7.4 Primjena vijanih spojeva

7.4.1 Izrada elemenata vijanih spojeva
Vijci i matice se izrauju sa:
esterokutnim glavama,
etverokutnim glavama.

Utori za rastereenje:
(c) na svornjaku
(d) na glavi vijka

07. Vijani spojevi

Oblici zavretaka vijaka:

(a) zaobljeni
(b) stoasti

7.4.2 Montaa i demontaa vijanih spojeva

29

30

Elementi strojeva 1

s d0
d
TK Fpr 2 tan P
4
2
TK Nmm - potreban moment pritezanja vijanog spoja (moment kljua)
Fpr N - sila prednaprezanja u vijku
P - koeficijent trenja izmeu glave vijka ili matice i podloge
dm mm - srednji promjer nalijene povrine glave vijka ili matice na podlogu
dm (s+d0 )/4 ; kod esterokutnih ili cilindrinih glava dm 0,65d
d0 mm - promjer rupe u kojoj je vijak
s - otvor kljua kod esterokutnih i etverokutnih vijaka
d mm - nominalni promjer navoja.

7.4.3 Reimi rada i vijek trajanja vijanih spojeva

7.4.4 Odravanje vijanih spojeva

7.4.5 Odlaganje vijanih spojeva

7.4.6 Pogreke u primjeni vijanih spojeva

07. Vijani spojevi

31

Dodatak
Literatura
Bge2011/I6285, Bickford 2007, Bickford1998, Brown2005/339366, Budynas2011/409473, Childs2004/266274, Decker1987/82102, DIN2008/503571, Eli1973/105176, Fleischer2009, Grote2007/443455, Grote2009/626, Haberhauer2011/171208,
Hering2004/380389, Jelaska2005/7387, Klebanov2008/277319, Kraut1988/263276,286287, Kulak1987, Knne12008/282344,
Lingaiah2004/510585, Marghitu2001/243252, Messler2004/118134, Mott2004/728744, Muhs2006/77105,
Muhs2007/4455,185194,272280, Niemann2005/410487, Norton2006/832897, Oberg2009/14261849, Pandi2008/5566, Podhorsky19631997/5-2285-238, Podrug2008/2129, Shigley2004/671748, Spotts1961/101115, Steinhilper12008/276387, Timings2000/85179, Timings2005/123287, Vitas1990/66154, Wittel2009/236392.

##
D Oberg27/1495 (vijci za drvo), 14731586 (skice, formule, ANSI/ASME/BS norme opsene detaljne tablice,
anglosaksonske jedinice), 17211982 (navoji),
E Oberg28/13821849 (skice, formule, ANSI/ASME/BS norme opsene detaljne tablice, anglosaksonske jedinice),
B Parmley/11-111-20, 16-116-19 (primjeri konstrukcijskih rjeenja),
D Avallone/644664 (ANSI/ASME norme tablice, anglosaksonske jedinice),
B Bge20/I62I85 (skice, detaljan proraun s primjerima, DIN/ISO norme nekoliko tablica),
B Brown/339366 (detaljan proraun s primjerima),
A Budynas/402-463, (skice, ANSI/ASTM norme nekoliko tablica, SI jedinice, detaljan proraun s primjerima i
zadacima dio rjeenja),
B Carvill/1923 (proraun), 304308 (pregled skice), 310313 ISO (tablica),
A Childs/266273 (osnove, proraun, primjeri) 287289 (literatura, norme, WEB, oznake),
A Decker/82102 (norme, skice, tablice, oblikovanje, proraun),
A DIN/503555, 575 (norme, skice, tablice),
A Fleicher (primjeri prorauna),
B GroteDubbel/443455 (osnove, skice, konstrukcijska rjeenja, proraun), 576577 (tablice), 590591 (literatura),
AA Haberhauer15/182227, AA Haberhauer16/171216, 640641 (literatura),
A Hering/380389 (kratko: skice, tablice, proraun),
C Hicks/428432 (primjer prorauna),
AA Jelaska/7387
B Klebanov/277319 (zanimljivi detalji),
B Kraut/263276 (navoji, norme skice i tablice), 286287 (vijci i matice, norme skice i tablice)
AA Knne/282344,
B Kutz/818819 (zanimljivost elektronska oprema),
AA Lingaiah/510585 (oznake, formule, norme skice, tablice),
AA Messler/45106 (vijani spojevi, osnove, prednosti i nedostatci, pitanja), 118134 + 173176 (navoji, vijci i
matice, pitanja),
AA Mott/727744 (osnove, WEB, pitanja),
AA Muhs/Aufgabesammlung/4455 (zadaci), 185194 (postavke rjeenja), 272280 (rjeenja),
AA Muhs/Formelsammlung/77105 (oznake, formule, tijek prorauna, popis DIN EN ISO normi),
AA Niemann/410487,
AA Norton/832897,
A Podrug/21-29 (sazete osnove i formule),
AA Shigley3/671748, Shigley2/21.121.38, 23.123.39
A Smith/309318 (zanimljivo proizvoai )
A Smith-Maitenance/211,216,234, 240244 (zanimljivo problemi, montaa)
A Spotts/101115 (osnove, primjeri, problemi, zadaci dio s rezultatom)
AA Steinhilper/274387,
A Timings-Pocket/123287 (skice/tablice),

32

Elementi strojeva 1

A Timings-Workshop/87179 (skice/tablice),
AA Vitas1/66154,
AA Wittel/236292,

Dodaci

Dimenzije poluokruglih zakovica elinih konstrukcija DIN 124 Decker/62

Dimenzije poluokruglih zakovica DIN 660 i zkovica za uputanje DIN 661 Decker/73
Razmaci zakovica elinih konstrukcija Decker/66
Pozicije i doputeni promjeri provrta za normirane profile Decker/66
Doputena naprezanja zakovica elinih konstrukcija Decker/66
Aluminijske legure za zakovice DIN 4113 Decker/70
Doputena naprezanja zakovica konstrukcija od lakih materijala Decker/71
Doputena naprezanja zakovinih spojeva strojarskih elemenata Decker/71
Izbor steznih spojeva DIN 7154 i DIN 7155 Decker/71

Internet
Childs2004/288, Mott2004/743744, Wittel2009/392, Bickford

2007/530531,

http://www.div.com.hr
www.apexfasteners.com
www.fabory.com
www.fastenertechnology.com
www.libertyfastener.com
www.nutsandbolts.net
www.rotaloc.com
www.seac.uk.com
www.sinofastener.com
www.skybolt.com
www.watai.com
www.yerd.com.hk
http://www.wlw.de
http://www.lederer-online.com

Norme
Knne12008/282284, Muhs2006/93105, Niemann2005/483487, Steinhilper12008/378387,

EN 24032/3/5. ISO metric hexagon bolts, screws and nuts.

EN ISO 2009. Slotted head bolts.
EN ISO 7046-1. Recessed head set screws.

07. Vijani spojevi

33

Oznake
Carvill2003/299300, Haberhauer2011/637, Shigley1996/A.2,
Childs2004/288, Knne12008/284285, Lingaiah2004/510512, Muhs2006/7779, Niemann2005/410411, Shigley2004/671674,

Bickford 2007/514520,

A
D/d
F
m
L/B/H
p
t
T
V
v
W

povrina, mm2
vanjski/unutarnji promjer, mm
sila, N
masa, kg
duljina/irina/visina, mm
tlak, N/mm2
vrijeme, s
apsolutna temperatura, K
volumen, m3
brzina, m/s
rad, J
temperatura, C
koeficijent gubitaka energije, 1 ; dinamika viskoznost, Pas
gustoa, kg/dm3 ; elektrina otpornost, cm

34

Elementi strojeva 1

Rjenik
Carvill2003/322340,
Childs2004/268, Bickford

hrvatski
spoj
vijak
matica
navoj
podloka
osigura

2007/522529,

njemaki

engleski
joint, connection
screw
nut
thread
washer

Verbindung
Schraube
Mutter
Gewinde
Scheibe
Sicherung

07. Vijani spojevi

Podloge

35

36

Elementi strojeva 1

Razno

07. Vijani spojevi

IZ: NERASTAVLJIVI SPOJEVI !!!

Provjera znanja
Kod prezentacija i raunskih zadataka ocjenjuje se: zanimljivost, sadraj, obim, razina i estetika.

Prezentacija
o

Svaki student u grupi priprema prezentaciju uz koritenje programa: PowerPoint, CorelDraw i

Photoshop;

Izraunavanja
o
o
o
o

Raunske zadatke rade timovi od po 3 studenta (2 ili 4);

Tekst se pie u Word-u s formulama pisanim uz koritenje MathType-a;
Crtei se izrauju u CorelDraw i/ili AutoCAD-u i/ili SolidWorks-u;
Zadacima se prilau MATLAB semi-programi (format *.m);

4. Zadatak 04 Nerastavljivi spojevi: (50 bodova)

(a) Izraditi prezentaciju odabrane teme iz nerastavljivih spojeva (20 bodova);
(b) Usvojiti zalijepljeni spoj (10 bodova);
(c) Usvojiti zakovini spoj (20 bodova).
4. Zadatak (a) Prezentacija (20 bodova)
Izraditi prezentaciju odabrane teme iz nerastavljivih spojeva.

4. Zadatak (b) Zalijepljeni spoj (10 bodova)

Usvojiti zalijepljeni spoj.

4. Zadatak (c) Zakovini spoj (20 bodova)

Usvojiti zakovini spoj.

37

38

Elementi strojeva 1

4. Zadatak (a) Prezentacija (20 bodova)

Izraditi prezentaciju odabrane teme iz nerastavljivih spojeva.
Napomena: Naslov teme moe biti jednak ili ui od sljedeih naslova tema:

Teme
6. Spajanje
7. Vrste spojeva
8. Vrste nerastavljivih spojeva
9. Dinamika optereenja
10. Osnove zalijepljenih spojeva
11. Materijali za lijepljenje
12. Oblikovanje zalijepljenih spojeva
13. Proraun zalijepljenih spojeva
14. Tehnologija spajanja lijepljenjem
15. Lijepljenje keramika i metala
16. Lijepljenje polimernih materijala i kompozita
17. Osnove zakovinih spojeva
18. Vrste spojeva sa zakovicama
19. Oblikovanje zakovinih spojeva
20. Proraun spojeva sa zakovicama
21. Tehnologija spajanja sa zakovicama
22. Spajanje pop zakovicama
23. Osnove nerastavljivih steznih spojeva
24. Oblikovanje nerastavljivih steznih spojeva
25. Proraun nerastavljivih steznih spojeva
26. Tehnologija spajanja nerastavljivim steznim spojevima
27. Osnove nerastavljivih oblikovnih spojeva
28. Oblikovanje nerastavljivih oblikovnih spojeva
29. Proraun nerastavljivih oblikovnih spojeva
30. Tehnologija spajanja nerastavljivim oblikovnim spojevima

07. Vijani spojevi

4. Zadatak (b) Zalijepljeni spoj (20 bodova)

Zadatak Z-04.01 Za ispitivanje vrstoe zalijepljenog spoja s reakcijskim ljepilom X pripremljena je epruveta. [Wittel (2007), str. 13/153/230]

Pravac optereivanja epruvete prikazan je na slici.

Provedbom pokusa utvreno je optereenje pri lomu Fm = 5200 N.
Odrediti:
Kolika je vrstoa zalijepljenog spoja (ZS) s reakcijskim ljepilom X?
Rjeenje:
ZS = 26 N/mm2

(AKB = 200 mm2)

Zadatak Z-04.02 Za ispitivanje vrstoe zalijepljenog spoja pripremljena je epruveta.

[Wittel (2007), str. 13/153/230]

Pravac optereivanja epruvete prikazan je na slici.

Provedbom pokusa utvreno je optereenje pri lomu Fm = 36,8 kN.
Odrediti:
Kolika je provedbom pokusa dobivena vrstoa zalijepljenog spoja (ZS)?
Rjeenje:

39

40

Elementi strojeva 1

ZS = 36,8 N/mm2

(AKB = 707 mm2)

Zadatak Z-04.03 Na jednom kraju trake dimenzija 70 10 mm zalijepljene su s preklopom dvije trake dimenzija 50 6 mm. Za lijepljenje se koristi lijepilo
X. Radno optereenje je vlano statiko od F = 15 kN. [Wittel (2007), str.
14/153/230]

vrstoa je materijala traka Rm = 440 N/mm2.

Pokusom opisanim na slici uz Z-04.01 dobivena je vrstoa zalijepljenog spoja ZS =
440 N/mm2. (podaci proizvoaa)
vrstoa zalijepljenog spoja se na svakih 10 mm poveanja duljine prijeklopa smanji u prosjeku za 8 %.
Odrediti:
(a) Faktor sigurnosti S1 s preklopom zalijepljenih traka.
(b) Faktore sigurnosti S1 zalijepljenog spoja s ZS(60) pri Lp = 60 mm.
Rjeenje:
(c) S1 = 17,6.
(d) S2 = 10,4.
Wittel (2007), str. 14/153/230.

Wittel (2007), str. 14/153/230.

07. Vijani spojevi

Wittel (2007), str. 15/153/231.

Wittel (2007), str. 15/153/231.

41

42

Elementi strojeva 1

4. Zadatak (c) Zakovini spoj (20 bodova)

Usvojiti zakovini spoj.
Wittel (2007), str. 31/162/246.

Wittel (2007), str. 37/162/248.

Wittel (2007), str. 34/163/251.

07. Vijani spojevi

Wittel (2007), str. 37/164/253.

Wittel (2007), str. 38/164/254.

43

44

Elementi strojeva 1

07. Vijani spojevi

45

Literatura
1. Androi B., Dujmovi D., Deba I.: Metalne konstrukcije 1 Eurocode; Institut graevinarstva Hrvatske,
1994.
2. Bge A.: Handbuch Maschinenbau Grundlagen und Anwendungen der Maschinenbau-Technik, 20. Auflage; Vieweg+Teubner, 2011.
3. Bge A.: Vieweg Handbuch Maschinenbau Grundlagen und Anwendungen der Maschinenbau-Technik,
18. Auflage; Vieweg, 2007.
4. Bickford J. H.: Introduction to the Design and Behavior of Bolted Joints Non-Gasketed Joints, 4th Edition;
CRC, 2007.
5. Brown T. H. Jr.: Mark's Calculations For Machine Design; McGraw-Hill, 2005.
6. Budynas R. G., Nisbett J. K.: Shigley's Mechanical Engineering Design, 9 th Edition; McGraw-Hill, 2011.
7. Carvill J.: Mechanical Engineer's Data Handbook; Butterworth-Heinemann, 2003.
8. Childs P.: Mechanical Design, 2nd Edition; Elsevier Butterworth-Heinemann, 2004.
9. Decker K.-H.: Elementi strojeva, 2. izdanje; Tehnika knjiga, 1987.
10. Decker K.-H.: Elementi strojeva, 3. izdanje; Golden marketing - Tehnika knjiga, 2006.
11. DIN Deutsches Institut fr Normung: Klein Einfhrung in die DIN-Normen, 14. Auflage; B.G.Teubner
Beuth, 2008.
12. Eli Z., Grubjei N., Kosteli A., Maarevi B., Obermit E., Rai V., Senti B., Skalicky B., Vojta D.:
Praktiar 3 Strojarstvo 2; kolska knjiga, 1973.
13. Fleischer B., Theumert H.: Entwickeln Konstruieren Berechnen Komplexe praxisnahe Beispiele mit
Lsungsvarianten, 2. Auflage; Vieweg + Teubner, 2009.
14. Grote K.-H., Feldhusen J.: Dubbel - Taschenbuch fr den Maschinenbau, 22. Auflage; Springer, 2007.
15. Grote K.-H., Feldhusen J.: Dubbel - Taschenbuch fr den Maschinenbau, 22. Auflage; Springer, 2007.
16. Hall A. S. Holowenko A. R., Laughlin H. G.: Schaum's Outline of Theory and Problems of Machine Design;
McGraw-Hill, 1968.
17. Haberhauer - Maschinenelemente Gestaltung Berechnung Anwendung, 16. Auflage; Springer, 2011.
18. Hering E., Schrder B.: Springer Ingenieurtabellen; Springer, 2004.
19. Jelaska D.: Elementi strojeva skripta za studente Industrijskog inenjerstva; Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu, 2005.
20. Klebanov B. M., Barlam D. M., Nystrom F. E.: Machine Elements Life and Design; CRC Taylor & Francis Group, 2008.
21. Kraut B.: Strojarski prirunik, 9. izdanje; Tehnika knjiga, 1988.
22. Kulak G. L., Fisher J. W., Struik J. H. A.: Guide to Design Criteria for Bolted and Riveted Joints, 2nd Edition; Wiley-Interscience, 1987.
23. Knne B.: Khler Rgnitz Maschinenteile Vol 1, 10. Auflage; Vieweg + Teubner, 2008.
24. Kutz M.: Mechanical Engineers' Handbook, 2nd Edition; Wiley, 1998.
25. Lingaiah K.: Machine Design Databook, 2nd Edition; McGraw-Hill, 2002.
26. Marghitu D. B.: Mechanical Engineer's Handbook; Academic Press, 2001.
27. Messler R. W.: Integral Mechanical Attachment A Resurgence of the Oldest Method of Joining; Butterworth-Heinemann, 2006.
28. Messler R. W.: Joining of Materials and Structures From Pragmatic Process to Enabling Technology; Elsevier Butterworth-Heinemann, 2004.
29. Mott R. L.: Machine Elements in Mechanical Design, 4th Edition; Prentice Hall, 2004.
30. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Becker M., Voiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente Interaktive
Formelsammlung auf CD-ROM, 8. Auflage; Vieweg, 2006.
31. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Voiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente Aufgabensammlung
Aufgaben, Lsungshinweise, Ergebnisse, 14. Auflage; Vieweg, 2007.

46

Elementi strojeva 1

32. Niemann G., Winter H.,Hhn B.-R.: Maschinenelemente Band 1 Konstruktion und Berechnung von
Verbindungen, Lagern, Wellen, 4. Auflage; Springer, 2005.
33. Norton R. L.: Machine Design An Integrated Approach, 3rd Edition; Prentice Hall, 2006.
34. Oberg E., Jones F. D., Horton H. L., Ryffel H. H.: Machinery's Handbook 27 th Edition; Industrial Press,
2004.
35. Oberg E., Jones F. D., Horton H. L., Ryffel H. H.: Machinery's Handbook 28th Edition; Industrial Press,
2008.
36. Pandi J., Pasanovi B.: Elementi strojeva udbenik s DVD-om za 2. razred tehnikih kola u podruju
strojarstva i brodogradnje; Neodidacta, 2008.
37. Parmley R. O.: Machine Devices and Components Illustrated Sourcebook; McGraw-Hill, 2005.
38. Podrug S.: Elementi strojeva predavanja za struni i preddiplomski studij brodogradnje; Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu, 2008.
39. Podhorsky R.: Tehnika enciklopedija, svske 113; Leksikografski zavod, 19631997.
40. Shigley J. E., Mischke C. R.: Standard handbook of machine design, 2 nd Edition; McGraw-Hill Professional,
1996.
41. Shigley J. E., Mischke C. R.: Standard handbook of machine design, 3 rd Edition; McGraw-Hill Professional,
2004.
42. Smith E. H.: Mechanical Engineer's Reference Book 12th Edition; Butterworth-Heinemann, 2000.
43. Smith R., Mobley R. K.: Industrial Machinery Repair - Best Maintenance Practices Pocket Guide; Butterworth-Heinemann, 2003.
44. Spotts M. F.: Design of Machine Elements; 3rd Edition; Prentice Hall, 1961.
45. Steinhilper W.,Sauer B.: Konstruktionselemente des Maschinenbaus 1 Grundlagen der Berechnung und
Gestaltung von Maschinenelementen, 7. Auflage; Springer, 2008.
46. Timings R.: Mechanical Engineer's Pocket Book, 3rd Edition; Newnes, 2005.
47. Timings R.: Newnes Workshop Engineer's Pocket Book; Newnes, 2000.
48. Vitas D. J., Trbojevic M. D.: Masinski elementi I, 10. izdanje; Naucna knjiga, 1990.
49. Whitney D. E.: Mechanical Assemblies: Their Design, Manufacture, and Role in Product Development; Oxford University Press, 2004.
50. Wittel H., Muhs D., Jannasch D., Voiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente Lehrbuch und
Tabellenbuch Normung, Berechnung, Gestaltung, 19. Auflage; Vieweg + Teubner, 2009.