ANALIZA POKAZATELJA

USPJENOSTI POSLOVANJA
NA TEMELJU PODATAKA IZ
FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Mr. sc. Anastazija Vinkovi Kravaica,

vii predava
Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

pokazatelji uspjenosti
poslovanja su
mnogobrojni i
predstavljaju sloenu
problematiku
u svrhu analize
najee se koriste:
podaci iz financijskih
izvjetaja
opi iskustveni podaci
slue kao kontrolna
mjera
eksterni podaci

Menadersko raunovodstvo

Vrste analiza
analiza odnosa bilannih pozicija i
pozicija u raunu dobiti u gubitka
horizontalna analiza financijskih
izvjetaja
vertikalna analiza financijskih
izvjetaja
analiza smjerova kretanja
performance
analiza novanih tokova
Menadersko raunovodstvo

ANALIZA ODNOSA BILANNIH POZICIJA

I POZICIJA U RAUNU DOBITI I
GUBITKA (Ratio Analysis)
predstavlja sustavno odreivanje odnosa
u okviru internih i eksternih izvjetaja te
sumira kljune odnose koji govore o
financijskim performancama poduzea
obuhvaa praenje performanci tvrtke u
svrhu njihova unapreenja

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

pomae u definiranju pokazatelja uspjenosti i to

na sljedei nain:

prua podatke o profitabilnosti, efikasnosti

upravljanja aktivom (imovinom), solventnosti i
investicijskom potencijalu

osigurava konzistentnu bazu podataka za praenje

trendova u poslovanju i istraivanje promjena

omoguuje usporedbu pokazatelja uspjenosti

poduzea

omoguuje usporedbu poslovanja po dijelovima

poduzea

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

ova analiza ukljuuje:

a) analizu profitabilnosti
b) analizu obrtaja imovine
c) analizu solventnosti i
likvidnosti
d) analizu investicijskoga
potencijala
e) izraunavanje ukupnoga izraza
uspjenosti (Zeta Score)
f) analizu dodane vrijednosti
(Value Added Analysis)

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

a) Analiza profitabilnosti
smatra ju se najvanijom analizom
odnosa
kljune odnose predstavljaju dvije
osnovne mjere:

profitna mara (Profit

Margin)

povrat na investirano (ROI

Return on Investment)

Menadersko raunovodstvo

PROFITNA MARA (MARA DOBITKA)

odnos dobitka i prihoda od prodaje
pokazuje postotak ostvarenoga dobitka prema
vrijednosti cjelokupnoga posla izraenoga kroz
ostvareni prihod u odreenom razdoblju ili za
svaki pojedinani posao, ovisno o tomu koju se
kategoriju dobiti i prihoda koristi
dobitak
profitna mara =

x 100
prihod od prodaje

Menadersko raunovodstvo

s obzirom na primijenjenu
kategoriju dobitka (profita)
najee se razlikuje sljedee
kategorije profitne mare:
bruto profitna mara
operativna profitna mara
profitna mara prije oporezivanja
neto profitna mara
mara neto preostaloga profita

Menadersko raunovodstvo

 u svrhu razumijevanja razliitih kategorija profitne

mare treba napomenuti da razliite kategorije rashoda

rezultiraju razliitim kategorijama dobiti:

Prihod
- Rashodi od prodaje
(izravni materijal, izravni rad, reija)

BRUTO DOBIT
- Rashodi uprave i prodaje

OPERATIVNA DOBIT
- Rashodi financiranja

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

- Porez na dobit

DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA

10

Menadersko raunovodstvo

Bruto profitna mara

o pokazuje koliko prostora u prihodu ostaje za pokrie

poslovne nadogradnje nakon to se odreeni proizvod

dovede do realizacije na tritu
odnosno
o da poduzeu nakon pokria proizvodnih trokova ostaje

n% prihoda za pokrie trokova uprave i prodaje i

trokova financiranja te za ostvarenje dobitka
o ukazuje na mogunost racionaliziranja ukupnih

trokova, a posebno trokova uprave i prodaje

bruto dobitak
bruto profitna mara =

x 100
prihod od prodaje

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

11

Operativna profitna mara

o pokazuje da poduzeu nakon podmirenja svih trokova,

osim trokova financiranja, ostaje n% prihoda za

pokrie trokova financiranja i dobitak
odnosno
o koliki bi dobitak prije oporezivanja bio ostvaren ako bi

se poduzee financiralo iz vlastitih sredstava bez

kreditiranja i zajmova

operativni dobitak
operativna profitna mara =

x 100
prihod od prodaje

Menadersko raunovodstvo

12

Profitna mara prije oporezivanja

pokazuje da poduzeu nakon podmirenja svih trokova
ostaje n% prihoda za dobitak (prije oporezivanja
porezom na dobit)
omoguuje usporedbe profitnih mari razliitih tvrtki uz
iskljuenje politike oporezivanja dobiti
vrlo znaajan pokazatelj u uvjetima estih promjena porezne
politike za usporedbu u razliitim razdobljima, a i za
usporedbu dobitka ostvarenoga u razliitim poreznim reimima
za poduzea koja posluju u razliitim dravama

profitna mara prije

oporezivanja

dobitak prije poreza

x 100

prihod od prodaje

Menadersko raunovodstvo

13

Neto profitna mara

pokazuje koliko % prihoda od prodaje ostaje
dobitka kojim poduzee moe raspolagati po
slobodnoj volji
taj dio dobitka poslije oporezivanja poduzee
moe rasporediti na dividendu ili dio moe
prenijeti na zadrani dobitak
najprecizniji podatak o konanim efektima
obavljenoga i realiziranoga posla

Menadersko raunovodstvo

14

u procesu procjenjivanja neto profitne

mare najvei problem jest procjena
trokova koji predstavljaju porezno
nepriznate rashode
porezno nepriznati rashodi mogu unititi
neto profitnu maru u cijelosti pa ak
dovesti do gubitka i u sluajevima kada
je dobit (profit) prije oporezivanja
pozitivna veliina

dobitak poslije poreza

neto profitna mara =

x 100
prihod od prodaje

Menadersko raunovodstvo

15

Mara neto preostaloga profita

pokazuje isplativost ulaganja dioniara ili vlasnika
u odnosu na zaradu koju su mogli ostvariti
ulaganjem u alternativni posao (s manje rizika
ostvariti trinu cijenu kapitala ili fiksnu kamatu
na posueni kapital)
koristi se kao mjera performance investicijskih centara
neto preostali profit dobije se kada se od dobitka
(profita) oduzme oduzme trina cijena vlastitoga
kapitala uloenoga u poduzee

neto preostali profit = dobitak - trina cijena uloenoga kapitala

trina cijena kapitala = uloeni vlastiti kapital x trina stopa na uloeni

posueni
kapital
kapital
u %u %

Menadersko raunovodstvo

16

ostvareni udjel neto preostaloga profita pokazuje

koliko % prihoda otpada na vee efekte ulaganja u
poslovanje od onih koji bi se pojavili da je izvreno
alternativno ulaganje

neto preostali profit

udjel neto preost.profita u poduzeu =

x 100
prihod od prodaje

Menadersko raunovodstvo

17

mara neto preostaloga profita pokazuje koliko su

dioniari ostvarili n% vei profit ulaganjem u poduzee
nego to bi ostvarili da su investirali kapital po
postojeoj trinoj cijeni kapitala
problem je odrediti trinu stopu cijenu kapitala
esto se primjenjuje kamatna stopa na novac
uloen u banku

dobitak poslije poreza

mara neto preostalog profita =
trina cijena kapitala

Menadersko raunovodstvo

18

mara neto preostaloga profita ne

pokazuje odnos profita (dobitka) prema
prihodu nego prema profitu kojega bi se
ostvarilo da je kapital uloen na temelju
jednostavne posudbe po postojeoj
trinoj cijeni
odnosno

pokazuje odnos profitabilnosti investiranja

kapitala u odreeno drutvo prema profitabilnosti
posudbe po trinoj cijeni kapitala u fiksnom iznosu
pokazatelj uspjenosti investiranja

Menadersko raunovodstvo

19

POVRAT NA INVESTIRANO
ROI (Return on Investment)
POVRAT NA KORITENI KAPITAL ROCE
(Return on Capital Employed)
pokazuje efikasnost menadera u koritenju
raspoloivih resursa
razvijeni su brojni obrasci za procjenu
profitabilnosti
najpoznatiji temelj za izvoenje obrazaca pomou
kojih se izraunava povrat na investirano jest Du

Pontov sustav

Menadersko raunovodstvo

20

Du Pontov sustav pokazatelja

RENTABILNOST IMOVINE

KOEFICIJENT
DOBITI

IMOVINA

RASHODI

STALNA

Poslovni
prihod

Poslovni
rashod

Materijalna
ulaganja

Gotovina i
vrijednosni
papiri

Prihod
financiranja

Rashod
financiranja

Nematerijalna
ulaganja

Potraivanja

Izvanredni
prihod

Izvanredni
rashod

Financijska
ulaganja

Zalihe

PRIHODI

DOBIT

KOEFICIJENT
OBRTAJA

PRIHOD

PRIHOD

TEKUA

+
Aktivna
vremenska
razgranienja

Menadersko raunovodstvo

21

Du Pontov obrazac (formula) izvodi se na

sljedei nain:
ROI (Return On Investment) = povrat na
investirano

ROI = obrtaj investicije x profitna mara

Obrtaj investicije =

Profitna mara =

prihod
investirano

dobitak
prihod

Menadersko raunovodstvo

22

to znai da je:

ROI =

prihod
investirano

dobitak
prihod

odnosno:

ROI =

dobit
dobitak
ili ROCE =
investirano
koriteni kapital

ROCE (Return On Capital Employed) povrat na

koriteni kapital
koju kategoriju koritenoga kapitala promatrati
kao investiranu
u skladu s time odabire se i
kategorija dobitka koja e biti primjenjena u obrascu
Menadersko raunovodstvo

23

razliite definicije koritenoga kapitala za izraunavanje

povrata na investirano jesu:

I.

ukupni kapital

(obuhvaa cjelokupnu pasivu jer znai

investiranje u ukupnu aktivu; najee se ga se uzima kao
ukupnu aktivu)
odnos operativni dobitak / ukupni
kapital

II. dugoroni kapital

(obuhvaa pasivu umanjenu za

tekue obveze)
odnos operativni dobitak kamate na
kratkorone obveze / dugoroni kapital
ili alternativno

neto koriteni kapital

(uzima se kao investiranje u

neto aktivu koju se izraunava kao razliku izmeu ukupne
aktive i tekuih obveza)

III.ukupni dioniki kapital

(ukupni vlastiti kapital)

odnos dobitak poslije oporezivanja / ukupni vlastiti
kapital
Menadersko raunovodstvo

24

I.

Povrat na ukupni kapital ROA

(Return On Asetss)
ROA =

operativni dobitak
ukupna aktiva

x 100

ROA od n% znai da je na 100 investiranih

novanih jedinica u aktivu ostvareno n
novanih jedinica operativnoga dobitka
u ovomu obrascu primjenjuje se kategorija
operativnoga dobitka jer on sadri i kamate
plaene na koriteni tui kapital

Menadersko raunovodstvo

25

II.

Povrat na uloeni dugoroni kapital

operativni dobitak - kamate na kratkorone kredite

povrat na uloeni
=
x 100
dugoroni kapital
ukupna pasiva - tekue obveze
kamate na kratkorone kredite banaka su
posljedica angairanja tekuih izvora imovine te
ih se iskljuuje iz operativnoga dobitka
npr. povrat od 10% pokazuje da je na 100
novanih jedinica uloenoga dugoronoga kapitala
ostvareno 10% novanih jedinica dobitka

Menadersko raunovodstvo

26

III. Povrat na ukupni dioniki kapital (ukupno

koriteni vlastiti kapital)
predstavlja odnos dobitka poslije oporezivanja prema
ukupno koritenom vlastitom kapitalu

povrat na ukupni
vlastiti kapital

dobitak poslije oporezivanja

ukupni vlastiti kapital

x 100

npr. povrat na ukupni vlastiti kapital od 10% pokazuje

da 100 novanih jedinica vlastitoga kapitala odbacuje
10% jedinica dobitka kojega se moe rasporediti na
priuve, dividendu i zadrani dobitak

Menadersko raunovodstvo

27

b) Analiza obrtaja aktive (imovine)

analiza odnosa izmeu prihoda i aktive (ukupne iz
bilance ili prosjeno koritene aktive)
ne radi se o stvarnom obrtaju imovine ve o
koeficijentu koji pokazuje koliko jedna novana
jedinica imovine (aktive) stvara novanih jedinica
prihoda
slui za usporedbu s prethodnim razdobljem ili s
drugim poduzeima

koeficijent obrtaja
=
aktive (KOB)

prihod
ukupna aktiva

ili

prihod
prosjeno koritena ukupna aktiva

npr. KOB u iznosu 2 pokazuje da jedna novana jedinica

aktive inicira ostvarenje 2 jedinice prihoda na tritu
Menadersko raunovodstvo

28

u svrhu planiranja i analize relativnih odnosa u RDG i

Bilanci izvode se i sljedei KOB:
prihod od prodaje
Kob tekue imovine =
tekua aktiva

prihod od prodaje
Kob dugotrajne imovine =
dugotrajna aktiva

prihod od prodaje
koeficijent utrivosti zaliha =
zalihe

prihod od prodaje
Kob neto potraivanja =
potraivanja od kupaca - obveze prema dobavljaima

Menadersko raunovodstvo

29

c) Analiza likvidnosti i solventnosti

LIKVIDNOST
sposobnost poduzea da u roku
podmiri sve svoje tekue obveze

SOLVENTNOST
sposobnost poduzea da u roku
podmiri sve svoje obveze
iako kod uporabe termina likvidnost i solventnost
ne postoji ujednaenost (niti u svijetu, a niti kod
nas) u nastavku su mjere obrazloene sukladno
navedenim definicijama

Menadersko raunovodstvo

30

Mjere likvidnosti
podmirenje tekuih obveza vano je iz razloga da ne
bi dolo do zastoja u nabavkama resursa te blokade
novanih rauna u kljunim trenucima za poslovanje

mjere utemeljene na odnosu tekue aktive i

tekue pasive jesu:
tekui odnos (current ratio)
radno raspoloivi kapital (working capital)
brzi odnos (quick ratio)

mjere koje pokazuju mogunost pretvaranja

tekue nenovane aktive u novac jesu:
broj obrtaja zaliha u vremenu
prosjeno vrijeme unovenja potraivanja

Menadersko raunovodstvo

31

Mjere utemeljene na odnosu tekue aktive i

tekue pasive
TEKUI ODNOS (tekua likvidnost)
odnos tekue aktive i tekue pasive
Tekui odnos

tekua aktiva
tekua pasiva

pokazuje u kojoj mjeri tekua aktiva pokriva obveze

iz tekue pasive, odnosno u kojoj mjeri radno
raspoloivi kapital daje sigurnost da e sve tekue
obveze biti podmirene
ako je koeficijent >1 tekue e obveze e
najvjerojatnije biti podmirene na vrijeme
1,8:1 do 2:1 predstavlja dobar omjer (idealan omjer ne
postoji jer ovisi o vrsti djelatnosti)
ako je tekui odnos ispod 1 to znai da je radno raspoloivi
kapital negativan te da poduzee moe oekivati velike
probleme u udovoljavanju tekuim obvezama
Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

32

RADNO RASPOLOIVI KAPITAL

razlika tekue aktive i tekue pasive

Radno raspoloivi kapital = tekua aktiva tekua pasiva

ukazuje na pozitivno ili negativno prekoraenje tekue
aktive nad tekuom pasivom
prua informaciju o kapitalu koji stoji na raspolaganju za
udovoljavanje tekuim obvezama i neoekivanim
novanim izdacima
to je takoer informacija treba li i koliko treba tekuega
kapitala dodatno pribaviti kako bi se postigla sigurnost u
udovoljavanju tekuim obvezama

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

33

BRZI TEKUI ODNOS (ubrzana likvidnost)

odraava sposobnost poduzea da u kratkom roku osigura
potrebnu koliinu novca
predstavlja odnos brze aktive i tekuih obveza
prihvatljiv je odnos izmeu 1:1 i 0,8:1

Brzi tekui
odnos

brza aktiva
tekue obveze

odnosno
Brzi tekui
odnos

novac + utrivi vrijednosni papiri + kratkotrajna potraivanja

tekue obveze

npr. koeficijent 0,5 pokazao bi da poduzee najvjerojatnije ne bi

moglo zadovoljiti veu iznenadnu potrebu za novcem (gotovinom)

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

34

Mjere koje pokazuju mogunost pretvaranja

tekue nenovane aktive u novac
BROJ OBRTAJA ZALIHA U VREMENU
odnos trokova prodanih zaliha i prosjenoga stanja zaliha

Broj obrtaja
zaliha

trokovi za prodano
prosjeno stanje zaliha

ako nije poznato prosjeno stanje zaliha, obino se zbroji stanje na

poetku i na kraju razdoblja te podijeli s 2
oznaava koliko se puta u toku godine zalihe pretvore u
potraivanja od kupaca, odnosno koliko je vremena potrebno
da bi se novac uloen u zalihe ponovno realizirao
pri tomu treba uzeti u obzir i vrijeme podmirivanja obveza
prema dobavljaima te vrijeme potrebno za naplatu
potraivanja
vrijedna informacija za usporedbu s prethodnim razdobljima

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

35

PROSJENO VRIJEME UNOVENJA

POTRAIVANJA OD KUPACA
oznaava vrijeme naplate

broj dana
potraivanja od kupaca

prosjeno vrijeme unovenja potraivanja od kupaca =

prosjena dnevna naplaena potraivanja

ukupno naplaena potraivanja tijekom razdoblja

prosjena dnevna naplaena potraivanja =
365 dana

iznos naplaenih potraivanja rauna se na nain da se

poetnom stanju potraivanja od kupaca pribroji prihod od
prodaje (fakturirani) te umanji za potraivanja od kupaca
na kraju razdoblja

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

36

Mjere solventnosti
usmjerene su promatranju dugorone financijske
stabilnosti kroz odnose unutar kapitalne (dugoroni
kapital vlasniki kapital i dugorone obveze) i
financijske strukture (ukupna pasiva) poduzea te
odnose pojedinih pozicija te strukture s aktivom

najvaniji pokazatelji solventnosti jesu:

odnos dugoronih obveza i ukupnog dugoronog kapitala
stupanj zaduenosti (odnos ukupnih obveza i aktive ili odnos
dionike glavnice i aktive)
odnos ukupnih obveza i glavnice
odnos pokria kamata
odnos dugotrajne aktive i dionike glavnice (vl.kapitala) i
kumulativni odnosi izmeu pozicija aktive i pasive
Menadersko raunovodstvo

37

prva 4 pokazatelja su pokazatelji uporabe

financijske poluge operativno poslovanje
posuenim novcem

ako posueni kapital donosi veu zaradu od

kamata koje na njega treba platiti, neto dobitak
i povrat na dioniku glavnicu e porasti
ako je kamata na posueni kapital vea od
stope povrata na ukupnu aktivu, posueni
kapital umanjuje neto dobit ne isplati se
uz interes menadera za procjenu solventnosti, te mjere
obino diktiraju kreditori i investitori koji procjenjuju
sposobnost drutva da im vrati uloeni kapital

38

Menadersko raunovodstvo

ODNOS DUGORONIH OBVEZA I UKUPNOG

DUGORONOG KAPITALA
pokazuje udjel dugoronih obveza u ukupno koritenom
dugoronom kapitalu (vlastitom i tuem) trebao bi biti
max. 30-35%
dugorone obveze s fiksnom kamatom
udjel tueg kapitala =
dugorone obveze s fiksnom kamatom + vl.kapital

STUPANJ ZADUENOSTI KAO ODNOS UKUPNIH

OBVEZA PREMA UKUPNOJ AKTIVI (ILI ODNOS
DIONIKE GLAVNICE I AKTIVE)
pokazuje koliki se dio imovine financira iz tuih izvora
trebao bi biti max. do 50% , a ako se rauna odnos
vlasnike glavnice i aktive, treba biti vei od 50%
vrijednosti aktive)
stupanj zaduenosti =

ukupne obveze
ukupna aktiva

odnos vl.gl.i aktive =

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

vlasnika glavnica
ukupna aktiva

39

ODNOS UKUPNIH OBVEZA I GLAVNICE

pokazuje zaduenost u odnosu na vrijednost
vlastitoga kapitala
odnos duga i glavnice =

ukupne obveze
vlasnika glavnica

omjer treba biti 1:1 maximalno

poduzee se ne bi se trebalo zaduivati iznad vrijednosti
vlastitoga kapitala

ODNOS POKRIA KAMATA

pokazuje odnos operativnog dobitka (prije odbitka
trokova za kamate i poreza) i kamata
prua informaciju je li operativni dobitak ostvaren u
poslovanju dostatan za podmirenje kamata (treba biti vei
od 1)

odnos pokria kamata =

operativni dobitak
trokovi kamata

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

40

ODNOS DUGOTRAJNE IMOVINE I VLASNIKE

GLAVNICE I KUMULATIVNI ODNOSI IZMEU
POZICIJA AKTIVE I PASIVE
ukljuuje sve utvrene odnose i na temelju
iskustvenih normi definira strukturu aktive i pasive
odnos kratkotrajne (tekue) i dugotrajne (stalne)
imovine trebao bi biti 50-50%
tekue obveze trebale bi biti 50% vrijednosti tekue
imovine, odnosno 25% ukupne pasive
dugorone obveze trebale bi biti 25% ukupne pasive
vlastiti kapital trebao bi biti 50% ukupne pasive

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

41

BILANCA
AKTIVA

PASIVA

TEKUA IMOVINA
50%

TEKUE OBVEZE
manja sposobnost
pokria kamata
vea sposobnost
pokria kamata

manja sposobnost
pokria kamata
vea sposobnost
pokria kamata

DUGOTRAJNA IMOVINA
50%

RDiG
Prihodi
- Trokovi prodanog
- Trokovi uprave i prodaje
Operativni dobitak

:
DUGORONE OBVEZE

kamate

VLASTITI KAPITAL
50% vrijednosti aktive

Menadersko raunovodstvo

42

d) Analiza investicijskoga
potencijala
pokazatelji efikasnosti investiranja (Investments
Ratios) dioniara u d. d. pruaju informacije o
efektima ulaganja u redovne dionice dionikoga
drutva
cilj je procjena uspjenosti tvrtke u terminima
potencijala isplate dividendi i vrijednosti dionica na
tritu

temeljni pokazatelji efikasnosti investiranja

jesu:
zarada po dionici
dividende po dionici
povrat na dioniku glavnicu redovnih (obinih) dionica
prinos od dividendi
odnos cijene i zarade po dionici
Menadersko raunovodstvo

43

ZARADA PO DIONICI
pokazuje relativnu profitabilnost dionikoga drutva
promatranu kroz ostvareni dobitak poslije oporezivanja
po jednoj redovnoj (obinoj) dionici s pozicije obinih
dioniara
u tu se zaradu ne rauna dio dobitka poslije
oporezivanja koji otpada na povlatene dionice
Zarada po
dionici

dobitak poslije oporezivanja - povlatene dionice

broj redovnih (obinih) dionica

DIVIDENDE PO DIONICI
neposredni interes obinih dioniara
dobitak poslije oporezivanja - povlatene dividende - zadrani dobitak
Dividende po
=
dionici
broj redovnih (obinih) dionica

Menadersko raunovodstvo

44

POVRAT NA DIONIKU GLAVNICU REDOVNIH

DIONICA
mjera s gledita obinih dioniara
iskljuuje se kapital na osnovi povlatenih dionica

dobitak poslije oporezivanja - povlatene dividende

Povrat na
=
dioniku glavnicu
prosjeno stanje dionike glavnice redovnih dionica

PRINOS OD DIVIDENDI
odnos dividende po dionici prema trinoj cijeni dionice
Prinos od
dividendi

dividenda po dionici
trina cijena dionice

pokazuje stopu povrata na dioniku glavnicu (bez kapitala za

povlatene dionice) promatranu s gledita trine cijene
dionica
znaajan pokazatelj zarade dioniara

Menadersko raunovodstvo

45

ODNOS CIJENE PREMA ZARADI

odnos trine cijene po dionici i zarade po dionici
Cijena /zarada
po dionici

trina cijena po dionici

zarada po dionici

pokazuje vrijeme za koje bi se investicija mogla vratiti

statino promatrano, odnos cijene i zarade pokazuje vrijeme
u kojem bi se investicija vratila dioniaru ako se taj odnos
ne bi mijenjao
ako se promatra kretanje odnosa cijene i zarade tada
stvarni i potencijalni dioniari mogu procijeniti hoe li
vrijeme povrata investicije biti krae ili dulje nego to to
proizlazi iz statinoga odnosa

mjera koju se najvie koristi na tritu dionica

Menadersko raunovodstvo

46

e) Izraunavanje ukupnoga izraza

uspjenosti
(ZETA SCORE)
tehniku raunanja ukupnoga izraza
uspjenosti drutva razvio je ameriki
profesor Altman, nazvavi je Z ili Zeta

Score (induktivni sustav

pokazatelja)
metoda je rezultat multivarijantnoga istraivanja odnosa
izmeu financijskih pokazatelja i vjerojatnosti za steaj,
pri emu je od izraunatih 22 pokazatelja izdvojeno njih
pet koji su potvreni kao najbolja kombinacija za
razlikovanje uspjenih poduzea od onih koja se nalaze
pred steajem
Menadersko raunovodstvo

47

Zeta-score pokazatelj izraunava se na sljedei nain:

Z = 0,012 X1 + 0,014 X2 + 0,033 X3 + 0,006 X4 + 0,010 X5

pri emu su ponderi (0,012; 0,014; 0,033; 0,006 i 0,010) konstantne veliine
dobivene na temelju empirijskih studija, a odnosi X1 do X5 izraunavaju se
na sljedei nain:

X1 =

X2 =

X3 =

X4 =

X5 =

kratkotrajna imovina - kratkorone obveze

ukupna imovina
zadrani dobitak
ukupna imovina
bruto dobitak
ukupna imovina
trina vrijednost dionikoga kapitala
knjigovodstvena vrijednost ukupnih obveza
prihod od prodaje
ukupna imovina
Menadersko raunovodstvo

48

poduzea kojima izraunati

zeta-score iznosi < 1,2
kandidati za steaj
poduzea kojima izraunati
zeta-score iznosi > 2,9
uspjena poduzea
unutar navedenih granica, nalazi se tzv.
siva zona u koju spadaju poduzea koja
se ne moe svrstati niti u skupinu
uspjenih, a niti u skupinu neuspjenih
poduzea
ovu metodu menaderi mogu koristiti kao dodatnu
kontrolu informacija u svrhu bolje procjene tekuega
i predvianja buduega poslovanja
Menadersko raunovodstvo

49

f) Analiza dodane vrijednosti

dodana vrijednost kao pokazatelj proizvodnosti predstavlja
prihod od prodaje umanjen za trokove inputa
dodana vrijednost predstavlja vrijednost koju tvrtka
dodaje iz svojih vlastitih kapaciteta
ovom analizom utvruje se razlika izmeu prihoda i
kupljenih dobara i usluga

dodana vrijednost nije isto to i novostvorena

vrijednost:
novostvorena vrijednost (po definiciji) ne ukljuuje
deprecijaciju (troak dugotrajne imovine)
dodana vrijednost ukljuuje ukljuuje deprecijaciju jer
se smatra da da je to vrijednost dodana iz vlastitih
snaga (kapaciteta) te predstavlja unutarnji, a ne
vanjski troak
Menadersko raunovodstvo

50

izvjetaj o dodanoj vrijednosti tipian je menaderski

izvjetaj koji moe pomoi u odreivanju relativne
uinkovitosti drutva bez analiziranja nedovoljno jasnih
trokova koji dolaze izvana, posebno kada su preteno
nekontrolabilni
uobiajene mjere proizvodnosti utemeljene na
konceptu dodane vrijednosti jesu:
odnos dodane vrijednosti i stalne (dugotrajne) aktive
odnos dodane vrijednosti i tekue (kratkotrajne) aktive
odnos dodane vrijednosti i ukupne aktive
odnos dodane vrijednosti po zaposlenome
odnos dodane vrijednosti po novanoj jedinici izravne plae

Menadersko raunovodstvo

51

HORIZONTALNA ANALIZA
FINANCIJSKIH IZVJETAJA
usporedni prikaz apsolutnih iznosa najvanijih
pozicija bilance i rauna dobiti i gubitka te promjena
tih iznosa tijekom vremena (za vie uzastopnih
godinjih izvjetaja)
omoguava usporedbu podataka tijekom odreenoga
razdoblja u svrhu otkrivanja tendencija i dinamike
promjena pozicija financijskih izvjetaja
ako se eli analizirati dinamiku poslovanja, podaci iz
financijskih izvjetaja nisu dovoljno informativni bez
usporedbe s odgovarajuim podacima iz proteklih razdoblja
investitorima ili dioniarima esto se prikazuju istodobno
podaci za dvije ili vie godina - takve se izvjetaje naziva
usporednim izvjetajima

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

52

za izraunavanje promjena u pozicijama financijskih

izvjetaja i njihovo usporeivanje mogue je koristiti
usporedbe svake godine s prethodnom na temelju
izraunavanja lananih indeksa
moe se odabrati i jedna bazna godina s kojom e se
usporeivati ostale godine na temelju izrauna baznih
indeksa
primjena horizontalne analize nailazi i na odreene
probleme kao: inflacija, promjene obraunskoga sustava
kod izrade i predoenja izvjetaja, promjene u politici
bilanciranja i ostale promjene koje izvjetaje ine
neusporedivima
u takvim sluajevima izvjetaje se prije usporedbe mora uskladiti,
a ako to nije mogue, treba uskladiti samo bitne stavke te ih onda
usporediti

Menadersko raunovodstvo

53

VERTIKALNA ANALIZA
FINANCIJSKIH IZVJETAJA
omoguava uvid u strukturu financijskih izvjetaja
predoava postotni udio svake stavke financijskoga
izvjetaja u odnosu na odgovarajui zbroj, na
primjer:
u aktivi e tekua aktiva biti predoena kao % u odnosu na ukupnu
aktivu
na jednak e nain trokovi za prodano, bruto dobitak, trokovi
uprave i prodaje, kamate, operativni dobitak itd., biti predoeni kao
% u odnosu na prihode

iz usporednoga izvjetaja za vertikalnu analizu bilannih pozicija

mogue je uoiti kako se kreu odnosi pozicija tijekom vremena
takvi bilanni odnosi rezultat su politike poslovanja i politike
investiranja
Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

54

ANALIZA SMJEROVA KRETANJA

PERFORMANCE
esto se naziva i analizom indeksa
predoava kretanje performance izraene u % u odnosu
na neku baznu veliinu koju se oznaava sa 100%
kod ove se analize podatke za vie godina dijeli s
podatkom bazne godine te se tako dobiva postotni
odnos performance odreene godine s baznom
godinom
na temelju kretanja postotaka performanci poduzea
grafiki se predoavaju trendovi kretanja prihoda od
prodaje, trokova za prodano i bruto dobitka
grafiki prikaz kretanja pokazatelja performanci prua
menaderima podlogu za predvianje buduega
kretanja performance
Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

55

ANALIZA NOVANIH TOKOVA

osigurava spoznaju o uspjenosti poslovanja
novcem i novanim ekvivalentima u obraunskim
razdobljima
nastoji se procijeniti novane tokove u budunosti kako
bi se stvorio temelj za planiranje i izradu optimalnoga
budeta gotovine u svrhu:
nesmetanoga tijeka poslovanja
ostvarenja maksimalne zarade
ouvanja poduzea od svih problema koji mogu nastati zbog
nedostatka novca

prua podatke i o zaradi poduzea, stupnju

obnovljivosti resursa, kao i o konkurentnosti s gledita
financijske sposobnosti

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

56

Zato uz bilancu i raun dobiti i

gubitka izraivati izvjetaj o
novanom tijeku i koju korist prua
razlozi:
bilanca predoava ukupno stanje novca i
novanih ekvivalenata na kraju razdoblja (na dan
bilanciranja), ali ne prua informacije o neto
novanom toku toga razdoblja niti predoava
kako je i zbog kojih transakcija dolo do
promjene na novanim raunima!

raun dobiti i gubitka za bilo koju razinu

aktivnosti drutva prua informaciju o
profitabilnosti te aktivnosti, ali ne predoava
kako e se te aktivnosti odraziti na stanje
gotovine koja e biti raspoloiva za podmirenje
obveza od kojih je veliki dio mogue podmiriti
samo u novcu!

Menadersko raunovodstvo

57

Povezanost bilance i izvjetaja o novanom

tijeku
poveanje
obveza

poveanje
kapitala

poveanje novca i
novanih ekvivalenata

smanjenje
nenovanih
oblika

smanjenje
obveza

smanjenje novca i
novanih ekvivalenata

smanjenje
kapitala

poveanje
nenovanih
oblika
imovine

Menadersko raunovodstvo

58

58

Povezanost rauna dobiti i gubitka i izvjetaja

o novanom tijeku
u praksi se dobitak (gubitak) iskazan u raunu dobiti i
gubitka nikada nee podudarati s ostvarenim poveanjem
(smanjenjem) gotovine
osnovni logiki pristup izradi izvjetaja o novanom tijeku
(u usporedbi s raunom dobiti i gubitka) predoen je
jednostavnom shemom:

Raun dobiti i gubitka

Prihod

Rashod

Izvjetaj o novanom tijeku

<
=
>

= Dobitak / gubitak

Primici

Izdaci

= Novani tijek (novac)

Menadersko raunovodstvo

59

injenica:
TRGOVAKO DRUTVO MOE
OSTVARIVATI VELIKI DOBITAK
(PROFIT) PREDOEN U RAUNU
DOBITI I GUBITKA, A ISTODOBNO
BANKROTIRATI ZBOG NEDOSTATKA
GOTOVINE, AKO MU DUNICI NE
PLAAJU RAUNE!
Temeljno ekonomsko pravilo svakoga
profitnog trgovakog drutva jest:

POSLOVATI PROFITABILNO I
OSTATI PLATNO SPOSOBAN!

Menad
Menadersko ra
raunovodstvo

60

ANALIZA IZVJETAJA O NOVANOM TIJEKU

KAO TEMELJ ZA PROCJENU USPJENOSTI
UPRAVLJANJA NOVANIM RESURSIMA
temelj za izraun raznih pokazatelja uspjenosti
poslovanja
financijski pokazatelji koji se temelje na novanom
tijeku:
od izuzetne su vanosti za kvalitetno odluivanje i
upravljanje poslovanjem
osobito su vani u uvjetima ope nelikvidnosti gospodarstva
jer ostvarena visoka dobit ne znai nuno i dostatnost
novanih sredstava za podmirenje obveza, kao to ni
ostvareni gubitak ne podrazumijeva nedostatak novca

Menadersko raunovodstvo

61

Financijski pokazatelji na temelju

novanoga toka
etiri temeljne skupine promatraju se u
odnosu s pokazateljima na temelju BIL i
RDG:

pokazatelji ocjene solventnosti i

likvidnosti
pokazatelji kvalitete dobiti
pokazatelji kapitalnih izdataka
pokazatelji povrata novanoga
toka

Menadersko raunovodstvo

62

pokazatelji ocjene solventnosti i likvidnosti predoavaju novano pokrie kamata, tekuih obveza, ukupnih obveza
i dividendi

POKAZATELJI OCJENE LIKVIDNOSTI

novano pokrie
kamata

novano pokrie
obveza

NT od poslovnih aktivnosti
=
rashodi od kamata

NT od poslovnih aktivnosti - isplaene dividende

=
prosjene obveze obraunskoga razdoblja

novano pokrie
dividendi obinim =
dioniarima

novano pokrie
za ukupne
dividende

NT od poslovnih aktivnosti - dividende povlatenim

dioniarima
novani izdaci za dividende obinim dioniarima

NT od poslovnih aktivnosti
=
novani izdaci za ukupne dividende
Menadersko raunovodstvo

63

pokazatelji kvalitete dobiti

- predoavaju odnos primitaka

od poslovnih aktivnosti i prihoda od prodaje, kao i odnos primitaka i
dobiti

POKAZATELJI KVALITETE DOBITI

kvaliteta
realizacije
(prodaje)

novani primici na osnovi prodaje

=
ukupna prodaja

NT od poslovne aktivnosti
kvaliteta dobiti

dobit od redovne poslovne aktivnosti

(operativna dobit)

NT od poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza

kvaliteta dobiti

=
dobit prije kamata, poreza i amortizacije

Menadersko raunovodstvo

64

pokazatelji kapitalnih izdataka

- dovode u vezu razne

vrste novanih tokova te razmatraju mogunost nabave kapitalne
imovine, financiranja i investiranja

POKAZATELJI KAPITALNIH IZDATAKA

pokazatelj nabave
=
kapitalne imovine

pokazatelj
investiranja

pokazatelj
financiranja

NT od poslovnih aktivnosti - novani izdaci za

dividende
novani izdaci za nabavu dugotrajne kapitalne
imovine

NT za investicijske aktivnosti
=
NT od financijskih aktivnosti

NT za investicijske aktivnosti
=
NT od poslovnih i financijskih aktivnosti

Menadersko raunovodstvo

65

pokazatelji povrata novanoga toka

- utvruju novani tok

po dionici, povrat novca na ukupnu imovinu, obveze i vlastiti kapital
(novani izraz rentabilnosti)
POKAZATELJI POVRATA NOVANOG TIJEKA

NT po dionici

NT od poslovnih aktivnosti - novani izdaci za

povlatene dionice
ponderirani prosjeni broj obinih dionica

povrat novca na
uloenu imovinu

NT od poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza

=

povrat novca na
=
dugove i glavnicu

povrat novca na
=
dioniku glavnicu

prosjena ukupna imovina

NT od poslovnih aktivnosti
prosjeno stanje dionike glavnice i obveza

NT od poslovnih aktivnosti
prosjena dionika glavnica
Menadersko raunovodstvo

66