Jednadbe ravnotee (3jedn, 6nep)

De = q

Kinematike relacije (6jedn, 9nep)

= Dk u , Dk = DeT
Dc = 0
= D , = D 1 , 0T = T T

Uvjet kompatibilnosti
Konstitutivne jednadbe (6jedn)
Rubni uvjeti:
- prirodni (sila)

qb = Rb ,

qb = Rq DDk u pomou pomaka

- geometrijski (pomaka)

ub = Ru u ,

q = De DDk u

Zakon energije, varijacijski principi: Wi = We , Wi = T Dk udV , We = uT qdV + uST qb dS

V

1
Potencijalna energija: i = T d dV , za linearno elastini materijal: i = T dV ,
2V
V0

sa poetnim deformacijama 0 , i = T D T D 0 dV . e = u T qdV usT qb dS .

2

V
V
Sq
Ukupna potencijala energija: =

1 T
dA u T qdA usT qb ds .

2A
A
Cq

Princip virtualnih pomaka: T dV = u T qdV + usT qb dS , = Dk u

V

Princip virtualnih sila:

Sq

dV = q ub dS
T
S

Su

Princip minimuma potencijalne energije: = i + e = 0

Direktna formulacija konanih elemenata: u = Nv , = Dk u , = Dk Nv, = Bv B = Dk N ;

= D , = Bv, = DBv ; F = A , = DBv, F = ADBv = kv k = ADB

a
Funkcija oblika za osnovni tapni element: u = a1 + a2 x = [1 x ] 1 u = a ,
a2
u 1 0 a1
za x=0 i x=l, u1 = a1 , u2 = a1 + a2l 1 =
v =C a,
u2 1 l a2
x x
a = C 1v, u = C 1v = N v N = C 1 , N = 1
.
l l
1
d
1 1 F1
, = A x F = A , D = [ E ] , k = ADB ,
B = [ N1 N 2 ] =

dx
l l F2
1
k=

AE 1 1
, u = N1u1 + N 2u2 ,
l 1 1

Varijacijska formulacija metode konanih elemenata.

1 T
dV uT qdV usT qb dS vT F - ukupna potencijalna energija
2 V
V
Sq

= T D dV T D 0 dV uT qdV usT qb dS vT F = 0 - min potencijalne en.

V

Sq

= Dk u, uS = Ru u, u = N v uS = Ru N v = N S v, = Dk N v = B v
Varijacija: u = N v, uS = N S v, = B v , uvrtavanjem

vT BT DBdV v = vT BT D 0 dV + N T qdV + N sT qb dS + F , k v = F + FV + FS + F
V

k = BT DBdV , F 0 = BT D 0 dV , FV = N T qdV , FS =
V

Sq

T
s

qb dS , k v = r

Sq

1
2
= 0 k v r = 0

= vT k v vT r - ukupna potencijalna energija konanog elementa, vanjskih i unutarnjih.

Ako je optereenje funkcija vremena, tj. i pomaci se mijenjaju ovisno o vremenu.

FV * = N T ( q u&& u& ) dV , u& = Nv&, u&& = Nv&&

V

FV * = N T qdV N T NdV v&& N T NdV v&, mv&& + cv& + kv = r (t )

V
V
V

Transformacije: rg = T T r , k g = T T k T , vg = agV , v = T vg
1 T
vg k g vg vgT FVg vgT FSg vTg Fg , vg = agV
2
ag - kinematika matrica transformacije, povezuje s.s. proraunskog modela i elementa

Metoda direktne superpozicije: =

1
e = V T K eV V T FVe V T FSe V T F e
2
K e = aTg k g ag , FVe = agT FVg , FSe = agT FSg , F e = agT Fg
n
n
1 n

= e = V T K e V V T FVe + FSe + Q
2 e =1
e =1
e =1

e =1

1
= V T K V V T ( RV + RS + Q ) ,
2
n

e =1

e =1

e =1

K = K e , RV = FVe , RS = FSe

= 0 K V = R, R = RV + RS + Q

Zadavanje rubnih uvjeta: Va - nepoznati s.s., Vp - poznati

K aa
K
pa

K ap Va Ra
=
K pp V p Rp

Izraunavanje naprezanja:

V vg , v = T vg , = B v, = D - povratno izjednaavanje

U sluaju razliitih vrijednosti du rubova, za procjenu stanja naprezanja izraunava se

srednja vrijednost.
Izvod kv=r, sa transformacijama?
N za tapni izvesti.
KV=R.
Uvjet konvergencije i to utjee na brzinu konvergencija?
Interpolacijska funkcija mora moi opisati pomake krutog tijela, mora moi opisati
polje konstantnih deformacija, moraju biti zadovoljeni uvjeti kompatibilnosti du rubova
susjednih elemenata monotona konvergencija. Proraunski model pri formulaciji metode
pomaka, krui je od realne konstrukcije, pa e smanjivanje krutosti konanog elementa
pridonijeti broj konvergenciji. Konani elementi koji zadovoljavaju uvjet kompatibilnosti
nazivaju se konformni, a ako ne onda nekonformni. Brzina konvergencije ovisi o stupnju
polinoma interpolacijske funkcije. Veliku brzinu konvergencije mogue je dobiti ako se
istodobno smanjuju dimenzije elemenata i poveava stupanj polinoma interpolacijske
funkcije. Velike razlike izmeu naprezanja upuuje na poveanje broja elemenata, tj
smanjenje njihovih dimenzija.
Pii o tapnom elementu.
Linearne deformacije (pomake) moe opisati, konstantnu uzdunu silu. tap koji je
optereen jednoliko kontinuirano, pomak se mijenja po paraboli 2.reda, a uzduna sila
linearno. Rjeavamo probleme uvijanja i osnog optereenja. Sastoji se od 2 vora, stupnjevi
slobode pomaci su u pravcu uzdune osi x. Analogija je za tap optereen na uvijanje.
Umjesto poveanja broja vorova, stupnjeve slobode mogue je poveati uvoenjem
derivacija u vorove
Pii o grednom elementu.
Nema uzdunih sila, 4.st.slobode. moe opisati linearnu raspodjelu naprezanja
(momenta savijanja). Rjeavamo probleme savijanja. Funkcije oblika mogue je izvesti
primjenom Hermiteove interpolacije. S 2 vora su osnovni elementi, a s vie vorova su
elementi vieg reda. Za ispunjavanje uvjeta kompatibilnosti, u vorovima treba izjednaiti
prve derivacije.
Principu virtualnih pomaka implicitno sadri uvjete ravnotee i rubne uvjete sila. Princip
virtualnih sila sadri implicitno kinematike relacije i rubne uvjete pomaka. U princip
minimuma potencijalne energije implicitno sadri uvjete ravnotee i rubne uvjete sila.
Za konane elemente kod kojih je potrebno zadovoljiti C 0 - kontinuitet primjenjuju se
Lagrangeovi interpolacijski polinomi, a kod problema za koje se zahtjeva i kontinuitet
derivacija koristi se Hermiteova interpolacija. Pomou njih mogue je izravno izvesti relaciju
za raspodjelu pomaka ili pomaka i njegovih derivacija u vorovima. Pri tome za
jednodimenzijske elemente funkcije oblika jednake su interpolacijskim polinomima.