SADRAJ

'lD

'~fl

'1

1. Svijet tantre
2. Staza yoge i staza tantre
3. Disanje. Most prema Univerzumu
4. Nadvladati prevare uma
5. Pet tehnika paljivosti
I{:

6. Sredstva za transcendiranje snova

I
I'

7. Tehnike za oputanje
8. Potpuno predavanje inepodijeljenost:
Znaenje tantrike istote

9. Tehnike za usreditenje (centriranje)

10. Ispunjenje putem usreditenja
11. Tehnike za prodiranje u unutarnje centre
12. Iza uma ka izvoritu
13. Vlaenje u unutarnje usreditenje
14. Promjena smjera energije
15. U susret nedodirljive unutarnje stvarnosti
16. Izvan "grijeha" nesvjesnosti
I
,,i
I',I

/,

~:
1..,1 \\

SVIJET TANTRE
'"
01. oktobar 1972, Bombaj, Indija

Sutra

I
,FI

Devi upita:

0, ~ivo, to je tvoja stvarnost?

~to je ovaj univerzum prepun udarija?

~to sadri sjeme?

Ko centrira univerzalni toak?

~to je ivot izvan oblija koje proima sve

forme ivota?

Kako moemo u to ui potpuno,

van prostora i vremena, naziva i opisa?

Dopusti da moja sumnja

bude razjanjena.

...

Da bi stvorio doktrinu, iskustvo ti nije potrebno. I

stvarno, naprotiv, to manje zna, to je bolje jer tako moe neto
zagovarati i izlagati bez imalo oklijevanja. Samo slijepac moe bez
tekoe priati o svjetlosti. Kada neto ne zna, ti si tada smion. U
neznanju lei smionost i neustraivost; spoznaja te ograniava,
namee sumnju i oklijevanje. A to god vie zna, sve vie osjea
kako ti tlo pod nogama iezava. to vie zna, sve vie vidi koliko
samo neznanja ima. Svi oni koji su zaista mudri, oni postaju neuki.
Oni postaju nalik djeci. postaju jednostavni. postaju obini nalik
idiotima. to manje zna, utoliko bolje. Biti filozofian, biti
dogmatian, doktriniran - to je veoma lako. Izloiti problem
intelektualno je veoma lako, ali postaviti taj problem egzistencijalno
ak i ne razmiljajui o tome, ve ivjei kroz to, prolazei kroz to,
dopustiti sebi da budemo transformisani kroz to - to je teko. To
znai. spoznati ljubav osoba mora biti zaljubljena. To je opasno jer ti
tako vie nee ostati isti. Iskustvo e te promijeniti. Onog trenutka
kada bude uao u ljubav, ti e unutar sebe biti jedna druga osoba. A
kada izadje iz toga, vie nee biti sposoban da prepozna svoje
staro lice. To vie nee pripadati tebi. Izvjesni prekid u kontinuitetu
e se dogoditi. Sada e biti ispoljen odredjeni jaz, pukotina. Onaj
stari ovjek je umro, a novi ovjek je doao. To je stanje koje je
poznato pod imenom preporadjanje - dva puta se roditi.
Tantra nije nefilozofina ve egzistencijalna. Tako,
naravno, Devi mora postaviti pitanja koja izgledaju filozofina ali joj
iva nee odgovoriti na taj nain. Zato je bolje da jo u poetku
stvari shvatimo pravilno: inae ete biti zaudjeni jer iva nee
odgovarati na jednostavna pitanja. iva nee uopte odgovarati na ta
pitanja. on nee odgovarati na pojedinana pitanja. Nee uopte
odgovoriti na ijedno pitanje koje je Devi postavila. A ipak e
odgovoriti! I stvarno, samo je on tada dao pravi odgovor, niko drugi
- ali na jednom drugaijem nivou.
Devi je pitala:" to je tvoja stvarnost, Gospodaru
moj?" on joj nije odgovorio na to pitanje. Naprotiv, on e joj dati
tehniku. A ako Devi prodje tu tehniku ona e znati odgovor. Tako se
odgovor dobija posredno; to se nee dati direktno. on nee
odgovoriti na pitanje "ko sam ja". on e ti dati tehniku. Uradi to i
tada e znati. Za tantru je djelanje znanje, spoznaja; ne postoji
drugog znanja. Dok ti neto ne uradi, dok neto he promijeni, dok
ne bude imao drugaiji pogled na stvari, dok se ne bude kretao u
sasvim drugom pravcu, u drugaijoj dimenziji od intelektualne, tu
nee biti nikakvog odgovora. Odgovori se mogu dati: sve su to lai i

Prvo terno postaviti neka uvodna razgranienja. Kao

prvo, rijei "Vigyana Bhairava Tantra" nijesu intelektualne; one
nijesu filozofine. Doktrina je bespredmetna II ovom sluaju. Tu su u
pitanju metode, tehnike - a ne izvjesna stanovita i principi. Rije
"tantra" znai tehnika, metod, staza.Tako to uopte nije filozofino:
makar ovo ne. Ovo nije u vezi intelektualnih problema i ispitivanja.
Ona nije zainteresovane za "zato": ona je zainteresovana za "kako"
ne za to to je Istina, ve za to kako se Istina moe dotai,
"Tantra" znai tehnika. Tako je taj pristup potpuno
nauan. Nauka nije u sprezi sa "zato": nauka je zainteresovane za
"kako". U tome lei temeljna razlika izmedju filozofije i nauke.
Filozofija pita: "Zato je ova egzistencija?" Nauka pita: "Kakva je
ova egzistencija?" Onog trenutka kada postavi pitanje "zato" tada
metode i tehnike, sredstva za realiziranje postaju bitni. Teorije tada
vie nijesu od znaaja; iskustvo tada postaje sredite svega. Tantra je
takva nauka: tantra nije filozofija, Da shvati neku filozofiju je lako
jer ti je lada samo intelekt potreban. Ako razumije jezik, ako shvata
koncept, ti moe shvatiti i filozofiju, Ti ne treba promjene; Ti ne
zahtijeva preobraaje. Takav kakav si, ti-moe lako shvatiti
filozofiju ali ne i tantru.
Ti treba promjene; bolje rei, mutacije. Dok si n
drugaiji, tantra se nete moi shvatiti jer ona i nije neka intelektualna
propozicija: to je iskustvo. Dok ne postane prijemiv, spreman,
otvoren prema iskustvu, to ti nee ni doi. Filozofija je samo
zainteresovana za um. Za to je dovoljno da ima glavu, tu se ne trai
tvoja potpunost.Tantra te treba u tvojoj sveobuhvatnosti,
potpunosti.To je jedan znatno dublji izazov.Ti u tome mora biti cio i
potpuno. To nije neto djelimino, fragmentarno. Jedan drugaiji
pristup, drugaiji stav, drugaiji um je potreban kako bi se to moglo
primiti. Upravo zbog toga je Devi pitala "naizgled" filozofina
pitanja.Tantra zapoinje Devinim pitanjima. Sva pitanja se mogu
postaviti filozofino. I stvarno, svako pitanje se moe postaviti na
dva naina: filozofino ili po!'puno, intelektualno ili egzistencijalno.
Na primjer, ako neko pita: "Sto je ljubav?" - ti to moe postaviti
intelektualno, ti o tome moe diskutovati, moe iz.lagati teorije,ti se
moe zalagati za odreene hipoteze. Ti ak moe stvoriti sisteme,
doktrinu o tome - ali nee moi nita vie znati o ljubavi.
o-

9
8

obmane. Sve filozofije su lai. Ti postavi pitanje, a filozofija ti da

odgovor. To te moe zadovoljiti, ali ne mora. Ako te to zadovolji ti
postaje podloan filozofiji ali ostaje isti. Ako te to, pak, ne
zadovolji ti e nastojati da trai neku drugu filozofiju kojoj e se
predati. Ali i tada ostaje isti; ti uopte nijesi time ponesen, nijesi jo
promijenjen.
Pa, stoga, bilo da si hindus, muhamedanac, da si
hrianin ili dain, ne predstavlja nikakvu razliku. Pravo lice osobe
koja se krije iza hindusa, muhamedanca ili hrianina je isto. Samo su
rijei drugaije, ili odjea. ovjek koji ide u crkvu, hram ili damiju
je jedan isti ovjek. Samo se lica razlikuju, a to su sve izvjetaena
lica: to su maske. Iza tih maski e nai istog ovjeka, isti gnjev, istu
agresivnost, isto nasilje, istu pohlepu, istu poudu - sve je isto. Da li
je muhamedanska seksualnost drugaija od hinduistike? Da li je
hrianska nasilnost drugaija od hinduistikog nasilja? Sve je to
isto! Stvarnost ostaje ista; samo je odjea drugaija.
Tantru nije briga za tvoju odjeu: tantra je
zainteresovana samo za tebe. Ako postavi neko pitanje to ukazuje
gdje si ti. To ukazuje i na injenicu da bilo gdje da se nalazi ti to ne
moe vidjeti; usled toga su i pitanja. Slijepac pita: "to je svjetlost?"
Filozofija bi mu nastojala odgovoriti to je svjetlost. Tantra samo zna
to - da ako neki ovjek postavi takvo pitanje, to ukazuje samo da je
slijep. Tantra bi u tom sluaju nastojala da otvara tog ovjeka, da ga
mijenja kako bi on mogao vidjeti. Tantra ti nee rei to je svjetlost.
Tantra e ti rei kako da krene II tom pravcu. kako da doe do
uoavanja, kako da dospije do te vizije. Kada ti vizija bude tu, tada
e i odgovor biti tu; tantra e ti dati tehniku kako da doe do
odgovora. A taj odgovor vie nee biti intelektualan. Ako neto o
svjetlosti govori slijepom ovjeku, to e biti intelektualni nivo. Ako,
pak, slijepi ovjek postane spreman da neto uoi, to e biti
egzistencijalno. To je ono to ja smatram kada kaem da je tantra
egzistencijalna. Zato iva i nee odgovoriti na Devina pitanja. Ipak,
on e dati odgovor - to je prva stvar.
Druga stvar: to je jedan drugaiji vid izraavanja, tu se
ispoljava drugaiji jezik. Ti mora neto vie saznati o tome prije no
to se upustimo u to. Svi tantriki navodi su dijalozi izmedju Sive i
Devi.. Devi pita a iva odgovara. Svi tantriki navodi zapoinju na taj
nain. Zato? Zato takav metod? To je veoma znaajno. To nije
dijalog izmedju uitelja i uenika: to je dijalog izmedju dvoje
ljubavnika. A tantra putem toga izraava jednu veoma bitnu stvar: da
se ne moe dati neka dublja tehnika dok nema ljubavi izmedju to

dvoje: izmedju uitelja i uenika. Uenik i uitelj moraju postati

veliki ljubavnici. Samo tada se moe ostvariti i ispoljiti neto vie, cilj
za kojim teimo. Dakle, to je jezik ljubavi: uenik mora biti u stanju
ljubavi. Ali ne i samo to, jer i prijateji se mogu voljeti. Tantra nalae
da se uenici kreu to je mogue podatnije, otvorenije, prijemivije.
Taj uenik mora biti u nekoj enstvenoj prijemivosti; samo tako je
neto mogue. Ti ne treba da bude ena da bi bio uenik, ali ti
mora posjedovati jednu enstvenu kvalitetu prihvatljivosti. Devi
pita: to znai da enstvenost pita. Zbog ega je potrebno isticati tu
enstvenu stranu?
Mukarac i ena nijesu samo fiziki razliiti: oni su i
psiholoki drugaiji. Polnost nije jedina razlika u njihovim tijelima.
Tu postoje i psiholoke razlike. enski um je prijemiviji - ona
potpuno prima, prihvata, predaje se, voli. Uenik treba enstvenu
psihologiju; drugaije nee biti u mogunosti da ui. Ti moe pitati,
ali ako nijesi dovoljno otvoren ne moe ti se odgovoriti, rte moe
primiti odgovor. Ti moe postaviti pitanje i dalje ostati zatvoren. Taj
odgovor tako nee moi prodrijeti u tebe. Tvoja vrata su zatvorena; ti
si mrtav. Ti nijesi otvoren. enska prijemivost znai prijemivost
nalik maternici tvoje unutarnje dubine tako da ti to moe pouzdano
primiti. I ne samo to: mnogo vie je potrebno. ena u tom trenutku,
ne samo da neto prima, to prima kao svoje, to postaje dio njenog
tijela. Dijete je zaeto. ena je zatrudnjela. Trenutkom zaea dijete
postaje dio njenog bia, dio njenog tijela. To vie nije neto strano,
nije neto tudje. To je apsorbovano, upijeno. Sada to dijete poinje
da ivi ne kao neto to je pridodato majci, ve kao dio nje, nastavlja
ivot majinim ivotom. A dijete nije samo dato, nije samo umetnuto
u majinu maternicu: ensko tijelo postaje kreativno; dijete poinje da
raste. Uenik treba jednu takvu vrstu maternice, jednu tako
prijemljivu maternicu duha. Sve to se bude primalo nee se skupljati
kao neko mrtvo znanje. To mora rasti u tebi, mora se razvijati: to se
mora otjelovljavati u tebi. To sada mora postati dio tebe, mora se
razvijati i rasti u tebi. Taj rast e te promijeniti, preporodie te
uinie te primaocem. Usled toga tantra koristi ta sredstva. Svaki
navod u tantri poinje sa Devinim pitanjem i ivinim uzvraanjem.
Devi je ivina drubenica, njegov enski dio.
Jo jedna stvar: sada i modema psihologija, posebno
dublja psihologija, tvrdi da je ovjek i mukarac i ena, oboje. Niko
nije samo muko i niko nije samo ensko. Svi smo biseksualni. Obije
polnosti su prisutne. To je upravo najnovije istraivanje ostvareno na
Zapadu, ali za tantru je to jedno od bazinih polazita koje datira

10

11

hiljadama godina ve. Moda si nekada vidio prikaz ive kao

ardhanarishwar - polu mukarac, polu ena. To je jedinstveni
koncept ovjeka u itavoj istoriji. iva je prikazan kao polu ena,
polu mukarac. Tako Devi nije samo drubenica, ona je i ivina
druga polovina. I sve dok uenik ne postane druga polovina uitelja,
neke vie tehnike nee biti mogue dati, nee mu se moi predati
ezoterijske metode. Onda kada postane sjedinjen, tada nema vie
sumnji u tebi. Onda kada bude sjedinjen sa uiteljem - potpuno
sjedinjen, duboko sjedinjen - tada nee biti argumenata, nee biti
logike, nee biti ispoljavanja razloga. Tada e osoba jednostavno
upijati, apsorbovti; pojedinac e tako postati maternica, A tada e i
tehnika poeti djelovati u tebi i poeti te mijenjati.
To je razlog zbog ega je tantra pisana u ljubavnom
duhu, jezikom ljubavi. Jo neto se mora shvatiti kada je u pitanju
jezik ljubavi. Postoje dvije vrste jezika: jezik logike i jezik ljubavi.
oni su temeljno razliiti. Jezik logike je agresivan, argumentativan i
nasilan. Ako bih koristio jezik logike ja bih tada bio agresivan prema
vaem umu. Ja bih tada pokuavao da vas pobijedim, da vas porazim,
da vas nainim ovisnim od mene. Moj argument bi bio "ispravan" a
va bi bio "lo". Jezik logike je egocentrian: "ja sam u pravu a ti
grijei. Ja u dokazati da sam II pravu a da ti grijei". Ja tako
nijesam zainteresovan za tebe. Ja sam samo zainteresovan za svoj
ego ..Moj ego je "uvijek biti u pravu".
Jezik ljubavi je sasvim drugaiji. Ja nijesam zanesen
svojim egom; ja sam zainteresovan za tebe. Ja nijesam zainteresovan
da neto dokazujem, da ojaavam svoj ego. Ja samo elim da ti
pomognem. To je samo milostivost u pomoi ka tvom razvoju, moja
pomo u tvom preporodu, tvom preobraaju. Drugo, logika e uvijek
biti intelektualna. Koncepti i principi e u tom sluaju biti znaajni.
Argumenti e biti znaajni, debatiranje e biti vano. U jeziku
ljubavi, ono to se kae, nije bitno; bolje rei, to je nain na koji je
neto reeno. Sadrina, rije, vie tu nije bitna. Sadraj, poruka je tu
vana. To je sada razgovor srca sa srcem, a ne diskusija uma sa
umom. To nije debata: to je zajednitvo. Zato je to rijetkost: Parvati
je sjedjela u kolibi ive i pitala, a iva je odgovarao. To je ljubavni
dijalog - to nije konflikt, kao kada bi iva govorio sa sobom. emu
ovo isticanje ljubavi - jezika ljubavi? Jer ako si ti u ljubavi sa svojim
uiteljem tada se i itavi pristup mijenja: to biva neto drugo. Tada ti
uopte ne slua njegove rijei, ti biva opijen njime, ti ga ispija,
Tada su rijei irelevantne. Zapravo, tiina koja sc nalazi izmedju
rijei je znaajnija. Ono to e on rei moe biti znaajno ili ne mora

12

biti znaajno - ali tu su njegove oi, njegovi pokreti, njegova

milostivost, njegova ljubav. To je razlog to tantra ima odredjena i
fiksirana sredstva, strukturu. Svaki navod zapoinje sa Devinim
pitanjem i ivinim odgovorom. Tu nema nikakvih argumenata, nema
rasipanja rijei. To su samo jedna veoma obina i jednostavna fakta,
skoro telegrafske poruke bez namjere za uvjeravanjem, tek samo
jedno optenje.
Ako se obratite ivi sa pitanjem, sa uslovljenim umom,
on vam nee odgovoriti na taj nain. Prvo tvoja uslovljenost i
zatvorenost mora biti slomljena. Tada on mora biti agresivan. Tada
se tvoja predubjedjenja, tvoje koncepcije moraju unititi. Inae e ti
sasvim ostati na svojoj strani, u svoju prolost, nita ti se tako nee
moi dati. Ali to nije sluaj sa njegovom drubenicom Devi: sa Devi
nema prolosti. Sjeti se, uvijek kada si u dubokoj zaljubljenosti tvoj
um iezava. Tu vie nema prolosti: samo ovaj sadanji trenutak
postaje sveobuhvatan. Kada si u ljubavi, sadanjost postaje jedino
vrijeme. Sada je sve - nema prolosti. nema budunosti.
.
Devi je zato tako otvorena. Tu nema nikakvog otpora
sa njene strane - nita nema da se raziava, nita da se unitava Tlo
je spremno. Samo sjeme treba baciti. I ne samo da je to tlo spremno,
ono je i u iekivanju, otvoreno, i sa dobrodolicom trai da bude
zaeto. Zato sva ta kazivanja koja moramo diskutovati su samo
telegrafska. One su samo sutre. Ali svaka sutra, svaka telegrafska
poruka od ive je vrijedna Vede, Biblije, vrijedna je Korana. Svaki
pojedinani navod moe postati temelj nekog velikog spisa. Spisi su
logini: ti u njima mora da izlae, da se bori, da se brani, da
argumentuje. U ovim sutrama nema nikakvih argumenata: samo
obini navodi ljubavi.
Kao tree, pravo znaenje rijei "Vigyana Bhairava
Tantra" je tehnika koja te vodi iz svijesti. "Vigyana" znai svijest,
"Bhairava" znai stanje koje je izvan svijesti, a "Tantra" predstavlja
metodu - metodu koja te vodi iza svijesti. To je najvia mogua
doktrina - a bez ikakve doktrine. Poto smo mi nesvjesni, sve
duhovne tehnike su usmjerene ka tome kako da nas odvedu iza
svijesti, da nas dovedu do spoznanja stvari, do najvie svijesti. Na
primjer, Krinamurti, zen - svi oni su bili zainteresovani kako da
donesu vie svijesti ovjeku, kako da ga osvijeste - jer je on
nesvjestan. Kako biti budniji, svjesniji? Kako se pokrenuti iz
nesvjesnoga ka svjesnome? Ali tantra kae da je to dvojnost
nesvjesnost i svjesnost. Ako se kree od nesvjesnoga ka svjesnome,
ti se kree od jednog ekstrema dvojnosti ka drugome. Podji iza

13

njegovi pok::reti, njegova

.
.
v ' , to tantra ima odredjena i
biti znaajno - ali tu su njegove OCI, nJi/lod zapoinje sa Devinim
milostivost, njegova ljubav. To je razlog t P'llikakvih argutnenata, nema
fiksirana sredstva, strukturu. Svaki nav~d !,pbima i jedn~stavna fakta,
pitanjem i ivinim odgovoro~. Tu nema nik~Jfl uvjeravanjem, tek samo
rasipanja rijei. To su samo Jedna v~oma
skoro telegrafske poruke bez namjere za
~iem, sa uslovljen im umom,
jedno optenje,
. . . . . )4Prvo tvoja I.1slovljenost i
Ako se obratite IVIsa pItan.Jem;! mora biti agt"esivan. Tada
on vam nee odgovoriti na taj nain. PrY'ljl1or~ju unititi. Inae e ti
zatvorenost mora biti slomljena. Tada on mdJ~,lost, nita ti se tako nee
se tvoja predubjedjenja, tvoje koncepcije molllrubenicom .Devi: sa Devi
sasvim ostati na svojoj str~i, u. svoju Pro~~UbOkOj zaljubljenosti tvoj
moi dati. Ali to nije sluaj sa njegovom d
.mo ovaj sadG\nji trenutak
nema prolosti. Sje~ se, uvijek k~a ~~ u dUt!/ sada;;njost. postaje jedin<:,
um iezava. Tu VIse nema p.rosLo.sh. s~o,ft ~ budunosti,
postaje sveobuhvatan. Kada SIv u IJ.ubavI, s<i1j Tu nema nikakvog otpora
vrijeme. Sada je sve - nema prolosti, nema b'l 'a, nita da se unitava. Tlo
Devi je zato tako otvorena, Tur !~amo da je to tlo spremno,
sa njene strane - nita nema da se r~iava, JJ i i>rodolicom trai da bude
je spremno. Same sjeme treba bacl~l. I ne sam;jmo diskutovati su samo
ono je i u iekivanju. otvoreno, l sa dobro. fil sutra, svaka telegrafska
zaeto. Zato sva ta kazivanja koja moram, f vrijedna je Korana. Svaki
telegrafska. ,One su samo sutre. AI~ s~aka ~/og velikog spisa. Spisi su
poruka od ive je vrijedna Ve~e, Biblije, vri
bori, da se brani, da
pojedinani navod moe posta~l tem~IJ nekogfffl,eakvih argumenata: samo
logini: ti II njima mora da izlae, da. se ,p
.

argumentuje, U ovim sutrama nema nikalJ' rijei "Vigyana Bhairava

obilni navodi ljubavi.

"Vigyana'' Znai svijest,

Kao tre~, pravo. ~ac~~.Je. nr.,~ ,sti, a "Talltr~" predstavlja

Tantra" je tehnika koja te . V~dl. iz sVIJe~!I.. ,Mi. To je naJVi.~a mogua
"Bhairava'' znai stanje koje Je. ~van s:.~Je,:tlj/1 smo mi nesvjesni. sve
metodu o. metodu koja te VOdI iza SVIjeSt!. jkako da, nas odvedu iza
doktrina - a bez ikakve doktrine. Poto SI 1'.ri, do najvie svijesti. Na
duhovne tehnike su usmjerene ka tome kaJi"i zainteresovani kako da
svijesti, da nas dovedu do spo:mar~ja stv~~, i jga osvijeste _ jer je 011
primjer, Krinamurti, zen - SVI om su bih ;
Kako ile Pokrenuti iz
donesu vise svijesti ovjeku, kako da ga f :pe da je to dvojnost _
nesvjestan. Kako, biti budniji,. SVjeSniji?~"esvjesnogaka svjesnome,
nesvjesnoga ka svjesnome? Ali tantra k' ?;Ji ka drugome. Podji iza
.
.
.
Ako se kr eces
k . " ~ d n~s ,l/I.
nesvjesnost
I svjesnost.
ti se kree od jednog ekstrema dvojnosti J

obj

!if

f,e

..f

1"

13

potom moramo vratiti natrag. To jo ne moe biti nae boravilite. Mi

tamo moemo ii u hodoae. To je Teerthyetra - hodoae,
putovanje. Mi moemo na trenutak dotai taj najvii vrh: a onda se
moramo vratiti. U ljubavi se jedno takvo sveto hodoae ostvaruje,
ali ne i za sve - jer skoro niko ne uspijeva da ode iza seksa. Tako mi
nastavljamo da ivimo u dolini. u mranoj dolini. Ponekada se neko i
vine do vrha ljubavi ali se brzo vrati nazad jer je tamo izloen
vrtoglavici. To je tako visoko, a ti ivi na veoma niskom nivou. I
zato je za tebe veoma teko da ivi tamo. oni koji su voljeli znaju
veoma dobro kako je teko biti stalno zaljubljen. Pojedinac mora
uvijek iznova da se vrata. To je samo ivino obitavalite. on tamo
ivi; to je njegov dom.
Bhairava ivi u ljubavi; to je njegovo boravite. Kada
kaem da je to njegovo boravite, ja mislim da on vie i nije svjestan
ljubavi - jer ako ivi na visini Kailaa, ti ne moe biti svjestan da je
to najvii vrh, da je to Kaila. Taj vrh ti biva obian, uobiajen. iva
nije svjestan ljubavi. Mi smo svjesni ljubavi jer mi ivimo u stanju ne
- ljubavi. I upravo zbog takvog kontrasta mi moemo da osjetimo
ljubav. iva ne moe da osjeti ljubav jer on JE ljubav. Stanje zvano"
Bhairava " znai da je pojedinac postao sama ljubav, ne samo da
voli: taj pojedinac je postao UDBAV, ta osoba ivi na vrhuncu, Taj
vrhunac je postao njegovo obitavalite. Kako omoguiti taj vrhunac?
Kako se vinuti iza dvojnosti. iza nesvjesnoga, iza svjesnoga, iza tijela
i iza due, iza svijeta i iza takozvane moksha (oslobodjenje)? Kako
dospjeti do tog vrha? Tehnika koja to omoguuje je tantra. Ali tantra
je samo ista tehnika te je ona kao takva teka za razumjeti. Zato
dopustite da prvo shvatimo to pitanje - pitanje koje je Devi postavila.
"O, ivo, to je tvoja stvarnost?" Zbog ega jedno
ovakvo pitanje? I ti moe postaviti jedno ovakvo pitanje ali ono
nee nositi isto znaenje. Zato pokuaj da shvati zato je Devi
postavila takvo pitanje: "to je tvoja stvarnost?" Devi je u dubokoj
ljubavi. Kada si u dubokoj ljubavi tada po prvi put susree svoju
unutarnju stvarnost. Tada iva nema oblija, iva vie nije tijelo.
Kada si ti u ljubavi. tijelo voljenog pada, nestaje, iezava. Oblika
Vie nema, a bezoblinost je sada suoena. Ti si se susreo sa
ambisom, Usled toga smo mi tako uplaeni ljubavi. Mi se moemo
suoiti sa tijelom, moemo se suoiti sa licem, sa oblijem, ali smo
zaplaeni da se suoimo sa ambisom. Ako nekoga voli, ako ga
istinski voli, njegovo tijelo e polako nestajati. I tako, u jednom
trenu klimaksa, vrhunca, oblije e nestati, rastopie se, a

15

posredstvom voljenog ti e ui u prostor bezoblija. Usled toga smo

i uplll.'~cl\i: tako dospijevamo do ambisa bez dna. Tako ni ovo pitanje
nije kk samo neki kuriozitet: "O, iva, to je tvoja stvarnost?"
Mora da je Devi bila zaljubljena u oblije. Stvari
otpoinju na taj nain. Ona je voljela tog ovjeka kao mukarca, a
sada, kada je ljubav prerasla, kada se ljubav rascvjetala, taj mukarac
je nestao. on je postao bezoblian. Sada se on nigdje ne more nati:
"O, ivo, to je tvoja stvarnost"? To pitanje je postavljeno u jednom
veoma intenzivnom ljubavnom trenutku. A kada se pitanja postave,
ona bivaju razliita ovisno o umu koji ih postavlja. Zato stvori
situaciju, stvori milje takvog pitanja u tvom umu. Mora da se Parvati
izgubila. Mora da je Devi bila izgubljena. iva je iezao. Onda kada
ljubav dospije do vrhunca tada ljubavnik nestane. Zato se to
dogaa'! To se dogaa, zaista, zbog toga to su svi bezoblini. Ti
nijesi tijelo. Ti se ispoljava kao tijelo, ti ivi kao tijelo, ali ti nijesi
tijelo. Kada nekoga pogledamo spolja, mi vidimo tijelo, on je tijelo.
Ljubav prodire unutra. Tada mi vie ne vidimo tu osobu spolja.
Ljubav moe vidjeti osobu kao to ona moe sebe vidjeti iznutra.
Tada oblik nestaje.
Kada je zen monah Rinzai doivio prosvjetljenje, prva
stV<lf koju je pitao je bila: "Gdje mi je tijelo? Gdje mi je tijelo
nestalo?" A onda je poeo i da ga trai. Pozvao je svoje uenike i
rekao im: "Idite i pronadjite moje tijelo. Izgubio sam tijelo." on je
tako uao II Bezoblije, I vi ste u bezoblinoj egzistenciji, ali vi sebe
ne spoznajete direktno, vi vidite sebe drugim oima. Vi uoavate
sebe kroz ogledalo. Ponekada, kada se pogledate u ogledalo,
zatvorite oi i pomislite, meditirajte: ako tu ne bi bilo ogledala, kako
bi znao svoje lice? Ako tu ne bi bilo ogledala, onda ne bi bilo ni lica.
Ti i nema lice: ogledalo ti daje lik. Pomisli na svijet u kome nema
ogledala, ak ni druge, neije druge, oi ne djeluju kao ogledalo. Ti
si sam na usamljenom ostrvu, u nita se ne moe ogledati. Da li bi i
tada imao neko lice? Ili, da li bi imao ikakvo tijelo? Ti ga ne moe
imati. Ti ga i nema uopte. Mi sebe poznajemo samo kroz druge, a ti
drugi mogu spoznati samo nau f01TIm. na spoljanji izgled, nae
oblije. Eto zbog ega 1I.e mi identifikujemo sa time.
Jedan drugi zen mistik HUl" Hai je obiavao da govori
svojim uenicima: "Onda kada izgubite glavu meditirajui, odmah
dodjilc do mene. Kada izgubite glavu, odmah mi dodjite. Kada
ponek osjcc:<ati da vie nemate glave, nemojte se uplaiti; odmah
dodjite k meni. To je pravi trenutak. Tada re mogu neemu nauiti."
Sa glavom Ilije mogue nikakvo uenje. Glava se uvijek isprijei.

Parvati, Devi je' upitala ivu: "O, ivo, to je tvoja

stvarnost? Ko si ti?" Oblik je nestao; odatle i to pitanje. U ljubavi ti
ulazi u drugog kao u svoje bie. Ti ne dobija odgovor. Ti biva
sjedinjen, i po prvi put ti se suoava sa ambisom - sa jednim
prisustvom bezoblinosti. Zbog toga se dogodilo da smo vjekovima
oklijevali da napravimo skulpturu ive, da je naslikamo, Mi smo
pravili "Shivalinga" - simbol. "Shivalinga" je upravo bezoblini
oblik. Kada nekoga voli, kada u nekoga udje, on ti postaje upravo
nalik svjetlom liku. Shivalinga je taj svijetli lik, to osvijetljeno
prisustvo, tek jedna aura svjetlosti.
Upravo zbog toga je Devi pitala: "to je tvoja
stvarnost? to je ovaj univerzum prepun udarija?" Mi znamo za
univerzum, ali ne znamo da je prepun udarija. Djeca to znaju, i
ljubavnici to znaju. Ponekada to i pjesnici znaju, ponekada se to
dogodi i ludacima. Mi ne znamo da je svijet prepun udarija. Sve
nam je samo ponavljanje - nema uda, nema poezije - tek samo
dosadna prozainost. To nikako ne moe stvoriti pjesmu u tebi; to
nikako. Ile moe stvoriti ples u tebi; to ne moe roditi poeziju unutar
tebe. itavi svijet ti izgleda mehaniki. Djeca to gledaju sa uenjem
u oima. Onda kada su ti oi prepune uda tada je i sav univerzum
ispunjen udarijama, Kada si u ljubavi, ti ponovo biva nalik djetetu.
Isus je rekao: "Samo oni koji su nalik djeci moi e u Kraljevstvo
boje." Zato? To je stoga: ukoliko ti univerzum nije udastven, tada
i ne moe biti religiozan. Univerzum e ti tako biti objanjiv: tada je
tvoj pristup tome sasvim drugaiji, to je-nauni pristup. Univerzum je
znan ili neznan, ali to to je nepoznato moe biti spoznato jednog
dana. To nije "NESPOZNATlJIVO". Univerzum ti postaje
nespomatljiv, misteriozan, samo onda kada su tvoje oi prepune

16

11

udarijama.

Devi kae: "to je oV~j univerzum prepun udarija?" I

tu je tada jedan skok iz osobnog, linog pitanja u jedno sasvim
inyersonalno pitanje. Ona je pitala: "to je tvoja stvarnost?"; a potom:
"Sto je ovaj univerzum prepun udarija?" Onda kada oblik nestane,
voljeni postane univerzum, Bezoblije, Beskonanost. Iznenada je
Devi postala svjesna da nije postavila pitanje o ivi: ona je pitala o
cijelom univerzumu. Tako je Siva sada postao itavi univerzum. Sada
su se sve zvijezde smjestile u njemu, a sve planete i itav nebeski
prostor je predat njemu. Sada je on jedan veliki faktor koji upija sve
u sebe, sada je-on "Velika sveobuhvatnost". Karl Jaspers je defmisao
Boga kao "Velika sveobuhvatnost".

Kada ue u ljubav, 'il jedan duboki intimni svijet'

ljubavi, osoba tada nestaje, oblik iezava, a taj ljubavnik postaje
sanio vrata ka univerzumu. Tvoje znatieljstvo moe biti nauno.
Tada ti tome mora ptii putem logike. Tada ne mora misliti o
Bezobliju. Tada je bolje da se dri podalje od Bezoblija, Tada
moe ostati zadovoljan i sa formom, :'iH oblikom, Zato su naunici
uvijek zainteresovani samo za formu. Ako neto bezobline dospije
do naunog uma, on to odmah postavi u formu; dok to nije stavljeno
u formu, uobliene, to je sasvim "bespredmetno". Prvo tome dajte
"Formu - definitivni oblik". Tek potom moe istraivanje da otpone.
Ako u ljubavi postoji neke forme tada tome nema kraja. Rastvori
svaku formu, oblik! Kada stvari postanu bezobline, neformalne,
neograniene, omamljive, kada svaka stvar moe ui u drugu, kada
se sve proima, itavi univerzum postaje Sjedinjavanje, tek tada je to
prepuno udarija,
"Sto sadri sjeme?" Tada Devi nastavlja: od
univerzuma ona ide dalje i pita: "Sto sadri sjeme?" Ovaj bezoblini,
ovaj univerzum prepun udarija, odakle sve to dolazi? Odakle sve to
potie? Ili, da moda to sve NE potie? to je sjeme? "Ko centrira
univerzalni toak?" (pita Devi). Taj se toak neprestano okree - le
velike promjene, stalni tok. Ali ko centrira laj toak? Gdje je osovina.
centar, nepomino sredite? Ona nije prekidala sa pitanjima. Pitala je
kao da se nikome i ne obraa Nije ekala odgovor. Isto kao da se
sama pitala: "to je ivot izvan oblija koje proima sve forme
ivota? Kako moemo u to ui potpuno, van prostora i vremena,
naziva i opisa? Dopusti da moje sumnje budu razjanjene." Dakle,
navodi nijesu usmjereni ka pitanju ve sumnji: "Dopusti da moje
sumnje hudu razjanjene." To je veoma znaajno. Ako postavljate
neko intelektualno pitanje, vi traite krajnji odgovor kako bi va
problem mogao biti razrijeen. Ali Devi kae: "Dopusti da moje
sumnje budu razjanjene." Ona ustvari nije traila odgovor. Ona je
traila transformaciju svog uma jer zna da e sumnjiavi um ostati
sumnjiav bilo kakav odgovor da se da. Zabiljei to: sumnjiavi um
e ostati sumnjiav. Odgovori su nebitni. Ako ti dam jedan odgovor,
a .ako ti posjeduje sumnjiav um, ti e i dalje sumnjati u taj
odgovor. Ako li dam i drugaiji odgovor, ti e i tada sumnjati. Ti
ima sumnjiav 11I11 Sumnjiavi um znati da e staviti znak pitanja
na svaki odgovor "
Stoga su odgovori nekori"Ini. Ti me pita: "Ko je
stvorio svijrl? Ako ti odgovorim da je A stvorio svijet, onda e ti
nastaviti sa pitunjcm ko je stvorio A. Tako stvarni problem nije u

tome kako odgovoriti na pitanje, stvarni problem je u tome kako

promijeniti taj sumnjiavi um, kako stvoriti um koji nee sumnjati
ili, kako imati povjerljiv um? Zato Devi kae:"Dopusti da moje
sumnje budu razjanjene."
Jo dvije-tri stvari u vezi sa time. Onda kada postavlja
pitanje, ti to radi iz mnogih razloga. Jedan od njik"moe biti i taj da
eli potvrdjivanje. Ti ve zna odgovor; ti ima odgovor. Ti samo
eli da se potvrdi da je tvoj odgovor u redu. Tada je tvoje pitanje
lano. To uopte i nije pitanje. Ti moda postavlja to pitanje samo
zbog znatielje a ne zbog stvarne elje za promjenom. Tvoj um
nastavlja da pita. U umu pitanja dolaze kao to lie raste na drvetu.
To je stvarna priroda uma - da pita on tako stalno postavlja pitanja.
Uopte nije bitno to ti pita. Bilo to da ponudi umu on stvara
pitanje o tome. To je jedna maina za me1jenje koja stalno samo
stvara pitanja. Zato daj bilo to o tome: on e to isjei na komadie i
stvoriti mnogo pitanja. Jedno je pitanje odgovoreno, sada um stvara
jo vie pitanja iz tog odgovora. U tome se sastoji itava istorija
filozofije. Bertold Rasel se sjeao kada je bio dijete kako je
razmiljao o tome da e kada bude zreliji, i kada bude shvatio svu
filozofiju, imati odgovore na sva pitanja. Znatno kasnije, kada mu je
bilo osamdeset, on je rekacr'Sada mogu izjaviti da su moja pitanja i
dalje ondje gdje su bila kada sam bio dijete. Nikakva druga pitanja
nijesu se pojavila usled tih teorija filozofije." Jo je rekao:"Kada sam
bio mlad obiavao sam da kaem kako je filozofija jedno istraivanje
vrhovnog pitanja Sada to vie ne mogu rei. To je sada jedno
istraivanje beskrajnih pitanja" Tako jedno pitanje stvori jedan
odgovor i jo mnogo drugih pitanja Problem je u sumnjiavom umu.
Parvati kae:"Nemoj biti zaokupljen mojim pitanjima. Ja sam toliko
euno pitala:to je tvoja stvarnost? to je ovaj svijet prepun udarija?
Sto sadri sjeme? Ko centrira univerzalni toak? to je ivot izvan
oblija? Kako moemo u tb ui potpuno, van prostora i vremena? Ali
nemoj biti preokupiran mojim pitanjima. Dopusti da moje sumnje
budu razjanjene. Ja sam postavila ova pitanja jer se nalaze u mom
umu. Ja sam ih postavila samo da ti pokaem svoj um, nemoj
obraati puno panje na njih. I zapravo, odgovori nee ispuniti moje
potrebe. Moja potreba je: Dopusti da moje sumnje budu razjanjene."
~
Ali kako sumnje mogu biti razjanjene? Da li e ijedan
odgovor to postii? Postoji li ijedan odgovor koji moe razjasniti
tvoje sumnje? Sami um je sumnja. To ne znai da um sumnja, on je
kao takav sama sumnja, Sve dok se um ne rastopi, rastoi i nestane,
sumnje ne mogu biti razjanjene. iva e ti odgovoriti. Njegovi

18

19

odgovori su tehnike - najstarije, najdrevnije tehnike. Ali ili ti moe

smatrati i najnovijim jer se nita njima ne moe dodati. One su
kompletirane - 112 tehnika. One se koriste II svim mogunostima, na
svaki nain ienja uma, transcendiranja uma. Vie se nijedna
metoda ne moe dodati tim ivinim metodama. Sto dvanaest je
krajnji broj. A ova knjiga "Vigyana Bhairava Tantra" je stara 5.000
godina. Nita se vie ne moe dodati; ne postoji nain da se bilo to
njoj doda. Ona je sve iscrpila, kompletirana je sasvim. Ona je
najstarija ali i dalje zanimljiva i nova. Stara je nalik starim brdima,
tako metodi izgledaju; a nova je i svjeza nalik kapi vode na suncu.
Tili 112 metoda meditacija sadre itavu nauku
transformacije ljudske svijesti. Mi remo ulaziti u njili redom. Prvo
remo nastojati da im pridjerno intelektualno. Ali nastojte da koristite
svoj intelekt samo kao sredstvo, kao instrument, a ne kao vodia, kao
gospodara Iskoristite to kao instrument da neto vie shvatite ali
nemojte nastojati da stvarate barijere od toga. Kada budemo govorili
o ovim tehnikama, nastojte da stavite po strani svoje predjanje
znanje, sve informacije koje ste o tome ikada sakupili. Staviti to sve
po strani: to je samo praina koja se nakupila na cesti. Suoi se,
stoga, sa ovim metodama svjeim umom .. sa opreznou, naravno,
ali ne i sa argumentovanjem. I ne stvara] zablude da je jedan
argumentovani um isto to i oprezni, budni um. To nije tako, jer
onda kada udje u argumentovanje ti gubi budnost, gubi pozornost,
paljivost. Ti tada vie nijesi ovdje.
Te metode ne pripadaju nijednoj religiji. Zapamti, one
nijesu hinduistike kao to ni teorija relativiteta nije jevrejska usled
Ajntajna, njenog tvorca. Tako ni radio ni televizija nijesu
hrianske. Niko nere rei: "Zato koristi elektrinu energiju? To je
hriansko jer je hrianski um to izumio." Nauka ne pripada ni naciji
ni religiji - a tantra je nauka. Zato zapamti. to uopte nije
hinduistiko. Te tehnike su potekle od hindusa, ali to nijesu hindu
tehnike. Usled toga sve ove tehnike ne ukljuuju nikakve religiozne
rituale. Nikakav vjerski hram nije potreban za njih. Ti si dovoljan
kao hram za sebe. Ti si koliba; itav eksperiment se odvija unutar
tebe. Nikakvo vjerovanje nije potrebno. Ovo nije religija: ovo je
nauka. Vjerovanje, stoga, nije potrebno. Tu nema zahtjeva da se
vjeruje u Koran, ili Vede, ili u Budu ili Mahavira. Ne, nikakvo
vjerovanje ovdje nije potrebno. Samo je dovoljna spremnost za
eksperiment, dovoljno je biti hrabar i ui u taj eksperiment; u tome je
ljepota.

20

Mohamedanei mogu ovo praktikovati i tako dospjeti

do jo dubljih znaenja Korana. Ovo mogu hindusi koristiti i tako po .
prvi put saznati to su Vede. I daini mog1J praktikovati, i budisti
mogu praktikovati: to ne znai da se oni moraju liiti svojih religija.
Tantra e ih ispuniti, bilo gdje da se nalaze. Tantra re biti od znatne
pomoi bilo koji put da izaberu. Zato zapamti, tantra je ista nauka.
Ti moe biti hindu, ili mohamedanac, ili pars ili bilo ko drugi.
Tantra uopte i ne dotie tvoju religioznost. Tantra smatra da je
religija socijalna, drutvena stvar. Ti moe pripadati bilo kojoj
religiji: to je nebitno, irelevantno. Ali ti moe preporoditi,
transformisati sebe. a ta transformacija zahtijeva jedan nauni pristup,
naunu metodologiju. Kada si bolestan, kada ti prijeti bolest, ili kada
si bolestan od tuberkuloze ili neeg drugog, bilo da si hindu ili
muhamedanac, to ne mijenja stvar. Tuberkuloza ne mari za tvoj
hinduizam, ili rnuhamedanizam, za tvoja vjerovanja - politika,
drutvena ili bilo kakva druga. Tuberkulozi se mora ptii nauno. Ne
postoji nikakve hindu tuberkuloze ili muhamedanske tuberkuloze.
Ti si neuk, II stalnom si konfliktu, uspavan si: to je
tvoja bolest, to je spiritualna, duhovna bolest. Takva bolest se moe
lijeiti tantrom, Ti si tu nebitan, tvoja vjerovanja su tu nebitna. To je
sasvim sluajno da si se ti rodio ovdje, a da se neko drugi rodio na
drugome mjestu. To je puka sluajnost. Tvoja religioznost je
sluajna. Zato nemoj biti pod uticajem toga, nemoj se: slijepo za to
vezivati. Iskoristi neki nauni metod da transformie sebe.
Tantra nije ba previe poznata. Ako je ak i znana, Jo
je onda, nerijetko, pogrdno predstavljeno. Postoje i razlozi za to. to
je nauka istija i uzvienija, to je manja mogunost da je mase
prihvate i spoznaju. Mi smo tek samo uli za pojam relativiteta, za
teoriju relativiteta, Obino je govoreno da je samo dvanaest osoba za
to znalo za ivota Ajntajna, U itavome svijetu samo dvanaest ljudi
je to moglo shvatiti. Bilo je teko ak i Albertu Ajntajnu da to
nekome pojasni, da to nekome rastumai jer je to veoma visoko
kotiralo. To je ilo van domaaja tvojeg poimanja. Ali se i to moglo
rastumaiti. Tehniko, matematiko znanje je za to potrebno,
vjebanje je potrebnu, i onda se to moe shvatiti. Tantra je jo
komplikovanija jer nikakvo vjebanje nije od pomoi. Samo
transformacija moe pomoi. Zbog toga tantra nije nikada mogla biti
shvaena od strane masa. A obino se deava da kada neto ne moe
shvatiti da to pogreno shvati. Tada kae reda radi:"U redu, jasno
mi je." Ti jednostavno ne moe sebi dopustiti da ostane u nekom
vakumu.

21

Na drugu stranu, kada neto ne moe shvatiti ti

nastoji da to omalovai jer te uznemirava. Ti to ne moe
razumjeti! Ti? Ti to ne moe shvatiti? Da TI to ne moe razumjeti?
To je nemogue! Mora da neto nije u redu sa time! Tako osoba
poinje da to omalovaava i potcjenjuje. Poinje da govori gluposti i
besmislice o tome, onda se dosjeti: "Sada je u redu." Tako se tantra
nije shvatila: tantra se tako pogreno protumaila To je tako duboko
i tako uzvieno da je sasvim prirodno. Zatim, poto tantra ide iza
dvojnosti i predodba, veoma je lako da se prema njoj zauzme
amoralan stav. Zato vas molim da razumijete tu rije. Moral,
nemoralno, amoralno: mi razumijemo moralnost, razumijemo i
nemoralnost, ali postaje veoma teko da se neto pojmi to je
amoralno - to je iza oba predjanja pojma
Tantra je amoralna. To ne znai da je nemoralna.
Pogledaj to sa ove strane. Medicina je amoralna: ona nije ni moralna
ni nemoralna. Ako neki lijek da i lopovu, taj lijek e djelovati; ako
ga da svecu, i tada e biti od pomoi. Tu nema razlike izmedju
lopova i sveca. Lijek ne moe prosudjivati: "Ovo je lopov, i njega u
ubiti. a ovo je svetac, i njemu u pomoi." Medicina je nauna stvar.
Bilo da si lopov ili svetac, sasvim je svejedno.. Tantra je amoralna.
Tantra kae da moralnost nije potrebna. Zapravo, ti si nemoralan
samo zbog toga to posjeduje jedan veoma uznemiravajui um.
Tantra ne moe stvoriti preduslove da prvo bude moralan pa da
onda praktikuje tantru. Tantra kae da je to apsurdno. Recimo, neko
je bolestan, pod groznicom je. Ljekar doe i kae: "Prvo spusti
temperaturu; prvo budi sasvim zdrav, tek onda u doi da ti dam
lijek." To je ono to se upravo dogadja.
Jedan lopov dodje svecu i kae: "Ja sam lopov. Kai
mi kako da meditiram." on mu odgovori: "Prvo se lii svoje
profesije. Kako moe meditirati dok si lopov?" Jedan alkoholiar je
potom doao i rekao: "Ja sam alkoholiar. Kako da meditiram?"
Svetac mu ree: "Prvi uslov je da ostavi alkohol, a tek onda moe
meditirati.'! Takvi uslovi postaju samoubistveni. ovjek je
alkoholiar, ili lopov ili nemoralan, upravo zbog toga to ima
nemiran um, bolestan um. To su posljedice, konsekvence jednog
bolesnog uma, a on mu ree: "Prvo budi ispravan pa onda doi da
meditira." Ko tada treba meditaciju? Meditacija je medicina, to je
lijek.

Tantra je amoralna. Ona te ne pita ko si ti. Biti ovjek

je sasvim dovoljno. Bilo gdje da si, bilo ko da si, ti si uvijek dobro
primljen. Zato izaberi tehniku koja ti odgovara, unesi svu svoju

r'

~.
i
~\

i.

,.

i..
l
~ I

I,:

I';

I;

Ir

'1

'1. .

1[1
t,

energiju u to, i vie nikada nee biti onaj isti ovjek. I zaista,
autentina tehnika e uvijek biti. takva. Ako postavim neke
preduslove, to e pokazati da ja imam neku pseudo tehniku, neku
izvjetaenu i lanu tehniku. Ako kaem: "Prvo uradi ovo, a ne ono, i
onda..." To su nemogui uslovi jer lopov moe promijeniti objekte
gledanja ali se on nikako odmah ne moe liiti kradje. Pohlepni
ovjek moe promijeniti predmet svoje pohlepe ali ne moe postati
odmah nepohlepan. Ti ga moe prisiljavati, ili on moe sebe
prisiljavati da bude nepohlepan, ali e i to raditi iz odreene pohlepne
namjere. Ako mu se obeava raj, on e nastojati da bude nepohlepan.
Ali i to je jedna najobinija pohlepa, pohlepa par ekselans. Raj,
moka (Oslobodjenje), Satchitananda (Egzistencija, Svijest,
Blaenstvo) sve e to tada postati predmet njegove pohlepe.
Tantra kae da ne moete promijeniti ovjeka dok mu
ne date autentinu tehniku koja ga moe promijeniti. Samo sa
propovijedanjem, nita se ne moe promijeniti. A ti ovo vidi svugdje
po svijetu: sve to tantra govori je ispisano po itavom svijetu. Toliko
mnogo prie i propovijedi, toliko mnogo moralisanja, tako puno
svjetenika, propovjednika: itavi svijet je prepun takvih, a svi su i
dalje runi i nemoralni. Zato se to dogadja? Isto bi se dogodilo ako
bi i vae bolnice dali tim ljudima, takvim ljudima. Oni bi otili tamo i
samo nastavili sa svojim starim poslom, nastavili bi da priaju i
propovijedaju. I svakoga bolesnog ovjeka bi ubijedili: "TI si
skrivio! Ti si stvorio ovu bolest; sada promijeni sve ovo." Ako bi se
tim propovjednicima dale bolnice, to bi onda bilo od tih bolnica?
Isto se dogadja i sa itavim svijetom.
Propovjednici nastavljaju sa svojim propovjednikim
poslom. oni idu i govore ljudima: "Nemojte biti gnjevni." oni im to
govore a da im ne daju nijednu tehniku ili sredstvo da se lie toga. Mi
takva blebetanja sluamo ve veoma dugo, a da jo nijesmo postavili
pitanje: "to to oni govore? Recite nam, to to govorite? Ja sam ljut,
a vi mi samo kaete da ne budem ljut. Kako je to mogue? Kada mi
to kaete, a ja sam stvarno ljutit, ja tako mogu samo sebe da
potiskujem, da se prisilno ne ljutim." Ali to e izazvati jo vie
gnjeva. To e stvoriti krivicu - jer ako oni pokuavaju da se
promijene, a to ne uspijevaju, to stvara inferiornost. To e im dati
osjeaj krivice, osjeaj nesposobnosti. osjeaj da ne mogu pobijediti
svoju ljutinu. Niko je i ne moe pobijediti! Ti zato treba odredjena
sredstva, odredjene tehnike jer je tvoj gnjev samo indikator
uznemirenog uma. Promijeni taj poremeeni um i indikator e se

23

22
~

''',\1:

promijeniti. Gnjev samo ukazuje na ono to je unutar tebe. Promijeni

se iznutra, i promjena e se dogoditi i spolja.
Tako je tantra nezainteresovana za tvoju takozvanu
moralnost. I stvarno, insistirajui na moralnost je bolesno,
degradirajue: to je neljudski. Ako bi mi neko doao, a ja mu rekao:
"Napusti prvo gnjev, napusti seks, napusti ovo ili ono" - tada bih ja
bio neovjean, traio bih previe od njega, to bi bilo nehumano. To
to vam govorim je nemogue. A takva nemogunost e od toga
ovjeka napraviti prostaka, uinie da se on iznutra osjea bijedno.
Poee da se osjea inferiorno: on e biti u svojim oima degradiran.
A ako pokua da rijei nemogue, on e zasigurno biti poraen. A
kada bude poraen, on e lako biti ubijeen da je grenik. Tako su
propovjednici porazili itavi svijet rijeima: "Ti si grean." To je
dobro za njih, jer dok nijesi poraen, njihova profesija ne moe biti
djelotvorna; oni prije toga ne mogu poeti svoj posao. Vi morate biti
grenici: samo tada crkve, hramovi i damije mogu prosperirati.
Kada je tvoje bie greno, onda je njima "sezona". Tvoj grijeh je u
temelju nadgradnje bogomolja to si vie ispunjen krivicom, to e se
crkve sve vie izdizati. one se grade na temelju krivice, na tvom
grijehu, na tvom kompleksu inferiornosti. Tako su oni stvorili jedno
inferiorno ovjeanstvo.
Tantra nije zainteresovana za tvoju takozvanu
moralnost, za tvoje drutvene formalnosti i tome slino. Ali to i ne
znai da ti tantra nalae da bude nemoralan - ne! Tantra je toliko
nezainteresovana za tvoj moral tako da ti i ne moe ni rei: budi
nemoralan. Tantra ti prua naune metode pomou kojih moe da
promijeni svoj um. A kada je jednom um postao drugaiji. i tvoj
karakter e biti drugaiji. Kada se jednom strukturni temelj
promijeni. sva tvoja nadgradnja e biti drugaija. Upravo zbog ovih
drugaijih stavova, zbog njenog amoralnog stava, tantra nije bila
tolerisana od vaih nazovi svetaca oni su svi bili protiv toga jer su
znali ako tantra pobijedi. sve te besmislice koje su oni plasirali u ime
religije e morati prestati. Zato se hrianstvo veoma uporno borilo
protiv naunog progresa. Zato? To je zbog toga to znaju da ukoliko
se nauni progres dopusti u svakodnevnom ivotu, u materijalnom
svijetu, nee mnogo trebati da se nauni pristup stvarima probije i u
psiholoki i duhovni svijet. Tako su oni nastavili da se uporno bore
protiv toga jer su znali da kada jednom promijeni materiju putem
odredjenih tehnika, nee mnogo trebati da zakljui da moe
promijeniti i um putem odredjenih metoda - jer um nije nita drugo
da jedna suptilna materija.

24

1,1

Ji,,"
,\

To je tantriki pristup: da um nije nita drugo do jedan

suptilni materijal; to se moe izmijeniti, A kada jednom posjedne
drugaiji um, ti e traiti i drugaiji svijet jer na taj svijet gleda tim
umom. Svijet koji vidi je svijet koji prima odredjenim umom. Kada
promijeni svoj um, i taj svijet e ti izgledati drugaije. A ako ne
postoji uma, to je najvie u tantri: dovesti sebe do stanja gdje nema
uma Tada gleda na svijet bez posrednika. Kada nema posrednika, ti
se susree sa Stvarnim jer tek tada ne postoji nikoga ko se postavlja
izmedju tebe i Stvarnog. Tada nita nee moi biti izopaeno. Tada
tantra kae: kada nema uma, to je stanje Bhairava - stanje ne-uma. Po
prvi put tada gleda na svijet izravno - gleda ono to stvarno postoji.
Ako koristi um za promatranje svijeta, tada sam STVARA svijet; ti
tako dodaje, namee, projektuje. Zato je potrebno prvo promijeniti
um; a onda se mijenjati od uma ka NE-UMU. Ovih 112 metoda
mogu pomoi svakome pojedinano. Neki odredjeni metod ne mora
ba biti upravo za tebe, ne mora biti koristan i za tebe. Zbog toga je
iva dao mogunost za mnogo razliitih metoda. Izaberi onaj metod
koji tebi odgovara Nije uopte teko znati koji ti metod najbolje
odgovara
Mi emo ovdje nastojati da spoznamo svaki od
metoda, i kako se on odabira za pojedinanog uesnika, kako moe
promijeniti tebe i tvoj um. Ovo razumijevanje, ovo intelektualno
poimanje e biti nuno potrebno, ali to nee biti kraj. Pokuajte sve o
emu sam ovdje govorio. I stvarno, kada oprobate pravu metodu, to
e odmah dati rezultate. Zato ja i nastavljam da svakodnevno
govorim o raznim metodima. Oprobajte ih! Samo se poigrajte sa
njima: idite kui i pokuajte. Pravi metod, bilo kada da se dogodi.
bie od znaaja. Neto e eksplodirati u tebi i ti e znati da je to
pravi metod za tebe. Ali je za to ipak potreban odredjeni napor, a
moda ete biti iznenadjeni da e va" jedan metod jednoga dana sam
zgrabiti. ponijeti. opiniti. Zato vam predlaem da, dok o tim
metodima ovdje govorim, nastojte da paralelno sa mojim uputima
oprobavate te metode. Ja kaem obino da se "igrate" sa tim
metodima jer ne morate biti previe ozbiljni kada to radite. Samo se
igrajte! Moda e vam se neto ugoditi. Onda kada se neto ugodi.
tek tada budite ozbiljniji. i tada udjite dublje u to - snanije, iskrenije,
sa svom svojom energijom, sa svim svojim umom. Prije toga se samo
poigravajte u odabiranju.
Ja sam otkrio da je va um znatno otvoreniji dok se
igrate. Kada ste ozbiljni, va um nije dovoljno otvoren: on je
zatvoren. Zato se samo igrajte. Nemojte biti previe ozbiljni: samo se

25

igrajte. A ove metode su zaista jednostavne. Ti se moe upravo

igrati sa njima. Odaberi jedan metod: igraj se sa njim najmanje tri
dana. Ako ti on bude davao odredjeni osjeaj prijemivosti, ako ti
bude ukazivao na neki tvoj unutarnji afinitet, ako ti bude sa njim
dobro, ako ti to bude pokazivalo da je to za tebe, onda se uozbilji i
nastavi dalje. Tada zaboravi na druge metode: nemoj se vie igrati sa
drugim tehnikama. Prikloni se tome najmanje tri mjeseca. uda su
mogua. Jedina stvar je u tome da ta tehnika mora biti za tebe, da je
to "tvoja" tehnika. Ako ta tehnika nije za tebe, nita se nee dogoditi
Ti se moe nositi sa time itav ivot, ali se nita nee dogoditi Ako
je tehnika upravo za tebe, tada je dovoljno i tri minuta
Zato ovih 112 metoda mogu biti ogromno iskustvo za
tebe, a mogu i biti samo stvar obavjetenja; sve to ovisi o tebi Ja u
nastojati da opisujem te tehnike iz to je mogue vie uglova Ako
osjeti neki afinitet prema tome, igraj se sa time tri dana; a onda to
ostavi. Ako osjeti da ti se to ugadja, tada e se neto upaliti u tebi,
tada treba to nastaviti praktikovati tri mjeseca. ivot je udarija. Ako
nijesi znao njegove tajne, to samo ukazuje da nijesi znao tehnike
pomou kojih tim misterijama moe prii. iva je omoguio 112
metoda. Sve su te tehnike mogue. Ako nijedna od njih ne donese
izvjesni rezultat, ako ti nijedna ne ukae na tvoje unutarnje svijetlo,
tada znaj da za tebe vie ne postoji metoda: zapamti to. Tada zaboravi
za spiritualnost, na duhovnost uopte, i budi sretan. To nije za tebe.
Ali ove 112 tehnika su za itavo ovjeanstvo - za sva doba i sve
osobe koje sada koriste i koje e ih koristiti u budunosti. U
nijednom vremenu nee postojati nijedna iole duhovna osoba koja e
moi rei: "Ovih 112 tehnika su nekorisne za mene." Nemogue! To
je nemogue!
Svaki tip uma je uzet u obzir. Svaki mogui tip uma je
u ovo ukljuen i data mu je odredjena tantrika tehnika Ovdje
postoji i mnotvo tehnika za ovjeka koji jo ne postoji: te tehnike su
za budunost. Tu su tehnike i za ovjeka koji vie ne postoji: tu su
tehnike prolosti Ali se nemojte zabrinjavati zbog toga. Postoje jo
mnoge metode koje su upravo za vas. Zato emo to putovanje
zapoeti ve sjutra

STAZA YOGE I STAZA TANTRE

2. oktobra 1972, Bombaj, Indija.

PITANJA:
1. Razlika izmedujoge i tantre.
2. Predaja i tehnike meditacija.
3. Pokazarelji uspjenosti praktikovanja.

26

j
f

lt

borbe ti stvara jedan drugaiji centar u sebi. to se vie bori to se

vie integrie u jedan sasvim drugaiji centar. Seks vie nije tvoj
centar. Borei se sa seksom - naravno, svjesno - u sebi e stvoriti
jedan drugaiji centar svog bia, novi centar, novi naglasak, novo
kristalisanje. Tada seks nee vie biti tvoja energija. Ti e stvoriti
svoju novu energiju borei se sa seksom. Jedna drugaija energija e
ui u tvoje bie, jedan drugaiji centar egzistancije. Za tantru treba da
koristi seksualnu energiju. Nemoj se boriti protiv toga: transformii
to. Nemoj razmiljati u duhu neprijateljstva: budi prijateljski okrenut
tome. To je tvoja energija. To nije loe, to nije nita runo. Svaka
energija je prirodna. Ona se moe iskoristiti za tebe, a moe se
koristiti i protiv tebe. Ti moe nainiti blokadu oko toga, barijeru, a
moe je iskoristiti i kao stepenicu. To se moe koristiti! Kada se
ispravno koristi, ona postaje prijateljska; kada se pogreno koristi, to
postaje tvoj neprijatelj. Ona to nije. Energija je samo prirodna stvar.
Nain kako obini ovjek koristi svoj seks, to mora biti
neprijateljstvo. To ga unitava; on se samo rasipa sa time.
Yoga uzima drugaiji i suprotni smjer - suprotan
obinom umu. Uobiajeni um je bio unitavan svojim eljama zato je
yoga naredila da se prekine sa eljama: biti bez elja. Treba se boriti
protiv elja i stvoriti izvjesnu integraciju u sebi koja ne podlee
eljama. Tantra kae da treba da budete svjesni svojih elja: nije
potrebno boriti se. Treba se'kretati kroz udnje sa potpunom svijeu,
a kada se budete tako kretali kroz svoje elje vi ete ih transcendirati.
Vi ete biti sa njima, ali neete biti od njih. Vi ete proi kroz to, ali
ete ostati spolja, biete van domaaja tog uticaja. Yoga djeluje kao
neto vie jer je suprotna obinom ljudskom umu. Tako obini um
moe razumjeti jezik yoge. Ti zna kako te seks moe muiti, kako te
unitava, kako se ti vrti oko seksa nalik robu, nalik slugi, nalik lutki
na koncu. Ti to zna iz svog iskustva. Zato kada yoga kae da se
protiv toga treba boriti, ti odmah to razumije. To je poziv,
jednostavni poziv yoge, njena privlanost.
Tantra se tako lako ne moe prihvatiti, ona nije tako
privlana. Ona izgleda neprivlano, teko ostvariva: Kako da se
kreemo kroz elje, a da ne budemo opinjeni njima? Kako je
mogue biti u seksu svjesno, sa potpunom svijeu? Obini um
postaje uplaen toga. To mu izgleda veoma opasno. Ne zbog toga to
to jeste opasno: bilo to da zna o seksu izaziva strah i opasnost u
tebi. Ti poznaje sebe, ti dobro zna kako obmanjuje sebe. Savreno
dobro zna da je tvoj um lukav. Ti se moe kretati kroz elje, kroz
seks, kroz bilo to, a da obmanjuje sebe da se kroz to kree sa

Mnogo je pitanja tu postavljeno. Kao prvo: "Kakva je

razlika izmedju tradicionalne yoge i tantre? Jesu li one iste? "
Tantra i yoga su temeljno drugaije. One vode istom
cilju. Ipak, njihovi putevi nijesu samo drugaiji, oni su i suprotni.
Stoga se to mora shvatiti veoma jasno.
Proces yoge je, takodje, metodoloki; i yoga je vrsta
tehnike. Yoga nije filozofija. Upravo nalik tantri i yoga ovisi o
djelovanju, metodima, tehnici. Djelovanje te odvodi u yogu, takodje,
ali proces je drugaiji. U yogi se pojedinac mora boriti: to je staza
ratnika. Na stazi tantre osoba se uopte ne mora boriti. Naprotiv, ta
osoba se treba prepustiti - ali sa SVJESNOU.
U yogi je prisutno potiskivanje sa svijeu: tantra je
preputanje sa svijeu. Tantra kae: bilo to da si, Vrhovno nije
suprotno tome. To je rast: ti moe rasti na putu Vrhovnog. Ne
postoji suprotnosti izmedju tebe i Vrhovnog, ne postoji suprotnosti
izmedju tebe i Stvarnosti. Ti si dio toga. Zato nije potrebno nikakvo
protivljenje prirodi, nikakva borba, nikakvi konflikt, nikakvo
potiskivanje prirode nije potrebno. Ti samo treba da koristi prirodu;
treba da koristi sve ono to si ti ,da bi doao do konaita.
U yogi treba da se bori sa sobom da bi to ostvario. U
yogi je svijet i moksha (Oslobodjenje) - ti kao to si, i ti kakav treba
da bude - to su dvije suprotnosti. Potiskivati, boriti se, iskljuiti ono
to si kako bi mogao dostii ono to ti moe biti. Poi iza iskustva u
yogi znai smrt. Ti mora umrijeti kako bi se tvoje stvarno bie
rodilo. U oima tantre, yoga je samo jedno duboko samoubistvo. Ti
mora ubiti svoju prirodu - svoje tijelo, svoj instikt, svoje elje, sve.
Tantra ti nalae da prihvati sebe onakvog kakav si. To je samo jedno
duboko potvrdjivanje, jedno duboko prihvatanje. Nemoj initi jaz
izmedju sebe i Stvarnog, izmedju svijeta i Nirvane. Nemoj stvarati
nikakav raskol. Za tantru ne postoji nikakvi raskol; smrt nije
potrebna. Za tvoje preporoenje, smrt nije potrebna: ve
transcendencija. Za jednu takvu transcendenciju, za jedan takav
preporod, iskoristi sebe.
Na primjer, seks je prisutan, seks kao bazina energija
- osnovna energija kroz koju si rodjen, sa kojom si se rodio. Osnovne
elije tvoga bia i tvog tijela su seksualne, zato se ljudski um okree
oko seksa. Po yogi, ti se mora boriti sa tom energijom. Putem te

29

28

potpunom svijeu. Upravo zbog toga, ti osjea opasnost. Opasnost

nije u tantri; to je u tebi. A privlanost yoge je u tebi, zbog tvoga
uobiajenog naina rasudjivanja, zbog tvojeg potiskivanja seksa,
zbog tvog uma koji osudjuje seks, koji kanjava seks. Poto takav
um nije zdrav kada je seks u pitanju, yoga tada izgleda privlano. Sa
boljim ovjeanstvom, sa zdravijim seksom- prirodnim, normalnim _
stvar bi izgledala drugaije. Mi nijesmo normalni i prirodni. Mi smo
potpuno nenormalni, nezdravi, zaista suludi. Pa poto su svi kao mi,
to se i ne osjea.
Ludosti su normalne. Zato NE BID LUCKAST moe
izgledati nenormalno. Buda je nenormalan, Isus je nenormalan meu
nama. oni i ne pripadaju nama. Ova "normalnost" je bolesna. Ovaj
"normalni" um je stvorio prijemivost za yogom. Ako primite seks
prirodno - bez ikakvog filozofiranja, bez mudrovanja za ili protiv
toga; ako prihvatite seks kao to prihvatate svoje ruke, svoje oi, ako
je to potpuno prirodno prihvaeno, ako je prihvaeno kao neto
prirodno, tada e ti tantca biti blia, tantra e ti se vie dopasti. I samo
tada, i tek tada, tantra e biti korisna za mnoge. Ali dani tantre tek
dolaze. Prije ili kasnije, tantra e ui u mase jer e tada po prvi put za
to vrijeme doi, doi e vrijeme da se seks prihvati prirodno. Mogue
je da e ta eksplozija doi sa Zapada zbog autora kakvi su Frojd,
Jung ili Rajh, koji su pripremili za to teren. oni nijesu nita znali o
tantri, ali su pripremili teren za njen razvoj. Zapadnjaka psihologija
je dola do zakljuka da je osnovna ljudska bolest negdje oko seksa;
u temelju ljudskog ludila je seks. I dok se takva seksualna orjentacija
ne razbije, ovjek nee biti prirodan i normalan. ovjeku je ilo loe
upravo zbog njegovog pristupa seksu. Nikakav stav nije potreban.
Tek tada e biti prirodan. Kakav pristup trebate prema svojim
oima? Jesu li one loe ili su Boanske? Jesi li za oi ili protiv njih?
Tu ne postoji nikakvog stava, nikakvog pristupa! Zbog toga su tvoje
oi i normalne.
Pokuaj da preduzme neki stav. Pomisli kako su ti oi
vraje. Gledanje pomou njih bi tada bilo teko. Gledanje bi tada
primilo istu problematinu otricu kao seks. Tada bi ti samo elio da
gleda, udio bi za time, eznuo za time. A kada bi pogledao, osjetio
bi krivicu. Uvijek kada bi pogledao, osjetio bi krivicu da si uradio
neto loe, da si zgrijeio. Tada bi poelio da ubije svoje ulo vida:
poelio bi da uniti svoje oi. A to bi vie to elio, vie bi bio
usmjeren ka oima Tada bi zapoeo veoma apsurdnu aktivnost. Ti
e tada eljeti da gleda to je vie mogue i uporedo sa time osjeati
viu krivicu. Isto sedogadja i sa seksom.

30

Tantra nalae da prihvatimo sve to smo. To je jedna

osnovna nota - u potpunom prihvatanju je mogu rast. Tada iskoristi
svu energiju koju posjeduje. Kako da je iskoristi? Prihvati je; a
onda razotkrij kakva je to energija, to je seks, kakav je to fenomen.
Mi nijesmo u skladu sa time. Mi znamo mnoge stvari o seksu samo
posredstvom drugih. Moramo proi kroz seks, moramo imati
seksualno iskustvo. Mi to i radimo, ali sa krivicom, sa umom koji
osuuje, sa potisnutim stavom: u urbi, formalno. Neto se mora
uraditi sa namjerom da se rasteretite. Takav seksualni in nije i
ljubavni in. Ti u tome nijesi srean, ali se toga ne moe liiti. to
vie pokuava da to napusti, to ti sve vie biva privlano. to vie
nastoji da to negira, to si sve vie uvuen U to. To ne moe
negirati, ali taj negirajui stav, taj stav ka ponitenju, unitava um,
stvarnu svijest, stvarnu senzitivnost koja jedino to moe razumjeti
Tako to ne moe shvatiti. Samo jedna duboka senzitivnost moe
neto razumjeti; samo duboko osjeanje, duboki poriv u to, moe
neto razumjeti. Ti seks moe shvatiti samo ako mu pridje kao
pjesnik koji prilazi cvijetu: SAMO tako! Ako osjea krivicu prema
cvijetu, ti moe proi kroz najveu batu, ali e proi zatvorenih
oiju. I tada e biti u urbi, u jednom dubokom i suludom trku.
Jedva e iekati da izae iz te bate. Kako onda moe biti
svjestan?
Zato ti tantra nalae da bude svjestan i da prihvati sve
to si ti. Ti si jedna velika misterija mnogih ll1ulti-dimenzionalnih
energija: prihvati to, i kreni kroz to sa dubokom i monom
energijom, sa senzitivnou, sa svijeu, sa ljubavlju, sa
razumijevanjem. Krei se sa TIME kroz ivot! Tada e svaka elja
biti samo sredstvo da se to prevazie, da se ode dalje od toga pukog
nagona. Svaka energija e tada biti od pomoi. I tada je ovaj svijet
Nirvana, a ovo nae tijelo hram - sveti hram, sveto mjesto.
Yoga je negacija, tantra je afirmacija- Yoga razmilja u
duhu dualnosti: upravo zbog toga se zove "yoga". To znai: staviti
dvije stvari zajedno, udruiti dvije stvari. Ali dvije stvari su ve tu;
dualnost je ve prisutna. Tantra kae da nema dvojnosti. Ako ima
dvojnosti, ti ih ne moe udruiti I koliko god pokuava, oni ostaju
uvijek dvoje. Kako god da ih postavi, oni uvijek i dalje ostaju dvoje.
Ta borba se samo nastavlja, dualizam i dalje ostaje. Ako bi svijet i
Boansko bilo dvoje, oni se nikada ne bi mogli udruiti Ako oni
stvarno nijesu dvoje, ako samo tako izgleda, samo tada e biti jedno.
Ako je tvoje tijelo i tvoja dua odijeljena, ako su to dvije djeljive
stvari. one se tada nee moi staviti zajedno. Ako ste ti i Bog dvoje,

31

tada ne postoji mogunosti da se sjedinite, da se udruite, da budete

zajedno. Oni e i dalje ostati dvoje.
Tantra kae da ne postoji dvojnosti; to samo tako
izgleda. Zato onda pomagati toj izglednosti da bude jaa? Tantra
pita: emu onda pomagati taj izgled dvojnosti da bude jai? Razori to
upravo ovog trena! Budi jedan! Ti postaje sjedinjen, biva jedan
samo putem prihvatanja, POtvrdjivanja, a ne putem borbe i sukoba
Prihvati svijet, prihvati tijelo, prihvati sve to se proima kroz to.
Nemoj stvarati neki drugi centar u sebi jer je po tantri taj drugi i
drugaiji centar samo ego. Za tantru, zapamti to, to nije nita drugo
da ego. Zato nemoj stvarati ego. Samo budi svjestan onoga to si.
Ako se bori, onda je ego prisutan. Usled toga je veoma teko nai
yogina koji nije egoist. To je veoma teko! Ti yogini mogu govoriti o
ne-egocentrinosti, ali oni ne mogu biti manje egocentrini. Takav
njihov proces stvara ego. I to se vie bori, to ti sve vie ego jaa.
Ako pobijedi u jednoj takvoj borbi, ti e dospjeti do najveeg ega.
Tantra kae da se ne bori! Tada nee biti mogunosti
za egom. Ako budemo shvatili tantru, tu e tada biti puno problema,
jer je za nas stanje bez borbe stanje pasivnosti, predaje. Tada bivamo
uplaeni. Jer, ne boriti se, za nas znai biti POpustljiv, znai predati
se. Mi smo se predavali, poputali vjekovima i nijesmo nigdje stigli
Ali za tantru popustljivost nije "naa" POpustljivost. Tantra kae da se
prepustite, predate ali da to uinite sa svijeu - BUDITE SVJESNI.
Ako ste ljuti, tantra ne kae da ne budete ljuti. Tantra ti kae da
budete ljutiti itavim biem, ali i budite svjesni. Tantra nije protiv
gnjeva. Tantra je samo protiv Spirituahlog sljepila, protiv duhovne
uspavanosti, duhovne nesvjesnosti. Budi svjestan i budi ljut. A to je
tajna te metode - ako si svjesno ljut, to e se transformisati: to e
postati milostivost. Zato tantra kae da gnjev nije tvoj neprijatelj. To
je sjeme milostivosti. Ista ljutina, ista energija e postati milostivost.
Ako se bude borio sa time, tu vie nee biti mogunosti za
milostivost. Ako pobijedi u toj borbi, ako uspije da to potisne, ti
e tada biti samo mrtav ovjek. Tu vie nee biti gnjeva jer si ga ti
potisnuo. Tu nee biti ni milostivosti, jer se samo kroz ljutinu
milostivost moe postii. Transformisana ljutina je milostivost. Ako
pobijedi u svome potiskivanju, to je neizvodljivo, tada nee biti ni
seksa, ali ni ljubavi, takoe, jer sa umiranjem seksa umire i energija
koja te moe dovesti do ljubavi. Tako e biti osloboen od seksa, ali
e biti i lien ljubavi. Tako je itava stvar promaena jer bez ljubavi
nije mogue ostvariti boanstvenost, bez ljubavi nije mogue
oslobodjenje, bez ljubavi nije mogua sloboda.

32

Tantra nalae da se iste energije moraju preporoditi. To

i na ovaj nain: ako si protiv svijeta, Nirvana nije
mogua - jer ovaj svijet treba da se transformie u Nirvanu. Tako si
protiv osnovne energije koja je izvorite svega. Zato tantrika
alhemija kae da se ne treba boriti: budite prijateljski raspoloeni sa
svim energijama koje su ti date. Poeli im dobrodolicu. Osjeti
zahvalnost da si ljut, da osjea seksualni naboj, da ima poudu.
Budite zahvalni tome jer su to sve sakriveni izvori. oni se mogu
transformisati, mogu se otvoriti. A kada se seks transformie, on
postaje ljubav. Otrov je nestala, ono to je bilo runo u tome je
nestalo. Sjeme moe izgledati runo ali kada ono oivi ono pusti
korijenje i pone cvjetati. Tada je predivno. Nemoj odbacivati sjeme
jer tako odbacuje i cvijee koje je u njemu. To cvijee jo nije tu; jo
se nije ukazalo, nije se manifestovalo - tako ga ni ne moe vidjeti.
oni su neispoljeni ali su i dalje tu. Iskoristi to sjeme kako bi mogao
dospjeti do cvijeta. Zato prvo dopusti da se ispolji prihvatanje, jedno
senzitivno razumijevanje i svjesnost. Tek tada je popustljivost
doputena.
Jo jednu stvar u vam iznijeti koja je, zaista, veoma
udna, ali je i jedna od najdubljih otkria tantre, a to je: bilo to da
uzmete kao svog neprijatelja: poudu, gnjev, mrnju, seks, bilo to
tvoj stav da ti je to neprijatelj e uiniti da to i stvarno postane
neprijatelj. Prihvati sve to kao Boanski dar i pridji mu sa srcem
zahvalnosti. Na primjer, tantra je razvila mnoge tehnike za
transformaciju seksualne energije. Pridji seksualnom inu kao da
prilazi Boanskom hramu. Pridji tome kao da je to tvoja molitva,
kao da je to meditacija. Osjeti neku svetost u tome inu. Upravo zbog
toga su na nekim hramovima, kao to su Kaduraho, u puri, u
Konaraku izgraeni ukrasi sa skulpturama seksualnog prizora.
Seksualni in na zidovima jednoga hrama izgleda nelogino, posebno
za hrianstvo, za islam, za dainizam. To izgleda nepojmljivo,
kontradiktorno. Kakve veze hram ima sa nekim takvim slikama i
prizorima? Na spoljanjim zidovima Kaduraho hrama su prizori
seksualnih odnosa uklesani u kamenu. Zato? U hramu nema mjesta
takvim prizorima, a najmanje u naem umu. Hrianstvo ne moe ni
zamisliti neke slike iz Kaduraha na svojim zidovima. Nemogue!
Savremeni hindusi osjeaju krivicu jer je njihov um
uobliavan od strane hrianstva, oni su "hindu-hriani", a oni su
gori - jer je biti hrianin u redu, ali biti hindu-hrianin je pogrdno,
runo. oni zbog toga osjeaju krivicu. Jedan hindu vodja,
Purotamda Tandon, ak je naloio da se takvi hramovi moraju
se moe

rei

33

poruiti, da oni ne pripadaju hindu duhu. I zapravo, om i ne

pripadaju nama jer je u naim srcima tantra bila odsutna veoma dugo,
vjekovima. To nije bilo osnovno u naim ivotima, nije bila osnovna
struja u naim ponaanjima. Yoga je bila glavna struja, glavno
duhovno strujanje, a za yogu je Kaduraho nepojmljiv: to mora biti
uniteno.
Tantra kae da seksu treba pristupiti kao da ulazimo u
sveti hram. Upravo zbog toga su oni obiavali da slikaju prizore
seksualnih odnosa na zidovima svetih hramova. oni nalau da se
pristupi seksu kao da se ulazi u sveti hram. Odatle, kada ue u sveti
hram, seks mora biti tu u namjeri da dvoje sjedinjava, udruuje. Tada
e moi osjetiti da svijet i Boansko vie nijesu dvije zasebne stvari,
dva sukobljavajua elementa, ve jedno. oni vie nijesu
suprotstavljeni. oni su sada samo suprotni i drugaiji, ali pomau
jedno drugom. Oni mogu takvi da postoje upravo usled te
suprotnosti. Ako bi se taj polariiet izgubio, itavi svijet bi usled toga
nestao. Zato nastoj da uoi duboko jedinstvo koje proima sve.
Nemoj samo gledati udaljene suprotne take, uoi onu unutranju
struju koja vas proima i sjedinjuje. Za tantru je sve sveto. Zapamti
ovo: za tantru SVE je sveto; nita nije profano. Sagledaj to na ovaj
nain: za jednu nereligioznu osobu sve je profano, nita mu nije
sveto; za takozvane religiozne osobe, neto je sveto,a neto ne. Ali za
tantrike sve je sveto.
Prije nekoliko dana je sa mnom boravio jedan
hrianski misionar koji mi je tom prilikom rekao: "Bog je stvorio
svijet." Ja sam ga na to upitao: "A ko je stvorio grijeh?" on mi ree:
"avo." Onda ga ja upitah:" A ko je stvorio avola?" on je tada bio
zbunjen. Ree mi: "Naravno, Bog je stvorio i avola." Ako je avo
stvorio grijeh, a Bog je stvorio avola: ko je onda grenik - avo ili
Bog? Dualistine koncepcije uvijek vode ka takvim apsurdnostima.
Za tantru Bog i avo nijesu dvije odvojene stvari. I zapravo, za
tantru i ne postoje stvari nalik "avolima": sve je Boansko, sve je
sveto. Izgleda da je, zapravo, to i pravo polazite, najdublje. Ako je
ita nesveto na ovom svijetu, odakle sve to dolazi i kako to bitie?
Zato tu postoje samo dvije alternative: prva alternativa je od ateista
koji kau da je sve profano; da nita nije sveto. Ovaj stav je u redu:
kao takav je nedualistiki: on ne vidi svetost u svijetu. Zatim, postoji
i tan triki pristup stvari: oni kau da je sve sveto. Ioni su ne
dualistini. Ali izmeu te dvije religiozne, uslovno reeno, osobe,
postoji i neto to je nepojmljivo. oni nijesu ni religiozni ni
nereligiozni jer su uvijek u konfliktu. Sva njihova teologija je u tome

34

da se susretnu sa krajem, da

okonaju neto

to se nikako ne moe

okonati.

Ako je samo jedna elija, ili jedan atom u ovom

svijetu, liena svetosti tada e i itavi svijet biti takav, bie lien
svetosti. Jer kako moe jedna tako mala elija nesvetosti bitisati u
jednom svijetu svetosti? Kako to moe biti? To je podrano od svega:
da bi moglo bitisati, ta elija je podrana od svega oko sebe. A ako je
nesveti element podran od jednoga svetoga elementa, kakva je onda

razlika izmedju njih dvoje? Ili je itavi svijet svet i neuslovijen ili je

nesvet; ne postoji sredine. Zato tantra kae da je sve sveto; upravo

zbog toga i ne moemo to shvatiti. To je jedno duboko ne-dualistino

polazite; ako uopte to moemo nazvati polazitem. To i nije neko

polazite jer svako polazite mora biti dualno. Ono nije protivno

niemu zato i nije nikakvo polazite. Ono je proete jedinstvom, kroz

njega tee zajednitvo.

To su dvije staze: yoga i tantra. Tantra nam nije tako
prijemiva zbog naeg zgrenog uma. Ali kada god postoji neko ko
je zdrav iznutra, ko nije u haosu, tantra ima svoju ljepotu kod toga.
Samo taj moe shvatiti to je tantra. Yoga je privlana, lako
prihvatljiva, usled naih uznemirenih umova. I zapamti, na kraju je
uvijek u pitanju tvoj um koji od neega stvara privlanost ili
odbojnost. Ti si taj odluujui faktor. To su razliiti pristupi. Ja ne
kaem da se osoba ne moe realizirati putem yoge, pojedinac moe
postii ostvarenje i putem yoge, ali ne putem yoge koja je sada
rasprostranjena. Ova ovdanja yoga nije uopte yoga ve
interpretacija tvojeg oboljelog uma. Yoga moe biti jedan autentini
pristup ka Vrhovnom, ali je to mogue samo onda kada je tvoj um
zdrav, kada ti um nije oboljeo, kada nije zatrovan. Tek tada yoga
posjeduje drugaiji izgled.
Na primjer, Mahavir je bio na stazi yoge ali on uopte
nije potiskivao seks. on je to spoznao, on je to proivio, on je bio u
dubokoj vezi sa time. Ali to je postalo nekorisno za njega i on je
odbacio seks. Buda je bio na stazi yoge, ali je i ivio u svijetu, on je
bio u dubokoj vezi sa svijetom. on se nikada nije borio. Kada
jednom neto spozna, ti postaje slobodan od toga. To jednostavno
otpadne, kao to suvo lie otpadne sa grane. To nije odricanje; tu
uopte nije ukljuena borba. Pogledajte samo Budino lice: to uopte
nije lice borca. on se nikada nije borio. on je tako oputen; njegovo
lice je pravi simbol oputenosti: neborbenosti. A pogledajte samo
vae yogine: borba se uoava na njihovim licima. Duboko u njma je
veliki nemir. mete. Upravo sada oni sjede na vulkanu. Pogledaj

35

samo njihove oi, njihova lica i ti e to uoiti. Negdje duboko u

njima, oni su potisnuli sve svoje bolesti; oni nijesu otili iza toga.
U jednom zdravom svijetu, u kojem ljudi ive svoj
ivot autentino, individualno, bez imitiranja drugih, ivjei samo
svoj ivot na svoj nain, postie se oboje. on tako moe nauiti
duboku senzitivnost koja preobrauje udnje; on tako moe doi do
mjesta gdje sve elje bivaju izline i odbaene. I yoga moe dovesti
do tog mjesta, ali po mom miljenju, yoga e ii kroz isti svijet kroz
koji i tantra vodi. zapamti to. Mi trebamo zdravi razum, prirodnog
ovjeka. U svijetu u kojem ivi prirodni ovjek, i tantra i yoga e
voditi ka transcendenciji elja. Ali u naim takozvanim bolesnim
drutvima, ni yoga ni tantra te ne mogu voditi iza elja. Jer ako
izabere yogu, ti je ne bira zbog toga to su tvoje elje postale
nekorisne - ne! To je jo veoma aktuelno i znaajno; elje nijesu
otpale same od sebe. Mi ih moramo malo siliti.
Ako odaberemo yogu, mi je odabiramo kao jednu
tehniku za potiskivanje. Ako izaberemo tantru, mi je odabiramo kao
vjetinu, kao duboko lukavstvo za udovoljavanje. Zato ni yoga ni
tantra sa nezdravim umom ne mogu djelovati. Obije e na taj nain
voditi ka lukavstvu i izvjetaenosti. Jedan zdravi um, posebno
seksualno zdrav, je potreban za poetak. Tada nije posebno teko da
izabere svoj put. Ti moe izabrati ili yogu ili tantru.
Postoje dvije vrste osoba - osnovna podjela je na
muke i enske: ja pod tom podjelom ne Podrazumijevam bioloke
razlike ve samo psiholoke. Kod onih koji su u osnovi psiholoki
muki - agresivni, nasilni, ispoljeni - yoga je njihov put. A za one
koji su u osnovi enstveni - prijemivi, receptivni. pasivni, nenasilni _
tantra je njihova staza. Zato ti i moe to primijetiti. Za tantru su
Majka, Kali, Tara i mnoge druge devis, bhairavis (enska
boanstva) veoma znaajne. U yogi ti nee nai da je iko ikada
pomenuo ijedno ime enskog boanstva. Tantra ima enska
boanstva; yoga ima muke bogove. Yoga je ispoljena energija;
tantra je energija koja se kree unutra. Zato ih vi moete opisati
modernim psiholoki izrazom kao da je yoga ekstrovertna, a tantra
introvertna. Sve to ovisi o osobi. Ako posjeduje jednu introvertnu
osobnost, tada borba nije za tebe. Ako ima ekstrovertnu linost, tada
je borba pravi put za tebe. Ali mi smo upravo u konfuziji, u zbrci.
Upravo zbog toga nam nita ne moe pomoi. Naprotiv, sve nas jo
vie uznemirava. Yoga e te uznemiravati, tantra e te uznemiriti.
Svaki lijek e izazvati novu bolest jer je tvoja orjentacija bolesna,
oboljela; njegov izbor je bolest, neto bolesno. Zato i ne mislim da

36

putem yoge ne moe nikuda dospjeti, ja sam odabrao tantru samo

zbog toga to emo pokuati da objasnimo to je tantra.
Ono drugo pitanje je bilo: "Na putu predaje, kako
pojedinac znati da odabere pravu tehniku od tih 112
metoda? "
e

Na putu volje postoje tih 112 metoda, ali na putu

predaje postoji samo jedan metod, a to je ta sama predaja. Ne postoji
neki drugi metod, zapamti to. Svi metodi su nepredatost jer ovise o
tebi. Ti moe neto uraditi: tehnika je tu, uradi je! Na stazi predaje,
ti vie ne postoji, tako i ne moe nita uraditi. Ti si uradio najvie,
vrhovno, poslednje: ti si se predao. Na stazi predaje, predavanje je
jedini metod. Sve ove metode (112 tantrikih tehnika) zahtijevaju
odredjenu volju; zahtijevaju da neto bude preduzeto od tvoje strane.
Ti upravlja svojom energijom, ti uravnoteuje svoju energiju,
stvara neko sredite u svom haosu. Ti neto pokuava. Tvoj napor
'je tu veoma znaajan, temeljan, zahtijeva se. Na stazi predaje samo se
jedna stvar trai od tebe: da se preda. Mi emo ui dublje u tih 112
metoda, zato je potrebno rei neto vie o predaji jer ona nema
nikakvu metodu.
U ovih 112 metoda nema niega od predaje. Zato iva
nije nita rekao o predaji? Jer nita i ne moe biti reeno. Sama
Bhairavi, sama Devi je dospjela do ive bez ikakve metode. Ona se
samo predala. Zato se to mora zapamtiti: ona je postavljala ova
pitanja zbog drugih a ne zbog sebe. Ona je to pitala u ime itavog
ovjeanstva. Ona je dotakla Sivu. Ona je ve bila u njegovoj kolibi;
ona ga je ve grlila. Ona je bila sjedinjena sa njim, ali je i dalje
postavljala pitanja. Zato zapamti jednu stvar: ona nije to pitala zbog
sebe; za to nije bilo potrebe. Ona je postavila to pitanje za itavo
ovjeanstvo. Ali ako je ona to realizirala, zato je pitala ivu? Zar
ona sama nije mogla da govori ovjeanstvu? Ona je prola stazom
predaje, zato nije nita. znala o metodama. Ona je prola kroz ljubav.
Ljubav je dovoljna sama po sebi. Ljubav nita vie ne trai. Ona je .
prola kroz ljubav zato i ne zna nita o metodama, tehnikama. Zbog
toga ona i pita.
Tako je iva ponudio 112 tehnika. on stoga nije nita
govorio o predaji jer predaja nije nikakva tehnika. Ti se predaje
samo onda kada sve metode postanu izline, kada nijednom metodom
ne moe postii nita. Ti si prethodno uporno pokuavao. Ti si

37

kucao na sva vrata ali se nijedna vrata nijesu otvorila, prolazio si

svim pravcima ali te nijedan nije odveo ka cilju. Ti si uradio sve to
si mogao, i sada si ostao bespomoan. U jednoj takvoj
bespomonosti, predaja se dogadja. Zato na putu predaje ne postoji
nikakva metoda. Ali to je to predaja i kako ona djeluje? Ako predaja
djeluje, emu onda tih 112 metoda? Um se tada pita, emu onda
nepotrebno ulaenje u te metode? Ako predaja djeluje, bolje se
predati. Zato onda juriti za metodima? I ko onda zna, da li e
odredjeni metod biti pogodan za tebe ili ne?
Moda ti itav ivot treba da to otkrije. Zato je dobro
da se preda ali i veoma teko. To je najtea stvar na svijetu. Metodi
nijesu teki. Oni su lagani; ti moe. uvjebati sebe. Ali za predaju
sebe ne moe uvjebavati. Ne postoji trening za to! Nikoga ne
moe pitati kako da se preda: to samo pitanje je apsurdno. Kako da
pita da se preda? Moe li pitati kako da voli? Ili je to ljubav ili
nije, ali ti ne moe pitati kako da voli. A ako ti neko to kae, ako te
neko bude uio da voli, zapamti, ti nee nikada moi voljeti. Ako ti
se ikada ponudi neka tehnika za ljubav, ti e se vezati za tu samu
tehniku. Upravo zbog toga glumci ne mogu voljeti. oni poznaju
mnoge tehnike, mnoge metode, a mi smo svi glumci. Kada jednom
naui trik kako da voli, tada vie ljubav nee tei jer si ti tada
stvorio fasadu, lani dekor, obmanu. A sa takvom lairanom
ljubavlju, ti si izvan nje, ne moe se ukljuiti, ne moe ui u to. Ti
se dri po strani, zatitio si se.
Ljubav je samo onda kada si totalno otvoren, kada si
ranjiv. To je opasno. Tada biva nezatien, neosiguran. Mi ne
moemo pitati kako se voli; ne moemo pitati kako da se predamo.
To se dogadja! Ljubav se dogadja, predaja se dogadja. Ljubav i
predaja su duboko sjedinjeni. Ali to je to? Ako ne znamo kako da se
predamo, makar moemo znati to nas to spreava da se predamo,
kako sebe drimo dalje od predaje? To se moe znati i to moe biti
od pomoi: kako je mogue da se jo nijesi predao? Koja je to tvoja
tehnika kojom se liava predaje? Ako se jo nijesi zaljubio, tada
problem nije u tome kako da se voli. Stvarni problem je sada to, kako
si uspio da ivi tako dugo bez ljubavi, koji je trik u pitanju, koja je
to tehnika, koja struktura tom pristupu - tvoja odbrambena strategija,
i kako je mogue da si opstao bez ljubavi. To se moe shvatiti.
Kao prvo: mi ivimo sa egom, u egu, usrediteni u
egu. "Ja" je bez ikakvog znanja o sebi. "Ja" nastoji da objavi "Ja
sam". To "Ja sam" je izvjetaeno, lano, jer ja ne znam ko sam. I
dok ne spoznam ko sam Ja, kako mogu rei: "Ja"? Dakle, to "Ja" je

38

lano "Ja". A to lano "Ja" je ego; to je odbrana. To te titi od

predaje. Ti se ne moe predati. ali moe biti svjestan ove
odbrambene mjere. Ako bude svjestan toga, to e i nestati,
ieznue. Malo po malo, ti vie nee biti tako snano usmjeren u to,
i jednoga dana e doi do zakljuka: "Ja nijesam". Onoga trenutka
kada to osjeti, predaja se dogadja. Zato pokuaj da razotkrije da li
si stvarno Ti. Dakle, da li stvarno postoji neki centar u tebi koji ti
moe nazvati "moj ego"? Pogledaj duboko u sebe i upitaj se gdje je
to "Ja"? Gdje je boravite tog ega?
Rinzai je doao svom uitelju i rekao: "Daj mi
slobodu!" Uitelj mu je odgovorio: "Donesi sebe. Ako TI postoji, ja
u te uiniti slobodnim. Ali ako TEBE nema, kako te onda mogu
osloboditi? Ti si ve slobodan. A sloboda nije tvoja sloboda.
Zapravo, sloboda je sloboda OD "tebe". Zato nastoj da nae to,"Ja",
gdje si ti, a onda ponovo dodji. To je meditacija. Idi i meditiraj."
Potom je uenik Rinzai otiao i meditirao nedeljama,
mjesecima i posle izvjesnog vremena se vratio. Tada je rekao svom
uitelju: "Ja nijesam tijelo. Samo sam toliko mogao otkriti". Na to mu
guru ree: "Samo toliko si i postao slobodan. Idi i ponovo pokuaj da
vie pronadje sebe". Onda je on otiao i pokuava, meditirao i
naao: "Ja nijesam um jer ja mogu promatrati svoje misli. Tako je .
promatra neto drugo od promatranog: ja nijesam moj um." on je
tada ponovo doao uitelju i rekao: "Ja nijesam um." Guru mu na to
ree: "Sada si tri etvrtine oslobodjen. Idi ponovo i trai ko si."
Tada je stao da razmilja: "Ja nijesam tijelo. Ja nijesam
um. to sam onda?" on je poeo da studira, da ita, bio je dobro
obrazovan 'i obavijeten pa je razmiljao: "Ja nijesam moje tijelo,
nojesam moj um. Onda mora da sam svoja dua, moj Atman." Ali
posle dueg meditiranja otkrije da nema ni Atmana - nema due jer
taj Atman, ta dua nije nita drugo do njegovo mentalno objanjenje
- samo doktrina, rijei, filozofija.
Tako je on jednoga dana dotrao i rekao: "Sada me
vie nema!" Onda mu guru ree: "Mogu li te sada uiti metodi
oslobodjenja?" Rinzai odgovori: "Ja sam slobodan jer me nema vie.
Nema onoga koji bi bio u ropstvu. Ja sam sada samo prostrana
praznina, nitavnost."
Samo nitavnost moe biti slobodna. Ako si neko ili
neto, ti e biti u ropstvu. Ako ti jesi, ti e biti obrobijen. Samo
praznina, izpranjeni prostor moe biti slobodan. Ti tada to ne moe
vezati, ne moe se vezati. Rinzai je dotrao i rekao: "Mene vie

39

-_.

.......

".~"'-'

..

nema. Nigdje me nema da bih bio uhvaen, pronadjen. " To je

sloboda. Tada je po prvi put dotakao stopala svog 'majstora - po prvi
put! To nije bilo doslovno, jer je on doticao stopala svog majstora i
prije. Ali tada njegov uitelj ree: "Sada si po prvi put dotakao moja
stopala."
Rinzai ga upita: "Zato kae, po prvi put? Doticao
sam tvoja stopala mnogo puta do sada." Uitelj mu odgovori:"Ali ti si
bio tu, kako si onda mogao doticati moja stopala ako si jo bio tu?
Ako si tu, kako onda moe dotai moja stopala?" To "Ja" ne moe
dotai niija stopala. ak i kroz to, izgleda da ne dotie tua stopala,
to je doticanje svojih stopala u obrnutom smislu. "Ti si dotakao moja
stopala po prvi put" - ree mu uitelj. "Vie tebe nema. A to je
ujedno i poslednji put."
Predaja se dogodi onda kada tebe nema. Tako se ti ne
moe predati. Usled toga predaja i ne moe biti tehnika. Ti se ne
moe predati: ti si prepreka za to. Kada tebe nema, predaja je tu.
Tako se ti i predaja ne moete udruivati, ne postoji koegzistencije
izmedju tebe i predaje. Ili si ti ili je predaja. Zato treba da otkrije
gdje si ti, ko si ti. To istraivanje stvara veoma mnoge iznenadjujue
interpretacije. Raman Mahari je, na primjer, rekao: "Istrauj na
temu: Ko sam ja?" To je bilo pogreno shvaeno. ak i njegovi
najblii uenici nijesu pravilno razumjeli znaenje toga. oni su mislili
da je to neko istraivanje u kojem e ti stvarno traiti: "Ko sam JA?"
To uopte nije to! Ako ti krene da istrauje: "Ko sam ja?" ti e
jednoga dana doi do stvarnog zakljuka da ti nijesi. Dakle, tu nije u
pitanju da otkrije ko si ti ve da nestane, da se rastopi, da iezne.
Ja sam dao mnoge tehnike za istraivanje te teme: "Ko
sam ja?" Posle mjesec ili dva, oni su doli i rekli: "Jo nijesmo otkrili
ko smo mi. To pitanje je i dalje pitanje. Nema odgovora." Na to sam
im odgovorio: "Nastavite! Jednoga dana e doi odgovor." I oni su
se ponadali da e se odgovor pojaviti. Tu nema nikakvog odgovora.
Stvar je u tome da e se samo pitanje rastopiti, nestati. Tu nee biti
nikakvog odgovora u smislu da si ti ovo ili ono. To samo pitanje e
nestati. Tu nee biti nikoga da pita: "Ko sam ja?" I tek tada e znati.
Kada nema "Ja" onda se ono pravo "Ja" otvara. Kada ega ne postoji,
ti si tada po prvi put suoen sa svojim biem. To bie je praznina.
Tada se moe predati; tada se i predaje. Ti se sada predaje. Zato i
ne moe biti nekih tehnika, ili se moe dati neka negativna tehnika
nalik tom ispitivanju: "Ko sam ja?"
Kako predaja djeluje? Ako se preda, to se dogadja?
Kako to djeluje? Mi emo nastojati da shvatimo kako ti metodi

40

."aju.

Mi emo ui dublje u tehnike i nastoj8emo da saznamo kako

r . one imaju naunu osnovu u djelovanju. Kako to predaja
rtdl" Ondll kada se preda, ti postaje dolina, a kada si u egu, onda si
vrhu. Ego znai da si iznad svih drugih; ti si neko. Drugi te mogu
,"porn.ti ili te ne moraju prepoznati: to je sada neto drugo. Ti
I.nlllju da si iznad drugih, ti vidi kako si iznad drugih: ti si nalik
vrhu; niko ti se ne moe pribliiti. Onda kada se predate postajete
ntdlk dolini. Bivate duboki, a ne visoki. Tada sva Egzistencija
poeInje da se sliva u njega sa svih strana. itava Egzistencija poinje
4a "lival on je nalik vakumu, tako dubok, nalik ambisu bez dna.
ClIava Egzistencija poinje da se sliva sa svih strana. Ti moe rei
eta Bo, dolazi sa svih strana i ulazi u njega, dotie sa svih strana i
ul.1 u svaku njegovu poru, ispunjava ga potpuno. Ta predaja, to
prwobruanje u dolinu, u ambis, to predavanje se moe osjetiti na vie
n~ln.. Postoji mala predaja, a postoji i velika predaja. ak i u maloj
.....dtJi ti to moe osjetiti. Predavanje uitelju, gumu, je manja
predaja ali ti to poinje da osjea jer gum odmah poinje da utie u
.be. Ako se preda uitelju, ti e iznenada osjetiti kako njegova
ener,ija utie u tebe. Ako ne moe osjetiti da ta energija dolazi do
ttbe i utie u tebe, onda znaj dobro da se ti jo nijesi predao ni na
mlUlji nain. Ti se NIJESI predao.
Postoje mnoge prie koje su postale znaajne za nas jer
mi i ne znamo kako su se dogodile. Mahakajap je doao Budi, a
Budi je odmah samo dotakao njegovu glavu, i stvar se dogodila.
Mllhakdjap je istog trena poeo plesati. Na to je Ananda upitao
Budu:"to se dogodilo sa njim? I ja sam sa tobom etrdeset godina
vel Je li poludio? Ili moda zaludjuje druge? to se dogodilo sa
njim? Ja sam doticao tvoja stopala hiljade i hiljade puta."
Naravno, za Ananda, Mahakajap e izgledati ili lud ili
kIlO da se pretvara. on je bio sa Budom etrdeset godina, i to je
polltao problem. on je bio njegov stariji brat - Budin stariji brat: u
tome je i problem. Kada je Ananda doao po prvi put prije etrdeset
godina kod Bude, prva stvar koju je rekao Budi je bila: "Ja sam tvoj
.tlll"iji brat, a kada me bude inicirao, ja u biti tvoj uenik. Zato mi
dllj tri stvari prije no ti postanem uenik jer posle toga ja nita ne
mogu zahtijevati. Prvo, ja u uvijek biti uz tebe: Daj mi to obeanje.
Nee mi moi rei da idem negdje drugo. Ja u te uvijek pratiti.
Drugo, ja u spavati u istoj prostoriji u kojoj ti spava. Nee mi
moi rei da iz.adjemvan. Ja u biti uz tebe nalik tvojoj sjenci. I tree,
Ilko budem doveo bilo koga u bilo koje vrijeme dana ili noi. ti e
mu morati odgovoriti. Nee moi rei da nije vrijeme za to. Zato mi

"I

41

~fl

daj ta tri obeanja dok sam ti jo stariji brat jer kada jednom
postanem tvoj uenik, ja u te morati slijediti. Ti si jo mladji od
mene, zato mi daj ta obeanja." To mu je Buda tada obeao, ali je to
postao njegov problem. To je postao problem! etrdeset godina je
Ananda bio uz Budu, ali se nikada nije predao, nije se mogao predati
jer to nije bio duh predaje. Ananda ga je pitao mnogo puta kada e to
postii. Buda bi mu odgovarao:"Dok ja ne umrem ti to nee postii."
Ananda je tako to mogao postii samo kada je Buda umro.
to se to iznenada dogodilo sa Mahakajapom? Da li je
Buda ve bio dio Mahakajapa? Ne! .on je tekao, neprestano tekao.
Ali ti mora biti dolina, maternica, kako bi to mogao primiti. Ako si
iznad njega, kako to moe primiti? Ta tekua energija ne moe tada
doi do tebe. To e te zaobii. Zato treba da klekne. ak i ono malo
predavanje guruu, dovodi do nekog toka energije. Iznenada, postaje
sredstvo velike sile. Postoje hiljade i hiljade pria o tome: samo usled
jednoga dodira, jednoga pogleda, neko se moe prosvijetliti. To
uopte ne izgleda razumno onima koji gledaju to sa strane. Kako je to
mogue? To je mogue! ak i jedan pogled moe promijeniti
potpuno tvoje bie, ali to moe izazvati promjene samo ako si
prostran i prazan, ako si nalik prostranoj dolini. Ako moe odmah
upiti taj uiteljev pogled, ti e biti drugaiji.
To su manje predaje koje se dogadjaju prije no to se
preda potpuno. A ta manja predavanja te pripreme za onu veliku i
potpunu predaju. Kada jednom to spozna putem predaje, ti e
primiti neto nepoznato, neto nevjerovatno, neoekivano, o emu
nijesi mogao ni sanjati. Tek tada si spreman za veliku predaju. To je
posao gurua - da ti pomogne u malim predajama tako da moe stei
dovoljno hrabrosti za ono veliko predavanje, za potpunu predaju.
tani pokazatelj daje
pojedinca voditi ka

I sada poslednje pitanje: " Kojije

odredjena tehnika
Vrhovnome?"

ispravna i da

Za to postoje pokazatelji. Pojedinac se poinje osjeati

nositi jedan drugaiji identitet u sebi. Vie uopte
nijesi onaj isti. Ako ti se tehnika ugodi. ti si iznenada neka sasvim
druga osoba. Ako si suprug ili supruga, ti vie nikada nijesi onaj isti
suprug ili ona ista supruga. Ako si prodavac, posle toga, ti vie nijesi
onaj isti prodavac. Bilo to da si, ako ti se tehnika ugodi, ti si druga
osoba posle prve meditacije. Zato, ako se osjeti neto drugaiji posle
drugaije, poinje

42

prve meditacije, znaj da ti se neto dogodilo. Ako, pak, ostane isti,

ako se nita udno ne dogodi, nita se i nije dogodilo. To je prvi
pokazatelj da li ti se ta tehnika ugadja. Ako ti se ugodi, ti se odmah
iznenada prenese, preporodi u neku drugu osobu. To se iznenada
dogadja: ti gleda na svijet na drugaiji nain. Oi su iste, ali
posmatra je drugaiji.
Drugo, sve ono to je stvaralo napetosti, konflikte,
poinje da otpada. To ne znai da treba da praktikuje neki metod
godinama da bi napetosti popustile, da bi konflikti iezli - ne! Ako ti
se odredjeni metod ugaa, te tegobe e odmah poeti da otpadaju, da
se ublaavaju. Ti e osjetiti kako te neka ivost poinje obuzimati; ti
si rastereen. Ti e poeti da osjea, ako ti se ta tehnika ugodi, da
se dogaaju suprotne stvari. Sada te zemlja vie ne vue nadolje.
Naprotiv, sada te nebo vue nagore. Kako se osjea kada se avion
podigne? Sve se uznemiri, izmijeni. Iznenada se pojavi trzaj, gr, i
gravitacija postaje nebitna. Tada te vie zemlja ne vue. Ti se
udaljava od gravitacije. Taj isti gr se dogodi u meditativnoj tehnici
koja ti se ugodi. Iznenada se dogodi izvjesni trzaj i ti se uzdigne.
Odmah osjeti kako zemlja vie nije presudna; ne postoji vie
gravitacije. Ona te vie ne vue nadolje. Ti si gurnut navie. U
religioznoj terminologiji ova pojava se naziva "gracioznost". Postoje
dvije sile _ gravitacija i gracioznost. Milostiva "gracioznost" znai da
si gumut navie; "gravitacija" znai da si bio vuen nadolje.
Zbog toga se u meditaciji mnogi ljudi osjeaju
besteinski. Zbog toga mnoge osobe u meditaciji osjete jednu
unutranju levitaciju. Mnogi su mi izjavili, poto im se ugodila neka
tehnika: "Ovo je udno! Zatvorim oi i osjetim kao da se malko
izdiem iznad zemlje, desetak santimetara, dvadeset, ak i metar
iznad zemlje. A kada otvorim oi uvidim da sam i dalje na tlu; kada
zatvorimo oi mi imamo levitaciju. to je to? Kada otvorimo oi, mi
smo na zemlji! Nikada nijesmo levitirali." Tijelo ostaje na tlu, ali vi
se uzdiete, levitirate. Ova levitacija je stvarno izdizanje, odbijanje od
tla. Ako ti se tehnika ugodila, ti e biti odgurnut, podignut, jer je
posao meditacije da se ti nekako uzdigne. To je znaenje telmike:
omoguiti da se ukae sila koja te izdie. Zato ako se to bude tebi
ugodilo, ti e to znati: ti e postati lak, rastereen, olakan.
Kao tree, bilo to da radi, bilo koliko da je to
trivijalno to radi, to e biti znatno drugaije. Ti e hodati na
drugaiji nain, ti e sjedeti na drugaiji nain, ti e jesti na
drugaiji nain. Sve e posle toga biti drugaije. Tu razliku e moi
uoiti svugdje. Ponekada to osjeanje razliitosti, taj drugaiji osjeaj

43

moe izazvati strah. Osoba e ponovo poeljeti da se vrati nazad i

bude onaj stari jer je ta povezanost sa starim veoma jaka. To je jedan
rutinirani svijet, ak i dosadan, ali ti si bio djelotvoran u njemu. Sada
e svugdje oko sebe osjeati jaz. Osjetie da se ta tvoja
djelotvornost izgubila. Osjetie da se tvoja korisnost umanjila
Izgledate ti kao da si svugdje viak, marginalac, nepotreban. Osoba
mora proi kroz taj period. Ti e biti ponovo u skladu sa sobom. Ti
si se promijenio, a ne svijet. Zato se nee uklapati. Zapamti, stoga,
treu stvar: kada ti se tehnika bude ugodila, ti se vie nee ugadjati
svijetu, nee se uklapati u taj svijet. Sve je, na neki nain,
izgubljeno~\neka karika nedostaje. Svugdje osjea kao da ti
podrhtava tlo pod tobom. A sve je, zaista, ostalo isto; samo ti, TI si
se promijenio, postao si drugaiji. Ali, ne brini zbog toga, ti e
ponovo biti uskladjen, ali na drugaijem planu, na viem planu.
Uznemirenost se osjea isto kao kada dijete raste i
postaje seksualno zrelo. U 14 - oj ili 15 - oj godini djeak osjea
kako je postao drugaiji. Nova snaga je ula u njega _ seks. To nije
bilo tu prije - ili je bilo, ali je bilo sakriveno. Sada je on, po prvi put,
postao sposoban za neku novu vrstu snage. Zbog toga su djeaci
veoma nezgrapni; djevojice i djeaci, kada postanu seksualno zreli,
postaju i nezgrapni i nezgodni. oni su tada sadaovdje. oni vie nijesu
djeca, a jo nijesu ni odrasli mukarci, oni su tako izmedju, nigdje se
ne uklapaju. Ako se igraju sa malom djecom osjeaju se nezgrapno:
oni su na putu da postanu mukarci. Ako bi pokuali da uspostave
prijateljstvo sa mukarcima, sa odraslima, i tada bi se osjeali
nespretno: oni su i dalje djeca. oni se nikako ne uklapaju nigdje.
Taj isti fenomen se dogadja kada se tehnike ugadjaju:
tada se omogui jedan novi energetski izvor koji je jai od
seksualnog. Ti si tako ponovo u nekom prelaznom periodu. Tada se
ne moe uklopiti u taj svijet svjetskih ljudi. Ti vie nijesi dijete, ali
se i ne moe uklopiti u svijet svetaca. Ti jo nijesi "mukarac", i zato
se, u medjuvremenu, osjea nespretno. Ako ti se tehnika ugodi, te tri
stvari e ti se ukazati, ali ti nijesi oekivao da ja govorim o tim
stvarima. Ti si moda oekivao da u ti rei kako e biti mirniji, tii,
a ja sam ti rekao neto sasvim drugo: ti e postati znatno
uznemireniji. Kada se tehnika ugodi, ti e postati znatno nemirniji, a
ne mirniji. Tiina e doi neto kasnije. A ako se dogodi da tiina
doe, a ne uznemirenost, znaj dobro da neto nije u redu, da to nije
tehnika: to je tek samo poravnavanje sa starim navikama. To je
razlog zbog ega mnogo vie ljudi bivaju okrenuti molitvi nego
meditaciji.

44

. Molitva ti daje utjehu: to ti se ugadja, slae se sa tvojim

IvIJetom. Molitva je uporno potencirala "istu stvar koju sada rade
pllhljlltri. Ako si bio uznemiren, oni e ti pomoi da se uspokoji ili
n\lakar da bude manje uznemiren, da se prilagodi navikama,
ohleajima, drutvu, porodici. Posjeujui psihijatra godinu, dvije ili
tri ~odine, tebi nee biti nita bolje ali e biti znatno smireniji,
podekniji. Molitva i svjetenici imaju istu tu funkciju, rade isti
polllW: oni te ine znatno prilagoenim.
Dijete ti umre i ti biva krajnje uznemiren, ode
IlvjelAteniku, i on ti kae: "Nemoj biti utuen. Tvoje je dijete umrlo
rwlto ranije samo zato to je to Bog elio, zato to ga je Bog volio.
On je elio da mu tvoje dijete dodje gore to prije. on ga je zato
II07.VIlO." Ti se osjeti zadovoljen. Tvoje dijete je bilo "prizvano".
ho, ga je volio vie od drugih. Ili bi ti svjetenik rekao neto drugo:
"Nemoj se brinuti. Dua nikada ne umire. Tvoje dijete je sada u

rtUu."
Upravo prije nekoliko dana je ovdje bila jedna ena.
Njeln mu je umro ba proteklog mjeseca. Bila je uznemirena. Dola
jo k meni i rekla: "Samo me uvjeri da se on ponovo rodio na nekom
dobrom mjestu, i da e sve biti u redu. Samo mi daj uvjerenje da nije
uvr~io u paklu ili da nije ponovo rodjen kao ivotinja; da je otiao u
raj ili da je ponovo rodjen kao neki dobar ovjek, ili tome slino.
Ako me u to moe uvjeriti, sve e onda biti u redu. Tada u sve to
moi podnijeti; inae, ja u ostati dovijeka ojaena."
Tada bi joj svjetenik rekao: "U redu je. Tvoj suprug je
roen kao dobar ovjek na sedmom nebu, i on je veoma srean. I on
&ska na tvoj dolazak." Ovakve molitve vas mogu poravnati sa
navikama i uspokojiti. Vi ete se osjeati bolje.
Meditacija je nauka. Ona ti nee pomoi u spokojstvu.
Ona e ti pomoi u transformaciji, preobraanju. Upravo zbog toga
IWll naveo ona tri znaka kao pokazatelje. Nauka e doi ali ne kao
Ullpokojavanje. Ta nauka e doi nalik nekom unutarnjem
rucvjetavanju. Ta tiina nee biti tek neko poravnavanje i
uspokojavanje sa drutvom, sa porodicom, sa svijetom, sa poslom
.... nel Tada e ta ostvarena tiina biti stvarna harmonija sa
univerzumom - ne sa drutvom, sa porodicom i tome slino. Jedna
duboka harmonija e tei izmedju tebe i Totalnog. Tada e doi
tilina, ali e ona doi neto kasnije. Prvo e biti uznemiren, prvo e
lzludjeti, jer TI JESI LUD - samo si nesvjestan toga,
Ako ti se tehnika ugodi, to e ti pomoi da bude
svjestan svega onoga to si ti. Tvoja strahovlada, tvoj um, tvoje

45

ludilo, sve e to doi na vidjelo, sve e se to osvijetliti. Ti si sada

samo u mranoj zbrci..Kada se tehnika ugodi, iznenada to bude kao
kada se svijetlo upali, tada tvoja zbrka izadje na svjetlost dana: jasna i
prozirna. Po prvi put sebe tada susretne onakvog kakav jesi Ti bi
moda' i elio da ponovo ugasi svijetlo i ode na spavanje. To je .
malo izloeno strahu. Ali ovo je trenutak kada guru moe postati od
pomoi. on kae: "Nemoj se bojati." To je samo poetak. I sada
nemoj pobjei odatle. Kao prvo, ta svjetlost e ti pokazati ko si. Ako
bude mogao nastaviti dalje, to e moi da te transformie u ono to
moe biti.
Dovoljno za danas.

DISANJE - MOST
PREMA UNIVERZUMU
3. oktobar 1972, Bombaj, Indija

SUTRE
iva odgovori:

1. Ti,to zrai, ovo iskustvo moe se

ultaz.ati izmedu dva daha. Poto dah ude i side
tI"boko, a prije no se povrati, prije no izide van
"'Glodanje.
2. Dok se dah kree odozdo' ka navie,
titile se izdie, i kada ponovo dah pone silaziti, kada
" 14di.fe - kroz oba ta preokreta, Ostvaruj.
3. lli, uvijek kada udie i izdie, kada
" ta dva daha proimaju, u tom trenutanom
dtldiru, tvoj centar se ne ispunjava energijom,
Irpunjava se snagom.
'lJ
4. lli, kada je dah sasvim vani, kada si
potpuno izdahnuo, kada se na trenutak disanje
Ulustavi; ili kada sasvim udahne t zastane - u
J,dnom takvom sveobuhvatnom zastoju, jedno malo
lIbe tada iezava. To je naporno samo za neiste.

46

Istina je uvijek ovdje. Ona je ve ostvarena To nije

neto to se treba dostii u budunosti. Ti si istina upravo sada i
ovdje. Zato to i nije neto to se treba stvoriti, neto to se treba
izumiti, neto to e se tek vidjeti. Shvati ovo veoma jasno; onda e i
ove tehnike biti lake i razumljive.
Um je mehanizam elje. Um je uvijek okrenut eljama
- uvijek neto trai, nekoga trai. Uvijek je taj predmet elja u
budunosti; um nikako ne moe pojmiti sadanjost. Upravo u ovom
trenutku, um se ne zna kretati: tu ne postoji prostora za njega. Istina
je uvijek samo u sadanjosti, a um je ili u prolosti ili u budunosti.
Zato nije mogu susret izmedju Istine i uma. Kada um traga za
svjetovnim predmetom, to onda nije neka tekoa. Problem nije
apsurdan: to se moe razrijeiti. Ali kada um pone tragati za
Istinom, taj njegov napor postaje besmislen - jer je Istina sada i
ovdje, a um je uvijek tada i tamo. Tu nema susretanja. Zato shvati
prvu stvar: ti ne moe tragati za Istinom. Ti je moe nai, ali ne
moe tragati za njom. To tvoje traganje je osnovna prepreka. Onog
trenutka kada pone tragati, ti si se udaljio od sadanjosti, udaljio si
se od sebe - jer si TI uvijek u sadanjosti. Tragalac je uvijek u
sadanjosti, a traeno je uvijek u budunosti. Ti ne moe susresti
ono to trai. Lao ce je rekao: "Ne trai; inae e promaiti, Ne
trai, i nai e. Nemoj tragati, i to e nai. "
Sve ove ivine tehnike su samo obini preokret uma iz
prolosti ili budunosti u sadanjost. To to ti trai je ve tu. To je
ve ostvareno. Um se mora preokrenuti od traganja ka ne-traganju.
To je teko. Ako o tome ponete rasudjivati intelektualno, to e biti
veoma naporno. Kako da preobratite um iz traganja prema ne
traganju jer e i tada um nastojati da od ne-traganja stvori predmet
zaokupljenosti! Tada e um rei: "Nemoj tragati!" on e jo i rei:
"Ja" neu tragati. Sada je ne-traganje moj predmet preokupacije. Sada
"Ja" elim stanje neeljenosti. Tako je traganje ponovo ulo u tvoje
okvire. elja je ponovo dola, ali sa stranje strane. Upravo zbog
toga postoje ljudi koji tragaju za svjetovnim stvarima, i oni drugi koji
tee za nesvjetovnim stvarima. Oba ta pristupa su svjetovna jer je i
samo "traganje" u svijetu. Zato ne moe traiti nita to nije
svjetovno. Onog trenutka kada pone tragati, to postaje svijet. Ako
traga za Bogom, tvoj Bog je tada dio svijeta Ako traga za Moksha
(Oslobodjenje), za Nirvanom, tvoje Oslobodjenje je dio ovog svijeta.

48

Tvoje Oslobodjenje nije neto to prevazilazi svijet jer je tvoje

traganje svijet, elje su svijet, Tako ti i ne moe eljeti Nirvanu; ti ne
moe eljeti neto to je NE-ZEUENOST. Ako nastoji da to
shvati intelektualno, to e za tebe postati zagonetka, neostvarljivo,
iva nije nita rekao o tome. on je odmah nastavio sa
tehnikama. One su ne-intelektualne. on nije rekao Devi: "Istina je
ovdje. Nemoj je traiti, i tako e je nai." on je odmah dao tehnike.
A te tehnike su ne-intelektualne. Koristi ih, i tvoj um e se
preobratiti. Taj preokret je samo konsekvenca, posljedica, rezultat - a
ne neki predmet. Taj preokret je samo uzgredni dogaaj. Ako radi te
tehnike, tvoj um e se vratiti sa puta po prolosti ili budunosti u
sadanjost. Iznenada e sebe zatei u sadanjosti. Upravo zbog toga
je Buda davao tehnike; Lao Ce je davao tehnike; Krina je davao
tehnike. Ali oni su uvijek uvodili svoje tehnike sa intelektualnim
konceptom. Samo je iva bio drugaiji. on ti je odmah dao tehniku, i
to bez intelektualnog poimanja, bez intelektualnih objanjenja jer je
znao da je um sklon trikovima, da je jedna najlukavija mogua stvar.
Taj um je uvijek spreman da sve preokrene u nevolju, u problem.
ak bi i ne-traganje postalo problem.
Dolazili su i takvi ljudi kod mene koji su traili da im
kaem kako da ne ele, da ne ude za neim. To su ljudi koji su
ZEUELI DA NE-ELE. Neko im je rekao, ili su negdje proitali ili
su od nekoga uli spiritualni tra da e dospjeti do blaenstva ukoliko
ne budu eljeli; ako ne budu udili za neim tada e biti slobodni;
ako ne budu eljeli nee ni patiti. Sada takvi umovi jure za
postignuem takvoga stanja u kojem nee patiti, zato i pitaju kako se
ne eli. Njihovi umovi izvode trikove, prave lukavstva. oni i dalje
ude: sada je samo predmet udnje izmijenjen. Tada su oni eljeli
novac, udjeli su za slavom, za ugledom, eljeli su da imaju mo.
Sada oni ele da ne-ele. Samo se predmet promijenio, oni su ostali
isti; njihova udnja je ostala ista. Ali ta udnja je sada postala jo vie
varljiva, lukavija. Upravo zbog takvih stvari Siva je odmah nastavio
sa tehnikama, odmah bi pristupio radu sa metodima bez ikakvih
uvodjenja i pojanjenja. on bi odmah poeo govoriti o tehnici. Te
tehnike, ako ih slijedi, iznenada mijenjaju tvoj um: um se vraa u
sadanjost. A kada se taj um vrati u sadanjost, on prekine sa starom
praksom, on nestaje kao takav, takvoga nema vie. Ti ne moe biti
um u sadanjosti. To je nemogue. Upravo sada, ako si sada i ovdje,
kako moe biti proet umom? Misli nestaju kada se ne mogu kretati.
Sadanjost ne daje prostora za kretanje misli: ti tada ne moe misliti.

49

Ako si proet ovim trenutkom, kako onda moe ita misliti? Um

zaostaje; ti dostie ne-um.
Zato je osnovna i prava stvar kako biti sada i ovdje. Ti
to moe i pokuati, ali taj napor e se pokazati nitavnim - jer ako
oznai da to treba da bude u sadanjosti, tada e se taj naznaeni tren
prenijeti u budunost. Kada upita kako je biti u sadanjosti, ponovo
pita o budunosti. Taj trenutak sadnjosti je proao u samom trenu
pitanja; "Kako biti u sadanjosti? Kako biti sada i ovdje?" Taj tren
sadanjosti je proao u pitanju, a tvoj um se poinje nadati i stvarati
snove za budunost. "Nekada" e biti u stanju uma kada nee biti:
"pokreta, motivacije, traganja, i tada e samo biti blaenstvo." Zato:
"Kako biti u sadanjosti?"
iva nije nita rekao o tome. on je samo dao tehniku.
Ti to praktikuje i iznenada osjeti kako si ovdje i sada. A tvoje bie
ovdje i sada je Istina, ovdje i sada je sloboda, ovdje i sada je Nirvana.
Prvih devet tehnika su povezane sa disanjem. Zato
prvo morama neto rei o disanju, a tek potom proslijediti ka tehnici
Mi svi diemo neprestano od trenutka roenja do trenutka smrti Sve
se proima i mijenja izmedju te dvije take. Sve se mijenja; nita ne
ostaje isto: samo je disanje jedna konstanta izmedju rodjenja i smrti.
Dijete e odrasti; mladi e ostarati. on e biti bolestan, tijelo e mu
postati runo - bolesno, sve e se promijeniti. on e biti sretan,
nesretan, parie: sve e se mijenjati. Ali bilo to da se dogadja
izmedju te dvije take, osoba mora disati.
Bilo da si sretan. ili nesretan, mlad ili star, uspjean. ili
neuspjean, bilo to da si, to je nebitno. Samo jedna stvar je sigurna:
izmedju te dvije take, izmedju rodjenja i smrti, ti mora disati.
Disanje e biti jedan neprestani tok: nikakav jaz nije mogu. Ako ak
i na jedan tren zaboravi da udahne, tebe vie ne bi bilo. Upravo
zbog toga se od TEBE ne trai da die jer bi to bilo teko. Neko bi
mogao da zaboravi da die makar i na jedan tren, i nita se vie ne bi
moglo uiniti. I zato, stvarno, TI ne die jer ti tu nijesi potreban.
Kada duboko spava, tvoje disanje se i dalje odvija; ti si u nesvijesti,
disanje se nastavlja; ti moe biti u dubokoj korni, disanje e i dalje
funkcionisati. Ti se tu ne trai: disanje je neto to se odvija van
tvog domaaja, uprkos tvojem suprotnom nastojanju. To je jedan
konstantni faktor u tvojoj linosti - to je prva stvar. To je neto to je
veoma esencijalno i utemeljeno u tvoj ivot - a to je druga bitna stvar.
Ti i ne moe biti iv bez disanja. Zato su disanje i ivot
poistovjeeni. Disanje je mehanizam ivota, a ivot je u dubokoj vezi
sa disanjem. Upravo zbog toga mi u Indiji to nazivamo "prana". Mi

50

smo za oba pojma dali samo jednu rije. "Prana" znai vitalnost,
ivotnost: tvoj ivot je tvoje disanje, tvoj ivot je tvoj dah.
Tree: tvoj dah je most izmedu tebe i tvog tijela. Dah
neprestano premouje tebe i tvoje tijelo, povezuje vas, dovodi u
odnos tebe sa tvojim tijelom. Ne samo da je tvoj dah most izmedju
tebe i tvog tijela, on je most izmedju tebe i univerzuma. Tijelo je
samo univerzum koji je doao do tebe. koji je blizu tebe. Tvoje tijelo
je dio univerzumu. Sve u tvome tijelu je dio univerzuma - svaki
posebni dio, svaka elija. To je jedan najblii pristup univerzumu.
Tvoje tijelo je NAJBLIZI pristup univerzalnom. A dah je most. Kada
se dogodi da se taj most prekine, ti vie ne moe biti u tom tijelu.
Ako se taj most porui, vie nijesi u univerzumu. Ti si tada krenuo u
neku nepoznatu dimenziju; tada se ne moe nai u vremenu i
prostoru. Zato, kao tree, disanje je, takoe, i most izmeu tebe i
prostora i vremena. Disanje, po tome, postaje veoma znaajan
fenomen - jedna najznaajnija stvar; tako su prvih devet telmika u
vezi sa disanjem. Ako bi neto mogao uraditi sa disanjem, ti bi se
iznenada rnogao vratiti u sadanjost. Ako moe neto uraditi sa
disanjem, ti e dotui izvorite ivota. Ako moe neto uraditi sa
svojim disanjem, ti moe i prevazii vrijeme i prostor. Ako neto
uradi sa disanjem, ti e biti u svijetu, ali i izvan njega.
Dah ima dvije take - jedna taka je ta koja dotie tebe
i univerzum, a druga je ta koja dotie tebe i ono to prevazilazi
univerzum, to transcendira univerzalno. Mi znamo samo za jednu
stranu disanja. Kada ono udje u univerzum, u tijelo, mi to znamo. Ali
ono se uvijek kree od tijela ka ne-tijelu, od "ne-tijela" ka tijelu. Mi
ne poznajemo tu drugu taku, drugu stranu disanja. Ako bi rnogao
biti svjestan tog drugog dijela, te druge strane mosta, druge take na
mostu, iznenada bi bio transcendiran, prenesen, preobraen u jednu
drugu dimenziju. Ali zapamti, ono to iva eli rei nije yoga: to je
tantra. Yoga isto tako radi na disanju, ali djelovanje yoge i tantre je
sasvim razliito. Yoga nastoji da sistematizuje disanje. Ako budete
sistematizovali, unaprijedili svoje disanje, vae zdravlje e se
poboljati. Ako sistematizujete i poboljate svoje disanje, va ivot
moe biti dui; bie zdraviji i due e ivjeti. Tako e moi biti
jai,
zdraviji, ispunjeniji energijom, vitalnou, ivotnou,
mladou, svjeinom. Ali tantra nije zainteresovana samo za to.
. Tantra nije zainteresovana za ikakvu sistematizaciju disanja ve samo
u interesu korienja disanja kao sredstva da se okrene sebi, kao
tehnike za ulazak unutar sebe. Osoba nee trebati praktikovati
odredjeni nain disanja, odredjeni sistem disanja ili odredjeni ritam

51

disanja - ne! Ti samo treba da uzima dah onako kako si oduvijek

radio. Ti samo treba da bude svjestan odredjenih taaka u disanju,
odredjenih momenata u disanju.
Tu postoje izvjesni momenti u disanju ali mi smo,
naalost, nesvjesni njih. Mi smo disali i nastaviemo da diemo;
rodjeni smo diui i umrijeemo izdiui. Ali mi nijesmo svjesni
odredjenih momenata, odredjenih taaka u disanju. To je veoma
udno. ovjek nastoji da istrauje, da osvaja vasionski prostor.
ovjek je otiao na mjesec; namjerava da ode i dalje, a jo nije
nauio stvari koje su mu na dohvatu ruke, najblie stvari u njegovom
ivotu. To su odredjene take u disanju koje jo nijeste osmotrili, a te
take su vrata, najblia vrata pored tebe kroz koja moe ui u
drugaiji svijet, u drugaije bie, u drugaiju svijest. Ali to su veoma
suptilne stvari tvog ivota.
Posmatrati mjesec nije tako teko. ak i da se stigne do
mjeseca nije vie tako teko; to je postalo uobiajeno putovanje. Ti za
to treba mehanizaciju, treba tehnologiju, treba informatiku, i ti e
tamo lako stii. Disanje je neto to ti je najblie, a bliska stvar je i
neto to se teko uoava. to je neto blie, to je i tee uoiti; to je
neto vie uoljivo, to je i tee za vidjeti. To je tako blizu tebi da ak
i nema nikakvog razmaka izmedju tebe i disanja. Ili tu moda postoji
neki minimalni prostor koji ti tek u magnqvenju moe uoiti. Samo
tada e moi biti svjestan odredjenih taaka u disanju. Ti momenti
su temelji ovih tehnika.
Zato u vam sada rasvijetliti svaku tehniku posebno:

iva odgovori: "Ti, to zrai , ovo iskustvo moe se ukazati

izmedju dva daha. Poto dah ude i side duboko, a prije no

se povrati, prije no izide van - blagostanje."

To je tehnika: "Ti, to zrai, ovo iskustvo se moe

ukazati izmedju dva daha." Poto dah ue (a to je dolje) i prije no to
pone izlaziti (to to ide nagore), "blagostanje". Budi svjestan toga
to se dogaa izmedju te dvije take. Kada ti dah doe, osmotri.
Kada dah ue OSMOTRI. Na jedan tren ili na hiljaditi njegov dio,
disanja tada nee biti - prije no to se dah vrati, prije no to krene da
izlazi. Kada jednom dah ue, tada se dogodi jedan trenutani zastoj i
dah stane, tek onda se disanje nastavi i dah pone izlaziti van. I onda
kada dah izie potpuno, ponovo se na jedan tren, ili na dio trena,
disanje zaustavlja. Potom dah ponovo ulazi, ponovo se nastavlja

52

proces disanja. Prije no to se udahne ili izdahne, postoji jedan tren

kada uopte nema disanja. U jednom takvom trenutku, stvar se moe
odigrati jer tada ne die i nijesi u ovom svijetu. Shvati ovo: onda
kada ne die, ti si mrtav: ti si jo tu ali si zamro. Ali poto je taj tren
tako kratkotrajan onda se on nikada i ne uoi.
Za tantru, svaki izdisaj je smrt, a svaki ponovni udisaj
je preporod, ponovno rodjenje. Kada dah udje je preporod, kada dah
izidje je smrt. Izdisanje je istovjetno sa smru; udisanje je
poistovjeeno sa ivotom. Zato se ti sa svakim novim dahom
sahranjuje i nanovo radja. Taj jaz izmedju njih je veoma kratkog
trajanja; ali sa otroumnim, iskrenim i obazrivim osmatranjem moi
ete osjetiti taj zastoj, taj jaz. Ako budete u mogunosti da osjetite taj
zastoj, iva kae - blagostanje. Tada vie nita nije potrebno. Ti si
blaen. Ti si to spoznao: stvar se dogodila. Ti uopte ne treba da
uvjebava to disanje, ostavi da se samo ostvaruje. Cemu bilo kakve
druge tehnike disanja? To je tako jednostavno. Ova tehnika je upravo
jednostavna, prirodna: jedna tako jednostavna tehnika spoznaje
Istine. Spoznati Istinu znai znati to nije ni rodjenje ni smrt, znati taj
vjeni element koji je uvijek prisutan. Ti moe znati kada izdie ili
kada udie, ali ti nikada ne uoava jaz, razmak izmedju njih dvoje.
Probaj to! Iznenada, e ti se ukazati smisao, iznenada
e dobiti znaenje - a ti to moe: to je ve tu. Nita nije potrebno da
se dodaje tebi ili tvojoj strukturi: sve je ve tu. Sve je ve tu sem
odreene svjesnosti. Kako onda da se to postigne? Prvo, budi
svjestan kada dah ulazi. Promatraj to. Zaboravi sve: samo promatraj
kako dah ulazi - samo taj prolaz. Kada dab. dotakne tvoje nosnice,
osjeti to. Dopusti onda da se dah kree, da ulazi. Ulazi i ti sa tim
zrakom potpuno svjestan. Kada bude padao dolje sa dahom, dolje,
dolje i sve nie, nemoj izgubiti taj dah. Nemoj ii ispred njega, nemoj
ii pozadi, samo idi sa njim uporedo. Zapamti ovo: nemoj ii
naprijed; nemoj ga ni slijediti nalik sjenci. Krei uporedo sa njim.
Tako e dah i svijest postati jedno, sjedinie se. Dah ulazi; ui i ti.
Samo tako e biti u mogunosti da uhvati smisao koji stoji izmeu
dva daha. To nee biti ba lako. Ui unutra sa dahom, a onda izii sa
izdisajem: unutra - vani, unutra - vani. Buda je djelimino koristio
ovaj metod, tako je ovaj metod postao i budistiki metod. U
budistikoj terminologiji je ovo poznato pod imenom "Anapanasati
Yoga". A Budino prosvjetljenje je bilo temeljeno upravo na ovoj
tehnici samo na njoj.
Sve religije svijeta, svi mudraci svijeta su proli kroz
neke tehnike ili slino, a sve te tehnike su sjedinjene u ovih 112
oo

53

tehnika. Ova prva je budistika tehnika. Ona je postala poznata u

svijetu kao budistika tehnika. Ona je postala poznata po tome to je
Buda putem nje ostvario svoje Prosvjetljenje. Buda je rekao: "Budi
svjestan svoga disanja kada udie i kada izdie - ulazi, izlazi." on
nije nikada pomenuo onaj zastoj jer za to nije bilo potrebe. Buda je
mislio ukoliko bude zabrinut za taj jaz, on e sam biti smetnja za
ostvarivanje tvoje svjesnosti, taj jaz izmedju dva daha, ukliko bude
vezan za njega, moe poremetiti tvoju svjesnost. Zato je on samo
rekao: "Budi svjestan: kada dah ue unutra, i ti kreni sa njim, a kada
dah bude izlazio, izai i ti. Radi samo to: ulazi i izlazi sa dahom."
onnije nikada govorio o drugom dijelu tehnike.
Razlog za to lei u injenici da je Buda govorio veoma
obinim ljudima, pa je ak i to bilo dovoljno da kod njih stvori elju
za intervalom. Ta elja da se dostigne interval, moe postati barijera
za svjesnost jer ako eli da dospije do intervala, ti se tako kree
naprijed. Dah e ulaziti, a ti e ii naprijed - jer si ti zainteresovan za
taj jaz koji e se dogoditi u budunosti. Buda nikada nije to pomenuo
zato je Budina tehnika samo polovina. Ali ona druga polovina
slijedi automatski. Ako bude praktikovao disanje svjesno, ako bude
disao sa svijeu, iznenada e jednoga dana bez najave doi do tog
intervala - jer kako tvoja svijest biva izotrena, duboka, intenzivna,
kako tvoja svijest biva umetnuta i sjedinjena (itavi svijet je
razjedinjen; samo tvoj dah ulazi ili izlazi kao tvoj svijet - itava arena
za tvoju svijest), iznenada e osjetiti jaz u kojem nee biti daha.
Ako se neprestano kree sa dahom, kada nema
disanja, kako moe ostati nesvjestan? Odmah e biti svjestan
injenice da nema daha, a taj trenutak e osjetiti onda kada disanje
stane, kada ne bude ni udisaja ni izdisaja. Disanje je prestalo sasvim.
U tom zastoju je "blagostanje". Samo ova jedna tehnika je dovoljna
za milione. itava Azija je djelovala i ivjela sa ovom tehnikom
vjekovima. Tibet, Kina, Japan, Burma, Tajland, Cejlon (ri Lanka),
itava Azija, izuzev Indije, je pokuavala ovu tehniku _ samo jednu
tehniku - i pomou nje su hiljade i hiljade postigli Prosvjetljenje. A
ovo je samo prva tehnika Ali, naalost, poto je ova tehnika vezana
za Budino ime, indusi su nastojali da je zaobiu. To je sve vie i vie
bilo poznato kao budistika tehnika, indusi su je sasvim zaboravili. I
ne samo to: oni su nastojali da je zaobiu iz jo jednog razloga. Poto
je ovu tehniku prvi pomenuo Siva, mnogi budisti su uvjeravali da je
ova knjiga, " Vigyana Bhairava Tantra ", budistika knjiga a ne
hinduistika. Ali istina je da ona nije ni budistika ni hinduistika ve
da je to samo odredena tehnika. Buda ju je koristio, ali je ona ve i

54

ranije bila koritena. Buda je postao Buda (Prosvijetljeni) upravo

zbog tehnike. Tehnika je predhodila Budi, ona je bila ve tu. Pokuaj
to. To je jedna od najednostavnijih tehnika - obina i jednostavna
pri usporedbi sa drugim tehnikama: ja ne kaem da je jednostavna za
tebe. Druge tehnike e biti neto tee. Upravo zbog toga je ona
navedena kao prva tehnika.
Druga tehnika (sve ove devet tehnika su povezane sa
disanjem): "Dok se dah kree odozdo ka navie, dok se izdie, i kada
ponovo dah pone silaziti, kada se udie . kroz oba ta pokreta,
Ostvaruj."
To je jedno isto, ali sa neznatnom razlikom. Naglasak
sada nije na jazu, zastoju, ve na preokretu. Ulazei i izlazei, dah
ini krug. Zapamti, to nijesu dvije paralelne linije: dah ulazi i dah
izlazi. Misli li da su to dvije paralelne linije? One to uopte nijesu.
Ulazei dah je tek polovina kruga, izlazei dah sa njime ini drugu
polovinu kruga. Zato zapamti to: prvo, udisanje i izdisanje ine jedan
krug. One nijesu paralelne linije jer se paralelne nikada ne susreu,
nikada se ne ukrtaju. Drugo, ulazei dah i izlazei dah nijesu dva
daha. To je samo jedan dah. Isti dah koji je uao, izlazi van, zato
unutar tebe mora biti izraen njegov preokret. on se negdje mora
okrenuti. Mora da postoji neka taka gdje ulazei dah biva izlazei.
Zato staviti takvu naznaku preko tog preokreta? Zato
je iva rekao: "Dok se dah kree odozdo ka navie, dok se izdie, i
kada ponovo dah pone silaziti, kada se udie - kroz oba ta pokreta
Ostvaruj." Veoma jednostavno i lako, ali je on rekao i da e
ostvarujui taj preokret ostvariti i Sebe. Zato taj preokret? Ako zna
da vozi, ti zna i to je transmisija, Svakoga puta kada eli da
promijeni brzinu, ti mora proi kroz neutralnu brzinu, koja i nije
brzina, kako bi mogao ubaciti u drugu brzinu. Iz prve brzine, ulazi u
drugu, a iz druge u treu, ali uvijek mora proi kroz neutralni
prostor. Taj neutralni prostor, taj meuprostor je taka preokreta. U
toj taki neutralnog prostora prva brzina postaje druga; a druga
prelazi u treu. Kada tvoj dah ude i pone da izlazi, to je neutralni
prostor; inae se nikako ne bi mogao preokrenuti. To mora proi
neutralnom teritorijom.
U toj neutralnoj teritoriji, ti nijesi ni tijelo ni dua,
nijesi ni fiziki ni mentalno ispoljen jer je fiziko jedna brzina tvog
bia, a mentalno druga brzina tvog bia. Ti se kree iz brzine u

55

brzinu, aliti mora imati i jedan neutralni prostor, meuprostor za

prealtavanje, u kojem nijesi ni tijelo ni um. U tom neutralnom
prostoru, ti jednostavno jesi: ti si tu samo jedna egzistencija - ista,
jednostavna, netjelesna, bez uma. Upravo zbog toga je naglasak na
taj preokret. ovjek je jedna maina - jedna iroka, veoma
komplikovana maina. Ti ima vie brzina u svom tijelu, vie brzina
u umu. Ti uopte nijesi svjestan veliine svog mehanizma; ali ti si
velika maina. A to je i dobro da nijesi toga sasvim svjestan, inae bi
izludio. Tijelo je jedna tako velika i mona maina pa su naunici
zakljuili, ukoliko bi stvorili neku fabriku paralelno sa ljudskim
tijelom, to bi iziskivalo ogromni prostor, nekih deset hiljada
kilometara. A buka bi bila tako mona da bi se ula i na sto
kilometara.
Tijelo je jedno veliko mehaniko sredstvo - najvee
mogue. Vi posjedujete na milione elija i svaka od tih elija je iva.
Ti si tako jedan veliki grad od sedamdeset miliona elija: tu ivi
sedamdeset miliona graana, i svi oni se kreu tako tiho i skladno.
Svakog trenutka taj mehanizam radi. To je veoma komplikovani
mehanizam. Ove tehnike e biti povezane u mnogim takama sa
mehanizmom tvog tijela i uma. Ali uvijek treba imati naglasak na
take gdje ti nijesi dio tog mehanizma: zapamti to. Iznenada ti vie
nee biti dio tog mehanizma. Postoje trenuci kada mijenja brzine.
Na primjer, kada nou utone u dubok san, ti mijenja
brzinu jer tokom dana treba drugaiji mehanizam koji e ti drati
svijest budnom. Jedan drugi dio uma tada funkcionie. Kada utone u
san, taj odredjeni dio ne funkcionie. Tada jedan drugi dio uma
poinje da djeluje, i tu je odredjeni jaz, interval, promjena, preokret.
Brzina je promijenjena. Ti nekada sjedi u tiini. i neko tada neto
iznenada kae, ti biva razljuen: ti se prealta u drugu brzinu.
Upravo zbog toga se sve i mijenja. Ako se razljuti, tvoje disanje se
iznenada izmijeni, Tvoje disanje e tada postati iritirano, haotino.
Podrhtavanje e pratiti tvoje disanje: osjeae da se gui. Tvoje
itavo tijelo u tom trenutku poeli da neto razmrska, polomi. Samo
tada bi to guenje moglo nestati. Tvoje disanje e se izmijeniti; tvoja
krv e tei drugaijim ritmom, drugaijim damarom. Drugaije
hemijske supstance e se osloboditi u tvom tijelu. Tvoj itavi ukupni
sistem e se promijeniti. Ti biva jedan sasvim drugi ovjek, kada si
ljut.
Automobil je u mirovanju: ti ga pokree. Nemoj ga
jo staviti u nijednu brzinu; neka bude u neutralnom stanju. on e
raditi. tresti se i podrhtavati. ali nee moi krenuti: on e se ugrijati.

56

Upravo zbog toga, vi bivate ljuti kada neto hoete uraditi a ne

moete, kada bivate pregrijani. Mehanizm radi u smjeru kretanja i
preduzimanja neega, a vi nita ne poinjete: vi ete se tako
pregrijati. Vi ste mehanizam, ali, naravno, ne samo mehanizam. Vi
ste i neto vie, ali to neto" vie" se mora i pronai. Kada se ubaci u
brzinu, sve se unutar tebe mijenja. Kada promijeni brzinu tada se
dogadja preokret.
iva kar: "Dok se dah kree odozdo ka navie, dok se
izdie, i kada ponovo dah pone silaziti. kada se udie - kroz oba ta
preokreta. Ostvaruj." Budi svjestan tog preokreta. Ali to je veoma
kratkotrajno: tek samo trenutano promatranje e biti potrebno. A mi
smo upravo bez ikakve moi promatranja; mi ne moemo nita
uoiti. Ako ti kaem: "Promatraj ovaj cvijet: osmotri ovaj cvijet to ti
dajem; ti nee to osmotriti. Na jedan kratki trenutak ti e to vidjeti,
a potom e odmah poeti da misli o neemu drugome. To moe biti
razmiljanje i o cvijetu, ali to nee vie biti CVIJET. Ti moe
razmiljati o cvijetu - o tome kako je on lijep: tada e se prenuti.
Sada vie taj cvijet nije u tvom osmatranju. Tvoje polje se izmijenilo.
Ti moe rei kako je on crven, da je plav ili bijel: potom e sc
okrenuti. Promatranje znai ostati u stanju gledanja neega bez rijei.
bez verbalnog upliva, bez ikakvog komeanja unutar sebe: samo
ostati "SA". Ako moe ostati sa tim cvijetom samo tri minuta, ostati
potpuno, bez ikakvog pomjeranja uma, stvar e se dogoditi
"blagostanje". Ti e Ostvariti.
Ali mi uopte nijesmo promatrai. Mi nijesmo svjesni;
mi nijesmo budni; ne moemo niemu ukazati panju. Mi samo
skakuemo. To je dio naeg nasljedstva - naeg majmunskog
porijekla. Na um je upravo rast majmunskog uma. Tako se majmun
kree. on stalno skae tamo - ovamo. Majmun ne moe mimo
sjedjeti. Upravo zbog toga je Buda puno insistirao da se sjedi bez
ikakvih kretnji jer se tako majmunskom umu nee dopustiti da ide
svojim putem.
U Japanu imaju odredjeni tip meditacije koji zovu za
zen. Rije "za-zen" u Japanu znai "samo sjedjeti", nita ne raditi.
Nikakav pokret nije doputen. Osoba mora sjedjeti mimo kao statua
kao mrtva bez ikakvog pokreta. Ali nije potrebno da se sjedi kao kip
godinama. Ako moe osmotriti preokret tvog daha bez ikakve
kretnje uma, ti si uao u to. Ti e tako ui u sebe ili e ak i otii
iza sebe. Zato su ti preokreti tako potrebni i vani? Oni su znaajni
upravo zbog tog preokreta, zbog te promjene; zrak te naputa da bi
otiao u drugom pravcu. Dah je sa tobom kada je uao; on e biti

57

ponovo sa tobom kada izidje. Ali u onom trenu preokreta, u trenu

promjene daha, on nije sa tobom i ti nijesi sa njim. U tom trenutku
dah je neto drugo od tebe, a ti si tada drugaiji od njega. Ako je
disanje ivot, tada si mrtav. Ako je disanje tvoje tijelo, onda vie
nijesi tijelo, ti si tada "ne-tijelo". Ako je disanje tvoj um, ti si tada
"ne-um".
Pitam se da li si ti to ve primijetio ili ne: ako zaustavi
disanje, iznenada um sam stane. Ako upravo sada prekine da die,
tvoj um e stati odmah; um bez toga ne moe djelovati. Iznenadni
prekid disanja, i um odmah zastaje. Zato? Upravo zbog toga to tada
biva otkaen. Samo dah u pokretu je povezan sa umom, sa tijelom, a
prekid disanja znai prekid razmiljanja. Tada si ti u neutralnom
stanju, u neutralnoj brzini. Auto se kree; sila se pokree. Auto stvara
buku, on je spreman da krene naprijed. Ali on jo nije u brzini. Tako
su automobil i njegov mehanizam nepovezani. Automobil je tako
izdijeljen na dvoje. Isto to se dogadja i kada dah naini preokret. Ti
tada nijesi povezan sa njim. U jednom takvom trenutku, ti moe
lako biti svjestan injenice ko si. Sto je ovo "bie"? Sto znai "biti"?
Sto se nalazi unutar ove tjelesnosti? Ko je gospodar unutar tog doma?
Da li sam ja tek dom ili ima unutra i neki gospodar? Jesam li ja samo
mehanizam ili postoji neto drugo koje proima taj mehanizam? U
jednom takvom trenu preokreta, iva ti kae: "Ostvaruj". on ti kae
da samo bude svjestan tog preokreta i da e tako postati
Realizirana, Ostvarena dua.
Trea tehnika: "Ili, uvijek kada udie! i izdie, kada se
ta dva daha proimaju, u tom trenutanom dodiru, tvoj centar se ne
ispunjava energijom, ispunjava se snagom."

Mi smo podijeljeni na centar i periferiju. Tijelo je

periferija. Mi poznajemo tijelo, poznajemo periferiju. Mi poznajemo
okolinu, ali ne znamo gdje se nalazi centar. Kada se izdisaj susretne
sa udisajem, kada se sjedine, kada ne moe prosuditi da li je to
udisaj ili izdisaj, kada je teko odrediti i zacrtati da li je dah uao ili
izlazi, kada je dah prodro i kada izlazi napolje, tada postoji jedan
trenutak proimanja, fuzije. Tada dah niti izlazi niti ulazi. Tada je dah
statian. Kada se on kree ka vani, on je dinamian; kada se kree ka
unutra, i tada je dinamian. Kada on nije nijedno od to dvoje, kada je
tih, nepokretan, ti si tada blizu centra. Fuziona taka udisaja i izdisaja
je tvoj centar. Pogledaj to na ovaj nain: kada dah udje, gdje odlazi?

58

on dotie

svoj centar. Kada izlazi, odakle izlazi? on izlazi iz tvog

sredita. Tvoj centar se treba dotai. Upravo zbog toga tao i zen
mistici kau da centar nije u tvojoj glavi. Pupak je tvoje sredite. Dah
ide do pupka, a onda se vraa natrag. on uvijek ide do centra. Kao
to sam vam rekao, to je most izmedju vas i vaeg tijela. Ti poznaje
svoje tijelo, ali ne zna gdje ti je centar. Dah neprestano ide do centra
i izlazi iz njega ali mi obino ne diemo dovoljno duboko, ne
uzimamo dovoljno zraka. Tako se deava da obino to i ne ide do
sredita. U najveem broju sluajeva to ne ide do centra. Zbog toga
se svi obino- osjeaju "neusledsredjeni"; svi se osjeaju kao da su
izbaeni iz centra. U itavom savremenom svijetu, oni koji uopte i

mogu razmiljati. osjeaju da su izgubili sredite.

Pogledaj dijete dok spava. Osmotri njegovo disanje.

Dah ulazi; stomak se podie. Plua ostaju netaknuta. Upravo zbog
toga djeca imaju nerazvijena plua ali imaju veoma dinamini
stomak. Dah ulazi, a stomak se izdie; dah izlazi. stomak ide nanie.
Stomak se pokree. Djeca su uvijek u svom centru, usredi~tena.
Upravo zbog toga su vesela i srena, tako hlaenstvena i ispunjena
energijom _ neumorna: tako preplavljena ivotom i uvijek prisutna,
nikada ne misle o prolosti ili budunosti. Dijete moe biti ljuto,
gnjevno: kada je ljutito, ono je sasvim ljutito; postaje sama ljutina.
Tada je i ta njegova ljutina jedna prelijepa pojava. Kada je osoba
potpuno razljuena, taj gnjev ima osobenu ljepotu jer neka potpuna
radnja, neto potpuno ima u sebi uvijek ljepotu. Ali ti ne moe biti
ljut i lijep. Ti e postati ruan jer je djelimino st uvijek runa. I to ne
samo sa gnjevom: kada voli, ti si ruan jer voli djelimino,
fragmentarno. Ti nijesi potpuno, totalno u tome. Pogledaj svoje lice
kada nekoga voli, kada vodi ljubav sa nekim. Nastoj da vodi
ljubav pored ogledala i da promatra svoje lice: ono e biti runo,
ivotinjski izoblieno. I u ljubavi tvoje lice postaje runo? Zato?
Ljubav je, takoe, izvjesni konflikt za tebe. Ti i tu neto tedi. Ti se
daje veoma krto. Cak i u ljubavi nijesi potpun. Ti se ne daje
sasvim, potpuno.
Dijete je i u gnjevu potpuno. Njegovo lice tada sija
odredjenom ljepotom; ono je tada sasvim prisutno, ovdje i sada.
Njegova ljutina nije neto povezano sa prolou ili sa budunou;
ono sa time ne kalkulie. Ono je samo ljutito. Dijete je u svom
centru. Kada si i ti u svom centru, ti si tada potpun, Bilo to da tada
radi bie jedan jedan in. Dobro ili loe, to e biti potpuno. Kada si
parcijalan, kada si izvan svog sredita, svaki tvoj in e biti samo

59

djelimino tvoj. Tada tvoja cjelina ne djeluje - tek samo odredjeni

dio. A taj dio nastoji da se suprotstavi cjelini; odatle i ta runoa.
Svi smo bili djeca. Zato se dogodilo kada smo odrasli
da je nae disanje postalo plitko i povrno? Ono nikada ne stigne do
trbuha; ono nikada ne dotakne pupak. Ako bi polo vie u dubinu,
ono bi bilo znatno manje povrno. Ali vae disanje samo dotakne
plua i izadje van. Ono nikada ne stigne do centra. Ti si uplaen
centra. Ako bi otiao do centra, morao bi biti potpun. Ako eli biti
djelimian onda je ovo mehanizam za postizanje tog cilja.
Ti voli: ako bi disao iz centra, ti bi u tome tekao
potpuno. Ti si uplaen. Uplaen si da bude ranjiv, da bude otvoren
prema drugome, prema bilo kome. Ti moe zvati njega svojim
ljubavnikom; moe je zvati svojom voljenom, ali si uplaen, ti se
plai druge osobe. Neko je tu prisutan. Ako si potpuno otvoren,
njean, ti ne zna to e se dogoditi. Tada si potpun, u jednom
drugaijem smislu. Ti se plai da se potpuno da nekome drugome.
Ti ne moe disati; ne moe duboko disati. Ti ne moe oputeno
disati tako da to ode do tvog centra - jer kada trenutak disanja ode do
centra, tvoje radnje tada postaju potpunije, predanije. Poto si uplaen
da bude potpun, ti i die tako plitko i povrno: die samo
minimalno. Tvoje disanje nikada nije maksimalno. Upravo zbog
toga, ivot ti biva beivotan. Ti ivi sa minimumom, a ne sa
maksimumom; ti moe ivjeti sa maksimumom ali e onda ivot biti
preplavljen. Tada moe biti nevolja. Ti ne moe biti suprug, ona ne
moe biti supeuga - kada je ivot preplavljen izobiljem. Sve e tada
biti drugaije. Ako je ivot preplavljen tada e i ljubavi biti u izobilju.
Tada se ti nee moi zgriti kod jednoga, nee se morati prilijepiti
za jednu osobu. Ti e se tada kretati svugdje; ti e ispunjavati tada
sve dimenzije. A tada e um osjetiti opasnost, zato je bolje ne biti
ivotan. to si umrtvljeniji, to si i bezbijedniji. to si mrtviji, sve
bolje dri stvari pod svojom kontrolom. Ti se moe kontrolisati:
tada ostaje gospodar. Ti osjea da si gospodar jer to moe
kontrolisati. Ti moe upravljati svojim gnjevom, moe upravljati
svojom ljubavlju, moe sve kontrolisati. Ali sva ta kontrola je
mogua samo na minimalnom nivou tvoje energije.
Svako mora imati osjeanje, prije ili kasnije, da postoje
trenuci kada se minimalni nivo mijenja u maksimalni. Ti ide vani na
oblinji breuljak. Iznenada si van grada i van njegove obrobljenosti.
Osjea se slobodnim. Nebo je prostrano, uma je zelena, a vrhovi
planina dotiu nebo i oblake. Iznenada ti duboko odahne. Ti moda
i nijesi to primijetio. Kada ode ponovo na neki breuljak. nastoj da
60

to osmotri. To nije bilo zbog tog breuljka, zbog visine i

razredjenosti zraka. To je bilo tvoje disanje. Ti uzme duboki dah i
udahne: "Ah! Ah!" Ti tada dotakne centar, biva potpun na jedan
trenutak, i sve je tada blaenstveno. To blaenstvo nije dolo od
visinske razlike. To blaenstvo je dospjelo iz tvog centra. Ti si to
nenadno, iznenada, dotakao. Ti si bio zabrinut u gradu. Svugdje
okolo tebe su bili drugi i ti si bio pod stalnom samokontrolom. Ti
nijesi mogao vrisnuti, zaurlati, nijesi se mogao smijati. Kakve li
nesree! Ti nijesi mogao pjevati i plesati na ulici. Bojao si se od
svega. Policajac je bio tu negdje iza ugla, ili je svjetenik to
posmatrao, sudija, ili policajac ili neki moralist. Uvijek je neko t io
iza ugla tako da ti nijesi ni mogao plesati na ulici.
Bertrand Rasel je negdje rekao: "Ja volim civilizaci u,
ali mi smo platili previe veliku cijenu za to." Ti ne moe plesati la
ulici, a kada ode na usamljeni breuljak, tada plee. Ti si tu S!Wl,
samo je nebo iznad tebe - a nebo nije ropstvo. To je otvaranje,
potpuno otvaranje - prostrano, beskonano. Iznenada ti uzima
duboki dah: to dotie tvoj centar i izaziva blaenstvo. Ali to nee
trajati predugo. Za sat ili dva, taj uzvieni breuljak e nestati. Ti
moe biti tamo ali breuljak e nestati. Tvoje brige e se vratiti. Ti
poinje razmiljati da telefonira u grad, da napie nekome pismo
ili poinje razmiljati kako za tri dana treba da se vrati u grad,
poinje praviti raspored. Tek to si stigao, a ve poinje da pravi
planove za povratak. Ti si tako natrag. Taj duh nije od tvoje
stvarnosti. To se iznenada dogodi. Upravo zbog takve situacije,
brzina se mijenja. Ti si bio u jednoj novoj situaciji. Ti ne moe tu
disati na stari nain zato se na jedan trenutak novi dah pojavi. To
dotie tvoj centar i ti biva izloen blaenstvu.
iva kae da ti svakog trenutka dotie svoj centar, ili
ako ga ne dotie da ga moe dotai upravo svakog trena. Uzmi
duboko i lagano dah. Dotakni centar; nemoj disati iz plua. To je trik.
Civilizacija, obrazovanje, moral je nametnuo plitko i povrno disanje.
Bie veoma dobro da prvo odete duboko u svoj centar jer, inae,
drugaije neete moi duboko disati. Sve dok ovjeanstvo ne
prestane da potiskuje seks, ovjek nee moi pravilno disati. Ako dah
ode sasvim duboko do stomaka, to e dati energije seks centru. To
dotie seks centar, to podstie seks centar i iznutra, daje mu [mu
masau. Tako seks centar postaje aktivniji i ivlji. Civilizacija je
uplaena seksa. Mi ne doputamo naoj djeci da dotiu svoj seksualni
centar, svoje seksualne organe. Mi im govorimo: "Prestanite, ne
dirajte to!" Pogledajte samo djecu kada diraju svoje genitalije, a vi

61

t
"

kaete: "Prestanite" - samo osmotrite tada njihovo disanje. Kada

kaete: "Prestanite! Nemojte dirati to!", njihov dah e zastati i
nastaviti znatno plie i povrnije. Taj njegov centar tada ne dotie
samo njegova ruka, njegovo disanje duboko prodire tada do
njegovog seksualnog centra. Ako njegov dah to duboko dotie, onda
je veoma teko da ruka stane. Ako bi ruka stala, tada bi, nuno, i dah
bio povran, i dah bi zastao, nikako ne bi stigao do centra.
Mi se bojimo seksa. Nii dio tijela nije samo fiziki
nii, to postaje i psiholoki nie: to postaje nie i kao vrijednost. Ono
je prokleto kao "mu". Zato ti kau da ne ide dublje ve da ostane
povran. Na sreu, mi diemo nanie. Kada bi se morala prihvatiti
neka sugestija, oni bi promijenili sav mehanizam disanja. Ti
propovijednici bi traili da se die n#OO, oni bi dozvoljavali da se
samo die prema glavi. Ti tada ne bi nikako mogao osjetiti seks. Ako
bi htjeli da stvorimo neseksualno ovjeanstvo, mi bi tada morali da
izmijenimo sav sistem disanja. Tako bi samo dah iao prema glavi,
prema "sahasrar" (sedmom, i najviem, centru koji je u glavi) i
vraao se u usta. To bi bio itavi put: od usta do sahasrara, To ne bi
smjelo ii dublje, jer je opasno ii tamo. to dublje ide unutar sebe,
to ide dublje i nie unutar svog bia, ide ka dubljim nivoima
biologije. Ti dospijeva tako do centra, a taj centar je upravo blizu
seks centra. To mora da bude tako jer je seks ivot.
Pogledaj to i sa ove strane: dah je ivot koji ide odozgo
nadalje; seks je ivot samo sa drugog kraja: odozdo ka navie.
Seksualna energija tee isto kao to tee disajna energija. Disajni
prolaz je u viem tijelu, a seksualni prolaz je u niem dijelu tijela.
Kada se oni dvoje susretnu, tada stvaraju ivot; kada se oni sretnu,
stvara se biologija, bio-energija. Zato ako si uplaen seksa, stvori
distancu izmedu to dvoje. Nemoj im dopustiti da se susretnu. I
stvarno, civilizovani ovjek je i kastrirani ovjek: zbog toga mi ne
znamo nita o disanju,i zato e ova sutra biti teka za razumijevanje.
iva kae: "Uvijek kada udie i izdie, kada se ta dva
daha proimaju, u tom trenutanom dodiru, tvoj centar se ne
ispunjava energijom, ispunjava se snagom." on je koristio veoma
kontradiktorne izraze: "ne-ispunjava energijom, ispunjava snagom."
To je neenergetsko usled tvog tijela, tvog uma, to ne moe dati
nikakvu energiju. Tvoja tjelesna energija nije tu, tvoja umna energija
nije prisutna zato je to tako ne-energetsko. Ali to je i ispunjeno
snagom jer ono ima Kosmiki izvor energije. Tvoja tjelesna energija
je samo pokretaka energija. To nije nita drugo do gorivo za tvoj
rad. Ti neto jede, neto pije: to ti daje energije. To upravo daje

62

goriva tijelu. Ako prestane jesti i piti, tvoje tijelo e zamrijeti. Ne

ba sada; za to e biti potrebno vrijeme od tri mjeseca, jer ti u sebi
ima jo neke rezerve pokretakog goriva, Ti si akumulirao vie
energije; ti moe ivjeti najmanje tri mjeseca tako. To e se kretati; ti
ima rezervoar. Za bilo kakvu nudu, za bilo koju priliku, ti treba tu
rezervu. To je "pokretaka" energija. Tvoj centar ne dobija bilo
kakvo pokretake gorivo. Zbog toga iva i kae da je to neispunjeno
energijom. Tvoj centar ne ovisi o tvom jelu i piu. To je povezano
samo sa Kosmikim izvoritem; to je upravo Kosmika energija.
Zbog toga on i kae "neispunjeno energijom, ispunjava se snagom".
Onog trenutka kada osjeti centar odakle dah izlazi ili ulazi, taj pravi
trenutak fuziranja, to mjesto stapanja dva daha, ako to moe osjetiti
taj centar, ako moe biti svjestan toga - to je PROSVJETUENJE.
etvrta tehnika je: "Ili, kada je dah sasvim vani, kada
si potpuno izdahnuo, kada se na trenutak disanje zaustavi; ili kada
sasvim udahne i zastane u jednom takvom sveobuhvatnom zastoju,
jedno malo sebe tada iezava. To je naporno samo za neiste."

Ali tada je to teko za sve, jer on kae: "To je teko

samo za neiste." Ali ko je ist? To je naporno i za tebe; ti to ne
moe koristiti. Ali to moe osjetiti negdje iznenada: ti vozi
automobil i osjeti da e se dogoditi nesrea. Disanje e se tada
zaustaviti. Ako si tada izdahnuo, dah e ostati vani. Ako je ostao
unutra, on e biti unutra. Ti ne moe disati u jednoj takvoj situaciji:
Ti ne more to siliti. Sve se zaustavlja, ostaje po strani.
"Ili kada sasvim udahne izastane - 11 jednom takvom
sveobuhvatnom zastoju, jedno malo sebe tada iezava". To tvoje
malo "sebe" je samo dnevna potreptina. U jednom trenutku
opasnesti, ti se ne moe sjetiti toga. Ko si ti, tvoje ime, raun u
banci, ugled, sve drugo, sve to samo nestane, ispari. Tvoj automobil
neumoljivo ide ka drugom autu: jo jedan trenutak i ti e poginuti. U
jednom takvom trenutku e biti pauza, zastoj. ak i za one neiste e
biti zastoj. Iznenada e disanje zastati. Ako bi mogao biti svjestan tog
trenutka, ako bi mogao odrati svjesnost u tom trenu, ti bi tako
mogao doi do cilja.
zen monasi su koristili ovu metodu veoma dugo u
Japanu. Zbog toga stoji injenica da su njihove metode
neprihvatljive, apsurdne, udne. No, to samo tako izgleda na prvi
pogled. oni su inili mnoge nepojmljive stvari. Uitelj bi znao da

63

izbaci nekoga i iz kue. Uitelj bi znao da iznenada pone tui

nekoga bez ikakvog povoda, bez ikakvog razloga. Ti bi sjedio sa
svojim uiteljem i sve bi bilo u redu. Ti bi sa njime upravo neto
priao, a on bi iznenada poeo da te tue kako bi stvorio taj zastoj.
Ako bi bilo ikakvog povoda, tada se zastoj ne bi mogao stvoriti. Ako
bi ti uvrijedio majstora, a on pone da te tue, tu e biti povod. Tvoj
um shvata: "Ja sam ga uvrijedio, i on me tue."
I stvarno, tvoj um je ve to oekivao, zato i nema
nikakvog jaza. Ali zapamti, zen uitelj te nee udariti ako si ga
vrijedjao. On e se smijati jer e i smijeh stvoriti zastoj. Ti si ga
vrijedjao i govorio besmislice o njemu, i ti zbog toga oekuje njegov
gnjev. Ali on tada pone da se smije ili da igra. To je neto
iznenadno; to e stvoriti zastoj. Ti to ne moe shvatiti. Ako to ne
moe shvatiti, um e zastati. A kada um zastane, i disanje e stati.
Isto tako: ako disanje stane, um e zastati, ako um zastane, disanje e
stati.
Ti si prigovorio uitelju, i ti se sada osjea dobro i
misli: "Sada e uitelj morati biti uljudniji." A on onda iznenada
uzme svoj tap i pone da te tue - i to nemilostivo jer su zen uitelji
nemilostivi. On poinje da te udara; ti i ne moe shvatiti to se to
dogodilo. Um zastane; tu je taj zastoj. Ako poznaje tu tehniku, ti e
dospjeti do sebe, dosegnue do Sebe. Postoje mnoge prie da je
neko dospio do prosvjetljenja jer je uitelj iznenada poeo da ga tue.
Ti to ne moe shvatiti. Kakva besmislica! Kako se moe
prosvijetliti ako te neko tue, ili da te neko izbaci kroz prozor? ak i
da te neko ubije, ne moe dospjeti do prosvjetljenja. Ali ako bude
razumio ove tehnike, to e lake moi pojmiti.
U poslednjih trideset ili etrdeset godina, posebno na
Zapadu, zen je postao veoma prisutan, skoro nametnut - postao je
moda. Ali dok oni ne spoznaju ovu tehniku, oni nee moi shvatiti
zen. oni e ga moi oponaati ,ali oponaanje nije od koristi.
Naprotiv, to je opasnost. To su stvari koje se ne smiju oponaati.
itavi zen je baziran na etiri ivine tehnike. To je
stvarno nesrea: mi sada moramo da uvozimo zen iz Japana jer smo
izgubili svu nau tradiciju; to mi uopte ne poznajemo. iva je bio
najvii ekspert tih metoda. Kada je doao da se oeni sa Devi sa
njegovim obredom koji je tada nametnuo, itavi grad je zastao u udu
- itavi grad! Devin otac nije bio voljan da se ona uda za "hipija" . A
iva je bio pravi hipik. Njen otac je zbog toga bio sasvim protiv
vjenanja, i nijedan otac ne bi dopustio takav brak - zaista nijedan!
Zato i ne moemo rei nita protiv Devinog oca. Nijedan otac ne bi

64

dopustio vjenanje svoje keri" sa ivom, Ali je Devi insistirala na to

doputenje - otac se morao saglasiti - nevoljno, nerado, ali se ipak
morao saglasiti sa tim brakom. Potom je doao i vjenani obred.
Bilo je javljeno, i narod je poeo da juri i da se gura
kako bi vidjeli ivinu vjenanu povorku. itava povorka je bila
"dignuta" kao da su svi uzeli LSD ili marihuanu. I stvarno, LSD ili
marihuana su bili tek samo poetak. iva i njegovi prijatelji, njegovi
uenici, su znali jo neto "jae" - znali su za vrhunski psihodelikt
soma rasa. Haksli je nazvao najviu halucinogenu drogu "soma"
samo zbog ive. oni su tako bili ushieni: pjevali su, plesali, vritali i
smijali se. itavi grad je bio u udu. Svi su se povukli. Mora da su
osjetili onaj zastoj u mislima. I samo jedan neoekivani i iznenadni
dogadjaj moe izazvati zastoj u mislima kod neproienih ljudi. Ali
proieni ne trebaju takve stvari. Za proiene osobe zastoj je
uvijek prisutan. Mnogo puta, kod proienih, dah zastane - mnogo
puta! Ako je tvoj um ist, (isto znai da ne posjeduje elje, lutanja,
traganja) tiinom oien, bezazlenou oien, ti moe sjesti, i
iznenada e tvoje disanje zastati.
Zapamti ovo: nemirni um treba nemirno disanje. Um
koji se brzo kree treba i brzo disanje. Upravo zbog toga, kada si ljut,
ima ubrzano disanje. U seksualnom inu e disanje biti veoma
ubrzano. Upravo zbog toga se u ayurvedi (sistemu herbalne medicine
u Indiji) kae da e ti ivot biti krai ako upranjava puno seksa.
Ayurvede mjere duinu tvog ivota brojem udisaja. Ako tvoje disanje
bude prebrzo, po ayurvedi, ivot e ti biti krati. Modema medicina
tvrdi da seks pomae kod cirkulacije krvi, da seks pomae kod
relaksacije. I oni koji budu potiskivali svoj seksualni ivot mogu
zapasti u nevolje - posebno srane nevolje. I jedni i drugi su u pravu,
ali to izgleda kontradiktorno. Ali ayurvede su se izmule prije pet
hiljada godina. Tada su svi ljudi mnogo radili: ivot je bio radan i
nije bilo potrebe za relaksacijom. Nije bilo potrebno da se tada
izmiljaju odredjeni naini za bolju cirkulaciju krvi. Ali sada, za one
koji ne rade dovoljno fiziki, samo je seks njihova fizika aktivnost.
Upravo zbog toga je moderna medicina u pravu kada to tvrdi i kada
je u pitanju savremeni ovjek. on ne upranjava nikakve fizike
vjebe zato je seks za njega najbolja vjeba: srce tada kuca jae, krv
tee bre, disanje postaje dublje i ide do centra. Zato se deava da
posle seksa bude oputeniji i da lake zaspi. Frojd je rekao da je
seks najbolje sredstvo za smirenje, i to je tano - posebno za
savremenog ovjeka.

65

U seksu e disanje postati bre; u gnjevu e disanje biti'

bre. U seksu je um prepun elja. poude, neproienosti. Kada je
um ist, tada nema elja. motivacija. nema traganja; ti nikuda ne ide
ve ostaje ovdje i sada nalik nekom dubokom zdencu _ ak ni
nagovjetaja od neke elje; tada dah zastane iznenada. disanje
prestane. Nema potrebe za dahom. Na tom putu, jedno malo sebe
nestaje, i ti tada dotie vie Sebe, dostie do Najvieg Sebe.

NADVLADATI PREVARE UMA

4. oktobar 1"2. Bombaj, Indija

PITANJA:
1. Kako moe svjesnost o zastoju u
disanju donijeti Prosvijetljenje?
2. Kako da 'simultano
upranjavamo svjesno disanje?
3. Zar je
intelektualno?

66

nemogue

radimo

shvatiti ove tehnike

Pitanje: "Kako je mogue da sa jednostavnom

svjesnou odredjene take u procesu disanja postanemo
Prosvijetljeni? Kako je mogue de se oslobodimo od nesvjesnoga
samo sa time to emo biti svjesni rnalog i trenutanog zastoja u
disanju?"
Ovo pitanje je veoma znaajno i izgleda da obuzima
mnoge umove. Zato se mnoge stvari moraju shvatiti. Kao prvo, misli
se da je spiritualnost teko ostvariva. To nije istina; Istina je da nije ni
teko ni stvar dostignua. Ti si, takav kakav si, ve spiritualan: nita
novo se ne treba dodati tvom biu. Nita se, takodje, ne treba odbiti
tvom biu: ti si sasvim savren onakav kakav si. Nema nikakve
potrebe zamiljati da e biti savren nekada u budunosti; ne znai
da mora da neto znaajno uradi kako bi bio svoj. To nije putovanje
ka nekoj taki izvan sebe; ti nee nikuda otii izvan sebe. Nema gdje
da se ode. Ti si ve tu. To to treba da se dostigne ve je dostignuto.
Ta ideja se mora produbiti. Samo tada e shvatiti zato su tako
jednostavne tehnike od pomoi.
Ako je spiritualno st neko dostignue, tada bi, naravno,
to bilo neto naporno - ne samo da bi bilo teko, ve ineizvodljivo.
Ako ti nijesi ve duhovan, ne moe ni biti. Nikada to ne bi mogao
biti jer kako e neko biti spiritualan ako nikada to nije bio prije? Ako
ve nijesi Boanstven, za to nema mogunosti; nema naina za to. Tu
nema nikakvog znaaja kakav e napor i upinjanje uloiti; napor
uinjen od nekoga ko nije ve Boanstven ne moe donijeti
Boanstvenost. Ako ti nijesi Boanstven, tvoji napori nee donijeti
Boanstvenost. To je tada nemogue.
No, itava stvar je sasvim suprotna: ti si ve ono za
ime tei, ti si ono to eli da dosegne. Kra1lutanju je ve tu,
upravo je prisutan u tebi. Sada i ovdje, upravo ovog trenutka, ti si
ono to je poznato pod imenom Boanstvo. Krajnje i vrhovno je
ovdje; to se ve dogodilo. Zbog toga je mogue da tako jednostavne i
lake tehnike pomau. To nije neko postignue ve samo otkrivanje.
To je sakriveno, to je samo sakriveno u veoma malim stvarima.
"Linost" je samo vrsta odjee: tvoje tijelo je ovdje sakriveno u toj
odjei. Te odore su samo vae linosti. Ti se moe razgolititi upravo
sada i ovdje. Isto tako se moe i duhovno razgolititi. Ali ti ne zna
to je tvoja odjea. Ti ne zna da se sakriva u njima; ti ne zna kako

68

je biti nag. Ti si obuen veoma dugo - ti si mnogo ivota unazad bit,

obuen, bio sakriven ispod tih odora - i tako si se previe
identifikovao sa samom odjeom tako da sada i ne zna da si obuen,
sakriven, pokriven. Ti vie i ne zna da je to samo odjea. Ti misli
da si to ti: to je jedina zapreka.
Na primjer, ti posjeduje neku riznicu, ali si zaboravio
na nju, ili nijesi svjestan njene vrijednosti, i ode na ulicu da prosi: ti
si prosjak. Ako bi ti neko tana rekao: "Idi i pogledaj unutar svog
doma: ti ne treba da prosi; ti moe biti car upravo ovog trena sa
onim blagom koje ima u svom domu", ali prosjak se ne bi osvrao
na to. Odgovorio bi mu: "Kakve su to besmislice koje govori. Kako
ja mogu biti car ovog trenutka? Ja sam prosio godinama, ja i sada
prosim i prosiu jo dugo, kako onda mogu biti car? Kakva je to
neloginost i besmislica koju navodi - da mogu biti car upravo ovog
trenutka?" To je nemogue. Prosjak nee povjerovati u to. Zato?
Zato to prosjaki um ima ve dugu naviku. Ali dovoljno je da samo
malo razgrne tlo u svom domu, da samo malo potrai i blago e biti
tu jer je uvijek bilo tu. Iznenada on vie ne bi bio prosjak: bio bi car.
Isto je i sa duhovnou. To je sakrivena riznica. Nita
se ne treba traiti negdje u budunosti. Ti jo to nijesi ni prepoznao
ali to je ve u tebi. Ti si ta riznica, ali ti ide dalje i prosi. Zato ti
neke jednostavne tehnike mogu pomoi. Razgmi tlo, pomjeri neto,
to i nije neki veliki napor, i iznenada e postati sami car. Samo treba
da malo razgrne tlo i da pomjeri tu zemlju. A kada kaem da treba
da pomjeri zemlju, to nije samo simbolika. Doslovice je tvoje tijelo
dio zemlje, a ti si se identifikovao sa svojim tijelom. Razgmi ovo tle,
napravi rupu u njemu, i tada e moi vidjeti svoje blago.
Zbog toga ovo pitanje zaokupljuje mnoge. I zaista, kod
svih e ovo pitanje izazvati: "Tako mala tehnika nalik ovoj - biti
svjestan svog disanja, biti svjestan udisaja i izdisaja, a onda
osloboditi zastoj izmedju njih dva, uoiti taj interval - da li je to
dovoljno?" Tako jedna mala stvar! Zar je to dovoljno za
Prosvjetljenje? Zar je to jedina razlika izmedju tebe i Bude, da ti jo
nijesi uvidio taj jaz izmedju dva daha, a Buda je to ve ostvario
samo toliko? To izgleda nelogino. Razdaljina je prostrana i ogromna
izmedju tebe i Bude. Ta udaljenost izgleda beskonana. Razlika
izmedju prosjaka i cara je zaista ogromna, ali prosjak moe postati
iznenada car samo ako je blago ve tu sakriveno. I Buda je bio
prosjak nalik tebi. on nije oduvjek bio Buda. U jednom odredjenom
trenutku prosjak umire i on postaje gospodar. To i nije neki postepeni
proces; to ne znai da Buda vremenom akumulira to to ima, i

69

jednoga dana on vie nije prosjak ve car. Ne, prosjak nikada ne

moe postati car ukoliko bi to bila neka akumulacija: on e ostati i
dalje prosjak. on moe postati bogati prosjak, ali i dalje e biti
prosjak. A bogati prosjak je vii prosjak: od siromanog prosjaka.
Iznenada je: jednoga dana Buda otkrio unutarnju riznicu. on tada vie
nije bio prosjak: postao je gospodar, postao je majstor. Distanca
izmedju Gautam Sidarte i Gautam Bude je ogromna, bezgranina. To
je ista distanca koja postoji izmedju tebe i Bude. Ali ta riznica je
sakrivena u tebi isto koliko je bila sakrivena i u Budi.
Jedna mala - zaista MALA - tehnika bi bila od pomoi.
Zato uzmi sljedei primjer: jedan ovjek je slijep roen. Za slijepog
ovjeka svijet je drugaiji. Jedna mala operacija moe izmijeniti
itavu stvar jer samo oi trebaju biti ispravne. Onog trenutka kada su
oi spremne, gledalac je sakriven unutar njih. on e nesmetano
poeti gledati. Posmatra je ve tu, samo prozor nedostaje. Ti boravi
u kui bez prozora Moe probiti rupu na zidu i odmah e sve
vidjeti.
Mi smo ve ono to emo biti, to elimo biti, to
nastojimo biti. Budunost je ve smjetena u sadanjosti; sve
mogunosti su skrivene u ovom sjemenu sadanjosti. Samo prozor
treba probiti. Jedna mala operacijska intervencija je potrebna. Ako ti
to moe shvatiti, onda je i tvoja spiritualnost ve tu, tu je ve
ishodite te je zbog toga nebitno koliko mali napor je potreban. I
stvarno, nije neki veliki napor potreban za to. Samo je jedan mali
napor potreban, to manji to bolje. A ako ti radi na tome bez napora,
utoliko bolje. Upravo zbog toga se to i zna samo dogoditi, mnogo
puta se samo dogodi. a to si vie nastojao i upinjao se, to si tee
dostizao. Taj tvoj stvarni napon, ta tvoja tenzija, tvoja
"zaokupljenost", tvoje traganje, tvoje iekivanje e postati zapreka
Ali sa jednim malim naporom, tek "nenapornim upinjanjem", kako
ga nazivaju u zenu - raditi kao da ne radi - to se lako dogadja. to si
vie poneen time, to je manja mogunost da se dogodi - jer tamo
gdje je potrebna igla, ti koristi ma. Ma nee biti od pomoi. on
moe biti jai i vei, ali tamo gdje je igla potrebna, ma nije od
pomoi. Podji kod kasapina: on ima velike instrumente. A podji kod
hirurga: ti tamo nee nai tako velike instrumente za operaciju na
mozgu. A ako i nadje, odmah pobjegni! Hirurg nije kasapin. on
treba veoma male instrumente - to manje to bolje.
Spiritualne tehnike su znatno suptilnije: one nijesu
ogromne, zamane. One takve ne mogu biti jer je ta operacija jo
suptilnija. ak se i u operacije mozga, pri usporedbi sa spiritualnim '

70

sredstvima, radi pozamanim instrumentima. Ali kada radi na

duhovnom planu tada hirurgija postaje sve vie estetina. Tu vie
nema glomaznih stvari. To postaje suptilno, prefmjeno: to je jedna
strana toga. A druga strana je drugi dio pitanja: "Ako je neto
maleno, kako je mogu neki veliki korak: kroz to?" Ovaj koncept je
neracionalan - nenauan pristup. Sada nauka zna da je manja estica
mnogo atominija, znatno eksplozivnija - zaista je i vea. to je
manja, efekat je vei. Da li si i mogao zamisliti prije 1945, da li je
ijedan pjesnik ili sanjar mogao pomisliti da e samo dva mala atoma
moi potpuno unititi dva velika grada u Japanu - Hiroimu i
Nagasaki? Dvjesta hiljada ljudi je u jednoj sekundi bilo zbrisano iz
egzistencije. A kakva je eksplozivna snaga iskoritena? Samo atom!
Veoma mala estica je raznijela dva velika grada. Ti ne moe vidjeti
atom. Ne da ga samo ne moe vidjeti golim okom, ne moe ga
vidjeti ni bilo kojim sredstvom. Atom se ne moe uoiti nijednim
instrumentom. Mi samo moemo uoiti njegove efekte, uinke. Zato
nemoj misliti da su Himalaji vei jer imaju tako veliko prostranstvo.
Himalaji su upravo nemoni pred samo jednim malim aromom, pred
jednom atomskom eksplozijom. Jedan mali atom moe raznijeti
itave Himalaje. Veliina u nekom golemom materijalu ne znai i
snagu. Naprotiv, jedno manje jedinstvo ini vei prodor . Neko manje
jedinstvo ini vei intenzitet ispunjen snagom.
Te male tehnike su atomske. oni koji stvaraju VIse
stvari, ne poznaju atomsku nauku. Ti misli da su osobe koje rade sa
atomima, male osobe koje rade sa malim stvarima, a ljudi koji se
penju po Himalajima izgledaju ti veliki ljudi. Hitler je radio sa
velikim masama ljudi; Mao je radio sa ogromnim masama. A
Ajntajn i Plank su u svojim laboratorijama radili sa malim
jedinjenjima tvari - energetskim esticama Ali pri usporedbi sa
Ajntajnovim otkriem, politiar je tako neznatno malen, on je pred
njimjnemoan, Ti politiari su radili na velikim planovima, ali nijesu
bili svjesni tajne siunog jedinjenja. Moralisti uvijek djeluju na
velikom planu, ali to je samo prosti prilaz ivotu. Stvari ti tako
izgledaju velike. Oni posvete sav svoj ivot moralizovanju,
upranjavajui ovo ili ono, upranjavajui sanyam (kontrolu): oni
samo nastoje da kontroliu, da se upravljaju; itava stvar im tako
izgleda velika.
Tantra nije optereena time. Tantra je zainteresovana
za atomine tajne u ljudskom biu, u ljudskom umu, u ljudskoj
svijesti. A tantra je dokuila atomsku tajnu. Te metode su atomske
metode. Ako-moe dospjeti do njih, njihov rezultat je eksplozija

71

1)1
1'11

Kosmos. Takodje je potrebno da se jo jedna stvar zabiljei. Ako

moe rei: "Kako je mogue da se sa tako jednim malim i
jednostavnim zadatkom pojedinac moe Prosvijetliti?" Ti si postavio
ovo pitanje a da nijesi prethodno ni obavio taj zadatak, da prethodno
nijesi oprobao tu vjebu. Da si li to probao, onda nebi sigurno rekao
da je to neto malo, da je jednostavna vjeba. To izgleda tako jer se
moglo objasniti u dvije ili tri reenice. Da li ti zna atomsku formulu?
Samo su za tu formulu potrebne dvije ili tri rijei. I samo sa te dvije
ili tri rijei. oni koji to mogu razumjeti, koji to mogu iskoristiti. mogu
i unititi itavu Zemlju. Ta formula je tako mala. I ovo su, takodje,
formule. Ako ti samo gleda formulu, to e ti izgledati veoma malo,
veoma jednostavno. To nije takol Pokuaj da to uradi. Kada
pokua da je uradi, ti e vidjeti da to i nije tako jednostavno i lako.
To ti izgleda jednostavno ali je to i tako temeljita i duboka stvar;
jedna od najdubljih stvari u ovjekovom ivotu. Mi emo analizirati
taj proces; tek tada ete to shvatiti.
Kada udahne, ti nikada ne osjeti dah. Ti nikada nee
osjetiti taj dah! Ti odmah to odbaci. Ti e rei: "To nije u redu. Mi
ne moemo bit svjesni neprekidno, ali ipak osjeamo dah." Ne, vi ne
osjeate dah, vi osjeate samo njegov prolaz. Pogledaj samo more.
Talasi su na povrini, ti vidi te talase. Ali ti talasi su nastali usled
zraka, vjetra. Ti i ne vidi taj vjetar. Ti samo vidi posledice na vodi.
Kada ti udahne, zrak dotie tvoje nosnice. Ti osjea nosnice ali
nikada ne spoznaje dah. on ide nanie: ti osjea samo prolaz. Kada
se vraa, ti ponovo osjea prolaz. Ti nikada ne osjeti dah. Ti samo
osjeti dodir i prolaz zraka. To nije ono to je iva mislio kada je
rekao: "Budi svjestan." Prvo mora biti svjestan prolaza, a kada
bude sasvim svjestan tog prolaza, tek tada e poeti. malo po malo,
da bude svjestan i uinka daha. Kada bude svjestan disanja, ti e
tada biti u mogunosti da osjeti i taj zastoj, jaz u disanju, interval.
To nije lako kako izgleda. To nije tako jednostavno!
Za tantru, za itavo indijsko tragalatvo, postoje nivoi
svijesti. Ako te zagrlim, ti e prvo biti svjestan mog dodira, a ne
moje ljubavi: moja ljubav nije tako prostoduna, gruba. Obino mi
nikada nijesmo svjesni ljubavi. Mi smo samo svjesni tijela u pokretu.
Mi poznajemo ljubavne trenutke, poznajemo i ne-ljubavne trenutke
ali nikada nijesmo spoznali ljubav. Ako te poljubim, ti biva svjesna
tog dodira, a ne moje ljubavi: ta ljubav je veoma suptilna, veoma
prefinjena, I sve dok ne bude svjestan moje ljubavi. taj poljubac e
biti samo mrtva stvar; to nita ne znai. Ako bude svjestan moje

72

ljubavi, ti e tada moi biti svjestan i mene jer je i to jedan dublji

nivo.
Kada udahne, ti osjeti dodir a ne dah. Ali sada nijesi
svjestan ni tog dodira. Kada je neto loe, tek tada to osjeti. Ako bi
imao nekih smetnji u disanju, ti bi tek tada to osjetio; drugaije ne bi
mogao biti svjestan toga. PIvi korak bi bio da osjeti prolaz gdje je
dah proao; tada e se tvoja senzitivnost razviti. Bie potrebne godine
da postane dovoljno senzitivan da ne osjeti samo dodir ve i pokret
daha itavim svojim putem. Tada e, kae tantra, spoznati "pranu"
vitalnost, ivotnost. Samo tada e biti uoen zastoj ili jaz gdje dah
stane - gdje se dali ne kree ili centar koji dah dotie, taka fuzije,
taka preokreta disanja, gdje udisaj postaje izdisaj. Ovo e postati
naporno: to nee ii sasvim jednostavno. Ako ti neto preduzme,
ako ue u taj centar, samo tada e spoznati kako je to teko. Budi je
trebalo est godina da dodje do ovog centra, do mjesta koje je izvan
domaaja disanja. Da bi doao do tog preokreta, njemu je trebalo est
godina tekog rada; tek tada mu se to dogodilo. Mahavir je radio na
tome ak dvanaest godina. Ali ta formula je zaista jednostavna' i
teoretski se to moe ostvariti upravo ovog trena - teoretski. zapamti.

Tu ne postoje teoretske zapreke, zato se to onda ne bi dogodilo ovog

istog trenutka? Riznica je ovdje; metod ti je poznat. Ti to moe

"okrenuti", ali ti to ne ini.

ak i ovo pitanje moe biti trik da se nita ne
preduzme jer tvoj um kae: "Neto tako jednostavno? Ne budi lud."
Kako, kako je mogue da postane Buda putem "neega tako
jednostavnog"? To se nee moi ostvariti. I onda ti nita ne
preduzme, jer "kako se to moe dogoditi?" Um je sklon trikovima.

Ako ja kaem da je neto teko, um e rei da je to tako teko da

prevazilazi sve tvoje mogunosti. Ako, pak, kaem da je to tako

jednostavno i lako, um e rei: "To je tako jednostavno da samo luda

moe povjerovati u tako neto." I um tako nastavlja da racionalizuje

stvari uvijek bjeui od djelovanja.

Um stvara barijere. Za tebe e biti zapreka ako

pomisli da je to lako i jednostavno. Ili. ako je to teko, to da se

onda radi? Ti ne moe raditi neto lako, a ne moe raditi ni neto

teko. to e onda raditi? Reci mi! Ako eli raditi na teak nain, ja

u to uiniti tekim. Ako eli raditi na lak i jednostavan nain, ja u

ti to prirediti da bude lako. To moe biti oboje. Sve zavisi kako ti to

objanjava. Ali je jedna stvar bitna - da ti to uradi. Ako ti to ne

bude htio uraditi. um e tada uvijek nai objanjenja,Teoretski je to

uvijek mogue ovdje i sada: ne postoje nikakve barijere. Ali barijere

73

'ljili

Iii

iI

II

II
I"

1'\1

I
I

rl

~:
l'

"I

\1

se stvoriti. One i ne moraju biti presudne. One mogu jednostavno

biti samo psiholoke; one mogu biti samo tvoje iluzije: ali one su
ipak tu. Ako ti kaem: "Nemoj se brinuti - kreni! Ono to ti misli da
je zmija nije zmija: to je samo pare konopa." Ti mi nee odmah
povjerovati, strah e i dalje biti prisutan. Tebi to izgleda kao zmija.
Dakle, bilo to da ti kaem nee ti pomoi. Ti drhe; ti
eli da pobjegne. Ja ti karem da je to konopac, ali tvoj um kae:
"Mora da je ovaj ovjek u dogovoru sa zmijom. Mora da ima neke
zle namjere. Ovaj ovjek me tjera ka zmiji. Mora da eli moju smrt ili
neto tako." Ako bih pokuavao da te uvjerim da je to konopac onda
bi to ukazivalo na moju namjeru da te natjeram da ode na zmiju.
Ako bih ti rekao da je teoretski mogue da to vidi kao konopac
upravo ovog trenutka, tvoj um bi stvorio mnoge probleme. U
stvarnosti ne postoji dileme; u stvarnosti ne postoji problem. Nikada
tog problema nije ni bilo; nikada nee ni biti. U umu se kriju
problemi jer ti vidi realnost putem tvog uma. Tako ti i stvarnost
postaje problematina. Tvoj um djeluje nalik zatvoru, tamnici. Um
ima zadatak da dijeli i stvara probleme. I ne saino to: um donosi i
reenja koja su jo dublje problematina, jer, zapravo, tu nema
nikakvih problema koje treba rijeiti. Stvarnost je sasvim
neproblematina; nema nikakvih problema. Ali ti nita ne moe da
vidi bez problema. Bilo gdje da pogleda ti stvara probleme: tvoj
"pogled", tvoje "gledanje" je problematino. Ja ti dam ovu tehniku
disanja, a tvoj um izjavi: "Pa to je tako jednostavno." Zato? Zato
tvoj um kae daje to jednostavno?
Kada je bila izumljena parna maina, niko nije u to
mogao povjerovati. To je izgledalo tako jednostavno - nevjerovatno.
Upravo ona ista para koju zna iz svoje kuhinje, iz svog ajnika - ta
ista para - pokree mainu, pokree strojeve i vozi stotine i stotine
putnika? Ista ta para koju oduvijek zna? Nepojmljivo! Zna li to se
dogodilo u Engleskoj? Kada je prvi voz krenuo, niko nije bio
spreman da sjedne u njega - niko! Mnogi ljudi su se kolebali,
premiljali. ak im je i novac davan da sjednu u voz. U zadnjem
trenu bi svi pobjegli. Govorili bi: "Prvo, para ne moe takvo udo
stvoriti. Tako jednostavna stvar kao to je para ne moe uiniti takvo
udo: A ako bi maina i krenula, to bi znailo da ga avo pokree.
avo to ini: to nije para. I ko ti moe dati garanciju da kada jednom
ta stvar krene, hoe li je moi zaustaviti?"
Nikakve garancije nijesu mogle biti date jer je to bio
upravo prvi voz. Nikada prije on nije bio zaustavljen: to je moglo biti
samo nagaanje. Za to nije bilo nikakvog iskustva, zato ni nauka nije

74

mogla rei: "Da, to e se zaustaviti." "Teoretski" e to stati, ali ljudi

se nijesu povodili za teorijama. Njih je samo zanimalo da li je iko
ikada prije zaustavio taj voz: "Ako niko nije prije zaustavio taj voz,
to e se onda dogoditi sa nama koji sjedimo u njemu?" No, na kraju
su morali dovesti dvanaest prestupnika iz zatvora i ukrcati u taj voz.
Ionako su bili osudjeni na smrt, ionako im je ve presudjeno zato i
nije bilo neke tete ako se voz ne zaustavi.
"Tako minorna stvar kao to je para", govorili su u to
vrijeme. Ali sada niko to vie ne govori jer sada to uspjeno radi, ti to
dobro zna. Sve je jednostavno; stvarnost je jednostavna. To ti
izgleda kompleksno samo usled tvog neznanja; inae, sve je tako
jednostavno i lako. Kada jednom to spozna, to postaje jednostavno
ali ti znanje izgleda teko i nepojmljivo, ali ne zbog stvarnosti ve
zbog tvog uma. To je jednostavna tehnika, ali tebi to ne izgleda tako,
tebi to nee biti ba lako. Tvoj um e se potruditi da od toga stvori
tekou. Zato, ipak, pokuaj to.
Jedan drugi prijatelj je rekao: "Ako pokuam ovu
metodu svjesnosti dok diem, ako obratim panju na disanje, onda
neu moi raditi nita drugo. itava panja e biti okrenuta ka tome.
A ako budem inio neto drugo, onda neu biti svjestan svog
disanja."
Ovo e se dogadjati, ali zato odaberi odredjeno vrijeme
za to: ujutro, popodne ili navee. Tada jedan sat praktikuj taj zadatak,
nemoj nita drugo initi do tu vjebu. Samo radi tu vjebu. Kada se
jednom srodi sa time vie nee biti problema. Ti moe tada hodati
ulicom i biti svjestan.
Postoji razlika izmeu svjesnosti i paljivosti.. Kada ti
obrati panju na neto, to je neto posebno; ti mora tu svoju panju
da odvoji od svega drugoga, Tako je to i neka vrsta "napetosti".
Upravo zbog toga se to i zove usredsreena paljivost. Ti tada
usredsredi svoju panju samo na to, na nita drugo. Ako se
usredsredi na disanje, ne moe obratiti panju na nita drugo; na
tvoje hodanje, na vonju automobilom. Nemoj to pokuavati dok
vozi jer ne moe jo to obavljati oboje. "Paljivost" znai jednu
posebnu stvar. Svjesnost je neto sasvim drugo; to nije nita posebno.
Tu nema nikakve pozornosti, ukazivanja panje na neto posebno: to
je samo "biti paljiv"; to samo znai biti svjestan. Ti si svjestan onda
kada si unutarnje svjestan, kada si uopte svjestan, kada si svjestan za

75

sve, a ne samo za pojedinu stvar. Tvoje disanje je u tvojoj svijesti. Ti

hoda, i neko proe pored tebe, ti si svjestan njega. Neko pravi buku
na ulici; negdje voz prolazi; proleti neki avion: sve je ukljueno
unutar svijesti. Svjesnost, budnost je jedna ukljuenost; paljivost je
iskljuivost, usmjerenost ka jednom odreenom fenomenu. Ali u
poetku e to biti samo usmjerenost panje, paljivost.
Zato prvo nastojte da odaberete vrijeme za ovu vjebu.
Jedan sat samo budite SVjesni disanja, obratite panju na svoj dah.
Potom ete, malo po malo, biti u mogunosti da od paljivosti
dodjete do svjesnosti. Potom ini jednostavne stvari _ na primjer,
hodanje: hodaj paljivo sa potpunom svijeu o hodanju i disanju.
Nemoj initi nikakvu suprotnost izmedju disanja i hodanja, izmedju
te dvije radnje. Budi promatra obije radnje. To nije tako teko.
Na primjer, ja mogu usmjeriti svoju panju na jedno
lice. Ako obratim panju samo na to lice tada e sva druga lica biti
odsutna za mene. Ako obratim panju na jedno, sve drugo e biti
iskljueno. Ako obratim panju samo na tvoj nos tada e sve drugo
na licu biti iskljueno. Ja mogu to uraditi, ja mogu suiti svoju panju
samo na jednu stvar. Suprotno je, takoe, mogue. Ja usmjeravam
panju na itavo lice; tada su i oi, i nos i sve drugo prisutni. Tada
sam ja uspio proiriti svoj fokus. Tada ne gledam na vas kao na
individue ve kao na grupu. Tada je itava grupa ukljuena u moju
panju. Ako te primim kao neto to je drugaije od buke na ulici
tada sam izbacio itavu ulicu iz svoje panje. Ali ja gledam na vas i
na ulicu kao na jednu cjelinu. Tek tada mogu biti svjestan oboje. Ja

tako mogu biti svjestan itavog Kosmosa. To sve ovisi o tvom

fokusu - o tome hoe li on postati iri i razudeniji. Ali prvo mora

poeti od paljivosti i imati na umu da mora izrasti do svijesnosti, do

budnosti. Zato izaberi jedan mali period. Jutro je dobro za taj

poduhvat jer si tada svje. Energije su tada vitalne; sve se tada budi:

ti si znatno ivotniji ujutro.

lk lik vog napora; kada si postao oputen i zadovoljan bez ikakvog

ul,h~W1ja

- tek tada si dospio do tog stanja. Tada moe dodati jo

",,_to lome: na primjer, hodanje, etanje. Upamti oboje: tada moe
d",lllvali odredjene stvari. Posle odredjenog vremena e moi biti
.Vje~11U1 svog disanja neprestano, ak i tokom spavanja. A dok ne
hudd svjestan toga i u snu, ono nee moi imati dovoljnu dubinu. Ti
t!&ku nee moi spoznati dubinu. Ali to e doi: malo po malo e to
dui,

Pojedinac mora imati strpljenja i pravilno

otpoeti

sa

tlrne, Budi svjestan toga jer e lukavi um uvijek nastojati da pokae

pU8reni poetak. Tada e posle par dana napustiti to rijeima: "Ovo

jo bespomono." Um e ti dati pogrean poetak. Zato se uvijek sjeti

dil otpone sa time pravilno jer pravilan poetak znai i pola
obavljenog posla. Ali mi

poinjemo

na pogrean nain. Ti dobro zna

dil je paljivost veoma teka stvar. To je zbog toga to si potpuno

Psiholozi se slau u tome da ti nijesi samo ivlji i

vitalniji ujutro ve da si i vii ujutro nego uvee. Ako si visok 180
cm, ujutro e biti visok 183 cm, a uvee e se ponovo vratiti na
svoju standardnu visinu jer se od umora u....ee kima skuplja. Tako si
ujutro svje, prepun energije, mlai i ivotniji. Uini ovo: nemoj
staviti meditaciju na poslednje mjesto tvog popisa dnevnih obaveza.
Stavi to na PRVO mjesto. Onda kada osjeti da to vie nije nikakvi
napor, kada moe sjedjeti itav sat potpuno proet disanjem,
svjestan, budan, paljiv; kada bude samo znao da si dospio do
paljivog disanja bez ikakvog napora; kada si to postigao bez

uspavan. Zato ako bude poeo da radi paljivo i neto drugo dok
diAeA, to ti nee ii od ruke. Ali ne treba da napusti taj pokuaj. Ti
(le~ vjerovatno pokuati da se lii svog napora da bude paljiv dok
dilld. Zato nemoj initi nepotrebne probleme sebi. U toku itavog
duna moe nai malo vremena za sebe. etrdeset minuta e biti
dovoljno, zato poni sa tom tehnikom. Ali i um e ti i dalje nametati
mnoga opravdanja. Um e rei: "Gdje da nadjem toliko vremena?
Ve imam tako puno posla. Gdje da nadjem vrijeme za to?" Ili e
lei: "Sada to nije mogue, moda kasnije. Nekada u moda nai
vremena i za to, nekada kada bude bolja prilika za to." uvaj se toga
Alo ti um nalae. Nemoj previe vjerovati umu. Mi nijesmo nikada
,,"mnjiavi. Moemo biti sumnjiavi prema svakome, samo ne prema
livom umu.
ak i oni koji puno priaju o skepticizmu, o sumnji, o
ruzlozima, ni oni nikada ne posumnjaju u svoj um. A tvoj um je taj
koji le je doveo do stanja u kojem si sada. Ako si u paklu, tvoj um je
'aj koji te doveo do tog pakla, a ti nijesi nikada posumnjao u to
vodstvo. Ti moe sumnjati u bilo kog Uitelja, bilo kog Majstora, ali
nikada nee posumnjati u svoj um. Sa nepokolebljivom vjerom se
kree sa svojim umom kao sa Gumom. A tvoj um e te tako dovesti
do zbrke, do bijede u kojoj se upravo nalazi. Ako bude ikada
sumnjao u bilo koga, prvo posumnjaj u svoj um. I uvijek kada tvoj
um neto naloi, razmisli dva puta.
Da li je istina da nema vremena? Stvarno? Ti uopte
nema vremena za meditiranje - da sebi da sat vremena za
meditaciju? Razmisli malo. Zapita] ponovo svoj um: "Da li je to

76

77

razlog, to ja nemam dovoljno vremena?" Ja ne vidim da je to tako.

Jo nijesam sreo ovjeka koji nema napretek vremena. Ja vidim ljude
koji igraju karte i koji kau: "Mi samo ubijamo vrijeme." oni idu u
bioskop i kau: "to da radimo?" oni ubijaju vrijeme, traaju, itaju
jedan isti magazin nekoliko puta, priaju iste prie koje priaju itavi
ivot, i jo kau: "Mi nemamo vremena za to." Za neke nebitne
stvari. oni imaju previe vremena. Zato? Zato to je um van
opasnosti sa tako nekim nebitnim stvarima. Onog trenutka kada
pone misliti o meditaciji, tvoj um se probudi. Sada se ti kree u
nekim opasnim dimenzijama jer meditacija znai i umiranje uma.
Ako se ukljui u meditiranje, prije ili kasnije e tvoj um biti rastoen
- bie sasvim potisnut. Um se tada budi i poinje da ti namee mnoge
stvari: "Odakle ti vremena? A ako i ima vremena, mnoge stvari jo
treba da se obave, mnoge vane stvari su ostale neobavljene. Ostavi
to za kasnije. Ti moe meditirati bilo kada. Novac je sada mnogo
vanija stvar. Prvo zaradi novac, a onda meditiraj u svojoj dokolici.
Kako moe meditirati bez novca? Zato obrati panju na novac; a
posle toga meditiraj."
Meditacija se lako moe odlagati jer ona nije povezana
sa tvojim nunim opstankom. Novac se ne moe zapostavljati i
odlagati: on je potreban za tvoje osnovne potrebe. Meditacija se moe
odloiti. Ona nije nuna za tvoj opstanak: moe opstati i bez nje. I
zaista, moe vrlo lako opstati i bez nje. Trenutkom ulaenja u
meditaciju, ti vie ne moe opstati na ovoj planeti: ti e nestati. Ti
e nestati iz kruga ovog ivota, iskoie iz ovog toka, nestati e.
Meditacija je nalik smrti tako da se um poinje brinuti. Meditacija je
slina i ljubavi zato se um poinje plaiti. "Odloi to", kae ti on. I ti
tako nastavlja da odlae bitne stvari do beskonanosti. Tvoj um e
uvijek govoriti takve stvari. A nemoj misliti da ja govorim neto
drugo. Ja govorim posebno o TEBI.
Ja sam bio u drutvu mnogih inteligentnih ljudi koji su
govorili neke nadasve neinteligentne stvari o meditaciji. Jedan ovjek
je doao iz Delhija, on je jedan od visokih dravnih slubenika.
Doao je ovdje samo sa ciljem da neto naui o meditaciji. on je
doao iz Delhija i bio ovdje sedam dana. Rekao sam mu da doe na
jutarnju meditaciju na opati plai (Bombaj), ali mi je on rekao: "To
je teko. Ja neu moi ustati tako rano." On nije nikada pomislio to
mi je rekao. Da li je to tako teko? Sada ete znati: vjeba moe biti
sasvim laka ali tvoj um kae da je to teko. Tvoj um nije jednostavan.
ot!. kae: "Kako da ustanem ujutro u est sati?"

78

Bio sam jednom u jednom velikom gradu.

tog grada je doao do mene navee oko jedanaest sati
kada sam se upravo spremao za poinak. Panino mi je rekao:"Ne!
Molim vas, to je tako hitno. Veoma sam uznemiren. Pitanje je ivota
i smrti. Molim vas, dajte mi samo pola sata vaeg vremena. Nauite
me meditaciji; inae u morati da poinim samoubistvo. Veoma sam
uznemiren. Tako sam nespokojan da se neto mora dogoditi u mom
unutarnjem ivotu. Moj spoljni svijet je sasvim izgubljen."
Odgovorio sam mu:"Dodji ujutro u pet sati". on je na to rekao: "To
je nemogue." Bilo je to pitanje ivota i smrti ali on nije mogao ustati
ujutro u pet. Rekao mi je:"To nije mogue. Ja nikada ne ustajem tako
rano." "U redu" rekao sam ja. "Onda dodji u deset." on je na to
odgovorio: "To je, takoe, neizvodljivo jer u 10:30 moram biti u
kancelariji." on ne moe uzeti jedan slobodan dan a kae da je to
. pitanje ivota ili smrti. Na to sam mu rekao: "To je pitanje tvog
ivota ili smrti, ili moda, mog ivota ili smrti? ijeg?" A on nije bio
neki ba neinteligentan ovjek. Bio je dovoljno inteligentan. To je
bio veoma inteligentan trik.
Zato nemoj misliti da i tvoj um ne igra sline trikove.
on je veoma inteligentan. A poto misli da je to tvoj um, nikada u
njega i ne sumnja. To nije tvoje; to je samo jedan drutveni
proizvod. To nije tvoje! To tije samo dato; to tije bilo nametnuto. Ti
si bio obuavan i uslovljavan u odredjenom pravcu. Jo od tvog
najranijeg djetinjstva, tvoj um je bio formiran od strane drugih
roditelji, drutvo, uitelji. Prolost je proizvela tvoj um, prolost je
uticala na tvoj razum. Jedna mrtva i prevaziena prolost je tako
pravila stalni uticaj na iva bia. Uitelji su samo agenti - oni su
agenti smrti, agenti neega zamrlog, oni su protiv ivota. oni su
samo nastojali da nameu razne stvari tvom razumu. Ali um je veoma
intiman sa tobom, jaz je tako mali, ti tako biva poistovjeen sa time.
Ti kae: "Ja sam hindus." Ponovo razmisli: povrati to
to si rekao. 11 nijesi hindus. Tebi su samo umetnuli hindu razum. Ti
si rodjen kao jedno jednostavno, bezazleno i nevino bie - ne kao
hindus, ne kao muhamedanac. Ali tebi su umetnuli muhamedanski
um, hindu um. Ti si bio prisiljavan, uslovljavan, obrobljavan na
odredjeni nain - a ivot je to pridavao tvom umu i taj tvoj talav um
je bivao teak - bio je teret na tvojim leima. Ti nijesi mogao nita
uraditi; um je nastojao da te prisiljava na odreeni nain ponaanja
Tvoje iskustvo je bilo pridodato tom umu. Neprestano je tvoja
prolost uslovljavala svaki trenutak sadanjosti. Ako bih ti ja neto
saoptio, ti tada ne bi poeo o tome da razmilja na jedan
Gradonaelnik

79

neobavezan i jednostavan nain, na otvoren nain. Tvoj stari um,

tvoja prolost bi se isprijeila, poela bi da se mijea i pridikuje za ili
protiv. Zato zapamti, tvoj um i nije tvoj, tvoje tijelo nije tvoje: to je
dolo posredstvom tvojih roditelja Tako ni tvoj um nije tvoj: i on je
dospio od strane tvojih roditelja. Ko si onda ti? Ili ste poistovjeeni
sa tijelom ili sa umom. Vi mislite da ste mladi ili da ste stari; vi
mislite da ste hindusi ili daini, da ste parsi. Vi to nijeste! Vi ste
rodjeni samo kao jedna ista svijest. Sve su to samo obrobljavanja,
Ove tehnike koje ti izgledaju tako lake i jednostavne, nee biti ba
tako jednostavne jer je taj tvoj um neprestano stvarao mnoge i mnoge
kompleksnosti i probleme.
Upravo prije nekoliko dana mi je doao ovjek sa
pitanjem: "Ja sam pokuavao da upranjavam tvoje metode za
meditaciju, ali bih vas zamolio da mi kaete u kojim se to spisima
nalazi? Ako me moete ubijediti da se to nalazi u mojim religioznim
knjigama onda e to biti mnogo lake za mene da prihvatim i
praktikujem. " Zato bi mu bilo lake da to upranjava ukoliko je to
navedeno u nekim spisima? Upravo zbog toga to onda vie um nee
praviti probleme. Um e tada rei: "U redu je! Ovo pripada nama
zato to moemo upranjavati." Ako, pak, to ne bi bilo navedeno u
nijednom religioznom spisu tada bi um drugaije reagovao: "to to
radi?" Um bi tada bio protivan.
Ja sam potom rekao tom ovjeku: "Ti si radio ovu
tehniku tri mjeseca. Kako si se osjeao?" on mi je
odgovorio:"Predivno mi je bilo. Ali, ipak, molim te, daj mi neki
autoritet iz knjige." Njegovo osjeanje uopte nije autoritativno. on
kae: "Osjeam se predivno. Postao sam smireniji. stianiji, ispunio
sam se ljubavlju. Predivno se osjeam." Ali njegovo iskustvo nije
dovoljno autoritativno. Njegov um trai neki autoritet iz prolosti. Na
to sam mu rekao: "To nije nigdje zapisano u tvojim spisima
Zapravo, mnogo toga to je protivno ovim metodama je upisano u
tvoje knjige." Onda se on rastuio: "Onda e biti veoma nezgodno i
teko za mene da nastavim da to praktikujem."
Zato njegovo iskustvo nema neke vrijednosti?
Prolost - uslovljavanja, um - je uvijek nastojala da te odvrati i udalji
od sadanjosti. Zato upamti. budi svjestan. Budi skeptian i
sumnjiav prema svom umu. Nemoj mu previe vjerovati. A ako
dospije do te zrelosti kada nee bezuslovno vjerovati svom razumu,
tek tada e ove tehnike biti stvarno jednostavne i lake, korisne,
funkcionalne i od pomoi. One e tada proizvesti uda; one mogu
stvarati uda.

80

Ove tehnike, ove metode se ne mogu uopte spoznati

intelektualno. Ja pokuavam neto nemogue. Zato ja;to radim? Ako
se one ne mogu intelektualno shvatiti. zato onda ja priam o njima?
One se, uistinu, ne mogu shvatiti intelektualno, ali za to ne postoji
nijedan drugi nain da te uinim svjesnim tehnika koje ti mogu
promijeniti ivot. Ti to moe shvatiti samo intelektualno, a tu je
problem. Ne moe nita drugo shvatiti: ti moe samo intelektom
shvatiti. A ove tehnike se ne mogu shvatiti intelektualno. Kako onda
da se odnosimo prema njima i sa njima? Ili e postati sposoban da
neto pojmi bez intelekta ili e se morati neki metodi izumiti koji e
omoguiti da ti tehnike budu shvatljive intelektualno. Ovo drugo nije
mogue, ali je zato ono prvo mogue.
Treba da pone sa time intelektualno, ali se nemoj
vezati za to. Kada kaem "radi", pokuaj da to uradi. Ako se pone
neto dogaati unutar tebe, ti e tada biti spreman da ostrani
intelekt i da se uputi ka meni direktno bez posredstva intelekta, bez
ikakve meditacije, bez ikakvog posrednitva. Ali poni neto da
radi. Mi moemo priati godinama ovako. Tvoj um se moe ispuniti
sa mnogim stvarima, ali ti to nee nita pomoi. Zapravo, to e te
uznemiriti jer e tako saznati mnoge stvari. A kada sazna vie, ti
e postati zbunjen. Zato nije ba dobro znati previe. Najbolje je
znati malo o tome i poeti sa praksom. Jedna jednostavna tehnika
moe biti od pomoi: uvijek je od pomoi kada se neto uradi. Kakva
je tekoa uraditi to?
Negdje duboko u tebi postoji strah. Ako uradi tu
vjebu, a strah te je da se moe dogoditi da neto stane: to je strah.
Moda e izgledati paradoksalno, ali sam sreo mnogo osoba koji su
mislili da ele da se mijenjaju. oni su mi govorili da trebaju
meditaciju, da ele transformaciju, duboki preporod. Ali u dubini
svoga bia i oni su se plaili. Oni su se dvoumili. bili su podijeljeni.
dvojbeni; bili su dvoumni, oni su uvijek pitali to da urade, a to
nijesu nikada uradili. Zato su onda dolazili da pitaju? Upravo zbog
toga da bi prevarili sebe kako ele duboku transformaciju i
mijenjanje. Zbog toga su postavljali pitanja To im je pravilo fasadu,
izgled da su stvarno, iskreno zainteresovani da mijenjaju sebe. Zato
su i traili da idu od jednog do drugog gurua, pokuavali su da neto
urade, ali nijesu nikada nita preduzeli. Duboko u sebi su nosili svoj
strah.
Erik From je napisao knjigu "Strah od slobode". Taj
naslov izgleda protivrjean. Svi misle da vole slobodu, da tragaju za
slobodom - i na ovom svijetu i na "onom" svijetu. "Mi elimo Moku

81

"

--

__

... ....

_-----

JI
(Oslobodjenje); elimo da budemo slobodni od svih ogranienja, od
svakoga ropstva. elimo da budemo potpuno slobodni." To govore
oni. Erik From kae, meutim, da je ovjek uplaen slobode. Mi je
elimo, mi govorimo da je elimo, mi ubjeujemo sebe da elimo
slobodu, ali smo duboko u sebi uplaeni te slobode. Mi je ne elimo!
Zato? emu ta dvojnost? Sloboda izaziva strah, a meditacija je
najvea mogua sloboda. Mi se ne oslobaamo samo od spoljnih
ogranienja, mi se liavamo tako i od unutarnjeg ropstva - od naeg
uma, temelja ropstva. Onda kada ne bude imao uma, onda e nestati
sva prolost. Ti e tako transcendirati istoriju. Tada vie nee biti
drutva, religija, svetih spisa, tradicija - sve to ima svoje utoite u
umu. Sada vie nema prolosti ni budunosti jer su to sve samo
dimenzije uma, sjeanja i imaginacije. Ti si samo ovdje i sada. Vie
ne moe biti nikakve budunosti. Moe samo biti sada, sada i samo
sada - beskrajno sada. Tek tada si oslobodjen sasvim; ti si
transcendirao sve tradicije, istoriju, tijelo, um, sve. .Pojedinac tako
biva osloboen straha. Takva je sloboda? Gdje e onda biti? Moe
li bitisati u jednoj takvoj slobodi? U takvoj slobodi, u takvom
prostranstvu, moe li imati svoje malo "Ja" - svoj ego? Moe li
rei: "Ja sam"?
Ti moe rei: "Ja sam ropstvo" jer ti poznaje svoju
obrobljenost, svoja ogranienja, svoje granice. Kada nema ropstva,
onda nema ni granica Ti postaje upravo nalik neemu statinom
nita vie: jedna potpuna nitavnost, ispraznost. To izaziva strah, zato
se i pria o meditaciji - o tome kako da se ona uradi. a onda se to ne
uini. Sva ta pitanja proistiu iz straha. Osjeti taj strah. Ako ga
upozna, on e nestati. Ako ga ne bude upoznao, on e nastaviti da
te uznemirava. Jesi li spreman da umre u spiritualnom smislu? Jesi li
spreman da te NEMA?
Uvijek kada bi neko doao kod Bude, 011 bi mu rekao:
"Ovo je temeljna istina: tebe nema. A poto te nema, ti ne moe
umrijeti, ne moe se ni roditi; i poto te nema, ne moe ni patiti. ne
moe biti obrobIjen. Jesi li spreman da to prihvati?" Buda bi ga
pitao: "Jesi li spreman da to prihvati? Ako nijesi spreman da ovo
prihvati onda nemoj ni pokuavati da meditira. Prvo nastoj da
otkrije da li si postojan ili nijesi? Prvo meditiraj na tome. Postoji li
neko sebe? Da li unutar tebe postoji ikakva supstanca ili si ti samo
kombinacija? Ako pokua da to otkrije, uvidjee da si ti samo
kombinacija, da je tvoje tijelo izvjesna kombinacija. Neto je dolo
od tvoje majke, neto je dolo od tvog oca, a sve drugo e doi od
hrane. To je tvoje tijefo. U ovom tijelu tebe NEMA; tu ne postoji

82

sebe. Promatraj svoj um: neto je dolo odavde, neto odande. Um ne

posjeduje nita svoje, nita prvobitno. on je samo jedna akumulacija,
sakupljanje znanja. Pokuaj da otkrije ima li sebe u umu. Ako samo
ue malo dublje u sebe, uvidjee da je tvoj identitet neto nalik
glavici luka. Ti oljuti jedan sloj, a drugi sloj se ve pojavio, i tako
dalje. Nastavi da ljuti sloj po sloj, i jednom na kraju doe do
nita. Kada oljuti sve slojeve, unutra nee vie nita nai. Tijelo i
um su nalik luku. Kada bi razgolio oboje, tijelo i um, tada bi se
susreo sa nita, sa ambisom, sa prazninom, bezdanom. Buda je to
zvao "Shunya" .
Susresti se sa tom shunya, sa ovom Prazninom, izaziva
strah. Taj strah je prisutan. Upravo zbog toga mi nikada ne
praktikujerno meditaciju. Mi priamo o tome ali nikada se ne
upustimo u rad na tome. Taj strah je jo prisutan. Ti dobro zna da
duboko u tebi postoji ta Praznina ali ti i dalje ne moe pobjei tom
strahu. Bilo to da radi, strah e ostati prisutan - sve dotle dok se ne
suoi sa njim: to je jedini mogui nain razrijeenja, Kada jednom
susretne svoje nita, kada jednom spozna da je unutar tebe samo

neto nalik praznom prostoru, Shunya, tada vie nee biti straha.

Tada vie ne moe biti straha jer se Shunya, ta Praznina, ne moe

unititi. Ta praznina nee umrijeti. To to je podlono umiranju vie

nije prisutno; to nije bilo nita drugo do kora od glavice luka. Zbog

toga se esto puta dogodi da onaj koji se u meditacije priblii toj

Praznini pone da drhe. on osjea da je to smrt. on eli da pobjegne

iz te praznine i vrati se u svijet. A mnogi' su se vraali; ali se vie

nikada nijesu okrenuli ka svojoj nutrini. A kako je stvari vidim,

mnogi od vas su u nekom preanjem ivotu pokuali da meditiraju,

koristili su neku od meditacionih tehnika. Vi ste bili blizu nita, a

onda vas je strah zgrabio i vi ste potom pobjegli. U vama je duboko

usadjeno sjeanje, to sjeanje je jo tu: to je ta vaa prepreka. Uvijek

kada se ponovo odluite da pokuate sa meditacijom, duboko u vama

se javi to sjeanje koje vam naloi: "Razmisli malo; nemoj to raditi.

Ti si to ve jednom probao."

Veoma je teko nai ovjeka (a ja sam upoznao

mnoge) koji nije probao sa meditacijom jednom ili dva puta u nekom

svom ivotu. Sjeanje je prisutno, ali ti jo nijesi dovoljno svjestan

toga. Uvijek kada neto pokua da uradi, pojavi se prepreka, to

nastoji da te na neki nain sprijei da uradi to si naumio. Zato ako

si ve stvarno zainteresovan za meditaciju, prvo mora razotkriti svoj

strah o tome. Budi iskren i poten prema tome: jesi li uplaen? Ako

83

JI,,,,,,,

'I

si uplaen onda se prvo neto mora uraditi sa tvojim strahom, a ne sa

meditacijom.
Buda je koristio mnoga sredstva Nekada bi ga neko
upitao: "Bojim se da radim meditaciju, " To se mora uraditi: Uitelj ti
mora rei da se treba bojati. Ti ne moe prevariti Uitelja, a nema ni
potrebe za time. Tako ti samo vara sebe. Kada bi bilo ko rekao: "Ja
se bojim meditacije", Buda bi mu na to odgovorio da je on tako
ispunio prvi zahtjev. Ako kae sebi da se plai meditacije tada je
uslov ispunjen, tada je neto mogue da se uradi. Tada se neto moe
uraditi jer si ti razotkrio jednu duboku stvar. to je onda strah?
Meditiraj na tome. Kreni da prokopa odakle to dolazi, gdje mu je
izvorite. Svi strahovi su u osnovi orjentisani ka smrti - SVI strahovi!
Bilo kojeg da su izgleda, oblika, naina - svi strahovi su strahovi od
smrti. Ako samo malo dublje pogleda, otkrie da se boji smrti.
Kada bi neko doao Budi i rekao: "Ja se bojim; otkrio
sam da se bojim", Buda bi mu na to rekao da ide na mjesto
spaljivanja i da meditira o vatri. Ljudi svakodnevno umiru: idite na
spaljivalite i meditirajte o toj vatri. Kada svi odu posle obreda, vi
ostanite tu i dalje. Samo gledajte u vatru, u tijelo koje gori. Kada sve
postane dim, i dalje uporno gledajte u to. Nemojte razmiljati: samo
meditirajte na tome tri mjeseca, est mjeseci, devet mjeseci ako treba.
"Kada postane izvjesno da ti ne moe pobjei smrti, kada bude
sasvim jasno da je smrt dio ivota, da je smrt ukljuena u ivot, da
mora biti smrti, da nema izlaza iz toga, da si ti ve u tome, tek onda
moe doi k meni." Posle meditacije o smrti, poto bude
svakodnevno gledao kako se spaljuju mrtva tijela, kako nestaju u
pepeo, ba kao to dim nastaje i nestaje, posle vie mjeseci meditacije
na tome, izvjesno e biti da e se pojaviti uvid - uvid da je smrt
izvjesna. I ne samo da je to izvjesno, jedina izvjesnost u ivotu je
smrt. Sve drugo je neizvjesno: moe se dogoditi ali i ne mora. To se
ne moe rei za smrt. To je sasvim sigurno; ono e se neizostavno
dogoditi. To je ve na putu da se ostvari. Onog trenutka kada doe
na svijet, kada se rodi, tada poinje i umirati. Nita se ne moe
uraditi protiv toga.
Onda kada je smrt izvjesna tu vie nema straha. Strah
je uvijek prisutan pri okolnostima koje se mogu izmijeniti. Ako smrt
stvarno mora doi, tada strah odlazi. Ako smrt stvarno mora doi,
tada strah odlazi. Ako bi ti neto tu mogao promijeniti, ako bi mogao
uticati na smrt, tada bi i strah ostao," Ako se nita tu ne moe uraditi,
ako si ve u tome, onda je sasvim sigurno da e strah ieznuti. A
kada strah od smrti nestane, Buda e ti dopustiti da meditira. on e

84

ti rei: "Sada moe meditirati." Zato ti ipak mora zai dublje u svoj
um. Oslukivanje ovih tehnika e biti od pomoi samo onda kada
tvoje unutarnje barijere budu probijene, kada unutarnji strah nestane i
kada bude siguran da je smrt realnost. Zato ako bude umro u
meditaciji, tada vie nee biti straha: smrt je izvjesna. ak iako se
smrt ukae u meditaciji, vie nee biti straha. Samo tada e se moi
pokrenuti - moi e se kretati rake1nom brzinom - "barijera vie
nema. Tu nije u pitanju udaljenost za koju treba vrijeme, u pitanju je
samo prepreka. Ti se moe pokrenuti jo ovog trenutka kada ne bi
bilo nekih zapreka. Sve je to zbog prepreka. To je samo rije o
preponama koje ti neprestano stavlja. Ti se osjeti bolje kada se
prepreka isprijei. A sva glupost je u tome to su te prepreke
postavljene od strane tebe, u prvom redu. One nikada nijesu bile tu.
Ti prvo postavi preponu, preskoi preko nje i onda se osjea bolje;
onda postavi jo vie prepona i skae preko njih. Ti se tako kree
u krug i nikada ne dospijeva do centra.
Um je taj koji stvara prepone jer je um uplaen. on je
spreman da ti da mnoga objanjenja zato to ti ne koristi meditaeiju.
Nemoj vjerovati tome. Udi dublje; nastoj da pronae osnovni uzrok.
Zato osoba govori o hrani, a nikako da pone jesti? U emu je
problem? Izgleda da je ovjek poludio! Jedan drugi govori o ljubavi,
a nikada se ne uputa u ljubav; neko stalno govori o neemu, a nita
ne preduzima na tome. To prianje postaje opsesija; to biva prinuda.
Taj nastavlja sa prianjem; on to radi kao i da zavrava posao, pria
kao da djeluje u tom smislu. Priajui o neemu, ti osjea kao da to
radi, osjea se bolje, skladnije. Ti "neto" ipak ini - makar pria,
makar o tome ita, makar slua. To nije djelanje. To je
obmanjivanje. Nemoj dozvoliti da bude obmanut.
Ja u govoriti o 112 metoda ne da bih ispunio tvoj um,
ne da bih te opskrbio znanjem, ne da bih te uinio obavijetenijim. Ja
ne pokuavam da te uinim panditom, uenim ovjekom. Ja ovdje
govorim u namjeri da ti pruim odredjene tehnike koje mogu
promijeniti tvoj ivot. Zato bilo koji metod da ti se ugodi, nemoj
govoriti o njemu, uradi to! Budi tih i uini to. Tvoj um e nastojati da
pokrene mnoga pitanja. Prvo nastoj da istrai duboko prije no mi
postavi neko pitanje. Prvo se duboko zapitaj je li to pitanje odista
znaajno ili to samo tvoj um eli da te obmane. Prvo uradi neto, a
onda tek pitaj. Tada e tvoje pitanje biti praktino. A ja uvijek
unaprijed znam koje pitanje je bilo postavljeno kao rezultat djelanja,
a koje kao samo neka znatielja, samo ispoljavanje intelekta. Zato u

85

nastojati u budunosti da ne odgovaram na takva vaa intelektualna

pitanja. Uini neto! Tek tada e tvoje pitanje biti znaajno.
Ta pitanja koja navode: "Ova vjeba je laka", nijesu
bila postavljena posle praktinog napora. To i NIJE tako lako. Na
kraju ovog izlaganja ja moram jo jednom ponoviti: TI SI VE
ISTINA; SAMO JE IZVJESNA BUDNOST POTREBNA. Ti vie
na treba da ide nikuda. Ti samo treba da ue usebe, a to ulaenje je
mogue jo ovog trenutka. Ako bi samo mogao staviti svoj um po
strani, ti bi u svoju bitnost mogao ui ovdje i sada. Upravo ove
tehnike su izumljene da tvoj um stave po strani. Ove tehnike i nijesu
za meditaciju: one su za stavljanje tvog uma po strani. Kada jednom
uma tu ne bude, bie TI!
Mislim da je. ovo dovoljno za danas, moda i previe.
/

5.
PET TEHNIKA PALJIVOSTI
5. oktobar 1972. Bombaj, Indija

SUTRE:
5. Paljivost izmedju 'obrva, neka um
bude prije misli. Neka se oblije ispuni sutinom
daha sve do tjemena i neka se odatle rasifa
svjetlost.
6. Kada si u svjetovnoj aktivnosti, odri
patnju izmedju dva daha, i to tako primjenjuj, u
par dana bie preporodjen.
7. Sa nedokuivim dahom u centru ela,
kao kada to dospijeva do srca u trenu usnulosti,
smjer njegov je iznad snova i same smrti.
8. Sa uzvienim posveenjem, u sreditu
proimanja dva daha, i upoznaje znalca.
9. Lezi kao da si mrtav. Bijesan do
ludila, ostani tako. Ili zuri bez da trepne. Ili sisaj
prst i poistovjeti se sa time.
86

87

Kada je jedan od najveih grkih filozofa Pitagora

dospio u Egipat da se prikljui jednoj koli - tajnoj ezoterijskoj koli
misticizma, bio je odbijen. Pitagora je bio jedan od najviih umova
ikad rodenih. on taj njihov postupak nije mogao razumjeti. Meutim,
on je bio uporan i stalno insistirao. Na kraju su mu rekli da nee moi
pristupiti toj koli prije no to obavi jedan test gladovanja i disanja
Pitagora je zabiljeio da im je na takav zahtjev odgovorio: "Ja sam
ovdje doao po znanje, a ne zbog disciplinovanja" Na to mu je
zastupnik kole rekao: "Mi ti ne moemo dati znanje prije no se
promijeni, prije no postane drugaiji A, zapravo, mi uopte
nijesmo zainteresovani za znanje. Mi smo ovdje zbog stvarnog
iskustva. A nijedno znanje nije stvarno znanje dok se ne proivi i
iskusi. Zato e ti prvo otii na etrdesetodnevno gladovanje,
neprestano diui na odredjeni nain, sa odredjenom svijeu prema
odredjenim takama bia."
.
Nije bilo drugog izlaza pa je Pitagora prihvatio da
proe taj trening. Posle etrdeset dana gladovanja, disanja, svjesnosti,
paljivosti, bio je primljen u tu kolu. Zabiljeeno je da je Pitagora
tada izjavio: "Vi nijeste primili Pitagoru, ja sam sada drugi ovjek. Ja
sam preporoen. Vi ste bili u pravu, a ja sam grijeio jer je moj
tadanji stav bio sasvim intelektualan. Kroz jedno ovakvo
proiavanje moje sredite bia se promijenilo. Ono je od
intelektualnoga dospjelo do srca. Sada ja mogu osjeati stvari Prije
ovog treninga ja sam samo stvari mogao pojmiti putem intelekta.
Sada ja osjeam. Sada vie Istina nije koncept ve sami ivot. To vie
nee biti filozofija ve jedno ivotno iskustvo - egzistencijalno."
Kakav je trening to bio kroz koji je on proao? Ova peta tehnika je
bila data Pitagori, To mu je bilo dato u Egiptu, ali su to indijske
tehnike.
Peta tehnika: "Paljivost izmedju obrva. neka um bude
prije misli. Neka se oblije ispuni sutinom daha sve do tjemena i
neka se odatle rasipa svjetlost."
Ovo je tehnika koja je bila data Pitagori. Pitagora je
potom tu tehniku donio u Grku. I tako je on, zaista, postao
luonoa, izvorite svoga misticizma na Zapadu. on je tako postao
otac svekolikog zapadnog misticizma.

88

Ova tehnika je jedna od veoma dubokih metoda.

Pokuaj da ovo shvati: "Paljivost izmeu obrva..." Modema
psihologija i najnovija istraivanja su otkrili da je izmedju obrva
mjesto jedne lijezde koja je najtajnovitiji dio tvog tijela. Ta lijezda
se naziva epifaza i predstavlja tree oko kod Tibetanaca
"Shivanetra" : oko ive, oko tantre. Izmeu tvojih oiju, jedno tree
oko bitie, ali ono ne funkcionie. Ono je tu; ono moe
profunkcionisati svakog trenutka, ali ono ne funkcionie, samo od
sebe. Ti mora da neto uradi kako bi ga otvorio. Ono nije slijepo.
Ono je samo zatvoreno. Ovo je tehnika za otvaranje treeg oka
"Paljivost izmedju obrva..."
Ta tehnika se ostvaruje na sledei nain: zatvori oi i
onda fokusiraj oba oka izmedju obrva. Fokusiraj oi upravo u
sredinu, sa zatvorenim oima, isto kao da gleda sa oba oka. Svu
panju usmjeri ka tome. Ovo je jedna od najjednostavnijih metoda da
se postane paljiv. Ti ne moe biti paljiv ni prema ijednom dijelu
tijela. Ova lijezda veoma mono privlai panju. Ako panju
usmjeri prema tome, oba tvoja oka e biti hipnotisana treim okom.
Oni e postati fiksirani; nee se moi pomai. Ako bi pokuao da
usmjeri panju prema bilo kom drugom dijelu tijela, to bi bilo
veoma teko. To tree oko vrsto hvata panju, fokusira panju. Ono
je nalik magnetu za panju. Zato se ovo koristi u svim metodima na
svijetu. To je veoma jednostavno, veoma je lako da se tvoja panja
uvjeba jer se sa njom nije nikada radilo: ta lijezda ti sama pomae;
to je magnetino, Tvoja panja se usmjeravala snano prema tome.
Ona je apsorbovana.
U starim tantrikim spisima je zabiljeeno da je panja
hrana za tree oko. Ono je gladno panje; ono je uvijek bilo toga
gladno. Ako tome ukae panju, ono odmah oivi. Ono postaje
ivahno jer je dobilo hranu. I kada jednom shvati da je tvoja panja
hrana, kada jednom osjeti da se tvoja panja magnetino usmjerila,
privukla. da je povuena od strane te lijezde, paljivost tada vie
nee biti neka teka stvar. Pojedinac samo mora da zna pravu taku.
Zato zatvori oi, neka se oba tvoja oka usmjere ka sredini, i tada
osjeti tu taku, to mjesto. Kada bude blizu te take iznenada e se
tvoje oi fiksirati. Ako tada bude nemogue da se pokrene, znaj da
si dohvatio pravo mjesto.
"Paljivost izmedju obrva, neka razum bude prije
misli..." Ako je ta paljivost prisutna, ti e tada po prvi put iskusiti
jedan udan fenomen. Po prvi put e osjetiti kako misli idu ispred
tebe; ti e toga biti svjedok. To je nalik filmskom platnu: misli hrle,

89

111
'
"'

a ti si svjedok toga. Kada se jednom tvoja paljivost fokusira u centru

treeg oka, ti e odmah postati svjedok svojih misli. Obino nijesi
taj svjedok: ti si se poistovjetio sa mislima. Ako su ljutnja i gnjev
prisutni. ti biva ljutit. Ako se misao pokrene, ti nijesi vie svjedok: ti
se sjedini sa tom milju - identifikuje se, poistovjeti se i kree za
time. Ti tako postaje misao; tako preuzima oblik misli. Kada je seks
prisutan, ti postaje seks; kada je gnjev tu, ti postaje gnjevan; kada je
pohlepa tu, ti biva pohlepan. Bilo koja misao da se pokrene, ti se
identifikuje sa njom. Nikako ne uspijeva da naini jaz izmedju
sebe i svojih misli. Ali fokusiranjem u tree oko, iznenada postaje
svjedok. Kroz tree oko, ti postaje svjedok. Putem treeg oka,
moe vidjeti kako misli plove nalik oblacima na nebu ili nalik
ljudima koji prolaze ulicom.
Sjedi pored prozora i gleda oblake na nebu ili ljude
kako prolaze ulicom: ti se ne poistovjeuje. Ti si isprazan, tek
promatra sa brijega - drugaiji. Ako se tada ljutina pojavi, ti moe
pogledati to kao jedan objekat. Sada ti vie ne osjea da si TI ljuta.
Ti tada osjeti kako si se predala toj ljutini: oblak gnjeva te je
okruio. Ali ti nijesi gnjev - a kada ti nijesi gnjev, ljutina tada biva
nemona pred tobom. To te ne moe izazvati: ti i dalje ostaje
nedotak:nut. Gnjev e doi i otii, a ti e ostati usreditena u sebi.
Upravo ova peta tehnika je tehnika za pronalaenje svjedoka.
"Paljivost izmedju obrva, neka razum bude prije misli": sada gledaj
u svoje misli; sada se susretni sa svojim mislima. "Neka se oblije
ispuni sutinom daha sve do tjemena i neka se odatle rasipa
svjetlost." Kada je panja fokusirana u centru treeg oka, izmedju
dvije obrve, dvije stvari se dogaaju. Prvo, ti iznenada postaje
svjedokom. To se moe dogoditi na dva naina. Ti biva svjedokom i
biva centriran u treem oku. Pokuaj da bude svjedok. Bilo to da
se dogodi, pokuaj da bude svjedok. Ti si bolestan, tijelo je
uznemireno i bolno, ti si ojaen i tjeskoban; bilo to da se dogodi:
budi svjedok toga. Bilo to da se dogodi, ne poistovjeuj sebe sa
time. Budi svjedok - promatra. Ako tada to tvoje svjedoenje bude
ostvarljivo, ti e se fokusirati u treem oku.
Drugo: ako si fokusiran u treem oku, ti e postati
svjedokom. Ove dvije stvari su, zapravo, dio jednog istog fenomena.
Prva stvar: biti centriran u treem oku znai budjenje tvojeg
svjedoenja, svjedoenja Sebe. Tek se sada ti moe suoiti sa svojim
mislima. To e biti ta prva stvar. A druga stvar je ta da sada moe
osjetiti suptilnost, delikatnu vibraciju disanja. Ti sada moe osjetiti
oblije disanja, pravu esencu daha. Ali prvo nastoj da shvati ta se

podrazumijeva pod "oblijem", pod "Esencom daha". Dok die, ti

ne udie samo zrak. Nauka kae da ti samo udie zrak - samo
kiseonik, hidrogen i druge gasove u sklopu jedinjenja vazduha. Oni
kau da die "zrak"! Ali tantra tvrdi da je taj zrak samo sredstvo,
sprega - nije neto stvarno. Ti die "pranu" - ivotnost. Zrak je samo
posrednik:; prana je sadraj toga. Ti tako die pranu - ne samo zrak.
Savremena nauka JO nije u stanju da otkrije postoji li
neto nalik prani. Ali neka istraivanja su ve razotkrila neto
tajnovito. Disanje nije samo unoenje zraka. Dah nije samo zrak. To
su naslutili i neki savremeni istraivai. U tom smislu se jedno ime
mora posebno izdvojiti - Vilhelm Rajh, njemaki psiholog koji je to
nazvao "orgonska energija". To je isto to i prana. on je rekao da
dok diemo, zrak koristimo samo kao formu, kao pakovanje, a ono
to je u tom zraku on je nazvao "orgon" ili "prana" ili "vitalni elan",
"ivotna energija". No, to je veoma suptilno. I stvarno, to uopte nije
materjalno. Zrak je materjalna stvar: sadraj je materjalan, ali se neto
suptilno, nematerjalno kree kroz to. Efekat toga se moe osjetiti.
Onda kada ste sa nekom veoma vitalnom osobom, vi
ete osjetiti kako se odreena vitalnost uzdie i u tebi. Onda kada ste
u drutvu neke bolesne osobe, osjetiete kako vas neto crpi, kako
vam neko oduzima snagu. Kada idete u bolnicu, zato se osjeate
umorni? Vi ste bili pritijenjeni odasvud. itava atmosfera u bolnici
je bolesna, nezdrava, i svi tamo trebaju vie vitalnog elana, vie
prane. Ako se nae na nekom takvom mjestu, iznenada prana
poinje da istie iz tebe. Zato osjea guenje kada se nae u masi
ljudi? Zato to je tvoja prana tada iscrpljena, izvuena, isisana. Kada
si sam pod vedrim nebom nekog jutra, kada si oputen ispod nekog
drveta, ti iznenada osjeti vitalnost kako nadolazi u tebi - prana je to.
Svaka osoba treba odreeni prostor. Ako mu taj prostor nije
pristupaan, tvoja prana biva isisana. Villhelm Rajh je uinio mnoge
eksperimente. on je, medutim, prozvan luakom. I nauka ima vlastite
predrasude, ona ima svoje ortodoksne stavove od kojih teko
odstupa. Nauka jo ne moe prihvatiti da tu ima neto vie od zraka,
ali u Indiji su sa tim eksperimentisali ve vjekovima.
Moda ste uli ili i vidjeli kako neko ue u Samadi
(Kosmika svijest) - podzemni Samadi - i tamo ostane nekoliko dana
bez da unosi zrak u svoja plua. Jedan ovjek je uao u jedan takvi
Samadi u Egiptu 1880 godine i ostao tamo etrdeset godina. oni koji
su ga zakopali su ve svi pomrli jer je on izaao tek na svoj Samadi
1920 godine, etrdeset godina kasnije. Te godine niko nije mogao
povjerovati da e ga nai ivog, ali je on i dalje bio iv. Posle toga je

90

91

1111111

"II'"

proivio jo deset godina prije no to je umro. on je bio sasvim

blijed, alije bio iv. A nije bilo mogunosti da zrak dospije do njega.
on je potom bio upitan od strane ljekara i drugih znatieljnih: "U
emu je tajna?" on je rekao: "Mi ne znamo mnogo. Mi samo znamo
ovo: da prana ulazi i da tee nekuda" Zrak nije mogao prodrijeti, ali
prana je mogla prodrijeti. Kada jednom spozna da pranu moe
apsorbovati direktno, bez posredstva zraka, tada moe ui u Sumadi
ak i vjekovima. Ako se moe fokusirati u treem oku, iznenada
moe osmotriti stvarnu esencu disanja - ne samo dah, ve i pra.vu
sutinu daha, pranu. A ako moe osmotriti sutinu disanja, sutinu
svog daha, ti si dospio do take gdje je skok mogu, gdje je mogue
napraviti prolaz.
Sutra ti govori: "Neka se oblije ispuni sutinom daha
sve do tjemena..." A kada dospije dotle da moe osjetiti sutinu
daha, pranu, tada samo zamisli kako se tvoja glava ispunjava time.
Samo to zamisli. Nije potreban nikakvi napor za to. Ja u vam
objasniti kako zamisao djeluje. Onda kada ste fokusirani u centar
treeg oka, zamislite, i stvar e se ve dogoditi - tada i tu. Sada je
tvoja imaginacija bitna Ti si nastojao da zamilja, a nita se nije
dogaalo. Ali nekada, neznano, u svakodnevnom ivotu, stvari se
ponu dogaati. Ti si pomislio na tvog prijatelja i iznenada neko
zakuca na vrata. Ti e rei kako je to sluajnost da je ba tog
trenutka tvoj prijatelj zakucao na tvoja vrata. Ponekad se dogodi da
tvoja imaginacija djeluje upravo sluajno. Ali kada se to dogodi,
pokuaj da zapamti i analizira itavu stvar. Kada se dogodi da je
tvoja imaginacija postala aktuelna, udi u sebe i osmotri itavu stvar.
Tvoja panja e tada morati biti negdje blizu treeg oka. Kada se to i
sluajno dogodi, to vie nije sluajnost. To e ti samo tako izgledati
jer ti jo ne poznaje tajne nauke. Tvoj um mora da se kretao bez
znanja negdje pored treeg oka. Ako je tvoja panja bila usmjerena
ka treem oku. samo je imaginacija dovoljna da se stvori bilo koji
renomen.
'
Ova sutra kae: kada se fokusira izmedju obrva i kada
moe osjetiti sutinu tog daha, "neka se oblije ispuni". Sada zamisli
kako ta sutina ispunjava itavu tvoju glavu - posebno tjeme tvoje
glave, sahasrar (najvii psihiki centar). A onog trenutka kada to
bude zamislio, to e se ispuniti. "Odatle (sa tjemena) se rasipa
svjetlost": ta sutina prane se rasipa sa tvog tjemena nalik svjetlosti.
To e MORATI poeti da se rasipa, a ispod takvog svijetla, ti e biti
osvjeen, osvijetljen, preporoen, sasvim nov. To je ono to
predstavlja unutarnji preporod. Zato se dvije stvari moraju pojasniti:

prvo, fokusiranjem u tree oko tvoja imaginacija biva monija,

snana. Zbog toga je mnogo insistiranja bilo dato istoti: prije no to
krene u ove vjebe, budi ist. istota nije moralni koncept kod
tantre. istota je znaajna - jer ako si fokusiran u treem oku i ako si
neist, tvoja imaginacija tada moe biti opasna: opasna za tebe,
opasna i za druge. Ako ti razmilja da ubije nekoga, ako je ta ideja
u tvom umu, sama imaginacija moe ubiti ovjeka. Upravo zbog toga
se puno insistira na prethodnoj istoti.
Pitagora je govorio da e proi kroz post, kroz
odredeni reim disanja - kroz ovakvo disanje, jer se tu pojedinac
nalazi na jednoj veoma opasnoj teritoriji: uvijek gdje je snaga, tu je i
opasnost. A ako je um neist, uvijek kada bi stekao mo, tvoje
neiste misli bi to odmah zgrabile. Ti si mnogo puta zamiljao kako
bi nekoga ubio, ali ta imaginacija nije, na sreu, djelovala Ako bi
ona djelovala, ako bi se odmah ostvarila, tada bi to bilo opasno - i ne
samo za druge ve i za samog sebe; zar nijesi mnogo puta pomislio
na samoubistvo. Ako je usmjeren ka treem oku, sama pomisao na
samoubistvo bi bilo samoubistveno. Ti tada vie ne bi imao vremena
da promijeni tu zamisao. To bi se iznenada dogodilo.
Moda si promatrao nekoga ko je bio hipnotisan. Kada
je neko hipnotisan, hipnotizer moe narediti bilo to i on e to
slijediti. Bilo koliko da je ta naredba iracionalna, apsurdna, bilo
koliko da je nemogua, hipnotisana osoba e to slijediti. to se
dogodilo? Ova peta tehnika je utemeljena na bipnotizmu. Uvijek
kada je neko bio hipnotizan, govoreno mu je da se pogledom
fokusira na odredenu taku, svjetlost ili neki predmet na zidu - ili da
gleda u oi hipnotizeru. Kada ti usmjeri svoje oi na bilo koji
odredeni predmet na tri minuta, tvoja unutranja panja se poinje
usmjeravati ka treem oku. Kada se tvoja unutarnja panja usmjeri ka
treem oku, tvoje lice se pone izobliavati, Hipnotizer zna kada e
se tvoje lice mijenjati. Iznenada tvoje lice pone gubiti ivotnost. Ono
poinje zamirati, isto kao kada duboko spava. Tada to bipnotizer zna
po gubljenju ivotnosti. sa tvog lica To znai da je tvoja panja
okupirana od strane centra treeg oka Tvoje lice je poblijedjelo i
zamrlo; sva energija je pohrlila ka centru treeg oka. Tada hipnotizer
zna da e biti ostvareno bilo to da kae. on kae: "Sada ti pada u
dubok san" - bipnotisani e odmah duboko zaspati. on kae: "Ti si
sada u dubokoj nesvijesti" - osoba e iznenada pasti u nesvijest. Nita
se tu ne moe uraditi. Ako bi on rekao: "Ti e postati Hitler" to e
se i ostvariti. Ti e poeti da se ponaa nalik Hitleru, poee da
oponaa Hitlera, da govori kao on. Tvoje ophoenje i kretnje e se

92

93

promijeniti. Tvoje nesvjesno e primiti tu naredbu i poeti da je

ostvaruje. Ako pati od neke bolesti, moe ti se sugerisati da te
bolesti nestane, i nje e nestati. Ili, moe ti se bilo koja druga bolest
dati.
Dovoljno bi bilo da ti se stavi sasvim obini kamen u
ruku i da ti se kae da je to vatra, ti e osjetiti jako arenje: tvoja
ruka e gorjeti - ne samo u mislima, izgledae kao da je tako. Tvoja
koa moe uistinu biti sprena. Ti e imati dojam opekotine. to se
to dogodilo? Tu nema nikakve vatre. To je samo jedan obian hladan
kamen. Kako? Kako se ta vatra dogodila? Ti si usmjeren u centar
treeg oka, tvojoj imaginaciji je bila data sugestija od strane
hipnotizera, i to se aktiviralo. Ako bi hipnotizer rekao: "Ti si sada
mrtav" - ti bi umro u istom trenu. Tvoje srce bi prestalo da radi. To
e zasigurno prestati sa radom. To se sve dogaa zbog treeg oka. U
treem oku imaginacija i stvarnost nijesu dvije stvari. Imaginacija je
tada injenica. Zamisli, i to e biti tako. Ne postoji tu nikakvog "ja"
izmedju snova i stvarnosti! Sanjaj, i to e biti stvarno. Zbog toga je
ankara mogao rei da ovaj svijet nije nita do san Boanskog - SAN
Boanskog! To je zbog toga to je Boansko centrirano u treem oku
- uvijek, vjeno. Zato se dogaa da sve to Boansko odsanja biva
stvarno. A ako si i ti centriran u treem oku, sve to bude usnio bie ,
stvarno.
Sariputra je doao kod Bude. on je mnogo i duboko
meditirao, i tada su mu se mnoge vizije ukazivale, kao i svakome ko
duboko meditira. on je poeo da dobija uvide raja, poeo je da vidi
pakao, da uoava andele, bogove, demone. A sve to je bilo tako
stvarno, tako ubjedljivo dl/' je on jednom dotrao do Bude da mu kae
kako su mu se ostvarile takve i takve vizije. Buda mu je rekao: "Nije
to nita - samo snovi. Samo snovi!" Saraputra mu je na to odgovorio:
"To je bilo tako stvarno. Kako mogu rei da su to bili samo snovi?
Kada sam vidio cvijet u svojoj viziji, to je bilo mnogo stvarnije od
cvijeta u prirodi. To je mirisalo, mogao sam ga dotai. Sada kada
tebe gledam, ti nijesi stvaran kako je to bilo stvarno. Taj cvijet je bio
znatno stvarniji od tebe koji sjedi preda mnom, kako onda ja mogu
razlikovati to je stvarno, a to su snovi? Buda mu ree: "To znai da
si ti postao centriran u treem oku; san i stvarnost su postali isto. Sve
to bude sanjao, bie ostvareno, sve to bude usnio, bie kao
stvarno, i obratno."
Za one koji su centrirani u treem oku, snovi e postati
java, a sva stvarnost e biti san. Kada tvoj san postane stvaran, kada
tvoj san moe postati stvarnost, ti e znati tada da ne postoji neka

94

bitna razlika izmedju sna i realnosti. Zato kada je ankara rekao da je

sav ovaj svijet samo maya, san Boanskog, to nije nikakva teoretska
pretpostavka, to nije filozofski stav. To je jedno unutarnje iskustvo
osobe koja je centrirana u treem oku. Kada si fokusiran u treem
oku, samo zamisli kako se sutina prane rasipa iz tvog tjemena
upravo kao da sjedi ispod nekog rascvjetalog drveta odakle se latice
prosipaju po tebi; ili kao da sjedi ispod nekog kinog oblaka, i kia
pada po tebi; ili kao da se izlae suncu koje rasipa tople zrake po
tebi. Zamisli to, i iznenada e se dogoditi da te to obasipa - biva
obasut svjetlou sa svog tjemena. To obasipanje te oivljava,
osvjeuje, daje ti novi ivot. Ti si preporoen.
esta tehnika: "Kada si u svjetovno] aktivnosti, odri
panju izmedju dva daha, i to tako primjenjuj, u par dana bie!
preporodjen. "
"Kada si u svjetovnoj aktivnosti, odri panju izmedju
dva daha ..." Zaboravi na disanje. Odri panju izmedju dva daha.
Dah je stigao: prije no se on vrati, prije nego li izdahne, tu postoji
jedan mali zastoj, jedan jaz, interval. Jedan dah je izaao: prije no to
ga ponovo uzme, prije no li udahne, ponovo interval, jaz." Kada si
u svjetovnoj aktivnosti, odri panju izmedju dva daha, i to tako
primjenjuj, u par dana bie preporodjen." Ali ovo se mora raditi
neprestano. Ova esta tehnika se treba raditi stalno. Upravo zbog toga
je i navedeno: "Kada si usvjetovnoj aktivnosti, .." Bilo to da radi
nastoj da odri panju u intervalu izmeu dva daha. Ali to se mora
praktikovati za dnevne aktivnosti.
Mi smo ve objanjavali jednu tehniku koja je slina.
Sada postoji samo ta razlika da se ovo mora praktikovati za vrijeme
svakodnevnih uobiajenih aktivnosti. Ovo nemoj koristiti zasebno i
izolovano. Ovo se mora praktikovati dok jo neto drugo radi. Ti
jede: nastavi da jede i da bude obazriv na ovaj jaz. Ti hoda:
nastavi da hoda i da opaa interval izmedju dva daha. Ide na
poinak: lezi na krevet, neka san doe. Ali nastoj da opaa interval.
Zato to raditi za aktivnosti? Jer aktivnost iskljuuje um. Aktivnost
neprestano priziva tvoju budnost, tvoju panju. Nemoj biti iskljuen.
Budi fiksiran na jaz. A nemoj ni prekidati djelanje: neka se tvoje
aktivnosti nastave. Ti e imati dva sloja bitisanja - raditi i biti. Mi
posjedujemo dva sloja egzistencije: svijet djelanja i svijet bitisanja,
posjedujemo periferiju i centar. Nastavi da djeluje na periferiji, u

95

prostoru, nemoj prekidati sa time. Ali nastoj i da sa panjom djeluje

i na centar, takoe. to e se dogoditi? Tvoja aktivnost e postati
nalik glumi, isto kao da uestvuje u nekom komadu. Ti uestvuje u
nekom komadu - na primjer, u drami. Ti treba da bude Ram ili
Hrist. Ti poinje da glumi Hrista ili Rama, a i dalje nastoji da
bude svoj. U svom centru, ti zna ko si; ali na periferiji, glumi
Hrista, Ramu ili bilo kog drugog. Ti dobro zna da nijesi Ram: ti
samo glumi. Ti zna ko si. Tvoja panja je i dalje usmjerena na tebe;
tvoje aktivnosti se, meutim, odvijaju na periferiji.
Ako bude praktikovao ovu metodu, tvoj ivot e
postati duga drama. Ti e biti glumac koji igra svoju ulogu, ali
stalno centriran u intervalu. Ako tada zaboravi na jaz, vie nee
igrati tu ulogu: ti e postati uloga. Tada to nee biti prava drama. Ti
e to zamijeniti za ivot. To upravo vi i radite. Svi misle kako ive
svoj ivot. To nije ivot: to je samo uloga - komad koji ti je drutvo
nametnulo, koje ti je nametnula okolina, kultura, tradicija, drava,
situacija. Tebi su tako dali ulogu. Ti to glumi i poistovjeuje se sa
time. Da bi se oslobodio tog poistovjeenja, da bi prekinuo sa tom
identifikacijom, koristi ova metoda.
krima je imao mnogo imena. on je bio jedan od
najveih glumaca. on je neprestano bio centriran u sebi i glumio
igrao je mnoge igre, glumio mnoge uloge ali nikada nije radio nita
ozbiljno. Ozbiljnost dolazi sa poistovjeenjem. Ako ti stvarno
postane Ram u nekoj drami, logino je da e slijediti problemi. Ti
problemi e proizii usled tvoje ozbiljnosti. Onda kada je Sita bila
oteta, ti si mogao dobiti srani udar da si se poistovjetio sa Ramom, i
tako bi se itava igra morala zaustaviti. Ako bi, zaista, postao Rama,
srani udar bi bio neizbjean. ak bi i srce bilo prevareno. Ali ti ne
smije zaboraviti da si samo glumac. Sita je oteta, ali nita nije
nestalo. Ti se moe vratiti kui posle predstave i zaspati mirnim
snom. ak ni u snovima ne mora osjetiti da je Sita ukradena, Onda
kada je Sita zaista bila oteta, Rama je plakao, kukao i preklinjao.
Molio je drvee u umi da mu kau gdje je Sita otila, ko je odveo?
Ovo je mjesto koje se mora razumjeti: ako je Rama stvarno kukao i
preklinjao drvee da mu kae istinu, on je tada postao poistovjeen.
On vie nije bio Rama; on vie nije bio boanska linost. Ovo je
trenutak i mjesto koje treba zapamtiti: da je za Ramu i njegov ivot
bio u komadu, u toj predstavi. Vi moete vidjeti mnoge druge glumce
kako glume Ramu, ali Rama je zaista glumio sebe - na velikoj
pozornici, naravno.

96

U Indiji postoji jedna predivna pria o tom dogaaju.

Mislim da je to jedinstvena pria. Nigdje jo u svijetu, ne postoji
takva pria. Reeno je da je Valmiki napisao Ramajanu prije
Raminog roenja, i da je to Rama trebao da slijedi. I tako, zaista, prvi
in Rame je bila drama. Pria je sainjena prije Raminog roenja i on
je to morao da slijedi. to je drugo mogao? Kada je ovjek i pisac
nalik Valmikiju napisao takvu priu, Rama je to morao slijediti. Tako
je sve bilo fiksirano, Sita je trebala da bude oteta, i rat se morao
dogoditi.
Ako ovo moete shvatiti, onda moete shvatiti i teoriju
sudbine, bhagya - kob. U tome je sadrano veoma duboko znaenje.
Poruka toga je: ako prihvati da je sve predodreeno, tvoj ivot e
tada postati drama. Ako glumi Raminu ulogu u drami, ti to nikako
ne moe promijeniti. Sve je odreeno, ak i vai dijalozi. Ako neto
kae Siti, to je ponavljanje neega to je ve odredjeno. Nita ne
moe promijeniti ako je ivot prihvaen kao neto ve odreeno. Na
primjer, ti e umrijeti odreenog dana: to je predodreeno. Takve i
takve osobe e biti oko tebe: to je odreeno. Kada bude umirao, tada
e i zapomagati jer je i to odreeno. Ako je sve predodreeno, sve
postaje drama. Ako je sve odreeno, to znai da si ti tu da samo to
sprovede. Od tebe se ne trai da ivi: od tebe se trai samo da to
odigra.
Ova tehnika, esta tehnika, ima za cilj da od tebe stvori
psihodramu - samo igru. Ti si centriran u intervalu izmedu dva daha,
a ivot-se kree po periferiji. Ako je tvoja panja usmjerena prema
centru, ti onda nijesi na periferiji: to je upravo nalik "pri-panji"; to
se dogaa upravo negdje blizu tvoje panje. Ti to ne moe osjetiti,
moe to spoznati, ali to vie nije bitno. To je sada kao neto to se
ne dogaa tebi. Ponoviu ovo: ako bude praktikovo ovu estu
tehniku, tvoj itav ivot e biti kao da se to ne dogaa tebi - kao da se
to dogaa drugome.
Sedma tehnika: "Sa nedokuivim dahom u centru ela,
kao kada to dospijeva do srca u trenu usnulosti, smjer njegov je
iznad snova i same smrti. "

Ti sve vie i vie ulazi u dublje slojeve svog bia. "Sa

nedokuivim dahom u centru ela": ako poznaje tree oko, ti onda
poznaje i taj

nedokuivi

dah, nevidljivu pranu koja je u centru tvog

ela, i tada ti zna to je rasipanje svjetlosti - da se energija, svjetlost

97

rasipa. "... Kao kada to dospijeva do srca" - kada to rasipanje dospije

do tvog srca" u trenu 'usnulosti, smjer njegov je iznad snova i iznad
same smrti." Ovu tehniku treba uzeti u; tri dijela Prvi, ti mora biti
sposoban da osjeti pranu, ivotnost, u svom dahu, onaj nedokuivi
dio u njoj, neuoljivi dio njen, taj njen nematerijalni dio. To dolazi
samo onda kada usmjeri panju izmedu obrva. Tada to dolazi lako i
jednostavno. Ako si paljiv i usmjeren na interval, i tada e se ona
pojaviti, ali neto sporije. Ako si svjestan centra u sreditu tvog
pupka, gdje dah dospijeva, dotie i odlazi, i tada e se ona pojaviti,
ali jo neto sporije. Najbolje mjesto gdje moete najlake upoznati
taj nedokuivi, nevidljivi dio daha je da budete centrirani u treem
oku. Uvijek kada ste u njemu centrirani. to e doi Ti e odmah
osjetiti kako prana nado lazi.
Ako moe osjetiti kako prana ulazi u tebe, kako prana
tee kroz tebe, moe i znati kada e umrijeti Ako moe osjetiti
neuoljivi dio daha, est mjeseci prije smrti e poeti da nasluuje
svoju smrt. Zato je tako mnogo svetaca znalo dah svoje smrti? To je
lako, ako moe uvidjeti sadraj svog daha, ako moe nazreti pranu
kako tee kroz tebe, lako moe i naslutiti i dolazak smrti Prije tvoje
smrti, est mjeseci prije tvoje smrti, proces se poinje okretati u
suprotnom smjeru: prana, ivotnost poinje da te naputa, poinje da
istie iz tebe, da odlazi od tebe. Tada dah vie to i ne unosi u tvoje
bie. Naprotiv, dah to nosi van tebe - isti taj dah.
Ti to ne moe osjetiti jer jo ne poznaje taj neuoljivi
dio - ti zna samo ono to se vidi; ti zna samo za sredstvo, za
posrednika: sredstvo e biti isto, isti je posrednik. Sada dah unosi
pranu u tebe, i to tamo ostavlja. Tako se sredstvo vrata prazno,
posrednik se vrata sam. on potom ponovo uzima pranu i donosi je
tebi. Tako su udisanje i izdisanje dvije razliite stvari; nije isti,
zapamti Ta dva daha su isti u smislu posrednika, sredstva, ali,
zapravo, udisaj je ispunjen pranom, a izdisaj je prazan. Suprotni
proces se odvija kada se ti pribliava danu svoje smrti. Dolazei dah
je sve manje ispunjen pranom, prazan je. Ti umire poto tvoje tijelo
ne moe usisavati pranu iz Kosmosa: za to nema vie potrebe. itav
proces je izokrenut. A kada tvoj dah izlazi iz tebe, on iznosi i tvoju
pranu napolje. Onaj koji bude u mogunosti da uoi neuoljivo, taj e
biti i u prilici da sazna dan svoje smrti. est mjeseci prije tvoje smrti,
taj proces se pone odvijati u suprotnom pravcu.
Ova sutra je veoma znaajna: "Sa nedokuivim dahom
u .centru ela, kao kada to dospijeva do srca u trenu usnulosti, smjer
~jegov je iznad snova i same smrti" Dok tone u san, ova tehnika

98

treba da se odvija - i samo tada, nikako drugaije. To je pravi

trenutak za praktikovanje ove tehnike. Ti polako tone u san. Malo
po malo te san obuzima. Ve u narednom trenu, tvoja svijest e se
rastopiti, ieznuti; ti potom vie nee biti svjestan, budan. Prije no
to taj tren doe, budi svjestan - budi svjestan daha i nevidljivog
dijela prane i osjeti kako to dospijeva do tvog srca. Nastavi da
osjea kako to ide ka tvom srcu. Prana tada ulazi iz tvog srca u tvoje
tijelo. Nastoj da osjeti kako prana ulazi u tvoje srce i nastoj da
zaspe dok to osjea. Nastoj da to osjeti i da tako utone u san.
Ako bi se to dogodilo - da osjeti neuoljivi dah kako
ulai u tvoje srce i kako te san obuzima - ti e biti svjestan tokom
snivanja. Ti e tada znati da sanja, da je to san to ti se dogadja
tokom spavanja. Obino vi ne znate da je to san. Dok snivate, vi
mislite da je to stvarnost. To se upravo dogadja zbog treeg oka. Da
li ste gledali dok neko spava? Njegove oi se okreu prema gore i
bivaju fokusirane u treem oku. Ako to jo nijeste uoili, probajte
jednom. Kada vae dijete spava, otvorite mu kapke i pogledajte gdje
su mu zenice. One su okrenute nagore i usmjerene ka treem oku.
Kaem vam da pogledate dijete. Nemojte gledati odrasle: oni nijesu
mjerodavni. jer njihov san nije dovoljno dubok. Oni samo misle da
spavaju. Pogledajte djecu: njihove zenice se podiu, one bivaju
fokusirane u treem oku. Vi smatrate svoje snove da su stvarnost; vi
ne moete osjetiti da sanjate. oni su stvarni. Ti e to znati kada se
ujutro probudi. Ti e tek tada znati da si to sanjao. Ali tada je
kasno; to je retrospektiva realizacija. Ti ne moe realizovati u snu da
tada sanja. Ako to moe tada pojmiti, onda tu ima dva nivoa: san je
tu, ali ti si budan, svjestan. Za one koji su svjesni dok spavaju, ova
sutra je predivna: "Smjer njegov je iznad snova i same smrti."
Ako moete biti svjesni snova, vi moete uiniti dvije
stvari. Kao prvo, moete stvoriti snove. Obino vi uopte ne moete
nametati snove. Koliko je samo ovjek nemoan! Ne moe ak ni
snove stvarati. VI NE MOETE stvarati snove! Ako elite da
odsanjate odredjenu stvar, to ne moete sebi priutiti; to nije u tvojoj
moi, to ne dri u tvojim rukama Kako je samo ovjek slabaan!
ak ni snove ne moe stvarati. Ti si samo rtva svojih snova, nijesi
stvaralac. San se tebi dogaa; ti tu nita ne moe uraditi Ne moe
ni zapoeti ni zaustaviti svoje snove. Ali ako ue u san sa sjeanjem
da je srce bilo ispunjeno pranom, da je neprestano bilo doticano
planom u svakom udisaju, ti e tada postati gospodar svojih snova
a to je jedno rijetko gospodarstvo. Tada moe sanjati to god eli.
Samo zabiljei dok tone u san: "Ja elim da sanjam ovaj san", takav

99

san e ti potom i doi. Samo reci: "Dok budem tonuo u san ne elim
da mi taj san doe" - taj san ti nee doi.
Ali koja je korist od toga da bude gospodar svojih
snova? Zar to nije beskorisno? Nije beskorisno. Kada jednom
postane gospodar svojih snova, ti vie nee sanjati. To je apsurdno.
Onda kada postane gospodar svojih snova, snovi tada prestanu da se
odvijaju; nema vie potrebe za tim. A kada tvoji snovi prestanu, tvoj
san i tvoj poinak imaju sasvim drugi kvalitet, a taj kvalitet je nalik
smrti. Smrt je duboki san. Ako tvoj san moe postati tako dubok kao
smrt, to znai da tu nee biti snivanja. Snivanje stvara povrni san. Ti
ima lak i povrinski san samo zbog tvojih snova. Poto juri za
snovima, ti se i kree na povrini, tvoj san je tanak. Onda kada nema
nikakvog snivanja, ti se jednostavno baci u more sna; njegova
dubina je ogromna.
Smrt je nalik tome. Zato se u Indiji oduvijek kae da je
san kratkotrajna smrt, a da je smrt dugi san. Kvalitet je isti. San je
umiranje iz dana u dan. Smrt je fenomen iz ivota u ivot; to je san iz
ivota u ivot. Ti si svakog dana umoran: tada uranja u san i
revitalizuje svoj ivot; tako si ivlji ujutro. Ti si ujutro preporoen.
Posle ivota od sedamdeset ili osamdeset godina, ti si sasvim
umoran. Tada kratkotrajna smrt, odmor u snu, nije vie od neke
pomoi. Ti. tada treba veliku smrt. Posle te velike smrti. ili velikog
sna, ti se raa sa sasvim novim tijelom. Kada jednom spozna san
bez snivanja, i ako bude mogao biti svjestan u tome, tada vie nee
biti straha od smrti. Niko nikada nije umro, niko ne moe umrijeti: to
je jedina nemogunost. Upravo prije neki dan sam vam govorio kako
je smrt jedina izvjesnost, a sada vam kaem da je smrt nemogua.
Niko nikada nije umro i niko nee umrijeti: to je jedina nemogunost.
To je moglo biti samo prije nekoliko dana, jer je univerzum ivot. Ti
se uvijek iznova raa, ali taj san je tako dubok da ti zaboravlja svoj
stari identitet. Tvoj um se tako ispira od sjeanja.
Razmiljaj o tome na ovaj nain. Danas ide na
poinak: to je isto kao da postoji neki mehanizam (a ubrzo emo i to
imati) nalik brisau na magnetofonu koji sve prethodno moe
izbrisati tako da ono vie nije tu. Isto se dogadja i sa sjeanjem jer je
sjeanje samo jedan mehanizam dubokog snimanja Prije ili kasnije,
. bie pronaen drugi mehanizam koji e se postaviti u glavi i koji e
imati za funkciju da oisti tvoj um potpuno. Ujutro ti vie nee biti
ista osoba jer se nee moi sjetiti ko je bio taj to je spavao
prethodne noi. Tek tada e tvoj san izgledati nalik smrti. Tu e tada
biti izvjesni diskontinuitet. Ti nee biti u mogunosti da se sjeti ko

100

je spavao. To se odvija prirodno. Kada umre i kada se ponovo rodi,

ti se ne moe sjetiti osobe koja je umrla. Ti zapoinje sve od
poetka.

Sa ovom tehnikom e, kao prvo, postati gospodar

tvojih snova - snovi e tako ieznuti. Ili, ako eli da sanja, ti e
moi sanjati, ali tada e ti snovi biti voljni in. To vie nee biti neto
nevoljno; to ti vie nee biti nametnuto, ti vie nee biti rtva toga.
Tada e kvalitet tvog sna biti neto nalik smrti. Tada e moi
spoznati da je i smrt samo san, duboko spavanje. Upravo zbog toga
ova sutra kae: "Smjer njegov je iznad snova i same smrti". Sada ti
zna da je smrt samo jedan dugi san - i tako divan i koristan jer ti
prua novi ivot; on ti daje sve novo. Smrt tako izgleda. Sa
prestankom sna, smrt tada ne izgleda nalik smrti. To je jo jedno
znaenje nadmenog dranja nad smru: drati se iznad smrti. Ako
moe dospjeti dotle da ti je smrt'samo san, ti e biti u prilici da
upravlja time i da se dri iznad toga. Ako moe upravljati svojim
snovima, ti moe upravljati i svojom smru. Tada moe izabrati
gdje e se ponovo roditi, pomou koga, kada, u kojoj formi: ti e
tako postati i gospodar svog roenja.
Buda je umro. Ja ovdje ne govorim o njegovoj
potonjoj smrti, ve smrti prije roenja kao Sidarta: prije no to je
postao Buda. Prije smrti je rekao: "Ja u biti roen od strane
odreenih roditelja." Tu je naveo kakva e mu biti majka, a kakav
otac. Rekao je da e njegova majka umrijeti odmah po roenju.
Rekao je i to da e njegova majka imati "te" snove kada on bude
roen. I zato, ne samo da moe vladati svojim snovima: ti moe
vladati nad snovima drugih osoba. Tako je Budajkao jedan primjer)
rekao da e "ti" snovi biti tu. Rekao je da e ti i takvi snovi biti
prisutni kada on bude u utrobi njegove majke, njegova majka e
imati "takve" snove. Na kraju je rekao da kada bilo koja ena ima
takve snove pri poroaju da e tada on biti roen iz te utrobe.
To se i dogodilo. Budina majka je sanjala isti taj san.
Taj san je poznat u itavoj Indiji jer to nije bio neki uobiajeni
dogaaj. To je bilo poznato svima, pogotovo onima koji se zanimaju
za religiju i duhovnost, za dublje stvari u ivotu i za ezoterini nain
ivljenja. To je bilo poznato tako da su i snovi postali zanimljivi.
Frojd nije bio prvi koji je zainteresovan za snove. On nije bio,
naravno, najdublji pregalac u prostore snova. on je bio samo prvi
koji je na Zapadu poeo o tome da razmilja. Tada je Budin otac
odmah pozvao tumaa snova, to su Frojd i Jung naih dana, i upitao
ga: "to znai taj san? Ja sam uplaen i zabrinut. To su rijetki snovi, i

101

oni se ponavljaju u istoj sekvenci. Postoje sedam snova koji se

neprestano ponavljaju. Postoje isti snovi, kao da neko uvijek iznova
gleda jedan isti film, to se to dogadja?" on mu je na to odgovorio:
"Ti e postati otac velike due - onoga ko e postati Buda. Ali e
tada tvoja supruga biti u opasnosti, jer uvijek kada se Buda rodi
postoji velika opasnost za majin opstanak." Otac je upitao: "A
zato?" Tuma mu je objasnio: "Mi ti ne moemo dati odgovor na to,
ali dua koja e se roditi iz njene utrobe je ostavila zavjet da e majka
umrijeti onog trenutka kada se on rodi"
Neto kasnije je Buda bio upitan: "Zato je tvoja majka
morala umrijeti istog trena?" Buda im je odgovorio: "Dati ivot Budi
je jedan tako znaajan i veliki dogaaj da je sve drugo potom
beznaajno. Zato ni ta majka vie ne moe bitisati, on se mora
ponovo roditi kako bi zapoela ivot ispoetka To je jedna vrsta
vrhunca kada daje ivot Budi, to je izvjesni vrh, tako majka ne moe
vie bitisati posle tog vrhunca" Tako je njegova majka umrla. A
Buda je rekao u svom prolom ivotu da e majka umrijeti dok bude
stojala ispod palminog drveta. I to se ostvarilo. Majka je stojala ispod
palminog drveta - stojala je dok se Buda raao. Buda se tako rodio.
A prethodno je rekao: "Ja u se roditi dok moja majka bude stojala
ispod palminog drveta, i nainie tada sedam koraka. Ja u odmah
prohodati. To je znak koji u vam dati da sam se rodio." on je sve
predvidio i svime upravljao.
To nije sluaj samo za Budu. To je bilo isto i sa
Isusom, i sa Mahavirom, bilo je tako i sa mnogim drugima Svaki od
dainskih tirtankara je predvidio u svom predjanjem ivotu na koji
e se nain roditi. I svaki od njih je dao odredbu, kroz san, na koji
nain e pokazati znak da je stigao u egzistenciju; oni su rekli kako i
kada e se to dogoditi. I ti moe upravljati time. Kada jednom bude
upravljao svojim snovima, ti e moi upravljati svime. San je samo
produena ruka ovog svijeta. Ovaj ivot je nainjen od materijala
snova. Kada jednom mogne upravljati svojim snovima, moi e
upravljati svime. Ova sutra kae: "... i iznad smrti." Tada osoba moe
ponuditi odreeno roenje sebi, moe dati odredjeni ivot. Mi smo
samo rtve. Mi i ne znamo zato smo se rodili, zato umiremo. Ko
upravlja nama - i zato? Izgleda da za to ne postoji razloga. Sve nam
to izgleda kao haos, tek sluajnost. To je sve tako zbog toga to
nijesmo gospodari. Kada jednom mognemo biti gospodari, vie to
nee biti tako.

102

Osma tehnika: "Sa uzvienim posveenjem, u sreditu

proimanja dva daha. upoznaje znalca."
Postoje neznatne razlike izmedju ovih .tehnika, sasvim
neznatne modulacije. Ali iako su to neznatne varijacije, za tebe mogu
biti velike razlike. Samo jedna rije moe nainiti veliku razliku: "Sa
uzvienim posveenjem, u sreditu proimanja dva daha", udisaj je
jedno ukrtanje, izdisaj je drugo ukrtanje gdje se dah okree. Sa ta
dva daha (a mi smo ve diskutovali o njihovom preokretu) neznatna
razlika se pojavljuje - to je neznatno za tehniku ali veoma znaajno
moe biti za tragaoca. Samo jedan uslov je pridodat, ("Sa uzvienim
posveenjem") i itava tehnika biva drugaija
U prvom njenom obliku nije bilo rijei o posveenju
samo jedna nauna metoda, samo nauni pristup. Ti to uradi, i to
djeluje. Ali postoje osobe koje ne mogu to primiti tako suvopamo, ne
mogu to prihvatiti samo kao naunu metodu. oni koji su srcem u
tome, oni koji pripadaju svijetu posveenja, predanja, za njih se tek
jedna neznatna stavka pridodaje: "Sa uzvienim posveenjem, u
sreditu proimanja dva daha, upoznaje znalca." Ako nijesi ba
naklonjen naunom stavu, ako nijesi nauni duh, onda pokuaj "Sa
uzvienim posveenjem": sa vjerom, povjerenjem, ljubavlju, sa srcem
_ "u sreditu proimanja dva daha, upoznaje znalca." Kako da se to
postigne? Ti moe osjeati posveenje prema nekome: prema Krini,
prema Hristu, ti moe imati to posveenje. Ali kako moe imati
posveenje prema sebi, prema proimanju ova dva daha? Taj
fenomen izgleda sasvim neposveen, Ali to je sve, ipak, uslovno
reeno.

Tantra kae da je tijelo hram. Tvoje tijelo je hram

Boanski, obitavalite Boanstva, zato nemoj svoje tijelo tretirati
nalik objektu: ono je svetinja, ono je sveto. I dok udie, tu nijesi
samo ti koji udie; tu je i Boanstvo unutar tebe. Ti jede, ti se kree
ili eta, gledaj na to na ovaj nain: to nijesi samo ti ve i Boanstvo
koje se kree kroz tebe. Tada e itava stvar moi biti sasvim
potpuna posveenost. Reeno je za mnoge svece da su voljeli svoja
tijela. oni su se odnosili prema svom tijelu kao da je ono pripadalo
voljenim osobama. Ti tako moe tretirati svoje tijelo, a moe se
prema njemu odnositi kao prema mehanizmu. I to je jedan stav. Ti se
prema njemu moe odnositi sa krivicom, sa grijehom; moe mu
prilaziti kao neemu udastvenom - kao udu; moe ga smatrati kao
obitavalite Boanstva Sve to zavisi o tebi A1r,., moe svoje tijelo

108

tretirati kao hram, onda e ova tehnika biti od pomoi - "Sa

uzvienim posveenjem..."
Pokuaj to! Dok jede, pokuaj to! Nemoj misliti da TI
jede. Pomisli da je to Boanstvo koje putem tebe jede. I onda
osmotri promjenu, razliku. Ti jede jednu istu hranu: ti si onaj isti
ovjek, ali odmah po tom stavu sve postaje drugaije. Ti tu hranu
daje Boanstvu. Kada se kupa - jedna veoma uobiajena stvar,
skoro trivijalna - ali ako promijeni stav, osjetie kako ti kupa neko
Boanstvo, neko Boanstvo koje je unutar tebe. Tada e ova tehnika
biti laka: "Sa uzvienim posveenjem, u sreditu proimanja dva
daha, upoznaje znalca."
Deveta tehnika: "Lezi kao da si mrtav. Bijesan do
ludila, ostani tako. Ili zuri bez da trepne. lli sisaj prst i poistovjeti se
sa sisanjem."
"Lezi kao da si mrtav..." Pokuaj to: iznenada budi
mrtav. Napusti tijelo! Nemoj se pomicati, jer si ti mrtav. Samo
zamisli kako si umro. Ne moe pokrenuti tijelo, ne moe pokrenuti
oi. ne moe ni plakati. ne moe vritati, ne moe nita uraditi: ti si
mrtav. A onda osmotri kako se osjea. Ali nemoj sebe obmanjivati,
nemoj sebe lagati. Ti moe sebe lagati: moe se neupadljivo
pomicati. Nemoj to initi. nemoj se micati. Ako neki komarac naie,
onda se sjeti da je tvoje tijelo mrtvo. To je jedna od najvie
kori enih tehnika - jedna od NAJVIE koritenih metoda!
Ramana Mahari je dospio do Prosvjetljenja putem
ove metode, ali to za njega nije bila metoda To se u njegovom ivotu
uvijek dogaalo spontano. Ali. mora da je on ipak nastojao u svom
prethodnom ivotu jer se nita zaista ne moe dogoditi sasvim
spontano. Sve u ivotu ima neku uzrono - posledinu vezu, neki
uzrok. Iznenada jedne noi. Ramana je osjetio ( a tada je bio veoma
mlad - moda etrnaest ili petnaest godina) da e unuijeti. To je bilo
tako ubjedljivo da je smrt skoro dolazila on nije mogao ni pomai
svoje tijelo. Osjeao je kao da se paralisao. Tada je osjetio iznenadni
udarac i znao je da e srce prestati da kuca. on se tada nije ni
pomakao, nije zaplakao ni poeo zapomagati: "Ja u umrijeti."
Ponekada ti se to dogodi u nekom nonom komaru:
ne moe plakati; ne moe se ni pokrenuti. ak ni kada se usled tog
stresa probudi ne moe se na par trenutaka posle toga pomjeriti,
osvijestiti. ne moe nita uiniti. To se dogodilo Ramani. on je tada

104

bio u potpunoj nadmoi naspram svoje svijesti. ali nije mogao vladati
tijelom. on je znao da je bio tu - da je prisutan, svjestan, budan, ali je
osjetio kako umire. A to je bilo tako ubjedljivo da nije bilo nikakve
druge mogunosti. on se morao predati. pomiriti sa time. Zatvorio je
oi i tako ostao neko vrijeme kao da e umrijeti; on je ekao da umre.
Malo po malo je tijelo trnulo. Tijelo je zamiralo, ali je tu, ipak, bio
jedan problem. onje znao da je tijelo umiralo, ali je i dalje bio tu: on
je to znao. Znao je da je jo iv ada tijelo umire. Onda se vratio.
Ujutro je tijelo bilo u redu ali taj ovjek vie nikada nije bio onaj' isti.
nikada se vie onaj ovjek nije vratio - jer je spoznao smrt. on je
upoznao jedan drugaiji prostor, jednu drugaiju dimenziju svijesti je
upoznao. Tada je pobjegao iz doma. Smrt je sasvim izmijenila
njegovo iskustvo, sasvim ga je promijenila. on je postao jedan od
nekoliko rijetkih Prosvijetljenih ljudi ovog vijeka.
To je tehnika; to se spontano dogodilo Ramani. Ali to
se spontano nee dogoditi i tebi. Ti to mora sam pokuati. U nekom
ivotu se to moe dogoditi. To se moe dogoditi ako ti bude
pokuao. A ako se to ne dogodi. tvoj napor nije bio izlian. To je u
tebi; to je ostalo ti tebi nalik sjemenu. Jednom, kada bude vrijeme
pogodno za to, kada kie ovlae to sjeme, ono e proklijati. Svaka
spontanost je nalik tome. Sjeme je bilo posijano nekada, ali vrijeme
nije bilo pogodno; nije bilo kia. U jednom od sledeih ivota moda
e vrijeme biti naklonjeno. Ti e tada biti zreliji. iskusniji i vie
frustriraniji sa svijetom. Onda e se iznenada, u odreenoj situaciji
dogoditi da padnu kie i da se sjeme raspukne. "Lezi kao da si mrtav.
Bijesan do ludila, ostani tako." Naravno, dok bude umirao, nee biti
sretnih trenutaka. Nije tako blaenstveno znati da umire. Strah e te
obuzeti. gnjev moe obuzeti um, ili frustracija, tuga, tjeskoba, jad,
sve. Tu moe biti razlike od osobe do osobe.
Sutra kae: "Bijesan do ludila, ostani tako." Ako osjeti
da si razljuen, ostani tako. Ako osjeti tugu, ostani tako. Ako osjeti
tjeskobu, strah, ostani u tome. Ti si mrtav i nita ne moe uiniti.
zato ostani tako. Bilo to da ti doe na um, ti si mrtav, nita ne moe
uiniti: ostani u tome. Ovo kazivanje je zaista prelijepo. Ako moe u
tome ostati i nekoliko trenutaka, iznenada e se sve izmijeniti. ti e
to dobro osjetiti. Ali mi obino poinjemo da se pokreemo,
mrdamo. Ako je bila neka emocija u umu, tijelo se micalo, poinjalo
je da reaguje i da se pokree. Zbog toga to zovemo "emocija": stvara
kretnje (motion. engl.) u tvom tijelu. Ako si gnjevan, iznenada se
tvoje tijelo pone pokretati. Ako si tuan, tvoje tijelo kretnjom pone
reagovati. Upravo zbog roga je i tom stanju dato ime emocije: jer

105

stvara kretnje (motion. engl.) u tebi. Osjeti se mrtvim i nemoj

dopustiti da se tvoje tijelo pokrene. Nemoj dopustiti emocijama da
pokreu tvoje tijelo. Neka one budu tu, ali ti "ostani tako" - fiksiran,
mrtav. Bilo to daje tu, nemoj se kretati. Slani! Nikakav pokret.
"Ili zuri bez da trepne" : to je metod Meher Babe.
Godinama je on zurio u plafon svoje sobe. Godinama je Meher Baba
samo leao na lea i zurio u plafon bez da pomie trepavice, bez da
pomjera oi. On bi tako leao satima, samo zurio, nita ne radei.
Zuriti je veoma dobro jer tako ponovo.biva fiksiran u treem oku. A
kada se jednom fiksira u treem oku, ak i da eli da pomjeri oi.
vie to nee moi. One postaju fiksirane i nepomine. Mehar Baba
se ostvario putem ove tehnike, a ti me pita: "Kako je mogue putem
te male vjebe ..." Ali on je tri godine tako prakticirao: leao na podu
i zurio u plafon, nita ne radei. Tri godine su dug period. Pokuaj to
da radi samo tri minuta pa e ti se uiniti kako je to trajalo ak tri
godine. Tri minuta e biti veoma, veoma dug period. Izgledae ti
kako vrijeme nikako ne prolazi, kao da je sat stao. Meher Baba je bio
uporan u svom zurenju, Samo je to radio. Malo po malo, njegove
misli su iezle, pokreti su se smirili i on je postao upravo sama
svijest. On je postao> samo zurenje. Otada je ostao smiren za itav
svoj ivot. On je postao tako utihnut iznutra da je bilo za njega
nemogue da ponovo formulie svoje stanje rijeima.
Meher Baba je boravio u Americi, Tamo je ivio jedan
ovjek koji je mogao itati misli kod drugih. A on je stvarno bio
jedan od rijetko uspjenih u tom poslu. On bi zatvorio oi, sjeo pored
tebe, uskladio se sa tobom i posle nekoliko minuta poeo ispusivati
tvoje misli. Hiljadu i hiljadu puta je uspijevao u tome, i bio je uvijek
II pravu, uvijek je ispravno prenosio misli drugih. Jednom ga je neko
doveo pred Meber Babu. on je sjeo pored njega, i to mu je bio jedini
neuspjeh u itavom ivotnom radu - jedini neuspjeh. Ali mi ne
moemo rei da je to bio neuspjeh. on je uporno nastojao da oslune
ijedan zvuk, rije ili unutarnji pokret iz Babe, ali nita nije mogao
uhvatiti. nijednu rije nije mogao uti. Sa perom u ruci je tu ostao
zauen: "Kakav je ovo ovjek? Ja nita ne mogu proitati jer se tu
nita ne moe proitati. Ovaj ovjek je sasvim prazan. Ja sam ak
zaboravio da je taj ovjek ispred mene, da neko uopte sjedi ispred
mene. Poto sam zatvorio oi., ponovo sam morao pogledati da bih se
uvjerio je li taj ovjek jo tu ili je pobjegao. Bilo je veoma teko da se
koncentriem. Onog trenutka kada sam sklopio oi pomislio sam da
sam bio prevaren - da je taj ovjek potom pobjegao i da vie nema
nikoga ispred mene. Zalo sam ponovo otvorio oi da vidim da li je i

dalje tu, da li je pobjegao, ali taj ovjek je i dalje sjedio ispred mene.
uopte nije mislio." To zurenje, to neprekidno i nepomino
zurenje je sasvim zaustavilo njegov um.
"Ili zuri bez da trepne. Ili sisaj prst i poistovjeti se sa
dojenetom": to su neznatne modifikacije, Bilo koja e djelovati. Ti
si mrtav: to je dovoljno. "Bijesan do ludila, ostani tako." ak i ovaj
dio moe postati jedna tehnika. Ti si ljut: lezi na pod, ostani tako u
ljutini. Nemoj se izvlaiti iz toga, nemoj bjeati od tog gnjeva: nita
nemoj raditi. Samo ostani miran.
Krinamurti je obiavao da govori o ovome. Njegova
itava tehnika se bazira na ovome: "Bijesan do ludila, ostani tako."
Ako si ljut, budi ljut, i ostani ljut. Nemoj se pokretati. Ako bude .
mogao da postupi tako, ljutina i gnjev iz tebe e otii i ti e iz toga
stanja izai kao drugi ovjek. Ako si u tjeskobi, nemoj nita raditi:
ostani tu, budi u tom stanju. Tjeskoba e nestati: ti e iz toga izai
kao drugi ovjek. A kada jednom bude pogledao u svoju tjeskobu
bez da sekomea, ti e biti svoj gospodar.
"Ili zuri bez da trepne. Ili sisaj prst i poistovjeti se sa
sisanjem": ovo poslednje je fiziki in i lako gaje izvesti jer je sisanje
prva stvar koju je dijete nauilo po rodjenju. Sisanje je prvi in u
ivotu. Kada se dijete rodi., ono pone plakati. Ti nikako nijesi
pokuavao da prozre odakle taj pla potie. To i nije neki pravi pla.
To nama izgleda kao pla, ali dijete tako samo usisava zrak. A ako
dijete ne bi moglo zaplakati po roenju, posle par minuta bi umrlo jer
je pla prvi napor da se unese zrak u plua. Dijete ne die dok je u
majinoj utrobi. Ono je ivo i bez disanja. To dijete radi onoisto to
jogini rade kada su zakopani pod zemljom. Ono tada samo uzima
pranu bez disanja - uzima istu pranu bez disanja - uzima istu pranu
direktno iz majke. Zbog toga je ljubav izmedju djeteta i majke jedna
sasvim drugaija ljubav - to je sve upravo zbog prane - energije
koju oboje uivaju zajedno. To se potom nikada vie ne m f.e
ponoviti u ivotu pojedinca. To je bilo jedno suptilno pm .0
ophoenje. Majka je davala svoju pranu djetetu, dijete uopte .je
disalo. Onda kada se rodo, ono je bio gurnuto, odbijeno od ma e,
izbaeno u jedan sasvim nepoznati svijet. Tada je prana - energija
bila daleko od njega, vie nije dospijevala do njega tako lak. i
jednostavno. Ono je tada moralo da pone da die samo.
Prvi pla je napor da se sisa, i ono je tako poelo ,a
sisa mlijeko putem majine dojke. To je ujedno i prvi osnovni in
koji si uradio. Sve to 11 uini dolazi kasnije. To je prvi ivotni ,. Q.
Usisaj neto: usisaj makar i vazduh ali zaboravi na zrak i bidi

106

107

on

:i/

sisane. Sto to znai? Koja je svrha toga? Ti neto sisa: ti si dojene,

ne sisa. Ti stoji iza toga i sisa. Ova sutra ti nalae da ne stoji iza
toga. Ona ti kae da se ukljui u to i da postane samo sisanje.
Pokuaj bilo to to e uspjeti. Ti tri: postani tranje, nemoj biti
trka. Budi tranje i zaboravi na trkaa. Osjeti kako nema nikakvog
trkaa iznutra tebe, da je to samo odredjeni proces. Ti si proces,
proces nalik protoku rijeke. Niko nije unutar tebe. Unutra je sasvim
tiho i samo je proces prisutan. Metoda sisanja je dobra ali ete
uvidjeti da je i veoma teka jer smo mi ve zaboravili kako se to radi.
Zapravo, nijesmo ba sasvim zaboravili jer nerijetko nastojimo da
ukljuimo nadomjestak za to. Pokuavamo da nadjerno neku
zamjenu. Cigarete nam nerijetko slue kao zamjena za majinu
dojku: vi sada to usisavate. To nije nita drugo do cucla, majina
dojka ili cucla, A kada topli dim ude u tvoja plua, to je slino
toplom mlijeku. Zato se dogaa da su oni koji su bili liavani majine
dOJKe i najvei puai, To je nadopuna, ali i to moe biti od koristi.
Kada pui, budi sisa, Zaboravi na cigaretu, zaboravi puaa.
Postani puenje.
Postoje predmeti sisanja, postoje subjekti koji sisaju, a
proces izmedju njih je sisanje. Postani sisanje, budi samo taj proces.
Pokuaj to. Ti e to morati pokuavati sa mnogim stvarima, sa
mnogim predmetima, onda e otkriti to je najbolje za tebe. Ti pije
vodu. Hladna i svjea voda ulazi u tebe: postani samo ispijanje.
Nemoj piti vodu. Zaboravi na vodu: zaboravisebe i svoju edj, Samo
postani ispijanje. Postani taj stvarni proces: postani svjeina, budi
hladnoa vode, njen dodir, prolaz, i usisava] to to je dao taj proces.
Zato ne ? to e se dogoditi? Ako postane sisanje, to e se
dogoditi? Ako bude odmah mogao postati samo sisanje, ti e tako
postati i bezazlen - isto kao prvog dana, bie nalik novoroenetu
jer je to prvi proces koji se odvio u tebi Ti e se regresirati, vratie
se u prolost ali e i dalje ostati tu. Ono najdublje bie ovjekovo e
ii za sisanjem. on je to pokuavao mnogo puta na razne naine ali
nije uspijevao. Sve dok ne postanete samo sisanje, nita nee pomoi.
Zato pokuajte to.
Dao sam ovu metodu jednom ovjeku. on je prije toga
pokuavao mnoge tehnike. Kada je ponovo doao k meni, upitao sam
ga: "Ako bih ti omoguio da izabere samo jednu stvar na svijet, to
bi ti odabrao?" Rekao sam mu to i naloio da zatvori oi i da se
odlui bez razmiljanja. on je bio uplaen, u nedoumici, zato sam mu
pomogao: "Nemoj se bojati nemoj oklijevati. Budi iskren i reci mi."
onmi je rekao: "Ovo je apsurdno, ali dOJKa mi je dola pred oima."

10f,

A onda se poeo osjeati krivim. Na to sam mu rekao: "Nemoj

osjeati krivicu. Nita nema runo u dojci; to je jedna od najljepih
stvari. Zato bi onda bio kriv?" Na to mi je odgovorio: "To je
oduvijek bila opsesija za mene." I jo mi je rekao: "Molim te, prvo
mi reci, a onda moe nastaviti sa tvojom metodom, prvo mi kai,
zato sam toliko opsjednut dojkom? Kada pogledam enu, prva stvar
koju uoim je dOJKa. Tijelo doe tek potom."
To je sluaj sa svima, nije to samo njegov sluaj - to je
sluaj sa skoro svima. A to je i prirodno jer je dOJKa majke prva stvar:
koja ti je data, to je prvi dodir sa univerzumom. To je osnovno. Prvi
kontakt sa univerzumom je preko majine dojke. Zbog toga su dojke
tako privlane. One izgledaju predivne; one privlae: one imaju neku
magnetinu snagu. Ta magnetinost proistie iz tvoje nesvjesnosti.
To je prva stvar sa kojom si doao u dodir, a taj kontakt je bio
ljubavan. To je bio predivan dojam. To ti je dalo branu, ivotnost,
ljubav, sve. Taj dodir je bio mekan, prijemiv, zavodljiv. To je tako
ostalo do kraja u ovjekovom umu.
Zato sam rekao tom ovjeku: "Sada u ti dati metodu."
A ovo je bila metoda koju sam mu predloio: "Sisaj neto i budi
sisanje. " Rekao sam mu: "Zatvori oi. Zamisli majinu dojku ili bilo
iju dOJKU koju voli. Zamisli i poni da sisa kao da je to prava
dojka. Poni da sisa." on me je posluao i poeo da sisa. Tri dana je
on uporno sisao. Sisao je tako ludaki, zaneseno, tako svojski da je
postao vezan za to. Rekao mi je potom: "To e postati problem. Ja
elim da sisam itavi dan. To je tako divno, tako prijatno, takvu
tiinu i mir mi donosi." U roku od tri mjeseca sisanje e postati
veoma tiha radnja. Usne e tada stati. Tl-nee moi ni prosuditi da je
on bilo to radio. Ali unutranje sisanje je zapoelo. on je sisao
tokom cijelog dana. To je postala za njega mantra, japa (mantra
ponavljanja).
Posle tri mjeseca taj ovjek mi je ponovo doao. Rekao
mi je: "Neto udno mi se dogodilo. Neto slatko je stalno dolazilo iz
moje glave na moj jezik - bilo je tako slatko i tako ispunjeno
energijom da ja nijesam vie trebao nikakvu branu. Nijesam bio
uopte gladan. Hrana je postala samo formalnost. Ja sam jeo poneto
samo da ne bi stvarao probleme u porodici. Ali neto mi je
neprestano dolazilo, To je bilo tako slatko iprijemivo - davanje
ivota." Ja sam mu na to rekao da nastavi sa time. Prola su jo tri
mjeseca, i jednoga dana je ponovo doao sav razdragan i ponesen.
Plesao je pred mnom i rekao mi: "Sisanje je iezlo, ali sam ja sada
drugi ovjek. Ja vie nijesam onaj isti ovjek koji je doao tebi. Neka

109

vrata su se otvorila u meni. Neto se slomiJo, provalilo i sada vie

nemam nikakvih elja. Sada vie nita ne elim - ak ni Boga, ni
Moku (Oslobodjenje). Ja vie nita ne elim. Sada je sve dobro
onakvo kakvo je. Ja sam to tako prihvatio i sada sam blaenstven."
Pokuaj ovo: samo poni da sisa neto i postani
sisanje. To moe pomoi mnogima jer je to tako temeljno, to je u
osnovi tvog djelovanja.
Ovo bi bilo dovoljno za danas.

SREDSTVA

ZA TRANSCENDIRANJE SNOVA

6. oktobar 1972. Bombaj, Indija.

PITANJA:
1. Kako da budem svjestan dok sanjam?
obini

110

2. Zato initi napore ako smo mi samo

glumci
na
izmiljenoj pozornici?

111

bude. Mi nazivamo Budu Probueni. Kakvo je to buenje? To

je, zapravo, iezavanje onog unutarnjeg snivanja. Vie u
vama nema snova. Vi ulazite u sebe ali tamo vie nema snova. To je
isto kao kada nema zvijezda na nebu. To je sada postalo isto nebo,
isti prostor. Kada u tebi vie nema snova, ti postaje isti prostor. Ta
istota, ta bezazlenost, ta svijest bez snova je upravo ono to je
poznato pod imenom Prosvjetljenje - probuenost. Vjekovima su u
spiritualnosti, i na Istoku i na Zapadu, govorili da je ovjek uspavan.
. Isus je to govorio, Buda je to govorio, Upaniade su o torne govorile:
ovjek je uspavan. Zato dok spava nou ti si tek neto vie
uspavaniji nego danju; danju si neto manje uspavan. Ali duhovnost
tvrdi da je ovjek uspavan. To se mora shvatiti.
.
Sta se podrazumijeva pod time? Gurdijev je u ovom
stoljeu isticao da je ovjek uspavan: "Bolje rei, ovjek je upravo
samo neka vrsta sna. Svi su u "dubokom snu". Koji je razlog da je on
to rekao? Ti ne moe rei, ne moe se ni sjetiti ko si ti. Da li zna
ko si ti? Ako sretne neku osobu na ulici i upita ga ko je on, a on ti
ne mogne odgovoriti, to e ti pomisliti? Ti e pomisliti da je lud,
pijan ili da je pospan. Ako on ne moe odgovoriti ko je on, to e ti
o njemu pomisliti? Na spiritualnom planu svi su nalik njemu. Ti ne
moe odgovoriti ko si ti. Tu lei prvo znaenje postavke Isusa,
Gurdijeva ili bilo kog drugoga koji tvrdi da je ovjek uspavan: ti
nijesi svjestan sebe. Ti nijesi spoznao sebe: ti jo nijesi susreo sebe.
Ti zna mnoge stvari u svijetu pojavnosti, ali ti ne poznaje subjekt.
Tvoje stanje svijesti je neto nalik gledanju filma, Na platnu se film
odvija i ti za njm stremi toliko poneseno da samo zna za taj [ilin, za
tu priu, za ono to se ukae na platnu. Ako bi te neko tada upitao,
ko si, ti mu ne bi znao odgovoriti.
Snivanje je to i [ilin - UPRAVO [ilin! To je um na
koji se reflektuje spoljni svijet. U ogledalu uma se ogleda svijet: to je
snivanje, to su samo snovi. A ti si tako duboko povezan sa njima,
toliko puno se poistovjeuje sa svojim snovima da sasvim
zaboravlja ko si. Upravo to je ono to "uspavanost" znai: sanjar je
izgubljen u svojim snovima. Ti vidi sve osim sebe; osjea sve osim
sebe; zna sve samo ne sebe. To nepoznavanje sebe je uspavanost.
Sve dok snovi ne ieznu potpuno, ti se nee moi probuditi u sebi.
Ti to moe osjetiti nekada kada bude gledao neki drugi film, Onog
trenutka kada se vieasovni film zaustavi, ti se vraa sebi. Ti se
sjeti da je tri sata prolo, sjeti se da je to bio samo film. Ti osjeti
svoje suze. Ti si ridao jer je [ilin bio tuan, ili si se smijao jer je [ilin
bio neka urnebesna komedija. Sada se ti sjea svega toga i smije se
buenje

Jedan prijatelj je pitao: "Hoete li nam, molim Vas.

objasniti koji su drugi faktori koji mogu pojedinca uiniti svjesnim
dok sanja?"
Ovo je jedno veoma znaajno pitanje za one koji su
zainteresovani za meditaciju jer je meditacija zaista samo jedna
transcendencija snova, transcendencija procesa snova. Ti neprestano
sanja - ne samo nou, ne samo dok spava: ti sanja po itav dan.
Ovo je prva stvar koja se mora shvatiti. ak i dok si budan, ti i dalje
sanja. Samo zatvori oi u bilo koje doba dana. Zatvori oi i opusti
tijelo: osjetie kako su snovi tu. Oni nigdje ne odlaze. Oni su samo
potisnuti naim dnevnim aktivnostima. Oni su nalik zvijezdama
tokom dana. Ti samo nou moe vidjeti zvijezde, danju su one
nevidljive, ali one su i dalje tu. One su samo potisnute sunevom
svjetlou.

Ako se nagne nad dubokim izvorom, ti e vidjeti

zvijezde i za dana. Izvjesni mrak je potreban da bi se zvijezde uoile.
Zato poi na duboki izvor i zagledaj se u njegovo dno, tako e biti u
mogunosti da vidi zvijezde i tokom dana. Zvijezde su uvijek tu. To
ne znai da su one nou prisutne, a danju da negdje odu. One su
uvijek tu. Nou ih ti moe Vidjeti lake. Danju ih ne moe vidjeti
jer suneva svjetlost stvara barijeru prema njima. Ista je stvar i sa
snovima. Ne znai da ti sanja samo tokom spavanja. Tokom
spavanja ti snove moe vidjeti lake jer tada vie nijesu prisutne
dnevne aktivnosti. Inae, te unutarnje aktivnosti bi mogle biti
uoljive i mogle bi se osjetiti. Kada ujutro ustane, tvoji snovi se
nastave i dok ti djeluje spolja. Taj proces aktivnosti, dnevne
aktivnosti, jednostavno potiskuje snivanje. Snivanje je i dalje tu.
Samo zatvori oi, opusti se u fotelji, i odmah e to osjetiti: zvijezde
su tu, one nijesu nigdje otile. Snovi su uvijek tu. Tu su neprestane
aktivnosti.
Jedna druga stvar: ako se snovi nastavljaju, ti i ne
moe rei da si zaista budan. Nou si vie pospan, a danju si neto
manje pospan. Razlika je tek relativna jer ne moe rei da si zaista
budan sve dok ima imalo snova u tebi. Snovi stvaraju film preko
tvoje svjesnosti. Taj [ilin biva nalik dimu: ti si okruen njime. Ti i n'
moe biti budan sve dok sniva - bilo nou ili danju. Zato je druga
stvar: ti moe tvrditi da si budan samo onda kada snova vie ne

112

113

sebi. Kakve si samo gluposti inio? To je bio samo film, samo jedna
filmska pria. Niega nije bilo na ekranu - samo igra svjetlosti i
sjenki, samo igra elektrike. Sada se smije: ti si se tek sada vratio
sebi. Ali gdje si zapravo bio sva ta tri sata?
Ti nijesi u svom centru. Ti si se sasvim pomjerio ka
periferiji. Tamo gdje se film kretao, i ti si tamo iao. Ti nijesi bio u
svom sreditu; nijesi bio sa sobom. Ti si bio negdje drugo. To se
dogaa i u snovima; to je upravo na ivot. Taj film traje svega tri
sata, ali ovo nae snivanje traje itavi ivot. ak ako bi i taj san stao
za trenutak, ti se ni tada ne bi mogao sjetiti ko si. Ti bi se i tada
osjetio zbunjenim, ak i uplaenim. Opet bi pokuao da se vrati tom
filmu jer ti je poznat. Ti si ve povezan sa njim, ve si se izravnao sa
njim.
Za one kojima se dogodi prekid filma, postoji staza,
posebno u zenu, staza koja se naziva iznenadni put - staza
iznenadnog Prosvjetljenja. Postoje tehnike, u ovih 112 tehnika,
postoje mnoge tehnike koje ti mogu dati iznenadno budjenje. Ali to
e biti previe za tebe, tako da to sve nee moi podnijeti. Ti moe i
eksplodirati. Ti moe od toga ak i umrijeti jer si i previe ivio u
snovima tako da se nikako ne moe sjetiti ko si, ukoliko nema tih
snova. Ako bi sav svijet iznenada iezao i ti ostao sasvim sam, to bi
za tebe bio takav ok da bi od toga umro. Isto bi se dogodilo kada bi
svi snovi iznenada nestali iz tvoje svijesti. Tvoj svijet je nestao jer je
tvoj svijet bio samo san. Mi, zapravo, i nijesmo u svijetu, Zapravo,
rije "svijet" sadri samo nae snove, a ne neto to je izvana. Tako
svi ive u svom svijetu snova.
Zapamti, to nije svijet o kojem mi govorimo. To je
samo geografski svijet, ali psiholoki postoji toliko puno svjetova
koliko i umova. Svaki um je svijet za sebe. A ako bi tvoje snivanje
nestalo, nestao bi tako i tvoj svijet. Bez snova je, za tebe, veoma
teko ivjeti. Upravo zbog toga i nijesu esto koriteni iznenadni i
direktni metodi. Samo su koriteni postepeni metodi. Dobro je, zato,
da se zapamti da gradualni metodi nijesu koriteni zbog toga to ima
potrebe za postepenim procesima., ti moe iznenada, upravo sada,
skoiti u Realizaciju. Tu ne postoje barijere; nikada i nije bilo nekih
barijera Ti si ve Ostvarenje, ti moe u to skoiti ve ovog trenutka.
Ali to moe izgledati opasno, fatalno. Moda nee biti sposoban da
to prihvati. To e moda biti previe za tebe. Ti si povezan samo sa
lanim snovima Ti se stvarno ne moe suoiti sa time; ne smije se
susresti sa svim time. Ti si biljka iz staklenika: moe ivjeti samo u

114

svojim snovima. oni ti pomau na razne naine. Oni nijesu samo

obini snovi: oni su za tebe stvarnost.
Postupni metodi nijesu korieni zato to za Realizaciju
treba vremena. Realizacija NE 1REBA VRIJEME! Ostvarenje
uopte ne treba vrijeme. Realizacija nije neto to se ostvaruje u
budunosti, a postepenim metodama moe doi samo u budunost.
to onda postepeni metodi rade? Oni uopte ne pomau da ostvari
Realizaciju: oni ti pomau da to podnese. Oni te ine spremnim,
jakim da to moe podnijeti kada se dogodi. Postoje za to sedam
naina prema kojim se ti moe odmah usmjeriti ka Prosvjetljenju.
Ali ti nee biti sposoban da to podnese. Ti moe oslijepiti: previe
e biti svjetlosti za tebe. Ili moe i umrijeti: od previe blaenstva
Ovo snivanje, duboki san u kojem ivimo, kako se
moe transcendirati? Pitanje je znaajno za transcendenciju toga:
"Hoete li nam, molim Vas rei, koji su drugi faktori koji mogu
pojedinca uiniti svjesnim dok sanja?" Ja u sada razmotriti jo dva
metoda. Jedan metod smo rastumaili jo jue, a danas e ova dva
metoda biti jo lake objasniti. Jedan od tih metoda je da ponete
glumiti, da se ponete pretvarati kao da je itav svijet samo jedan san.
Bilo to da radi, sjeti se da je to samo san. Dok jede, prisjeti se da
je ovo samo san. Dok hoda, prisjeti se da je sve samo san. Dopusti
da se tvoj um neprestano prisjea, dok si budan, da je ovo sve samo
san. U tome lei razlog to sve ovo moemo nazvati maya, iluzija,
san. To nije filozofski argument.
N aalost, kada je ankara bio preveden na engleski,
njemaki i francuski, na zapadne jezike, on je shvaen kao filozof,
Taj stav je izazvao mnoge nejasnoe i pogrena tumaenja. Na
Zapadu ive filozofi - na primjer, Berkli - koji je rekao da je svijet
samo san, projekcija naeg uma. Ali to je jedna filozofska teorija.
Berkli je to iznio kao jednu hipotezu. Kada je ankara izjavio da je
svijet san, to nije bilo filozofski - nije tu bila neka teorija. ankara je
to iznio u smislu pomoi, kao podrku odredjenoj meditaciji. A
meditacija je ova: ako eli da se sjeti dok sanja da je ovo san, ti sa
time mora zapoeti jo dok si budan. Kako sada stvari stoje, dok
sanja, ti se ne moe prisjetiti da je to samo san. Ti misli da je to
stvarnost. Zato misli da je to stvarnost? To se tako shvata jer si
itavoga dana pod dojmom da je sve ovo stvarnost to nam se
dogadja. To je postalo tvoj stav - jedan fiksirani stav. Dok si budan,
ti se kupa: to je stvarnost. Dok si budan, ti jede: to je bilo stvarno.
Dok si budan, ti razgovara sa prijateljima: i to je bilo stvarno.
Tokom cijelog dana, cijeloga ivota, sve to ti misli, tvoj stav je da

115

je sve ovo stvarno. To postaje fiksirano, umetnuto. To postaje jedan

umetnuti stav uma. Zato se dogaa dok sanja nou da se isti stav
namee: kao da je to stvarno. Zato dopusti da to prvo analiziramo.
Mora da postoji neke slinosti izmeu sna i jave; inae bi ovaj stav
bio neto drugaiji.
Ja vas pogledam. Onda zatvorim oi i uronim u san i
.tamo vas ponovo vidim. Izmedju ta dva dojma nema neke razlike.
Onda kada vas uistinu gledam, to zapravo radim? Vaa slika se
reflektuje u mom oku. Ja ne vidim VAS. Vaa slika se ogleda u mom
oku, a onda se ta slika transformie kroz jedan misteriozni proces _
jo ni nauka nije spremna da to objasni, Ta se slika hemijski
transformie i usk1aditi negdje u glavi. ali nauka jo nije spremna da
otkrije gdje - gdje se zapravo sve ovo odvija. To se ne odvija u oku:
oi su samo prozori. Ja vas ne gledam oima. Ja vas gledam KROZ
oi. Vi se, dakle, reflektujete u oima. Vi moete biti upravo slika;
moete biti stvarni, moete biti i san. Zapamtite, san je
trodimenzionalan. Ja mogu prepoznati sliku jer je ona
dvodimenzionalna. Snovi su trodimenzionalni pa zato izgledaju nalik
vama. A oi ne mogu zakljuiti to to gledaju da li je stvarno ili ne.
Ne postoji nain za presuivanje: oi ne mogu suditi. Tada se slika
transformie u hemijske talase. Ti hemijski talasi su i elektrini talasi:
oni odlaze negdje u glavu. Jo je nepoznato gdje je mjesto gdje se oi
susreu sa predmetom gledanja. Upravo sada vizija dospijeva do
mene, i onda ona biva rastumaena, onda ja ponovo to preispitam i
tek tada to biva primljeno. Tako ja saznajem to se dogadja.
Ja sam uvijen unutra a vi ste uvijek vani. i tu ne moe
biti susreta. Zato problem lei u tome da li ste vi stvarni ili samo san.
Upravo ovog trenutka ne postoji nain da se odgonetne da li smo mi
sada samo san ili java. Dok me slua, kako moe znati da me
stvarno slua - da ne sanja? Ne postoji nain za to. Upravo zbog
toga, tvoj stav koji nosi tokom cijeloga dana unosi i u san. A dok
sanja, to prima kao stvarnost
Pokuaj da uini suprotno: na to je ankara mislio. on
je rekao da je sav svijet samo jedna iluzija, rekao je da je cio svijet
samo san - zapamti to. Ali mi smo glupi. mi smo tupasti. Ako
ankara kae: "Ovo je san", mi onda pomislimo, emu onda potreba
da se bilo to radi, da se bilo to preduzme u naem ivotu? Ako je
ovo samo san, onda nema potrebe ni da jedemo. emu taj napor da
jedemo ako mislimo da je sve ovo samo san? Nemojte jesti! Ali se
sjetite - onda kada budete gladni pomislite da je i to san. Ili jedite, i
kada osjetite da ste jeli previe, sjetite se, ovo je san.

ankara nije govorio da mijenja snove, zapamti; jer

napor da se izmijene snovi je, takoe, lano utemeljen na vjerovanju
da je sve ovo stvarno; inae, ne bi bilo potrebe da se ita mijenja.
ankara je rekao da je sve san, da je svaki sluaj samo san. Zapamti
ovo: nemoj nita preduzimati da to promijeni. Samo se toga prisjeaj
neprestano. Pokuaj da se neprekidno za tri nedjelje sjea da je sve
samo san to ti se dog ada i to radi. U poetku je to veoma teko. Ti
e uvijek iznova zapadati u stare navike uma: ti e uvijek poinjati
da misli kako je sve ovo stvarno. Ti e morati stalno da opominje
sebe kako je sve ovo samo san. Ako za tri nedjelje bude mogao da
nosi taj stav u sebi. tada e se dogoditi da e u petoj ili estoj
nedjelji. i dok bude spavao, moi da zakljui kako je sve to ipak
samo san. To je jedan nain da se prodre u snove svjesno, da se u
snove ue sa svijeu. Ako se moe sjetiti nou dok sanja da je to
samo san, tada tokom dana nee trebati nikakvi napor da se prisjeti
da je i to samo san. Ti e to tada znati.
U poetku, dok bude ovo praktikovao, to e biti kao
da se upinje da vjeruje. Ti poinje sa nekom vjerom da "ovo je
san". Ali ako se mogne nou sjetiti da je to san, to e postati
stvarnost. Onda e ujutro, kada bude ustao, biti lien dojma da si
spavao: ti e tada osjetiti kako si se samo prenuo iz jednog sna u
drugi. Tada e to postati stvarnost. A ako svih dvadeset i etiri sata
dnevno postane svjestan snova, ako to bude mogao osjetiti i sjetiti
se toga, ti e tako stati u svoje sredite, nai e svoj centar. Tada e
tvoja svijest postati nalik strijeli sa dvije otrice. Ti e osjetiti snove,
i ako ih bude mogao dojmiti kao snove, ti e tada moi osjetiti i
sanjara, onoga koji sanja - subjekt. Ako snove prihvati kao
stvarnost, onda nee moi osjetiti subjekt. Ako je film bio tako
stvaran, ti si zaboravi sebe. Kada se film zaustavi i ti zakljui da to
nije bila stvarnost, tvoja e stvarnost tada izbiti - probiti se. Ti e
tada moi osjetiti sebe: to je jedan nain.
Drugi nain je jedan od najstarijih indijskih metoda.
Zbog toga smo mi insistirali na tome da je svijet nestvaran. Mi uopte
to nijesmo shvatali filozofski; mi nijesmo tvrdili da je ova kua
nestvarna pa da moemo proi kroz njene zidove. Mi nijesmo to
mislili! Kada smo rekli "ova je kua nestvarna" to je bilo sredstvo.
To nijd bio neki argument protiv kue. Zato je Berkli objavio da je
itavi svijet san.
Jednog dana, rano ujutro, on je etao sa dr
Donsonorn. Taj doktor je bio teki realist zato mu je Berkli i rekao:
"Da li si uo moju teoriju? Ja upravo radim na tome: ja osjeam da je

116

117

1.1IIi

itavi

svijet nestvaran. Ne moe se dokazati da je ovaj svijet stvaran.

A teret dokazivanja e biti na onima koji e tvrditi da je svijet
stvaran. Ja kaem da je nestvaran - ba kao i san!"
Donson nije bio filozof, ali je imao jedan veoma
dosljedan logiki um. Bili su upravo na ulici za jutarnje etnje - na
jednoj usamljenoj ulici. Donson tada uze jedan ovei kamen sa ulice
i njime udari Berklija po nozi. Krv izbi iz noge, a Berkli poe urlati
od bola. Donson ga upita: "Zato vriti? Ako je i kamen samo san,
zato onda vriti? Bilo to da kae, ti ipak vjeruje u realnost tog
kamena. Ono to govori je jedno, a realnost je sasvim neto drugo, i
suprotno od toga. Ako je tvoja kua samo jedan san, gdje e se onda
vratiti posle etnje? Ako je tvoja supruga samo san, ti je vie nee
sresti." Realisti uvijek raspravljaju na ovaj nain, ali oni ne mogu
raspravljati sa ankarom jer on nije to postavio kao filozofsku
teoriju. To nita ne govori o realnosti; to nita ne dokazuje o
univerzumu. Zapravo, to je samo sredstvo da se promijeni tvoj um
da se promijeni jedna osnovna utemeljena dogma kako bi ti potom
mogao gledati na svijet sa drugim oima - sasvim drugaije - na
drugaiji nain. To je taj problem - stalni problem i za indijski um,
jer je za indijski um sve samo sredstvo za meditaciju. Mi se uopte ne
brinemo da li e to biti istinito ili ne. Mi smo samo zainteresovani za
preobraaj ovjeka.
To je sasvim suprotno od zapadnjakog uma. Kada oni
postave teoriju, oni su dosljedni tome bilo to istinito ili ne, bilo da se
to moe dokazati logiki ili ne. Kada mi neto izloimo, mi nijesmo
zainteresovani za istinu o tome, mi smo zainteresovani za njenu
svrsishodnost; mi se interesujerno za njen kapacitet, mogunosti, za
njene moi u transformisanju ovjeka, u preobraaju ljudskog uma.
To moe biti istinito, moe biti i neistinito. Zapravo, to i nije bitno.
Bitno je sredstvo. Ja vidim cvijee svuda naokolo. Kada ujutro sunce
izae, sve je predivno, a ti nijesi nikada bio vani, i nijesi nikada vidio
cvijee," i nijesi nikada vidio jutarnje SLU1ce. Ti nikada prije nijesi
vidio plavo nebo; ti i ne zna koja je to ljepota. Ti si ivio u zatvoru.
Ja elim da te izvedem napolje; elim da te izvedem napolje i
postavim pod otvorenim nebom kako bi mogao susresti to cvijee.
Kako da to postignem?
Ti uopte ne poznaje cvijee. Ako bih ja poeo
govoriti o cvijeu. ti bi pomislio kako sam ja lud, kako ovdje nema
nikakvog cvijea. Ako bih poeo govoriti o jutarnjem suncu, ti bi
pomislio: "On je fantasta. Njemu se sve priinjava. on samo vidi
snove i neka udna provienja. on je pjesnik." Ako ponem govoriti

118

o otvorenom nebu, ti e se smijati. Ti e se poeti smijati, jer gdje

je tu otvoreno nebo? Ovdje samo postoje zidovi svuda oko nas. to
onda da radim? Ja moram izmisliti neko sredstvo koje e te
pokrenuti, i koje e ti moi razumjeti, sredstvo koje e te izvui van.
Zato u ja rei da je kua u plamenu i poeu trati. To e biti
podsticajno za tebe: ti e poeti trati za mnom vani. Tada e
shvatiti da je ono to sam ti govorio ni istinito ni lano. To je bilo
samo sredstvo. Tada e ti susresti cvijee, i onda e mi moi
oprostiti.
.
Buda je to radio, Mahavira je to radio, i iva je to
radio, ankara je to radio. Mi smo im to posle oprostili. Mi smo im
uvijek opratali jer smo znali to su oni postigli sa nama. I tada smo
shvatili da je bilo izlino da raspravljamo o tome sa njima jer to,
zapravo, i nije bilo pitanje za raspravu. Vatre nije bilo nigdje ali mi
nijesmo mogli to razumjeti, mi nijesmo razumjeli taj jezik. Bilo je i
cvijea, ali mi nijesmo mogli razumjeti govor cvijea Njihov jezik,
njihovi simboli su bili beznaajni za nas. Zato je to jedan od pristup
tome, jedan nain. Postoji i jo jedan drugi metod koji je suprotan
ovome. Prvi metod ini jednu stranu medalje, a drugi metod ini
drugu stranu medalje. Jedan.je da se pone osjeati, sjeati se da je
sve san. Drugi je takav da se nita ne treba misliti o svijetu, ve da se
samo ide ka prisjeanju da: TI SI.
Gurdijev je koristio drugi metod. Taj drugi metod je
doao od sufija, iz sufi tradicije, iz islama. Oni su na tome radili
veoma duboko. Zapamti "Ja sam" - bilo to da radi. Ti pije vodu,
jede svoj obrok: prisjeaj se "Ja sam". Jedi i prisjeaj se "Ja sam, ja
sam." Nemoj to zaboravljari! To je teko jer ti ve misli da zna ko
si. emu onda potreba za prisjeanjem da si to ti? Ti se nikada toga
ne sjea, ali to je veoma, veoma mona tehnika.
Kada hoda sjeti se "Ja sam". Nekaetnja tu bude, tvoj
hod; nastavi da hoda. Ali i dalje nastoj da bude neprestano fiksiran
u to "Ja sam, ja sam, ja sam". Nemoj zaboravljati na to. Ti me slua:
upravo to radi sada Ti slua moje rijei: nemoj biti previe stopljen,
ukljuen, poistovjeen. Bilo to da govorim, prisjeti se, uvijek se
sjeaj. Sluanje je tu, rijei su tu, neko govori, ti si tu - "Ja sam, ja
sam, ja sam": neka to "Ja sam" bude stalni faktor osvjeavanja. To
je veoma teko. Ti se bez prekida rie moe sjeati ni jedan minut.
Pokuaj to. Stavi asovnik ispred sebe i gledaj kazaljke koje se
pokreu. Jedna sekunda, dvije, tri sekunde - gledaj u to. Radi dvije
stvari: gledaj pokret kazaljke koja pokazuje sekunde i nastoj da se
neprestano prisjea "ja sam, ja sam". U svakoj sekundi se sjeti toga.
j

119

111

I
l

Za pet ili est sekundi e osjetiti da si ve zaboravio. Iznenada e

otkriti kako su mnoge sekunde u meuvremenu prole, a ti se nijesi
sjetio da si ti tu. ak je veliko udo sjetiti se toga i za jedan minut. A
ako se toga moe bez prestanka prisjeati tokom jednog minuta,
onda je to tehnika za tebe. To tada treba da koristi. Kroz tu-tehniku
e biti u mogunosti da ode iza snova i da spozna da su snovi
samo snovi.
Kako to djeluje? Ako bi se tokom itavog dana mogao
prisjeati sebe, tada bi to prodrijelo i u tvoj san. I dok bude sanjao
neprestano e se sjeati sebe. Ako se moe sjetiti toga "Ja sam"
tokom svog sna, iznenada e taj tvoj san postati samo san. Tada te
san nee moi prevariti. San se tada nee doivjeti kao stvarnost To
je mehanizam: san se osjea nalik stvarnosti jer ti tada gubi
prisjeanje sebe: ti gubi ono "Ja sam". Ako ne postoji prisjeanja
sebe, ta stvarnost, nazovi stvarnost, je samo jedan san. U tome lei
razlika izmeu snivanja i stvarnosti. Za jedan meditativni um ili za
nauku o meditaciji, to je jedina razlika. Ako ti "jesi", onda je sva
stvarnost samo san. Ako ti "nijesi", onda sn.ovipostaju java.
Nagarduna je rekao: "Sada ja jesam, a svijet nije. Dok
me nije bilo, svijet je bio stvaran. Samo pojedinac moe bitisati." To
ne znai da je svijet nestao. Nagarduna nije govorio o ovom svijetu.
on je govorio o svijetu sna, o svijetu snivanja. Ili ti moe postojati
ili e snovi postojati. Oboje ne moe egzistirati. Zato je prvi korak da
se neprekidno prisjea "Ja sam"; jednostavno, "Ja sam". Nemoj
govoriti mantru "Ram", nemoj govoriti "Shyam". Nemoj koristiti
nikakvo ime jer ti nijesi to. Samo koristi "ja sam". Pokuaj da to radi
u 0110 kojoj aktivnosti, a potom to osluoi. Sto svijet bude stvarniji
unutar tebe, to e sve nestvarniji biti oko tebe. Stvarnost postaje "Ja",
a 'lvijd biva nestvaran. Svijet je stvaran, ili si ti stvaran, ili je ono
"J.!" sr/arno. Oboje nikako ne mogu biti stvarni. Ti osjea kako si
sada samo san. Tada je svijet stvaran. Promijeni taj stav, promijeni taj
naglasak. Budi stvaran, onda e ti svijet postati nestvaran.
.
Gurdijev je koristio neprestano ovaj metod. Njegov
prvi uenik P.D. Ospenski je izjavio da je Gurdijev radio sa njim
pomou ove metode. on se neprekidno za tri mjeseca prisjeao "Ja
sam, ja sam, ja sam", a posle tri mjeseca je sve stalo. Misli. snovi, sve
je stalo. Samo je jedan ton ostao unutra nalik vjenoj muzici: "Ja
sam, ja sam, ja sam, ja sam." Ali to tada vie nije bio neki napor. To
je postala jedna spontana aktivnost koja je sama donosila to "Ja sam".
Tri mjeseca je tako Ospenski boravio u kui i praktikovao tu tehniku.
Jednoga dana ga je Gurdijev pozvao da izae vani sa njim. oni su

120

tih dana boravili u ruskom gradiu Tiflisu. Gurdijev ga je pozvao, i

oni su izali na ulicu. Potom je Ospenski napisao u svom dnevniku:
"Tada sam po prvi put razumio ono to je Isus govorio da je ovjek
uspavan. itavi grad mi je tada djelovao uspavano. Ljudi su se kretali
kao u snu; prodavci su nudili robu pospano; kupci su kupovali
spavajui. itav ~ad je bio uspavan. Pogledao sam Gurdijeva: samo
je on bio budan. itav grad je bio uspavan. Svi su bili ljutiti, tukli su
se, voljeli se, kupovali. prodavali. radili. sve."
Ospenski tada ree: "Sada mogu vidjeti njihova lica,
njihove oi: oni su bili uspavani. oni nijesu bili tu. Njima je
nedostajao njihov unutarnji centar; on nije bio tu." Ospenski ~ tada
rekao Gurdijevu: "Ja vie ne elim da dolazim ovdje. Sto se
dogodilo sa ovim gradom? Svi mi izgledaju pospano, drogirano.'
Gurdijev mu na to odgovori: "Nita se nije dogodilo
sa ovim gradom. Sa tobom se neto dogodilo. Ti si bio drogiran.
Grad je ostao isti. To je isti grad kojim si se kretao prije tri mjeseca.
Ti nijesi mogao uoiti da su ljudi uspavani jer si i ti bio uspavan.
Sada ti to sve moe vidjeti jer si postigao odredeni kvalitet svijesti.
Tri mjeseca praktikovanja "Ja sam", ti e postati neto svjesniji. Dio
tvoje svijesti e otii iz sna. Zbog toga e moi uoavati kako su
drugi uspavani. tupi. agresivni; kao da su drogirani. hipnotisani."
Ospenski ree: "Ja ne mogu shvatiti taj fenomen - da
su svi uspavani! Sve to rade, oni za to nijesu odgovorni. oni to
nijesu! Kako oni mogu biti odgovorni?" Potom se on vratio i upitao
Gurdijeva: "to je ovo? Da li sam ja obmanut? Jesi li mi ti neto
uradio kako bih ja mogao vidjeti da je itav grad uspavan? Ja ne
mogu vjerovati svojim oima."
Ovo se dogaa svima. Ako se moe prisjetiti sebe, ti
e spoznati da se niko ne trudi da se prisjea sebe i zato se i
ponaaju na taj nain. itavi svijet je uspavan. Ali poni sa time dok
si budan. Bilo kog trenutka da se sjeti, poni sa "Ja sam". Ja ne
kaem da ti treba da ponavlja te rijei "Ja sam", zapravo to mora biti
odreeni osjeaj. To ne smiju biti rijei. Kada se kupa, osjeti da si to
ti. da "Ja sam". Zapamti. nijesam ti rekao da treba verbalno da
ponavlja "Ja sam", Ti to moe ponavljati i verbalno, ali to nee
donijeti svjesnost. Ponavljanje moe ak proizvesti jo vie
pospanosti. Postoji mnogo ljudi koji su ponavljali mnoge stvari.
mnoge rijei. Oni su ponavljali "Ram, Ram, Ram", a ako su to oni
ponavljali bez ukljuivanja svijesti to ponavljanje e postati droga,
hipnoza. Oni. zaista, mogu spavati dobro pomou toga.

121

i
1\\

IIIIII
I

111;

Iii
1
1

Zbog toga je Mahe Jogi imao puno uspjeha na

Zapadu: on je dao mantru za ponavljanje. A na Zapadu je dobar san
postao jedan od ozbiljnijih problema, dobar san je postao prava
rijetkost u savremenom svijetu. San je postao sasvim poremeen.
Prirodni san je skoro nestao. Sada se samo putem trankvilajzera,
pomou sredstava za smirenje i droga moe dobro spavati. Inae,
drugaije je nemogue dobro spavati. To je razlog Mahe Jogijevog
uspjeha: ako neprestano bude ponavljao jedno isto, to ponavljanje e
ti dati dubok san; to je sve.
Tako takozvana transcendentaIna meditacija nije nita
drugo do psiholoki trankvilajzer, smirujue sredstvo. To nije nita _
samo nain smirenja. To pomae, ali to pomae samo za dobar san _
ne za meditaciju. Ti pomou nje moe dobro spavati, to je sve.
Neto vie mirnoga sna e dobiti. To je dobro, ali to nije i
ineditacija. Ako ponavlja neprestano jednu istu rije ili sklop rijei,
to e prouzrokovati izvjesni dojam omamljenost~ dosade - a dosada
je dobra za san.
Stoga je bilo to monotono, to se ponavlja, korisno za
dobar san. Dijete u majinoj utrobi spava neprekidno devet mjeseci.
Da li zna razlog za to? Razlog je u onom neprekidnom "tik-tak, tik
tak", kucanju majinog srca. Tu je stalno prisutan jedan monotoni
otkucaj - otkucaj srca. To je jedna od najmonotonijih stvari na
svijetu. Sa tim istovjetnim kucanjem, koje se stalno ponavlja, dijete
biva drogirano, biva dovedeno u stanje pospanosti. Zbog toga, uvijek
kada dijete zaplae, kada pone vritati, stvarati probleme, majka
stavi njegovu glavu na njena prsa kako bi mogao osjetiti damare
njenoga srca. Ono potom odmah biva zadovoljeno i utone u dubok
san. To je ponovo usled djejstva otkucaja majinog srca. Ono tako
ponovo biva dio majine utrobe. Upravo zbog toga, ak i u zrelim
godinama, ako tvoja supruga ili voljena stavi tvoju glavu na njene
grudi, ti e se poeti osjeati uspavanim usled tog monotonog udara
njenog srca. Zato psiholozi sugeriu, ako ne moe zaspati, da se
koncentrie na rad sata. Samo se koncentrii na rad sata: "tik-tak,
tik-tak"; to je to i ponavljanje damara srca; tako e brzo zaspati.
Sve to se monotono ponavlja moe pomoi.
Ali ovo "Ja sam", prisjeanje na sebe, nije verbalna
mantra. Tome nije cilj da se verbalno ponavlja. Osjeti to! Budi
senzitivan prema svom biu. Kada dotakne neiju ruku, nemoj samo
doticati njegovu ruku, osjeti i svoj dodir. Osjeti i sebe - da si i ti u
tom dodiru, sasvim prisutan. Dok jede, nemoj samo jesti: osjeaj i
sebe dok jede. To osjeanje, ta senzitivnost, mora se probiti to je

122

dublje u tvoj um. Jednoga dana e se iznenada probuditi u

svom centru, po prvi put e funkcionisati kako treba. A tada e ti
sav svijet postati slian snu. I ti e tada znati da je tvoje snivanje
samo san. A kada to bude mogao spoznati, snovi e tada nestati. To
se nastavlja samo zbog toga to se san doivljava kao stvarnost. To
e prestati ako se bude osjetilo da je to nestvarno. Kada jednom snovi
prestanu da se odvijaju u tebi, ti e postati drugi ovjek. Onaj stari
ovjek e nestati; onaj pospani sanjar je otiao. To bie koje si
nekada bio, vie nijesi. Tek tada, po prvi put, ti biva svjestan. Po
prvi put, u itavome svijetu koji je uspavan, ti se budi. Ti postaje
Buda, Probueni.
U ovakvom buenju nema ojadenosti. Posle ovakvog
buenja vie nema smrti. Uz ovakvo buenje vie nema straha. Ti
tako postaje po prvi put slobodan od svega. Biti slobodan od
pospanosti, biti slobodan od snova je i biti slobodan od svega. Ti
tako dotie slobodu. Mrnja, gnjev i pohota tako nestaju. Ti postaje
samo ljubav. Ne samo da voli: ti tako postaje sama ljubav.

I,

mogue

Jo jedno pitanje, a to je upravo jedno isto pitanje:

"Ako smo mi svi samo glumci u komadu koji je ve napisan, kako
meditacija uopte moe promijeniti nas ukoliko u tom istom komadu
nije upisano i to da emo se promijeniti posredstvom nje u
odreenom trenutku? A ako jedno takvo poglavlje ve eka da bude
ispunjeno. zato onda meditirati? emu onda svi ti napori? "
To je jedno isto: to sadri jednu istu zabludu. Ja
nijesam govorio da je sve predodreeno. Ja nijesam ovo predlagao
kao teoriju za objanjenje univerzuma. To je samo sredstvo. U Indiji
se oduvjek radilo sa ovakvim sredstvima sudbine. To ne znai da se
sa ovim sve predodreuje. To uopte ne znai! Jedini razlog to
predlaem ovo, lei u tome: ako ti prihvati da je sve predodreeno,
sve e tada postati san. Ako ti tako stvari primi, ako u to vjeruje
da je sve ve upisano, predodreeno, da e ti, na primjer, umrijeti
odreenoga dana - SVE e tada postati samo jedan san. To nije
predodreeno, nije uopte fiksirano! Niko nije tako posebno
zainteresovan za tebe, a univerzum je potpuno nesvjestan tebe kada
umire. To je tako nebitna stvar. Tvoja smrt je irelevantna za
univerzum. Nemoj umiljati da si ti tako znaajan da je i univerzum
.predodredio dan tvoje smrti - vrijeme, minute, trenutak - ne! Ti
NIJESI centar. Za univerzum uopte nije bitno da li ti postoji ili ne.

123

11111,(1

il III! 1

IIII'
Iliri Iri
IIII

li

li

t,HI

Ali takva jedna zabluda poinje da djeluje u tvom umu. To je

stvoreno u tvom djetinjstvu, i to je tako postalo nesvjesno.
Dijete se rodi. Ono nita ne moe dati svijetu ve ono
mora da uzme mnogo toga iz svijeta Ono ne moe odgovoriti, ono
nita ne moe vratiti. Ono je tako nemono - upravo bespomono.
Ono treba hranu, treba ljubav, njegu, treba zatitu, treba tvoju
toplinu. Sve mu se mora obezbijediti. Dijete je roeno sasvim
bespomono - posebno je to izraeno kod ovjekovih potomaka.
Nijedna ivotinja nije tako bespomona kao dijete. Zbog toga
ivotinje ne moraju stvarati porodicu. Nema potrebe za tim! Ali
ovjekov potomak je tako bespomoan, tako nesposoban za opstanak
da ne moe opstati bez majine pomoi i zatite, bez podrke oca,
porodice, drutva. Ono ne moe bitisati samo. Ono bi umro odmah.
Ono je tako ovisno o svojoj okolini Ono treba ljubav, ono treba
hranu, treba mnogo toga, i ono e i traiti sve tp. A majka e biti ta
koja e ga time snabdijevati, otac je taj koji e ga tititi, porodica e o
njemu brinuti. Tako to dijete poinje da zamilja da je centar svijeta.
Sve mu se prua i omoguuje; ono je tu samo da zapovijeda
Dovoljno je samo da naredi: nikakav drugi napor mu nije potreban.
.
Tako dijete poinje da zamilja kako je ono sredite
svega, i kako se sve okree oko njega, itava egzistencija mu izgleda
kao da je stvorena samo za njega itava Egzistencija je ekala da se
on pojavi i da pone izvoljevati. I sve e mu biti ispunjeno. Nunost
je da mu sve tenje budu ispunjene; inae bi ono umrlo. Ali takve
nunosti postaju veoma opasne. Ono raste sa tim stavom "Ja sam
centar". Vremenom e traiti i vie. Djeji zahtjevi su veoma
jednostavni: oni se mogu lako ispuniti. Ali kako on raste, njegovi
zahtjevi postaju kompleksniji. Nekada nee biti mogunosti da mu se
udovolji, da mu se prui to to trai. Nekada e to biti apsolutno
nemogue. on e traiti da mu se mjesec spusti, ili neto tome slino.
to dijete vie raste njegovi zahtjevi su sve vei,
kompleksniji, teko ostvarivi. Frustracije se ponu javljati kada dijete
posumlja da je varano. Ono je ve primilo za sigurno da je centar
svijeta. Problemi e se tada pomalo poeti ukazivati i ono e morati
shvatiti da mora sii sa trona. Ono se mora spustiti na zemlju. Kada
postane punoljetan, on e sasvim biti razuvjeren. Tek tada e spoznati
da nije centar svega. Ali duboko u njegovom umu jo e biti neega
to 'e sumnjati da je on ipak centar oko koga se sve okree.
Dolaze mi ljudi sa pitanjima da li je sudbina
predodreena. oni zapravo pitaju jesu li oni ipak tako znaajni, bitni
za univerzum, da bi se njihova sudbina morala prethodno upisati.

124

"Koja je svrha mog bitisanja ?" - pitaju oni. "Zato sam stvoren?" Te
djetinje besmislice da si ti centar, stvaraju ovakva pitanja: "Sa kojom
svrhom sam ja stvoren?" Ti treba da shvati da nijesi stvoren sa
nekom svrhom. I to je dobro to nijesi stvoren za neku svrhu; inae
bi bio samo maina. Maine se stvaraju za odreenu svrhu, namjenu.
ovjek se nije rodio za odreenu namjenu. ovjek je samo jedno
prelivanje, stvaralako ispoljavanje. Sve je tako jednostavno. Cvijee
je tu, zvijezde su tu i ti si tu. Sve je samo jedno ispoljavanje,
prelivanje, radost, slavlje Egzistencije bez ikakve svrhe.
Ali ta teorija sudbine, predodreenosti, upisanosti
svega to e biti, stvara probleme jer mi to tada primamo kao teoriju.
Mi pomiljamo kako je sve odreeno, ali nita nije odreeno.
Zapravo, ove tehnike koriste to samo kao sredstvo. Kada kaemo da
je sve predodreeno, tu nema cilja da ti se nametne kao neka teorija
Svrha je ova: ako ivot primi kao dramu, neto to je predodreeno,
tada e to postati san. Na primjer, ako bih ja unaprijed znao da u
ovog dana, ove noi govoriti pred vama, da e biti odreeno koje u
rijei rei, da neu moi izmijeniti nijednu rije, da neu moi dodati
nijednu novu rije, tada se ja iznenada udaljavam od cijelog ovog
procesa, jer ja vie nijesam taj koji je ishodite takve akcije. Ako bi
sve bilo predodreeno, ako bi svaka rije bila data od univerzuma, od
Boanstva ili bilo kog drugoga, onda ja vie nijesam ishodite toga.
Tada ja mogu postati samo promatra - jedan obian posmatra sa
strane.
Ako prihvati ivot kao neto to je ve upisano, ti
onda to moe posmatrati. Ti onda nijesi u to umijean. Ako si
gubitnik, to je predodreeno; ako si uspjean, i to je odreeno. Ako
je oboje predodreeno, oboje tada biva od iste vrijednosti
istovjetno. Tada je jedno te isto biti Ravana ili biti Ram: sve je
odreeno. Ravana ne mora osjeati krivicu, Rama se ne mora osjeati
nadmonijim. Sve je ve odreeno. Ti si samo glumac. Ti samo stoji
na pozornici i igra svoju odreenu ulogu. Da bi omoguili da vidi
da samo igra neku ulogu, da bi mogao uvidjeti da se ti samo ponaa
prema ve odreenim obiajima koje mora da slijedi, da bi ti
ukazali na to osjeanje kako bi mogao to prevazii, kako bi mogao to
transcendirati, ove tehnike slue kao sredstvo. To e biti veoma teko
jer smo se ve previe odomaili u razmiljanju o sudbini kao teoriji,
ve i kao zakonu. Mi ne moemo shvatiti da ove stavove zakona i
teorije uzmemo kao sredstvo,
Ja u ti to razjasniti. Za to je potreban jedan primjer. Ja
sam bio II gradu. Jedan ovjek mi je doao: bio je muhamedanac. Ali

125

!I

I
II

ja to nijesam znao, nijesam bio o tome obavijeten. on je bio obuen

tako da je izgledao kao hindus. I ne samo da je izgledao kao hindus
ve je i govorio nalik hindus ima. on nije bio muhamedanski tip. on
mi je postavio jedno pitanje. Rekao je: "Muhamedanci i hriani
tvrde da postoji samo jedan ivot. Hindusi, budisti i daini, meutim,
tvrde da postoje mnogi ivoti - postoji dugi niz ivota na putu do
Osloboenja. Sto vi na to kaete? Ako je Isus bio prosvijetljeno bie,
on je to morao znati. Ili, ako su Muhamed i Mojsije bili
prosvijetljeni, oni su to morali znati, takoe. Morali su znati da nam
nije dat samo jedan ivot ve mnogo ivota A ako vi kaete da su
oni u pravu, to je onda sa Mahavirom, Krinom, Budom i
ank:arom?Jedna stvar je sigurna, svi oni ne mogu biti Prosvijetljeni.
Ako je hrianstvo u pravu, onda Buda nije u pravu, onda Krina nije
u pravu, Mahavir nije u pravu. A ako su, pak, Mahavir, Krina i
Buda u pravu, onda su Muhamed, Isus i Mojsije grijeili. Zato mi
recite, molim vas, jer sam veoma zbunjen; ja sam u nekoj zbrci kada
je to u pitanju. Oboje ne moe biti ispravno. Kako oboje moe biti u
redu? Ili ima vie ivota ili ima samo jedan ivot. Kako oboje moe
biti ispravno?" on je bio jedan veoma inteligentan i obrazovan
ovjek, pa mi ree: "Ti ne moe izbjei odgovor, zato mi reci kako
je oboje ispravno. Oboje ne moe biti u redu."
Ja mu na to odgovorih: "To i ne treba da bude tako.
Tvoj pristup tome je sasvim pogrean. Nema potrebe za takvim
gledanjem na stvari. To su samo sredstva, oboje su samo sredstva.
Niti su u redu, niti su pogrena. Oboje su samo sredstva." on nije
nikako mogao da pojmi to ja podrazumijevam pod sredstvom.
Mohamed, Isus i Mojsije su govorili o jednom tipu uma, a Buda,
Mahavir i Krina su govorili o drugaijem umu. Oni su zaista bili dva
izvorita religije - hinduistikog i jevrejskog. Tako sve religije roene
u Indiji, sve religije proizile iz hinduizma, vjeruju u ponovno
roenje, vjeruju da ima puno ivota, a sve religije koje su roene iz
hebrejskog razmiljanja - Muhamedanstvo, hrianstvo - oni vjeruju
u samo jedan ivot. To su dva razliita izuma, dva razliita sredstva.
Pokuaj da to razumije.
Poto je na um usmjeren, mi stvari primamo kao
teorije, ne kao sredstva Zato su mi mnogo puta ljudi dolazili sa
pitanjem: "Jednoga dana kae da je ovo u redu, drugoga dana kae
da je ono u redu, a oboje ne moe biti ispravno." Naravno, oboje ne
moe biti ispravno, i niko nije ni rekao da je oboje ispravno. Ja
uopte ne brinem o tome koje je ispravno a koje je pogreno. Mene
samo zanima koje sredstvo ima uspjeno djejstvo. U Indiji su,

126

recimo, koristili izum J mnogim ivotima. Zato? Za to postoje

mnogi razlozi. Sve religije nastale na Zapadu, posebno dogme
proizile iz hebrejskog poimanja - sve su to bile religije siromanih
slojeva. Njihovi proroci su bili nepismeni ljudi: Isus je bio nepismen,
muhamed je bio nepismen, kao i Mojsije. Svi su oni bili nepismeni,
neobrazovani ljudi koji su se obraali isto tako neobrazovanim i
siromanim ljudima. oni nijesu bili bogati. A za siromanog ovjeka
je jedan takav ivot i previe. on u takvom ivotu oskudijeva, pati i
umire. Ako bi mu rekao da e ivjeti mnogo ivota, da mora proi
kroz niz takvih ivota, da mora proi toak od hiljadu i jednog
takvog ivota, taj jadni i siromani ovjek bi bio posve frustriran.
"to ti govori?" siromah ga upita. "Jedan ovakav ivot je dovoljan.
Nemoj mi govoriti o mnotvu ivota na neprekidnom nizu. Nemoj mi
to govoriti. Daj nam raj odmah posle ovog i ovakvog ivota." Bog bi
zaista bio stvaran ako bi se mogao dosegnuti posle jednog ovakvog
ivota.
Buda, Mahavir i Krina su govorili pred veoma
bogatim ljudima. Danas je to teko razumjeti jer se itavi toak
poimanja okrenuo. Sada je Zapad bogat, a Istok siromaan. Onda je
Zapad bio siromaan, a Istok veoma bogat. Svi hindu avatari , svi
dainistiki teerthankari (svjetski Uitelji), sve Bude (Probueni) su
bili prinevi, poticali su iz kraljevskih porodica. oni su bili
obrazovani, kultivisani, ueni i odgajani u svakom smislu. Ti ne
moe vie profiniti Budu. on je ve sasvim profinjen, kultivisan,
obrazovan. Nita mu se ne moe pridodati. ak iako bi i Buda danas
bio ovdje, nita mu se ne bi moglo pridodati. Tada su oni govorili
pred publikom koja je bila bogata. Ali zapamti, za bogatae postoje
drugi problemi. Za bogato drutvo je zadovoljstvo beznaajno: raj za
njih nema vrijednosti. Za siromahe je raj veoma znaajan. Ako neko
drutvo ivi u blagostanju, kao u raju, raj im tada biva beznaajan.
Zato ti i ne moe njima preporuiti to. Ti ne moe u njima razviti
neki poriv za rajem: oni su ve to ostvarili - i ve im je dosta toga;
postalo im je dosadno. Zato Buda, Mahavir i Krina nijesu govorili o
raju. Oni su govorili o slobodi. oni nijesu govorili o svijetu
blagostanja. oni su govorili o transcendentalnom svijetu gdje nee
biti ni bola ni zadovoljstva. Isusov raj se nikako ne bi dojmio njima.
oni su ve bili u tome.
I .drugo, za bogate ljude pravi problem predstavlja
dosada, dokolica. Za siromaha je zadovoljstvo neko oneanje za
budunosti. Za siromaha, patnja predstavlja problem. Za bogataa,

127

patnja nije problematina. Za njega je dosada problem. Njemu su ve

dosadila sva zadovoljstva i blagodeti. Zato su Mahavir, Buda i Krina

iskoristili tu njihovu dosadu i dokolicu i rekli im: "Ako ne bude

nita radio, ti e se morati iznova roditi. Ti e se kretati u tom

krugu beskonanih roenja. Zapamti. ovaj isti ivot e ti se ponoviti.

. Isti ugoaji e te ekati: isti seks, isto bogatstvo, ista hrana. iste

palate; hiljadu i jedan put e se morati vraati na istu stazu.

Okreae se u krug."
Za bogate ljude, koji su upoznali sva zadovoljstva. ovo
nije uopte dobro, to ponavljanje im ne lii na dobro. Za njih je
osnovni problem ponavljanje istog. oni od toga pate. oni se nadaju i
iekuju neto novo, i zato su im Mahavir i Buda govorili: "Ne
postoji nita novo. Ovaj svijet je star. Nema nieg novog pod ovim
nebom. Sve je staro. A ti si ve prije sve to okusio, okusio si sve
Uitke, i sada se sve to samo ponavlja. Ti si u krugu, kree se u
krug. Idi iza toga; iskoi iz svega toga, oslobodi se toka ivota."
Zato, ako uspije da bogatom ovjeku stvori uslove ili ponudi
sredstva za prevazilaenje dosade, tek tada e moi da ga
zainteresuje za meditaciju, Ako, pak, siromanom ovjeku govori o
dosadi, to je za njega besmislica. Siromani ovjek se nikada ne
dosauje - nikada! Samo se bogata dosauje. Siromanom ovjeku
nikada nije dosadno: on uvijek razmilja o budunosti. Neto e se
dogoditi. i sve e biti u redu. Siromah treba obeanja, ali ako su
obeanja daleko, to mu biva beznaajno. on to treba odmah.
Negdje je zabiljeeno kako je Isus rekao: "Za mog
ivota, i za tvog ivota, ti e vidjeti Kraljevstvo Boje." Ta izjava je
ulovila itavo hrianstvo za dvadeset vjekova - jer je Isus rekao: "U
TVOM ivotu, ve sada, ti e moi vidjeti Kraljevstvo Boje. A to
kraljevstvo jo ni do sada nije stiglo, to je on onda mislio? A on je
jo rekao: "Svijet se blii sudnjem asu, zato nemoj gubiti vrijeme!
Kratko je vrijeme." on je jo rekao: "Vrijeme je kratko, veoma
kratko. Glupo je da gubi vrijeme. Upravo sada e sav svijet
skonati. zato mora odgovoriti - pokaj se." Isus je stvorio osjeanje
konanosti i urgentnosti kroz koncept jednog, samo jednog, ivota.
on je to znao, ali i Buda i Mahavira su, takoe, znali. Ono to su oni
znali nije kazano. Samo ono to su ponudili kao sredstvo je poznato.
To je bilo sredstvo za postizanje urgentnosti i nunosti kako bi se ti
mogao pokrenuti.
Indija je bila drevna zemlja, veoma bogata. Tu nije bilo
nikakve urbe za odluivanjem o budunosti. Postojao je samo jedan
mo!ui nain da se izazove ta uurbanost, a to je da se stvori to je

128

mogue vie dosade. Ako bi ovjek znao da e se morati ponovo

raati iz ivota u ivot, beskonano, ako bi mu se mogla pridodati

beskonanost ponavljanja ivotnog toka, on bi odmah doao i
postavio pitanje " Kai mi kako - kako da se oslobodim od ovog
toka ivota? Toga je bilo previe. Ja vie tako ne mogu da ivim jer
sam spoznao sve to se ima znati. Ako se sve ovo mora ponoviti, to
e biti komarno. Ja ne elim da se to ikada vie ponovi. Ja elim
neto novo. Tako su Buda i Mahavir rekli: "Ne postoji nita novo
ispod ovog neba. Sve je isto i sve se ponavlja. Ti si se ve mnogo
ivota ponav ljao, a to e initi i jo mnogo puta u budunosti. uvaj
se, stoga, tog ponavljanja. uvaj se svoje dosade i iskoi iz toga."
Sredstva su razliita ali je svrha ista. Skoi! Pokreni se! Preobrazi
sebe! Bilo to da si, preobrati se.
Ako preuzmemo duhovne injenice i pouke kao
sredstvo, onda nee biti protivrjenosti. Tada e i Isus, i Krima,
Muhamed i Mahavir podrazumijevati jedno isto. oni su samo stvorili
razliite putanje za razliite ljude, razliite tehnike za razliite umove,
drugaije pozive za drugaije stavove, ali to nije razlog da se o tome
treba drugaije diskutovati i drugaije objanjavati. Sva ta sredstva se
trebaju iskoristiti, pomoi se njima, preobraziti se pomou njih i onda
ih odbaciti.

Ovoliko za danas.

129

TEHNIKE ZA

OPUST.ANJE

7. oktobar 1972. Bombaj, Indija

1"""""'1

SUTRE:
1.
Dok bude milovana, draesna
princeza, pridi milovanju kao vjenom ivotu.
2. Zatvori vrata ula onog trenutka kada
te promu marci. Tada.
3. Kada lei ili kada sjedi,
sebi da bude lagan i van domaaja uma.

omogui

ovjek posjeduje svoj centar ali on ivi izvan toga _

ivi izvan svog centra. To izaziva jednu unutarnju tenziju, stalnu
napetost, tjeskobnost. Ti nijesi tamo gdje treba da bude; ti nijesi
pravilno uravnoteen. Ti si van svoje ravnotee, a to stanje boravka
van svoje ravnotee, izvan svog centra je osnovni uzrok mentalne
napetosti. Ako toga bude previe, ti moe poludjeti. "Ludak" je onaj
koji je otiao "izvan sebe" sasvim. Prosvijetljeni ovjek je upravo
suta suprotnost tog ludaka. Prosvijetljena osoba je centrirana,
usredsreena u sebe. Ti si neto izmeu to dvoje. Ti nijesi jo sasvim
otiao van sebe, a nijesi jo ni u svom sreditu. Ti se upravo kree
po prostoru jaza. Ponekada se kree tako munjevito da odlazi
previe daleko od sebe tako da ima trenutaka kada si trenutano lud.
U gnjevu, u seksu, u bilo emu to te na trenutak odvodi predaleko
od svog sredita, ti biva nakratko lud. U tom momentu ne postoji
bitne razlike izmedu tebe i onog stvarnog ludaka. Razlika je samo u
tome to je on stalno u tom stanju, a ti samo povremeno i trenutano.
Ti se moe povratiti u normalno stanje.
Kada si gnjevan i razljuen, to je vrsta ludila, ali to ne
traje stalno. Kvalitativno, tu ne postoji razlike: kvantitativno gledano,
tu postoji razlika. Kvalitet toga je isti: ponekada ti dotakne ludilo, a
ponekada biva oputen, sasvim relaksiran, kada dotie svoj centar.
To su pravi trenuci blaenstva. To se dogaa. I ti si tada nalik Budi
ili Krini, ali samo privremeno, trenutano. Ti ne moe ostati tamo.
Istina, onog trenutka kada si ostvario svoje, makar i na trenutak, ti si
se ipak pokrenuo. To je, ipak, tako kratko i trenutano da im
ustanovi da si blaen, to ve nestane.
Vi se kreete izmedu te dvije take, ali ti trenuci su
ispunjeni opasnou. Ti trenuci su opasni jer ti tada ne moe stvoriti
sliku o sebi, odredenu sliku o sebi. Ti tada ne zna ko si. Ako se
stalno kree po toj putanji, od ludila do svoje usredsredenosti, ako
su ti trenuci stalni, esti, ti nikako ne moe imati dojam o sebi, ne
moe imati sliku o sebi. Ti e moi imati samo razlivenu sliku o
sebi. Tada i ne moe znati ko si. To je veoma teko. Zbog toga ste
vi ak i zabrinuti i uplaeni kada osjetite da dolaze trenuci blaenstva.
Tada pokuavate da sebe smjestite negdje izmedu. To izmeu je ono
to mi podrazumijevamo pod normalnim ljudskim biem: to bie
nikada ne dotie ono stanje koje se zove gnjev, razljuenost, bijes, to
bie nikada ne dotie ni potpunu slobodu, ekstazu, zanos. on se
nikada ne pomie izvan odredenog lika. Normalni ovjek je zaista

132

mrtav ovjek koji se nalazi izmedu te dvije take. Zbog toga su oni
ljudi, koji su prijemivi - umjetnici, slikari, veliki pjesnici - drugaiji,
oni nijesu "normalni". oni su veoma otvoreni. Ponekada oni dotaknu
centar, ponekada polude. Oni se znatno bre kreu izmeu te dvije
take. Naravno, njihova tjeskoba je ogromna, njihova napetost je
velika. Oni moraju da ive izmeu te dvije take kako bi sebe
mijenjali stalno. Upravo zbog toga oni osjeaju da nemaju identiteta.
oni osjeaju, po rijeima Kolina Vilsona, da su izgnanici,
"autsajderi". U vaem svijetu normalnih, oni su otpadnici.
Bilo bi od pomoi da postavimo etiri odreena tipa
ljudi: prvo je normalni ovjek koji je postavio odredeni identitet, koji
zna ko je - ljekar, ininjer, profesor, svetac - koji zna ko je i koji se
nikada ne udaljava od toga. on je stalno vezan za svoj identitet, za
svoj izgled. Drugi su oni koji imaju razliveni identitet - pjesnici,
umjetnici, slikari, pjevai. Ni oni ne znaju ko su. Ponekada su sasvim
normalni, ponekada polude, a nekada dotaknu u ekstazi mjesto gdje
Buda boravi. Trei su oni koji su stalno ludi. oni su otili izvan sebe;
oni se vie nikada nee vratiti domu svom. Oni se ak i ne sjeaju da
imaju svoj dom. etvrti su oni koji su stigli domu svom - Buda,
Hrist, Krina.
Ova etvrta kategorija ljudi - oni koji su stigli svom
domu - oni su sasvim oputeni. U njihovoj svijesti nema napetosti,
nema napora, nema elja. Jednom rijeju, ne postoji za njih vie
"postati". Oni vie ne ele nita da postanu. Oni jesu, oni bitiu.
Nemaju tenji da neto postanu! Ioni su u skladu sa svojim biem.
Oni ne ele da to mijenjaju. Oni ne ele nigdje da idu, oni ne ele
nita da mijenjaju. oni nemaju budunosti. Za njih ne postoji termin
budunost. Sami ovaj trenutak je vjenost za njih. Nema udnji,
nema elja. To ne znai da Buda nee jesti ili da nee spavati. on e
jesti, on e i spavati, ali tu nee biti prisutna udnja za time. Buda
nee usmjeravati te elje. on nee jesti sjutra; on nee jesti danas.
Zapamti ovo: ti nastoji da jede sjutra; ti se trudi da
jede i u budunosti; ti jede jo i jue, jede u prolosti. Veoma
rijetko se dogodi da jede upravo danas. Obino dok jede, tvoje
misli lutaju negdje drugo. Dok pokuava da zaspi, ti ve nastoji da
jede sjutranji obrok ili ti dolaze neka sjeanja iz prolosti. Prisjeti se
da Buda jede danas. on ivi upravo samo ovog trenutka. on ne
projicira svoj ivot u budunost; ne postoji budunost za njega.
Uvijek kada ta budunost doe, za njega je to sadanjost. To je
uvijek dananjica; to je uvijek sada. Tako Buda jede, ali on nikada ne
jede umno - zapamti to.! Ne postoji cerebralnog hranjenja. Ti moda

133

jede iz uma. To je apsurdno jer um nije prilagoen za tu radnju.

Tako su svi tvoji centri zbrkani. Tvoje unutarnje tjelesno-umne
strukture su tako izmijeane; to je suludo.
Buda jede, ali on nikada ne misli o jedenju. To je
primjenjivo i za sve drugo kada je on u pitanju. Tako je Buda sasvim
obian ovjek, isto kao vi, dok jede. Nemojte misliti da Buda ne jede
ili da se ne znoji na ljetnjoj egi ili da mu nije hladno za hladnih
dana. on sve to osjea, ali on to osjea samo u sadanjosti, u trenutku
dogaanja - nikada to ne projektuje na budunost. Za njega ne postoji
"e biti". Ako toga nema onda nema ni napetosti. Shvati to veoma
jasno. Ako ne postoji neke tenje za postati neto ili neko, kako onda
uopte moe biti ikakve napetosti? Napetost znai da eli biti negdje
gdje jo nijesi. Ti si, recimo, A, a eli da si B; ti si siromaan, a eli
da bude bogat; ti si ruan, a eli da bude zgodan; ili, ti si glup, a
eli da bude mudrac. Bilo koja elja da je u pitanju, bilo koja tenja
da je, uvijek je ova forma: A eli da bude B. Bilo ta da si, nee
nikada biti zadovoljan sa time. Za zadovoljenje je neto drugo
potrebno: to je jedna stalna konstrukcija uma koji tei. Kada
postigne neto, um e ti naloiti da to nije dovoljno, da je jo neto
potrebno. Um je u stalnom pokretu. to god dobije, biva
beskor.isno. Onog trenutka kada to ostvari, to ve tada biva
beskorisno. To je udnja. Buda je to stanje nazvao" trishna ": to
znai biti neko.
Ti se kree iz jednog ivota u drugi, iz jednog svijeta

u drugi, i to tako ide dalje. To se moe nastaviti do beskonanosti.

Tome nema kraja. Nema kraja eljama, udnjama Ali ako ne bi bilo

projektovanja ka neemu, ako bi sasvim prihvatio to to jesi- bilo da

si ruan ili zgodan, mudar ili glup, bogat ili siromaan, bilo to da si,

ako bi ti to mogao prihvatiti tako kako jeste- sve bi to nestalo. Tada

ne bilo napetosti,tada napetost ne bi mogla egzistirati u tebi. Ne bi

bilo vie tjeskobe. Ti bi bio oputen: ne bi bio zbrinut. To stanje

neprojektovanog uma, to stanje uma bez tenji je um koji je centriran

u Sebi. A na sasvim drugoj strani je ludak. on nije bie: on je samo
to to je postao. on je zaboravio na svoje bie. Ono A je sasvim
zaboravljeno i on sada samo pokuava da bude B. on vie i ne zna
ko je: sada samo zna za cilj svoje tenje. on ne ivi sada i ovdje: on
ivi negdje drugo. Zbog toga nam i izgleda lud,sumanut. Ti ivi u
ovom svijetu, a on ivi u svijetu svojih snova. on nije dio tvog
svijeta: on ivi negdje drugo. on je sasvim zaboravio na svoju
stvarnost bitisanja ovdje i sada. A sa sobom je tako i odnio sve,

zaboravio je na svijet koji je oko njega, zaboravio je na stvami svijet.

on ivi u nestvarnom svijetu. Za njega je samo to stvarnost.
Buda ivi u svom Biu upravo ovaj trenutak, a ludak
je njegova suprotnost. Ludak nikad ne ivi ovdje i sada, nikada nije
u svom Biu, uvijek je u nekoj projekciji- uvijek negdje na
horizontu. To su dvije sasvim krajnje take. Zato, zapamti, ludak nije
protiv tebe, on je protiv Bude. A zapamti i ovo: Buda nije protiv
tebe, on je protiv ludaka. Ti si neto izmeu. U tebi su pomijeane
obije krajnosti. Ti ima u sebi ludosti, a ima i trenutke iluminacije,
prosvijetljenosti, meutim, sve je to izmijeano. Ako si oputen,
nekada e probiti bljesak iz tvog centra. Postoje trenuci oputenosti
Ti si, recimo, zaljubljen: na par trenutaka, na samo jedan tren, tvoja
voljena, tvoje voljeno bie biva u tebi. To moe biti jedna duga
udnja, jedan veliki napor, a. onda, samo u jednom trenu, tvoja
voljena biva sa tobom. Na samo jedan tren, tvoj um biva "po strani".
Veliki napor je potreban da bude u skladu sa voljenim biem. Tvoj
um je neprestano jurio za tim osjeanjem, neprestano je mislio o
voljenoj. Sada je voljena tu, i um vie ne moe da funkcionie, da
razmilja. Stari proces se vie ne moe nastaviti. Ti si traio voljenu.
Sada je ona tu, i um mora jednostavno zastati.
U trenutku kada je voljena tu, vie ne postoji udnje.
Ti si oputen; ti si se iznenada vratio sebi. Sve dok te ljubav ne moe
vratiti sebi, dok te tvoja voljena ne moe vratiti sebi, to i nije neka
ljubav, nije stvarna ljubav. Sve dok ne moe biti svoj u prisustvu
voljene osobe, to nije prava ljubav. Dok se ne dogodi da um sasvim
iezne u prisustvu voljene, to nije prava ljubav. Ponekada e se
dogoditi da um iezne i da na trenutak nema elja. Ljubav je stanje
bez elja, bez udnji. Pokuaj da to shvati: ti moe udjeti za
ljubavlju, ali treba da zna da je ljubav stanje bez udnje. Kada se
ljubav dogoditi, vie nema elja. Um je tada spokojan, smiren,
oputen. Nema vie tenji, nema vie gdje da se ode.
Ali to se dogodi samo na kratko, na par trenutaka, ako
se uopte i dogodi. Ako si ikada nekog volio, to se moglo dogoditi
samo na par trenutaka. To je bio ok. U tom trenutku um nee
djelovati jer je tada svaka funkcija beskorisna, izlina, apsurdna. Ona
za kojom si jurio je sada tu, um vie nema ta da misli. Na par:
trenutaka se itav mehanizam zaustavi. Ti si se tako opustio. Ti si.u
tom trenu dotakao svoje Bie, svoj centar, i tada moe osjetiti kako
si na svom izvoritu blagostanja; kako si ispunjen blaenstvom, kako
te miomirisi svog bia okruuju. Ti si iznenada postao drugaiji, vie
nijesi onaj isti ovjek.

134

135

Zbog toga ljubav ima velike transformatorske moi.

Ako si zaljubljen, ti to ne moe sakriti. To je nemogue sakriti! Ako
si zaljubljen, to e se pokazati. Tvoje oi, tvoje lice, nain na koji
hoda, nain na koji sjedi, sve e se pokazati jer ti vie nijesi onaj
isti ovjek. Tvoj udni um vie nije tu. Ti si upravo nalik Budi na par
trenutaka. To stanje se ne moe zadrati due jer je to bio ok. Um e
odmah pronai neki nain da se izvini i da ponovo nastavi po starom.
Na primjer, tvoj um e poeti misliti kako je dosegao cilj, kako je
stigao do ljubavi. to tada uraditi? Tada se pone sa proro enjem, sa
argumentima. Ti pone misliti: "Danas sam dospio do svoje voljene.
Hoe li tako biti i sjutra?" Tako um ponovo pone da radi. Onog
trenutka kada um pone da radi, ti se ponovo okrene pomisli da
bude neko drugi.
Ponekada se dogodi da se i bez ljubavi, na udan
sudbonosno, zbog premorenosti od razmiljanja,
dospije do stanja bez elja, do stanja u kojem nema nekih udnji.
Tako osoba moe biti vraena sebi. Ako ti nijesi previe udaljen od
sebe, i na taj nain se m07..e vratiti sebi; nije bitno to je to
prouzrokovalo. Onda kada ste tako umorni, prezasieni
razmiljanjem, onda kada ne osjeate da mislite ili neemu udite,
kada je osoba sasvim beznadena, i tada se moe doivjeti osjeanje
vraanja svom domu. Tada vie ne moete otii nigdje. Sva vrata su
zatvorena; nada je nestala- a sa time i udnje, sa time su nestale i
tenje da se postane neko. To nee trajati dugo jer tvoj um ima
mehanizam. To moe umrijeti na trenutak, ali to se opet vraa jer ti
ne moe bitisati bez nade: ti e opet nastojati da nae neku nadu.
Ti ne moe ivjeti bez elja. A poto ne moe ivjeti beznadno i
bez elja, ti e onda ponovo nastojati da izmisli neku elju.
U bilo kojoj situaciji, kada um gubi svoju funkciju, ti

biva doveden do svog centra. Ti se tada nae na izletu, na moru, na

planini ili negdje na plai; iznenada se tada dogodi da tvoj rutinirani

um prestane da radi. Tvoje kancelarije tu vie nema, supruga tu nije,
suprug tu nije. Iznendada se nae pred jednom sasvim novom
situacijom u kojoj um mora dobiti u vremenu kako bi se prilagodio i
poeo iznova da djeluje. Ta situacija je tako nova i nepoznata da se ti
mora opustiti i tako dospjeti do svojeg sredita. U takvim trenucima
ti postaje Buda, ali to traje samo nakratko. Potom e se dogoditi da
e ti ponovo poeti da djeluje po rutini. Ali zapamti, to se dogaa
spontano, i ti tu ne moe uticati, ti se svojevoljno u to ne moe
vratiti. to bude vie pokuavao da se vrati u preanje stanje
usredsredenosti, u stanje blaenstva u svom centru, to e sve tee ii,

nain, sluajno,

136

i na kraju e to biti neizvodljivo. Sada je to samo stvar spontanog

Ti si jo na tom stadiju.
Ovo se dogaa svakome. Ti nekoga zavoli, i u tom
prvom trenutku vaeg susreta, um na momenat utihne. Potom se vi
vjenate. Zato se uopte vjenavate? Da bi ste ponovo vratili te
predivne trenutke? Ali kada se to dogodilo, vi uopte nijeste bili
vjenani, a to se i ne moe desiti u braku jer je onda neka sasvim
druga situacija. Kada se dvoje ljudi sretnu po prvi put, situacija je
sasvim drugaija, to je neto sasvim novo. Njihovi umovi ne mogu
tada djelovati, misli tada staju. oni su oboje tako preplavljeni tim
osjeanjem- ispunjeni su nekim novim iskustvom, novim ivotom,
novim procvatom, Potom um pone da djeluje i oni stanu razmiljati:
"Ovo je jedan tako predivan trenutak l Ja elim da se ovo ponavlja
svakodnevno, zato u se oeniti."
Um e sve unititi. Brak je umna radnja. Ljubav je
neto spontano; brak je kaIkuIacija. Vjenanje je matematika radnja.
Potom ti eka one divne trenutke koji nikako da dou. Upravo zbog
toga su sva bia u braku frustrirana- oni ekaju onaj trenutak iz
prolosti koji nikako da doe. Zato se to ponovo ne dogodi? To se
nee ponovo dogoditi jer si ti tako promaio itavu stvar. Ti sada vie
nijesi nov; vie tu nema neke spontanosti. Ljubav postala rutina. Sada
se sve to oekuje i zahtijeva. Ljubav je tako postala dunost i
obaveza, a ne radost. To je bilo slavlje u poetku, a sada je samo
brana dunost. A dunost ti ne moe pruiti isto zadovoljstvo kao i
radost. To je nemogue! Tvoj um je tako postavio sve stvari. Sada ti
samo iekuje, a to vie oekuje, to se manje dogaa.
Ovo se dogaa svugdje, ne samo u braku. Kada prvi
put ode Uitelju tada je to neko novo iskustvo. Sve je tada novo:
njegovo prisustvo, njegove rijei, nain na koji ivi, sve je to za tebe
novo i impresivno. U tom trenutku um prestaje da djeluje. Potom ti
pomisli: "Ovo je pravi ovjek za mene. Moram dolaziti svakoga
dana njemu." Tako se ti na neki nain privjena i vee za njega. I
tako se malo po malo nametne frustracija jer ti to vremenom pretvori
u dunost, rutinu. Posle toga se vie nikada nee vratiti ona ista
iskustva. Tada pomisli da te je taj ovjek obmanjivao ili da si ti bio
sumanut. Tada pomisli: "Ono prvo iskustvo je bila halucinacija.
Mora da sam bio hipnotisan ili neto slino tome. To nije bila
stvarnost. "
To je bila stvarnost. Samo je tvoj rutinirani um od toga
stvorio izmiljotinu. I tada je um nastojao da neto iekuje, ali kada
se to dogodilo prvi put, ti nijesi nita oekivao. Ti si tada bio otvoren
dogaaja.

137

'Ii,
II

za sve to bi se dogodilo. Potom si ti dolazio svakodnevno sa

iekivanjem, sa predodbom. To se nije ponovo moglo dogoditi. To
se uvijek dogaa samo otvorenom umu; uvijek se to dogaa u nekoj
novoj prilici. To ne znai da ti treba da mijenja svoje situacije
svakodnevne, to samo znai da ne dopusti svom umu da stvara
navike. Tako e ti supruga biti nova svakoga dana. Ali nipoto ne
dopustiti umu da stvori naviku oekivanja; ne dopusti umu da krene
ka budunosti. Tada e tvoj Uitelj biti nov svakoga dana, tvoj
prijatelj e tada biti nov svakog dana I sve je novo u svijetu izuzev
tvog uma. Samo je um star. on je uvije star.
Sunce izlazi svakog jutra. To nije ono staro sunce.
Mjesec je uvijek nov; dan, no, cvijee, drvee, sve je tako novo,
izuzev tvog uma Tvoj um je uvijek star- zapamti. uvijek- jer um
treba prolost, akumulirano iskustvo, .projektovano iskustvo. Um
treba prolost, a ivot trai sadanjost. Zivot je uvijek blaenstvo, a
um to nije nikada. Uvijek kada dopusti svom umu da ti prie, bijeda
i jad ti dodu. Tako oni spontani trenuci radosti vie nikako ne mogu
doi. to onda da se radi? Kako biti stalno u oputenom stanju? Ove
tri sutre su namijenjene tome. Te tri tehnike su izumljene da ostvare
osjeaj oputanja, to su tehnike za oputanje nerava.
Kako da se ostane u Biu? Kako da se odoli izazovu
da se postane neko? To je zaista teko, naporno, ali ove tehnike
mogu pomoi.
Prva tehnika: "Dok bude milovana,
princezo, pridi milovanju kao vjenom ivotu."

draesna

Dok bude voljena, draesna princezo, ui u ljubav

kao u vjeni ivot. iva zapoinje s ljubavlju. Prva tehnika je vezana

za ljubav jer je ljubav najblie iskustvo oputanju. Ako ne moe

voljeti. ti se ne moe ni opustiti. Ako se moe opustiti. ivot e ti
biti ljubavna avantura. Jedan napeti ovjek nikako ne moe voljeti.
Zato? Takav ovjek uvijek ivi sa ciljem, sa nekom svrhom u
ivotu. on moe zaraditi novac, moe gomilati blago, ali ne moe
iskreno voljeti. Ljubav je liena svrhe. Ljubav nije roba. Ti je ne
moe gomilati; ne moe stvarati bankovni konto od nje; ne moe
pomou nje jaati svoj ego. Zaista, ljubav je jedna najapsurdnija
stvar, bez ikakvog smisla iza toga, bez ikakve svrhe. Ona bitie u
sebi, ona ivi za sebe, za nikoga drugoga.

138

Ti tedi novac ZA neto: to je tvoj smisao. Ti gradi

za nekoga ko e da stanuje u njoj: i to je smisao. Ljubav je
liena smisla. Zato voli? Za koga voli? Ljubav je skonana u sebi
samoj. Odatle se pojavljuje um koji kalkulie- i logino, um koji
djeluje sa nekim ciljem i svrhom ne moe voljeti. Um koji uvijek
razmilja sa ciljem mora biti napet jer se taj cilj moe jedino ostvariti
u nekoj budunosti- nikako ovdje i sada. Ako gradi kuu, ti ne
moe ivjeti u njoj ovog trenutka, ne moe biti u noj SADA. Ti je
prvo mora izgraditi. Ti u noj moe ivjeti samo u budunosti, ne
sada. Ti tedi novac: tvoj konto na banci e se ispuniti negdje u
budunosti. ne sada. Taj in e ostvariti sada, ali cilj e biti negdje u

I'

kuu

budunosti.

Ljubav je uvijek ovdje; za nju ne postoji termin

Upravo zbog toga je ljubav tako blizu meditacije. Zbog
toga je i smrt bliska meditaciji- jer je smrt uvijek samo ovdje i sada;
smrt se nikada ne dogaa u budunosti. Zar moe umrijeti u
budunosti? Ti moe samo umrijeti u sadanjosti. Niko jo nije
umro u budunosti. Kako moe umrijeti u budunosti? Ili, kako je
mogue umrijeti u prolosti? Prolost je otila. Nje nema vie. Kako
onda moe umrijeti u prolosti? Ako budunost nije jo stigla, kako
onda moe ivjeti u njoj?
Smrt je uvijek u vezi sa sadanjou. Smrt, ljubav,
meditacija- sve se one odvijaju u sadanjosti. Zato ako se uplai
smrti, ti ne moe ni ivjeti. Ako se plai ljubavi, ti ne moe
meditirati. Ako se boji meditacije, tvoj ivot e biti neupotrebljiv
neupotrebljiv ne u smislu svrhe, neupotrebljiv u smislu nemogunosti
da doivi blaenstvo. To e, stoga, biti izlino. Moda e ti izgledati
udno da povee ove tri stvari: ljubav, meditaciju i smrt. Ali nije
tako! To su sve istovjetna iskustva Zato ako ti ima mogunosti da
ue u jednu od njih, ti e tako ui u sve tri.
iva zapoinje sa ljubavlju. on kae: "Dok bude
milovana (voljena), draesna princezo, prii milovanju (ljubavi) kao
vjenom ivotu." to to znai? To znai mnogo toga Prvo: dok si
milovana, prolost nestaje, budunosti nema Ti se tada kree kroz
prostore sadanjosti. Ti se kree SADA. Da li si ikada nekoga volio?
Ako si ikada volio, ti onda zna to govorim.Ti zna da tada um
iezava. Upravo zbog toga mudraci kau da je ljubav slijepa,
bezumna, suluda. Oni su u sutini u pravu. Ljubavnici SU slijepi jer
nemaju oi za budunost i kalkulacije. oni su slijepi: oni ne vide
prolost. to se to dogodilo sa ljubavnicima? oni se samo kreu kroz
sadanjost bez ikakvih poimanja prolosti ili budunosti, bez nekih
budunost.

139

dojmova o posljedicama. Zbog toga ih zovu slijepci. oni i jesu takvi!

oni su slijepci za one koji kalkuliu, a mudraci su za one druge. Oni
koji ne kakluliu gledaju ljubav pravim oima, vidjee ljubav
onakvu kakva jeste, vidjee realnu sliku.

Zato je prva bitna stvar: u trenutku ljubav~ prolost i

postoje. Tada se mora shvatiti jedna veoma delikatna
stvar: ako ne postoji prolosti i budunost~ moe li ti ovaj trenutak
zvati sadanjost? Ovo moe biti sadanjost samo izmeu dvije take
izmeu prolosti i budunosti. Ako ne postoje te dvije krajnosti,
kakva je svrha ovo zvati sadanjost? To je besmisleno. Zbog toga
iva ne koristi rije "sadanjost". on kae" vjeni ivot". on pod tim
podrazumijeva "beskonanost" - ulazak u "beskonanost".
Mi dijelimo vrijeme u tri dijela- prolost,sadanjost i
budun()st. To je jedna vjetaka podjela- sasvim lana. Vrijeme se
stvamopodrazumijeva u okviru prolosti i budunosti Sadanjost
nije dio vremena. Sadanjost je dio vjenosti. Ono to je prolo je
vrijeme, ono to treba da doe je vrijeme. on to je sada nije vrijeme
jer ono nikako ne moe proi. Ono je uvijek ovdje Sada je uvijek
prisutno. To je UVIJEK tulOvo sada je beskonano.
Ako dolazi iz prolosti, ti nikada nee stii u
sadanjost. Iz prolosti se uvijek ide u budunost. Nikako da doe
trenutak sadanjosti. Iz prolosti se ide direktno u budunost. Iz
sadanjosti se nikada ne ide u budunost. Iz sadanjosti se samo ide
jo dublje i dublje u ovaj trenutak. To je taj vjeni ivot. Mi to
moemo rei i ovako: vrijeme se prostire od prolosti do budunosti.
Vrijeme je nalik letu avionom, letu po odreenoj putanji. Ili, to
moemo nazvati i horizontaInim. Onog trenutka kada si u sadanjosti,

dimenzija se mijenja: ti se kree po vertikali- gore ili dolje, prema

visinama ili prema dubinama. Tada se nikada ne kree horizontalno.

Buda, iva i njima slini ive u vjenosti, ne u vremenu.

Isusa su pitali: "to e se dogoditi u tvojem Kraljevstvu

Bojem?" ovjek koji je pitao nije mislio o vremenu. on je mislio o
tome to e se dogoditi sa njegovim eljama- o tome kako e one biti
ispunjene. on je pitao da li e to biti vjeni ivot ili smrt, da li e tu
biti bijede, da li e on biti superioran ili inferioran ovjek. Kada je
postavio to pitanje, taj ovjek je mislio na ovaj svijet. Isus mu je na to
odgovorio ( taj odgovor je bio nalik odgovoru nekog zen monaha):
"Tada vie nee biti vremena".

budunost ne

ovjek koji je postavio takvo pitanje zasigurno nije

ao
Imog razumjeti taj odgovor. "Tada vie nee biti vremena": Isus je
samo to rekao. Poto je vrijeme horizontalna vrijednost, Kraljevstvo
140

Boje je vertikala: ono je vjeno. Ono je uvijek tul Ti samo treba da

se udalji od vremena kako bi uao u to. Zato je ljubav prva vrata ka
tome. Putem ljubavi ti se moe udaljiti od vremena. Zbog toga svi
ele da vole i budu voljeni. A NIKO NE ZNA ZATO JE TOLIKO
PUNO ZNAAJA DATO LJUBAVI. Zato postoji tako velika
udnja za ljubavlju. I sve dok to ne bude mogao shvatiti pravilno,
nee moi ni voleljeti ni biti voljen, jer je ljubav jedan najdublji
fenomen. Mi obino mislimo da je svako u mogunosti da voli. To
nije istina: stvari tako ne stoje. Upravo zbog toga ti se i dogaaju
frustracije. Ljubav je jedna drugaija dimenzija. I ako ti pokua da
nekoga zavoli u vremenu, ti e biti poraen. Ljubav nije mogua u
vremenu.
Sjeam se jedne prie. Mira je bila zaljubljena u
Krinu. Ona je bila tada udata ena- udata za princa. Princ je bio
ljubomoran na Krinu. Krina tada nije bio u ivotu. Veoma davno je
napustio tijelo. Postojao je jaz od 5.000 godina izmeu njihovih
ivota. I stvarno, kako je Mira mogla BITI ZALJUBLJENA II njega?
Vremenski jaz je bio tako veliki.
Jedoga dana je princ upitao Miru: "Ti govori o svojoj
ljubavi, ti plee oko njega, pjeva o njemu, ali gdje je on? Sa kime
si toliko u ljubavi? Sa kim to neprekidno opti?" A Mira je
razgovarala sa Krinom, smijala se, plesala i pjevala, borila se sa
njim. Djelovala je suludo. U naim oima bila je luda. Njen suprug,
princ, je upitao: "Jesi li poludjela? Gdje je taj tvoj Krina? Koga ti
voli? Sa kime opti? Ja sam ovdje, a ti si potpuno zaboravila na
mene."
Mira mu je odgovorila: "Krina je ovdje; ti nijesi
ovdje, jer je Krina vjean; a ti nijesi vjean. on e uvijek biti ovdje;
on je uvijek ovdje. Ti nee biti ovdje; ti i nijesi ovdje. Ti nee biti
ovdje jednoga dana, poto ni sada nijesi ovdje. Kako onda mogu
povjerovati da, izmeu te dvije take tvoje ne-egzistencije, ti boravi
ovdje. Kako je mogue da neto postoji izmeu dva nepostojanja?"
Princ je bio u vremenu, a Krina je boravio u vjenosti.
Ti moe biti blizu princa, distanca ne moe biti prekinuta. Ti e biti
udaljen. Ti moe biti veoma udaljen od Krine u vremenu, ali moe
biti blizu. To je jedna drugaija dimenzija. Ako ja pogledam ispred
sebe mogu vidjeti zid; pokrenem oi i umjesto zida tu bude nebo.
Kada ti gleda u vrijeme, tu je uvijek neki zid. Kada pogleda iza
vremena, vidi otvoreno nebo- beskonanost. Ljubav otvara taj
prostor vjenosti. beskonanosti Egzistencije. I zato, stvarno, ako si
ikada volio, ljubav ti moe pruiti tehnike meditacije. Ovo je ta

141

tehnika: "Dok bude milovana, draesna princezo, prii milovanju

kao vjenom ivotu." Nemoj biti ljubavnik koji stoji po strani- koji je
vani. Budi ispunjen ljubavlju i kreni ka vjenosti. Kada voli nekoga,
da li si ti tada prisutan kao ljubavnik? Ako si tu, ti si onda samo u
vremenu, a ta ljubav je izvjetaena- samo neto lano. Ako si jo tu i
moe rei da si tu, ti moe biti samo fiziki blizu ali spiritualno si
negdje sasvim drugo.
Dok si u ljubavi, TI ne postoji- samo ljubav, samo
milovanje. Budi milovanje, budi ljubav. Dok miluje voljeno bie,
budi samo milovanje. Dok ljubi nemoj biti ljubljeni ili ljubljena
budi poljubac. Zaboravi sasvim na svoj ego: stopi svoj ego u taj in.
Ui u taj in tako duboko da inioca sasvim nestane. A ako se ne
moe predati ljubavi, ako ne moe ui u to, bie ti teko i da se
preda jelu ili etnji. Bie ti veoma teko da uradi bilo to jer je
ljubav najlaki pristup rastapanja ega. Upravo zbog toga egoisti ne
mogu voljeti. oni mogu govoriti o tome; mogu pjevati o tome; mogu
pisati o tome: ali ne mogu voljeti. Ego ne moe voljeti!.
iva kae da volite. Kada ste u zagrljaju tada postanite
zagrljaj, budite poljubac. Zaboravite na sebe sasvim da moete da
potvrdite da vas nema, da samo ljubav postoji. Tada srce nee kucati,
ljubav e tada pulsirati. Tada krv nee tei, ljubav e tada cirkulisati,
Vie oima nee gledati, sa ljubavlju e na svijet gledati Tada
ruke nee doticati, ljubav e biti ta koja e doticati. Zato budi ljubav

i ui u vjeni ivot. Ljubav e iznenada promijeniti tvoje dimenzije,

tvoj prostor. Bie izbaen iz vremena i suoen sa vjenou.

UUBAV moe postati duboka meditacija- najdublja mogua. A

ljubavnici ponekada spoznaju ono to je svecima nedostupno.

Ljubavnici dotiu taj centar koji jogini ne mogu dotai. Ali to e

samo biti kratkotrajni bljesak sve dok ti ne transformie svoju ljubav

u meditaciji. Tek tada moe shvatiti zato tantrici govore tako puno

o seksu i ljubavi. Zato? Jer je ljubav najjednostavniji prirodni ulaz

kroz koji moe preporoditi ovaj svijet- ovaj svijet horizontale.

Pogledaj ivu i njegovu drubenicu Devi. Samo ih

pogledaj! oni uopte ne djeluju kao da su dvoje: oni su jedno. To
sjedinjenje je tako duboko da je otilo i do simbola. Svi smo imali
priliku da vidimo ivalingu. To je faliki simbol- ivin seksualni
organ. Ali to nije samo muki organ, on je utemeljen u Devinoj
vagini. Indusi drevnih vremena su to veoma potovali. A sada kada
se pogleda ivalinga, niko se ne sjea da je to bio faliki simbol,
simbol plodnosti. Mi smo to zaboravili; nastojali smo da to sasvim
zaboravimo.

142

Jung je zabiljeio u svojoj autobiografiji, u njegovim

memoarima, jedan predivan i veseli dogaaj. on je doao u Indiju i
posjetio hram Konarak, a u tom hramu su postavljene mnoge statue
ivalinge, statue plodnosti. Pandit koji ga je vodio po hramu sve mu
je objasnio samo ne i o ivalingi, A njih je bilo tu mnogo, bilo je
teko da se zaobiu. Jung je bio toga svjestan, ali tek da malo izazove
pandita, on je upitao: "to je ovo?" Pandit se nae zbunjen i samo na
uho, brino, ree Jungu: "Nemojte me ovdje o tome pitati. Rei u
vam posle. To je jedna privatna stvar." Mora da se Jung u sebi
nasmijao. Takvi su i dananji Indusi. Kada su izali iz hrama, pandit
mu prie i ree: "Nije bilo dobro da si me za to pitao pred drugima.
Sada u ti to rei. To je tajna." Potom on ponovo prie Jungu blie i
na uho mu tiho ree: "To je naa privatna strana."
Kada se Jung vratio sreo je jednog velijkog uenog
ovjeka- naunika koji se bavio indijskom milju, njenom
filozofijom, mitovima i religijom- sreo je Henrika Zimera. Zimer je
bio jedan veliki duh koji je izuavao indijsku misao i koji je prodro
u njene tajne. on je jo i bio veliki zaljubljenik u Indiju i u njen nain
razmiljanja- u orjentalni nain miljenja, ne-logiki nain, u mistini
pristup ivotu. Kada je uo tu priu od Junga, on se nasmijao i
rekao: "To je dobro za promjenu. Ja sam uvijek samo sluao prie o
velikim indusima- o Budi, Krini, Mahaviru. To to ti je taj rekao
nije o velikim indusima, ve o Indijcima. "
Po ivi je ljubav velika vrata; po njemu, seks nije neto
to treba zabranjivati. Za njega je seks sjeme, a ljubav je cvjetanje
tog sjemenja. Ako zabrani sjemenje, zabranjuje i cvjetanje. Seks
moe postati ljubav. Ako to nikada ne postane ljubav, to je onda
zakrljalo. Zato zabrani zakrljalost a ne seks. Ljubav mora
procvjetati. Seks mora postati ljubav. A ako on to ne postane, to
uopte nije greka seksa. To je tvoja greka. Seks ne smije ostati na
tom nivou; to je tantriko uenje. To se mora transformisati u ljubav.
A ni ljubav ne smije ostati samo ljubav. Ona se mora preobratiti u
svjetlost, u meditativno iskustvo, u jedno poslednje, mistino
odredite. A kako da transformiete ljubav ? Budi taj in i zaboravi
na inioca. Dok voli, budi ljubav- samo ljubav. Tada to nee biti
tvoja ljubav, ili moja ljubav ili neija ljubav. To je samo UUBAV.
Onda kada nijesi tu, onda kada si u rukama Vrhovnog, kada si na
Izvoru, kada si u ljubavi, onda ti vie nijesi taj isti. Kada se ljubav
nastani u tebi, ti tada nestaje; ti tada biva samo jedna energija koja
protie.

143

D. H. Lorenc, jedan od najveih stvaralaca ovog

vijeka, bio je, svjesno ili nesvjesno, tantrik.
je bio zabranjen na
Zapadu. Njegove knjige su bile spaljivane. esto su bili pokretani
sudski postupci protiv njega samo zbog toga to je izjavio:
"Seksualna energija je jedina energija. Ako je zabranjujete i
potiskujete, vi tako bivate protiv itavog univerzuma, tako sebe
liavate mogunosti da se ta energija izdigne i rascvjeta. A kada je
ona potisnuta, ona je runa, i to biva jedan beskonani krug u kojem
se vrtite ."

on

Svetenici, moralisti, takozvani religiozni ljudi, pape,

anl\:ararije i njima slini su neprestano bili protiv seksa, uvijek su
zabranjivali seks. Govorili su narodu kako je to samo jedna runa i
prljava stvar. I naravno, kada ti to potiskuje, to i biva runo. Zato su
oni govorili: "Pogledajte! Zar nije istina to to smo govorili. Vi ste
dokaz toga. Pogledajte se! Sve to inite je runo, i vi znate da je to
tako." Ali to nije seks koji je ruan. To je sve tako samo zbog vaih
svetenika koji su runi i koji su to nainili runim. I kada su jednom
poinili tu gadost, oni su mogli to i dokazati. Kada su to dokazali, da
je navodno seks prljava stvar, vi ste se, u svom neznanju, i ponudili
da je uinite jo prljavijom- neim najprljavijim.
Seks je bezazlena energija- ivot tee kroz to,
Egzistencija ivi u tebi. Nemoj to griti! Dopusti da se to izdigne do
visina. Seks tako mora postati ljubav. Kojaje razlika u tome? Kada si
optereen seksom, kada je tvoj um u vlasti seksa, ti nastoji da
eksploatie druge. oni su samo instrument tvog zadovoljenja koje
iskciristi i potom odbaci. Kada seks postane ljubav, drugi nee biti
instrument tvog zadovoljenja, oni nee biti iskoritavani, nee uopte
biti neko drugi. Kada istinski voli, to nije sebino, nije u samom tebi
centrirano. Bolje rei, onaj drugi biva znaajan, veoma bitan
jedinstven. Tada nee znaiti da ti njega koristi- ne! Naprotiv, vi se
oboje susreete u jednom predivnom iskustvu, oboje uivate u tome.
Vi ste tada partneri u jedno dubokom iskustvu, a ne eksploatator i
eksploatisani. Vi tada pomaete jedno drugom da ue u jedan
drugaiji svijet .ljubavi. Seks je eksploatacija. Ljubav je zajedniko
kretanje ka jednom drugaijem svijetu. Ako to kretanje nije
trenutano i ako ono postane meditativno- to znai, ako moe sebe
u tom trenu potpuno zaboraviti, kada ljubljena i ljubljeni nestaju, tada
je to pravo proticanje ljubavi meu vama. Siva to objanjava: "Vjeni
ivot je tvoj."

144

Druga tehnika: "Zatvori vrata

kada te promu marci, Tada."

ula

onog trenutka

Ovo djeluje veoma jednostavno, ali nije ba tako. Ja u

ponovo to proitati. "Zatvori vrata ula onog trenutka kada te marci
promu. Tada." Ovo je samo jedan primjer: bilo to moe biti
upotrijebljeno... Zatvori vrata ula onog trenutka kada te promu
marci, i tada- TADA - stvar e se dogoditi. to je to iva rekao?
Ima trn u nozi; to tako boli; pati od toga. Ili, doe ti
mrav na nogu i pone da golica. Tada osjeti marke kojih eli da se
lii. Poslui se bilo kojim iskustvom! Ima, recimo, neku ranu na
tijelu koja jako boli. Boli te glava ili ima bilo koji bol u tijelu: bilo
to moe biti dobro kao objekat posmatranja. To je. samo primjer
marci koje prouzrokuju mravi. iva kae: "Zatvori vrata ula onog
trenutka kada te promu marci." Bilo to da osjea u tom trenutku,
zatvori vrata ula. to da se tada uradi? Zatvori oi i pomisli kako si
slijep i kako ne moe nita vidjeti. Iskljui sluh i pomisli kako nita
ne uje. Zatvori svih pet ula. Kako to da postigne? To je lako.
Zaustavi disanje na jedan trenutak: sva tvoja ula e tada biti
zatvorena. Kada se zaustavi dah i kada se sva ula otklone,to e se
desiti sa marcima? Gdje e nestati? Kuda su otili mravi? Iznenada
si se ti pomjerio - otiao si dalje od svojih ula, otiao si iza
osjeanja.

Jedan moj prijatelj, jedan stari prijatelj, je jednom pao

sa stepenica. OO je bio star ovjek i ljekari su mu rekli da se ne smije
pokretati tri mjeseca. OO e morati leati tri mjeseca. A on je bio
jedan veoma ivahan i nemiran ovjek; to je bilo teko za njega.
Kada sam jednom otiao da ga posjetim, on mi ree: "Moli se za
mene i trai da mi Bog da laku smrt jer e ova tri mjeseca biti tea od
same smrti. Ja ne mogu da ivim tako skamenjen." A drugi su ga
prekoravati: "Ne pokrei se."
Ja sam mu tada rekao: "Ovo je dobra prilika za tebe.
Samo zatvori oi i pomisli da si kamen. Ne moe se pomjeriti.
Kako se moe pomjeriti? Ti si kamen- upravo kamen, statua.
Zatvori oi i osjeti kako si sada kamen, statua." Upitao me je to e
se onda dogoditi. Odgovorio sam mu:" Samo pokuaj. Ja sam ovdje
pored tebe, nita ti se ne moe dogoditi. Ti e, svakako, ovdje biti tri
mjeseca. Nita ne gubi. Pokuaj to! "Oo se na to nikada ne bi
odluio, ati prilike su bile takve da je on pristao: "U redu! Pokuau
to jer se moda i neto dogodi. No, ja u to sumnjam! Ne vjerujem

145

~II
\~~

1 1' ~~1

'IIII

IIIIiiiii

~I I
ji

.\
II

lli,
[I !

II

rl

I
I

I
I
II

.. "

da se neto moe dogoditi samo pomilju da sam kamen, mrtav nalik

statui, ali ipak u pokuati." Tako me je on posluao.

Ni ja nijesam vjerovao da e se neto dogoditi jer je taj

takav. Ali ponekada, kada su stvari tako bezizlazne, kada
je sve beznadno, stvari se ponu dogaati. on je zatvorio oi. Ja sam
ekao jer sam mislio da e on posle dvije-tri minute otvoriti oi i rei
kako se nije nita dogodilo. Ali on nije otvarao oi iako je ve prolo
trideset minuta Ja sam mogao posvjedoiti da je on postao statua.
Grevitost na licu je iezla. Njegovo lice se izmijenilo. Htio sam da
odem, ali on se nije pomicao. Bio je tako miran kao da je umro.
Njegovo disanje se usporilo, a poto sam htio da odem, morao sam
mu rei:" Sada moram da idem. Molim te, otvori oi i reci mi to se
dogoilo." on je otvorio oi kao drugi ovjek, i rekao: "Ovo je
udo. Sto si mi to uradio.7" Rekao sam mu da mu nijesam nita
uradio. on je na to odgovorio: "Mora da si neto uradio. Ovo je
udo. Onog trena kada sam poeo misliti da sam kamen, statua,
iznenada sam osjetio da se ne mogu pomai, i kada bih to htio.
Pokuavao sam nekoliko puta da otvorim oi, ali kapci su bili teki
kao kamen i nijesam ih mogao POkrenuti."
Rekao mi je jo i ovo: "ak sam i pomislio to e o
meni misliti, ali nijesam mogao nita uraditi. Nijesam se mogao
pomjeriti za tih trideset minuta. A kada svaki pokret nestane,
iznenada i svijet nestaje i ja bivam sam, bivam duboko sa sobom.
Tada i bol iezava" on je imao prije toga jake bolove da nije
mogao nou spavati bez sredstava za umirenje. Ali bolovi su nestali.
Pitao sam ga kako se osjeao kada su bolovi nestali. Rekao mi je:
"Prvo sam pomislio da je to negdje daleko. Bol je bio prisutan, ali
tako daleko kao da se to dogaalo nekome drugome. Potom se, malo
po malo, jo vie udaljavo, da bi posle nekoliko trenutaka djelovalo
kao da se to dogaa nekome drugome. Vie bol nijesam osjeao.
Nestalo je tog bola Posle desetak minuta, bolova vie nije bilo.
Kako skamenjeno tijelo moe osjeati bol?"

ovjek bio

Sutra kae: "Zatvori vrata ula": postani skamenjen,

zatvoren za svijet. I stvarno, ti tako postaje zatvoren i za svoje tijelo
.jer to tijelo i ne pripada tebi; to je dio svijeta Onda kada si sasvim
zatvoren za svijet, ti si zatvoren i za svoje tijelo. Tada, Siva kae,
stvari se ponu dogaati. Pokuaj to sa svojim tijelom. Bilo to moe
biti od koristi. Nije ti potreban mrav da te kaklje. Inae bi pomislio:
"Onda kada me mrav golica, treba meditirati." A takvog mrava od
pomoi je teko nai, zato bilo to moe biti od koristi. Ti lei na
krevetu; osjea hladnu posteljinu: budi mrtav. Iznenada e hladnoa

146

posteljine daleko otii, i nestati. Tvoj krevet e nestati; tvoja soba e

nestati; itavi svijet e nestati. Ti si zatvoren, mrtav, stijena, nalik
Lajbnicovoj monadi bez prozora- bez izlaza! Ti se ne moe mai! A
kada se ne moe pomai, ti se ponovo vraa sebi, ti se tako
usredsreuje na sebe. I tada, po prvi put, ti gleda iz sebe, iz svog
centra. I kada jednom bude mogao da pogleda iz svog centra, vie
nikada nee biti isti ovjek.
Trea tehnika:"Kada lei ili kada sjedi,
da bude lagan i van domaaja uma."

omogui

sebi

Ti sada sjedi ovdje: samo osjeti kako si postao lagan.

Ne postoji teina. Ti e negdje i osjetiti da ima teine, ali nastoj da
doara sebi stanje bez teine. To e doi. Doi e taj trenutak kada
e osjetiti besteinsko stanje- da ne postoji teine. Onda kada ne
bude teine, kada bude lagan, ti vie nee biti u tijelu. Teina je
imanentna tijelu a ne tebi. Ti si lak.
Zbog toga su nainjeni i mnogi ekspeimenti. Kada bi
neko umirao, naunici bi se trudili da izvagaju tu osobu. Ti
eksperimenti su se obavljali irom cijelog svijeta, Ako bi bilo neke
razlike u teini prije i posle smrti kod pacijenta, ako bi osoba prije
smrti bila neto tea nego posle smrti, tada bi naunici mogli rei da
se neto pomjerilo iz tijela- da se dua ili Sebe, ili neto drugo, to je
bilo prije tu, pomjerilo, da je izalo iz tijela. Jer naunici tvrde da
nita ne moe biti besteinsko. - nita!
Teina je u osnovi svake materije. ak i sunev zraak
ima teinu. To je veoma neznatna i minoma teina, ali naunici su i
to izvagali. Ako bi mogao sakupiti svu sunevu svjetlost na povrini
od nekoliko kilometara, teina toga bi bila istovjetna teini dlake od
kose. Ali sunevi zraci imaju teinu; oni su bili vagani. Nita ne
moe biti neizmjereno za nauku. A ako neto ne bi moglo biti
izmjereno, onda to ne bi bilo materijalno. To ne bi mogla biti
materija. A naunici su vjerovali ovih zadnjih dvadesetak godina da
ne postoji nita drugo osim materije. Zato kada je ovjek umro, ako
bi se neto odvojilo od njega, teina bi se morala izmijeniti. Ali to se
nikada nije dogodilo, nikada se teina nije mijenjala; teina je ostajala
ista. Ponekada je bila i via; to je bio problem. Dogaalo se da je ivi
ovjek teio manje od mrtvaca. To je stvaralo probleme za nauku jer
su se oni trudili svim silama da dokau da se teina gubi. Tada bi
mogli objaviti kako je neto izalo iz ovjeka. Ali dogodilo se

147

suprotno, neto bi u tom mrtvom ovjeku ulo. to se to dogodilo?

Teina je materijalna, ali ti nijesi teina, ti ne tei. Ti si
nematerijalan.
Ako pokua sa ovom tehnikom, ti samo treba da
ubijedi sebe da si lak- i ne samo da ubijedi, ve da samo osjeti da
si bez teine, da je tvoje tijelo lako. Ako pone da se unosi u
osjeanje da si bez teine, doi e trenutak kada e iznenada
zakljuiti kako si lak. Ti si ve takav, i ti to moe zakljuiti svakog
trenutka. Ti samo treba da stvori takvu situaciju u kojoj se moe
osjetiti laganim. Ti treba da dehipnotie sebe. A nametnuta
hipnoza je vjerovanje da smo mi tijelo i da se zbog toga osjeamo
tekim. Ako moe dehipnotisati sebe u uvjerenju da nijesi tijelo, ti se
vie nee ni osjeati tekim. A kada ti nema dojam teine, ti si i
izvan uma. iva kae: "Kada lei ili kada sjedi, omogui sebi da
bude lak i van dometa uma." Tek tada e se stvar dogoditi. I um ima
teinu: svaki um je razliite teine.
Jednovremeno je bilo miljenje da to je um laki
utoliko je i inteligentniji. Generalno, to je istina, ali ne i potpuna
istina jer se dogaa da su nekada veoma mali umovi velikih ljudi, i
obratno, da neki idiot tei veoma mnogo. No, generalno, to je istina,
jer kada ima veliki mehanizam uma mora i vie teiti. Um ima
odredenu teinu, ali svijest nema, ona je bez teine. Da bi osjetio
svijest, mora osjetiti lagodnost, lakou, stanje bez teine. Zato
pokuaj: dok hoda, sjedi.spava, pokuaj to!
Neke opservacije: zato e mrtvo tijelo nekada biti
tee? To je zbog toga to tijelo biva nezatieno onog trenutka kada
svijest napusta to tijelo. Mnoge stvari u tom trenu mogu ui u to
tijelo. Te stvari nijesu prije mogle ui zbog tebe. Mnoge vibracije
mogu ui u mrtvo tijelo: one ne mogu ui u tebe. Ti si bio tu: tijelo je
bilo ivo, opiralo se mnogim stvarima. Upravo zbog toga se dogaa
kada jednom oboli da te napadnu mnoge bolesti- jer kada jednom
oslabi, biva nezatien, gubi imunitet, postaje neotporan, ranjiv.
Tada te sve pogaa, sve tada moe ui u tebe. Tvoje prisustvo titi
tvoje tijelo. Zato ponekad i posle smrti. tijelo moe oteati: onog
trenutka kada ga napusti, bilo to moe ui u njega.
Drugo, kada si srean, ti se osjea lakim; kada si
tuan uvijek se osjea teko, kao da te neto vue nadoije. U tom
trenutku biva izraenija gravitacija. Kada si umoran, puno vie tei.
Kada si sretan, ti si lagan, prozraan. Ti to osjea. Zato? Zbog toga
to si sretan, uvijek kada osjeti blistave i blaene trenutke, ti sasvim
zaboravi na tijelo. Kada si tuan, kada pati, ne more zaboraviti

148

tijelo. Ti .osjea teinu u njemu. To te vue nadolje- ka zemlji. kao

da si ukorijenjen. Tada se ne moe pomai: korijeni su ti u zemlji. U
srei si prozraan, lagan. U bijedi, jadu i tuzi, ti postaje teak. U
stanju duboke meditacije, kada sasvim zaboravi na svoje tijelo, ti
moe levitirati. ak se i tijelo moe uzdii sa tobom. To se dogaalo
mnogo puta. Naunici su promatrali jednu enu u Boliviji. Za
vrijeme duboke meditacije ona se malo izdizala iznad zemlje, a sada
se' to nauno promatra. Mnogi dokumenti su o tome napravljeni,
mnogi filmovi snimljeni, mnoge fotografije postoje o tom fenomenu.
Pred mnogo posmatraa ta ena se izdigla i gravitaciju dovela do
nule. Do sada ne postoji objanjenja za to. Ni ta ena to ne moe

objasniti. Ona to more postii, i to samo za vrijeme' duboke

meditacije. Ako bi neko tu njenu meditaciju poremetio, ako bi je

neko u tome prekinuo, ona bi iznenada pala na tlo.

to se dogodilo? U dubokoj meditaciji ti sasvim
zaboravi na svoje tijelo, poistovjeenje sa tijelom se gubi. Tijelo je
veoma malo; ti si prema njemu ogroman. Ti ima ogromnu mo nad
njim. Tijelo je nitavno pri usporedbi sa tobom. To je isto kao kada
bi se neki kralj identifJkovao sa slugom, pa kada bi sluga poeo da
prosi i kralj bi to uradio za njim. Kada bi sluga zapomagao, i kralj bi
zapomagao. Kada bi sluga rekao: "Ja sam niko", i kralj bi to isto
ponovio za njim. Kada bude kralj prepoznao svoje vlastito bie,
ponovo e moi potvrditi da je kralj a da je onaj drugi samo njegov
sluga. Sve bi se potom iznenada promijenilo. Ti si svoju bezgraninu
mo poistovjetio sa ogranienim tijelom. Kada jednom bude
Ostvario Sebe tada e u svemu biti znatno vie lakoe, a puno manje
tegobnosti i teine. Tada e moi levitirati: tijelo e ti se tada uzdii.
Postoje mnoge prie koje se jo ne mogu nauno
dokazati, ali i one e biti dokazane - jer ako se jedna osoba more
uzdii onda ne postoji zapreke. Neko drugi e se moi jo vie izdii,
neko e moi i u kosmos otii. Teorijski, za to ne postoji problema:
tek neznatno izdignue ili izdignue ogromnih razmjera, ne ini
nikakvu razliku. Tako postoje prie o Ramu i o mnogima drugima
koji su tjelesno sasvim iezli: to je reeno i za njegovog konja.
Ovakve prie izgledaju nemogue, izgledaju mitoloki- ali nije uvijek
tako. Kada jednom upozna stanje lagodnosti, lakoe, kada spozna
besteinsku silu, ti e tada vladati gravitacijom. Ti to moe koristiti:
sve o tebi ovisi. Ti moe sasvim nestati sa svojim tijelom.
Ali da bi koristio to stanje, besteinsko stanje, postoji
izvjesni problem. Tehnika "siddhasan", nain na koji Buda sjedi. je
najbolji put do besteinskog stanja. Sjedni na zemlju- nikako na

149

stolicu ili krevet, ve samo na tlo. Dobro je da to tle ne bude od

cimenta ili neke podloge. Samo sjedni na zemlju ili travu kako bi bio
to blii prirodi. Dobro je ukoliko moe sjedjeti nag. Dakle, sjedni
nag na zemlju uBudinom poloaju- siddhasen.. jer je to najbolji
poloaj u kojem moe biti osloboen teine. Zato? To je zbog toga
to tvoje tijelo vie tei ukoliko se postavi u neki drugi poloaj. Tako
tvoje tijelo ima vie prostora koje izlae gravitaciji. Dok sjedim u
ovoj fotelji, moje tijelo je izloeno veoj gravitacionoj sili. Kada ste u
stojeem poloaju, manji prostor je ispoljen, ali ti ne moe dugo
stojati. Mahavira je uvijek meditirao stojei- uvijek, jer tako zahvata
najmanji prostor gravitacije. Tako samo tvoja stopala dotiu tlo. Kada
stoji tako, veoma mala sila gravitacije te dotie, djeluje na tebe- a
gravitacija je sila tee, to je teina. Dakle, kada sjedi u lotos poloaju
ukrtenih ruku i nogu, to e biti najbolji nain. Jer i ukrtenost
ekstremiteta pomae poto tako tvoj unutranji elektricitet krui.
Neka tada i tvoja kima bude uspravljena. Sada ti moe shvatiti
zato se tako puno insistiralo na uspravljenoj kimi jer je sa tim
poloajem kime tvoje tijelo izloeno manjoj gravitaciji. Tako te
gravitacija manje dotie.
Sa zatvorenim oima, sebe uravnotei sasvim, centriraj
se. Pomjeri se desno i osjeti gravitaciju, pomjeri se i lijevo kako bi
oslunu silu tee; nagni se naprijed da bi osjetio gravitaciju, nagni se
nazad da bi i tako osjetio gravitaciju. Onda pronai centar gdje
gravitacija najmanje vue, gdje najmanje osjea teinu, i ostani tako.
Potom zaboravi na tijelo i osjeti kako nema teine: da si u
besteinskom stanju. Nastavi sa tim osjeajem. Iznenada e zaista
postati lak; tada vie nee biti u tijelu: iznenada e biti u jednom
drugaijem svijetu bestjelesnosti. Stanje bez teine je i stanje
bestjelesnosti. Ti tada i svoj um transcendira. I um je dio tijela, dio
materije. Materija posjeduje teinu; ti nema nikakvu teinu. Ovo je
osnova te tehnike.
Pokuaj jednom, ali budi uporan par dana sa time kako
bi se mogao uvjeriti da li to djeluje ili ne.
Dovoljno je za danas.

150

POTPUNO PREDAVANJE
lNEPODlJELJENOST:
ZNAENJE
TANfRIK& iSTOTE
8: oktobar 1972. Bombaj, Indija.

PITANJE:
1. ~to tantra podrazumijeva
pod istotom?

Jedno od postavljenih pitanja je bilo: "to tantra

podrazumijeva pod pojmom ienje uma, proiavanje misli. kao
osnovni preduslov za budui proces razvoja? "
Sve to se obino misli pod istotom nije i ono to
tantra podrazumijeva. Obino, mi sve dijelimo na loe i dobro. Ta
podjela moe biti nametnuta iz bilo kog razloga: moe biti zbog
higijenskih razloga. moralnih ili bilo kojih drugih, ali mi stalno ivot
dijelimo na dva dijela- ili na dobro ili na loe. I obino, kada
pomiljamo na istotu, mi mislimo na dobro. Onaj "loi" kvalitet
nee biti doputen, a onaj "dobri" kvalitet e uvijek biti tu. Za tantru
takva podjela. na dobro i loe, nema nikakvog znaaja. Tantra ne
gleda na ivot kroz dualnost, dvojnost, dihtomiju, kroz razlike. Zato,
ono to se u tantri podrazumijeva pod pojmom istota je jedno veoma .
relevantno pitanje.
Ako takvo pitanje postavi nekom religioznom
ovjeku, on e ti rei da je gnjev loa stvar, da je seks prljav, da je
pohlepa loa. Ako pita Gurdijeva, on e rei da je negativnost loa
strana. a da je pozitivnost dobra. Ako to isto pita daine, budiste,
hinduse, muhamedance, hriane, oni e se razlikovati u svom stavu
prema tim stvarima- ali i oni e imati svoje defmicije. oni neke stvari
odreuju kao loe, a one druge kao dobre. Zato njima nije teko
definisati istotu. Bilo to da uzmu daje dobro, njima je to i isto, a
to god nadu da je loe, to je za njih i neisto. Za tantru je to jedan
duboki problem. Tantra ne ini nikakve povrne. razlike izmeu
dobrog i loeg. to je onda istota za nju? Tantra kae da je dioba
neista rabota. a da je cjeloviti ivot, ivot bez podjela. smisao
istote. Tako za tantru istota znai bezazlenost, nevinost- jedna
nepodijeljena bezazlenost.
Vi dijete nazivate istim. Ono zna biti gnjevno, zna se
ljutiti, zna biti pohlepno, sebino- zato dijete onda smatra istim?
Sto je to isto u djetetu? Bezazlenost, nevinost! U umu djeteta ne
postoji podijeljenosti. Dijete je sasvin nesvjesno podjela na debro i
loe. Ta nesvjesnost je bezazlenost. ak i kada je ljutito, dijete za to
nema predumiljaja, ono nema um za bijes. Kod njega je to samo
jedan isti i jednostavni in. To se dogodi, a kada ljutina proe, i to
stanje se promijeni. Nita posle toga ne ostaje. To dijet,e je ponovo
ono isto bezazleno bie, kao da se nita nije dogodilo, ~ao da nikada

u njemu nije bilo gnjeva. Ta njegova istota nije dotaknuta. To je

ostala ona ista nevina istota. Tako je dijete uvijek isto jer u njemu
nema rasuivanja. um nije dominantan; u njemu i nema uma.
to se um bude vie razvijao, i dijete e biti manje
istije. Tada e ljutina biti sa predumiljajem, a ne in spontanosti.
Tako e ponekada to dijete morati i da potiskuje svoju ljutnju- onda
kada to situacija ne bude doputala. A kada taj bijes bude potiskivan,
ono e znati da se ispolji u nekoj drugoj situaciji. Onda kada uopte
nee biti potrebe za ljutnjom, dijete e tada izraavati bijes jer
neispoljena ljutina treba izliv. Tada e sve biti nejasno i neisto jer je
um uao u sve to. Tako nam se dogaa da dijete moe biti lopov' u
naim oima. ali za to dijete ne postoji lopovluka jer ne postoji ni
dojma da nekome drugome neto pripada. Koncept da stvari
pripadaju odreenim individuama. za njega ne postoji. Takav pojam
jo ne postoji u njegovom umu. Ako ti on uzme sat, novac ili neto
drugo, to za njega nije kraa jer on ne moe jo da pojmi da stvari
pripadaju odreenim osobama. Njegov lopovluk je ist isto toliko
koliko je i tvoje odricanje od krae neisto. Um je prisutan u tome.
Tantra kae da je osoba ista kada ponovo postane
nalik djetetu. Naravno, ta osoba vie nije dijete- samo je nalik
djetetu. Tu su prisutne i razlike i slinosti. Slinost je ta da se
bezazlenost obnavlja. Neko je ponovo nalik djetetu. To dijete je
razgolieno: ono ne osjea nagost jer ono nije ni svjesno svog tijela.
Ta njegova nagost posjeduje znatnu razliku od tvoje nagosti. Ti si
svjestan svog tijela. Mudrac moe povratiti svoju nevinost. Mahavir
je ponovo ustao razgolien.. Ta njegova nagost ponovo zadobija
kvalitet, onu istu kvalitetu bezazlenosti. on je zaboravio na svoje
tijelo; on nije vie tjelesan. Ali tu i dalje postoji neke razlike, i te
razlike su velike. Dijete je sasvim neuko: zapravo, nevino. To dijete
e jednoga dana postati svjesno svog tijela i tada e osjetiti nagost.
Ono e tada pokuati da sakrije svoju nagost, osjetite se krivim,
osjetie i sram. Ono tako dospijeva do svjesnosti o tome. Tako je
njegova bezazlenost nevinost koja je proistekla iz neznanja. Spoznaja
i znanje e to unititi.
U tome lei smisao biblijske prie o izgnanstvu Adama
i Eve iz raja. oni su bili goli nalik djeci. oni nijesu bili svjesni svojih
tijela; nijesu bili svjesni gnjeva, pohlepe, poude, seksa ni bilo ega
drugog. Oni su nesvjesni toga. oni su nalik djeci- bezazleni i nevini.
Ali Bog im je zabranjivao da jedu voe sa Drveta Spoznaje. Drvo
Spoznaje je bilo zabranjeno, ali su oni i pored toga jeli to voe jer sve
to je zabranjeno je i primamljivo. Sve zabranjeno postaje atraktivno!

152

153

'I'I1"I' I

I~I

l!

'II

1.1'

Iii

oni su ivjeli u jednom prostranom vrtu sa mnotvom raznog drvea,

ali Drvo Spoznaje im je bilo najzanimljivije jer je bilo zabranjivano. I
zaista, ta zabranjenost je postala primamljiva, kao da ih je pozivala.
oni su bili tako magnetino privueni da su bili ko hipnotisani. oni
nijesu mogli pobjei tom drvetu. Morali su probati njegove plodove.
Ova pria je predivna zbog toga to se to drvo zvalo
"Drvo Spoznaje". Onog trenutka kada su okusili plodove spoznaje,
tog trenutka su i prestali da budu bezazleni. oni su postali svjesni;
tako su oni spoznali da su bili nagi. I tog istog trena, Eva je pokuala
da sakrije svoje obnaeno tijelo. Sa spoznajom svog tijela, oni su
postali svjesni svega- gnjeva, poude, pohlebe, svega. Oni su tako
postali odrasli. i zbog toga bili najureni iz rajskog vrta. Tako je to
postao grijeh u biblijskom obraanju. oni su potom bili istjerani iz
vrta, bili su kanjeni, i to sve samo zbog znanja. I sve dok oni
ponovo ne postanu nalik djeci- nevini, bezazleni i neuki- nee moi
ponovo ui u raj. Oni mogu ui u Kraljevstvo Boje samo ako budu
ispunili taj uslov da budu nevini ponovo.
itava ta pria je upravo pria o ovjeanstvu. Svako
dijete je istjerana iz raja, ne samo Adam i Eva. Svako dijete ivi
svoje djetinjstvo bezbrino i bezazleno, bez da znaju ita o ivotu.
oni su isti, ali ta istota proistie iz neznanja. To se ne moe
produiti. Sve dok to ne bude istota mudrosti, ti ne moe raunati
na to. To e morati nestati. Prije ili kasnije ti mora okusiti plodove
spoznaje. I svako dijete e morati okusiti te plodove. To je bilo lako
u Rajskom vrtu: Drvo je bilo tu. Kao zamjenu za to Drvo, mi imamo
kole, univeritete, institute. Svako dijete mora da proe kroz to, mora
da se lii svoje bezazlenosti, mora da postane ueno. Ovaj svijet treba
znanje, ova egzistencija treba spoznaju. Ti ne moe ivjeti u takvom
svijetu bez znanja i spoznaje. A onog trenutka kada znanje ude u tvoj
ivot, tada se i razlike pojavljuju, javljaju se podjele. Ti se tada
poinje pitati to je dobro a to loe.
Tako je za tantru podjela na loe i dobro neista. Prije
toga si ist, posle toga si ist, a u tome si neist. Ali znanje je nuno
zlo. Ti ne moe pobjei od toga. Osoba mora da proe kroz to: to je
dio ivota. Ali ti ne mora ostati dovijek u tome. Ti mora to
transcendirati. Takva transcendencija te ini ponovo istim. Ako
podjele budu izgubile svoj znaaj, ako vie ne bude bitno pitanje
dobra ili zla, ti e opet biti nevin, ponovo e na svijet gledati sa
bezazlenim stavom. Zato je Isus i rekao: "Dok ne postane slian
djetetu, nee moi ui u Kraljevstvo Boje". "Dok ne postane
slian djetetu": u tome je smisao istote za tantru.

Lao ce kae: "Samo jedan pedalj podjele, raj i pakao

se sjedinjuju." Um bez podjela i razlika je um mudraca- kada razlika
uopte nema! Mudrac uopte ne zna to je dobro a to loe. on je
slian djetetu, ali i razliit jer je spoznao te razlike. on je proao kroz
podjele i preporodio se; on je otiao dalje od toga. on je spoznao
mrak i svjetlost, ali je otiao i iza toga. Sada on vidi mrak kao dio
svjetlosti, a svjetlost kao dio mraka. Za njega vie ne postoji podjela.
I svjetlost i tama su sada postali jedno-samo su procenti u pitanju.
Sada on sve vidi kao procenat jednoga jedinog. Bilo koliko da je
neto suprotno, to nije i drugaije, nije udvojeno. ivot i smrt, ljubav
i mrnja, dobro i loe, sve je to dio jedog fenomena, dio jedne
energije. Razlika je samo u procentima, a ta procentualna razlika
nikada ne moe biti razlog podjele. Tu ne moe stajati crta koja
oznaava da je odatle neka podjela, Tu vie nema podjela i raskola.
to je dobro? Sto je loe? Odakle dokle moe njih
odvojiti crtom? Oni su uvijek zajedno. Razlika je samo u procentu.
Kada se jednom to osjeti i spozna, ti ponovo biva ist. To je istota
. o kojoj tantra govori. Zato u ja istotu definisati kao bezazlenost a
ne kao dobrotu. Ali bezazlenost moe biti neukost. Tada se ona ne
moe iskoristiti. Ona e se tako izgubiti; ti e biti istjeran iz toga:
drugaije ne moe stasati, ne moe postati zreo. Uzdiui se u
znanju i prevazilaenju znanja, oboje je dio stasavanja, dio puta ka
zrelosti. Zato proi kroz to, ali nemoj ostati na tome. Krei se!
Pokreni se sasvim! Doi e taj dan kada e biti izvan svega toga.
Upravo zbog toga je tantrika istota teka za
razumijevanje i moe doi do pogrenog tumaenja: to je zaista
delikatno! Zato je zaista nemogue da prepoznate tantrikog
mudraca. Uobiajeni sveci i mudraci se mogu prepoznati jer oni
slijede vas- vae standarde, definicije, va moral. Tantrikog mudraca
je teko prepoznati i otkriti jer on prevazilazi sve demarkacije i
podjele. I stoga smo, zaista, u itavoj istoriji ovjeanstva bili lieni
istine o tantrikim mudracima. Nita nije pomenuto ili zabiljeeno o
njima jer je njih veoma teko otrkriti.
Konfuije .je doao kod Lao Cea. A Lao ce je um
jednog probuenog tantrikog mudraca. on nikada nije uo za rije
"tantra": ta rije nije imala znaenja za njega. on nikada nije nita
uo o tantri, ali sve to je govorio bilo je tantra. Konfuije je
predstavnik naeg uma. on je predstavnik arhetipskog stanovita. on
stalno rasuuje u smislu dobrog ili loeg; to treba da se uradi ili to
ne treba da se wadi. on je tip zakonodavca, tip ovjeka normi
najvei zakonodavac koji je ikada postojao. on je doao da pita Lao

154

155

!'!~I

Cea: "to je dobro? to osoba treba da uradi? to je loe? Jasno

Lao ce mu je rekao da definicije stvaraju zbrku jer
definisati znai i odrediti: "Ovo je ovo, ono je ono." Ti neto dijeli i
kae: A je A, a B je B. Ti tako tvrdi da A ne moe biti B. Tako si
stvorio razliku, podjelu, jaz, dihtomiju, a Egzistencija je samo jedna.
A uvijek postaje B, A se uvijek kree prema B. ivot uvijek postaje
smrt, ivot se uvijek kree ka smrti, kako ih je onda mogue odijeliti?
Djetinjstvo se kree ka mladosti, a mladost ide prema starosti;
zdravlje ide ka bolesti, a bolest ka zdravlju. Gdje onda moe
postaviti liniju razdvajanja? ivot je jedan fenomen, a kada mu
postavi odredbu, onda stvori zbrku jer je definicija neto mrtvo, a
ivot je ivui fenomen. Zato su definicije uvijek lane. Lao ce kae
da definicije uvijek zaobilaze istinu, zato ni nemoj definisati i
odreivati bilo to. Nikada nemoj govorioti da je neto loe, a da je
neto dobro.
Na to .mu je Konfuije rekao: "to to govorite? Kako
se narod onda moe voditi, i kako mu se moe suditi? Kako ga
moemo uiti? Kako ga onda moemo nainiti moralnim i dobrim?"
Lao Ce mu je odgovorio: "Onda kada neko eli
drugoga da ini boljeg, po meni je to grijeh. Ko 'si ti da bi nekoga
vodio? Ko si ti da bi sa nekim upravljao? A to je vie"upravljanja i
pravila, to je i vie zbrke. Ostavi ih na miru. Ko si ti?"
je i opasan!
Ovakav nain pristupa izgleda opasan.
Drutvo se ne moe temeljiti na ovakvim stavovima. Konfuije je
postavio takvo pitanje, a Lao ce mu je odgovorio: "Priroda je
dovoljna. Nikakvi nametnuti zakoni i disciplina nije potrebna.
Bezazlenost je dovoljna. Znanje nije potrebno."
Konfuije se od njega vratio veoma zbunjen. Noima
nije mogao oka da sklopi. Njegovi uenici su ga pitali: "Kai nam
neto o tom susretu. to se dogodilo?" Konfuije im je odgovorio:
"On nije ovjek. on je opasan, zmaj. on uopte nije ovjek. Nikada
nemojte ii tom njegovom stranom. Kad god ujete da je negdje Lao
Ce, odmah zaobiite to mjesto.
e vam sasvim pobrkati i
poremetiti um." A to je istina, jer je sva tantra zainteresovana samo za
to kako da prevazie um. To je namijenjeno unitenju uma. Um ivi
u definicijama, zakonima i disciplini. Um je samo jedan "nalog". Ali
zapamti, tantra nije bez smisla, i zato se mora shvatiti jedan veoma
tanani smisao.
Konfuije nije mogao shvatiti Lao Cea. Kada je
Konfuije otiao, Lao
se poe smijati i smijati, na to su ga

uenici upitali: "Zato se toliko smijete? to se dogodilo?"

Zabiljeeno je da je on na to pitanje odgovorio ovako: "Um je
svojevrsna zapreka za razumijevanje. ak je i um koji posjeduje
Konfuije takva zapreka. on me nije uopte shvatio, i sve to bude o
meni govorio bie pogreno shvaeno. on misli da moe stvoriti
zakone za svijet. Ti NE MOE stvoriti zakone i odredbe za svijet.
Odredbe su ved sadrane u tome; one su oduvijek bile tu. Kada
nastoji da stvori neke odredbe, ti postie suprotno. Posle
razgovora sa mnom, on e pomisliti da sam ja taj koji stvara
suprotno, medutim, on je vinovnik metea. Ja sam protiv svih
nametnutih odredbi jer vjerujem u jednu spontanu disciplinu koja
dolazi i razvija se automatski. Ti ne treba da to namee, "
Tantra na stvari gleda na taj nain. Za tantru je
bezazlenost stvar spontanosti,Sahajata - biti sjedinjen bez ikakvih
nametanja- biti jednostavno svoj i rasti nalik drvetu: ne nalik drvetu
iz tvog vrta ve drvetu iz ume koja raste spontano; koje nije
usmjeravane jer je svako usmjeravanje remeenje smjera; koje nije
vodeno, usmjeravano, rnotivisano, koje nije pod direktivom ve koje
jednostavno samo raste.
Unutarnji zakon je dovoljan; nijedan drugi zakon nije
potreban. A ako treba neki drugi zakon, to onda znai da nema svoj
unutarnji zakon. Ti si izgubio kontakt sa time. Zbog toga je prava
stvar da nita ne nameta. Prava stvar je u tome da se ponovo
uspostavi ravnotea, da se ponovo usmjerimo ka centru, da se
ponovo vratimo domu kako bismo zadobili stvarni unutarnji zakon.
Ali za moralnost, za religiju za takozvane religije, odredbe i zakoni
se moraju postaviti, boansko se mora spolja nametnuti, to mora doi
izvana. Religije, moralistika pravila, svetenstvo, pape, svi oni te
ve unaprijed smatraju loim, zapamti to. Oni ne vjeruju da je ovjek
boanstven; oni ne vjeruju u unutarnje boanstvo. Oni vjeruju da ste
vi loi- i dok ne pomislite da ste dobri, vi neete moi biti dobri; dok
se boanstvo ne nametne izvana, nema mogunosti za njegovo
ostvarenje.
Tako je za svetenike, za religiozne poslenike, za
moraliste, ovjek unaprijed lo, on je za njih prirodno lo. Boanstvo
je, po njima, disciplina koja samo moe biti, nametnuta izvani. Ti si
haos. A zakoni moraju biti donoeni od njih. oni misle da donose
red, a injenica je da je itavi svijet u zbrci, konfuziji, ludnici, i sve to
zbog toga to su oni vjekovima zavodili takav red, to su vjekovima
nametali svoju disciplinu. Oni su previe bili u ubjeenju kako su
drugi poludjeli.

156

157

odreenje."

on

on

ce

III~\I

Tantra vjeruje u tvoje unutarnje boanstvo: sjeti se te

razlike. Tantra kae da je svako roen u bojem liku, da je boanstvo
u tvojoj prirodi. Stvari stoje tako! Ti si ve bog! Ti samo treba
prirodni rast. Ti ne treba nikakva nametanja. Zbog toga se nita i ne
moe uzeti kao loe. Ako je gnjev prisutan, ako je seks prisutan, ako
je pohlepa tu, tantra kae da je sve to dobro. Jedina stvar koja
nedostaje je ta da ti nijesi centriran u sebi; zbog toga je i ne moe
koristiti. Zbog toga ti ne moe koristiti svoju prirodnu skonost ka
bogu.
Gnjev nije lo. Stvarni problem je u tome to ti nijesi
unutar sebe. Upravo samo zbog toga bijes stvara haos. Da si ti
prisutan u tom trenutku, taj bijes bi bio zdrava energija, bijes bi
postao zdravlje. Gnjev bi se pretvorio u energiju. To bi postalo
dobro. Bilo to da je unutar vas, to je dobro. Tantra vjeruje da je
Boanstvo prisutno ve u svemu. Sve je sveto. Nita nije profano i
loe. Po tantri, ne postoji avo, postoji samo Boanska Egzistencija.
Religije ne mogu opstati bez avola. One trebaju i Boga i avola.
Zato nemojte biti zbunjeni ako u njihovim hramovima vidite samo
Boga; sasvim pored njega je skriven avo koji eka. Nijedna religija
ne moe bez avola. Uvijek se neto mora prokleti, zabraniti. mora
se protiv neega boriti, uvijek se neto mora unitavati. Cjelina se ne
moe prihvatiti, samo je dio prihvatljiv. To je prava osnova svega
toga. Ti nikada nee biti sasvim prihvaen od religija, samo e biti
djelimino prihvaen. Oni zato govore: "Mi prihvatamo tvoju ljubav,
ali ne i nunju. Uniti svoju mrnju." A to je zaista veoma duboki
problem, jer kada sasvim uniti svoju mrnju, i ljubav e tako
unititi- jer to nijesu dvije zasebne stvari. Oni kau: "Mi prihvatamo
tvoj mir, ali ne moemo prihvatiti tvoj gnjev." Uniti li gnjev, i tvoja
ivotnost e biti unitena. Ti tako moe biti utiao, ali nee biti i iv
ovjek- tek jedan mrtvac. Takav mir nije ivot. To je samo umiranje.
Religija sve dijeli na dvoje- na avolje i na boje. Oni
prihvataju boansko a odbijaju ono to je loe. Ravo mora biti
umiteno. I ako neko stvarno odlui da ih slijedi, doi e do
zakljuka da je trenutkom unitenja avola, unitio i samog Boga u
sebi. Ali, zaista, niko njih i ne slijedi. Niko ih ne moe slijediti jer je
takvo uenje apsurdno. to onda svi rade? Svi se pretvaraju, i svi
obmanjuju. Upravo zbog toga je prisutno toliko mnogo licemjerja. Ta
hipokrizija je bila nametnuta od strane religije. Ti ne moe raditi ono
to ti oni govore, i zato biva dvolian. Ako budete slijedili takve, vi
ete umrijeti, a ako ih ne budete uvaavali, stei ete osjeaj krivice
da nijeste religiozni. to da se radi?

Lukavi um stvara kompromise. on im izjavljuje

servilnost, ali i dalje radi po svome. Vi nastavljate sa svojim bijesom,
nastavljate svoj seks, nastavljate sa svojom pohlepom, ali uvijek
ostajete sa svojim zakljukom daje pohlepa loa, daje gnjev rav, da
je seks prijav- to je grijeh. To je hipokrizija. itavi svijet je postao
dvolian. Niko nije iskren i poten. I sve dok ovakve raskolnike
religije ne nestanu, niko nee moi biti iskren. Ovo izgleda
kontradiktorno jer religije ue potenju i iskrenosti. Ali one su kao
takve osnovni temelj nepotenja i neiskrenosti. Oni te ine
neiskrenim: jer te ue da slijedi nemogue stvari koje ne moe
postii- odatle nastaje hipokrizija. A tantra te prihvata u tvojoj
potpunosti, u cjelosti, jer tantra kae: ili odbaci sve ili prihvati sve- ne
postoji neto izmeu. ovjek je cio- jedna organska cjelina. Ti to ne
moe podijeliti. Ti ne moe rei da nee neto prihvatiti jer je to
"neto" povezano sa onim to prihvata, ono to odbija je organski
povezano sa onim to prihvata.
To bi bilo ovako: neko bi ti rekao da prihvata tvoju
krvnu cirkulaciju ali da ne prihvata lupanje tvog srca. Rekli bi ti: "Mi
ne moemo prihvatiti to neprestano lupanje tvog srca. Mi prihvatamo
tvoju cirkulaciju. To je u redu: ona je tiha." Ali moja cirkulacija ide
kroz moje srce, a lupanje je u osnovi povezano sa radom srca i sa
cirkulacijom. To se odvija upravo zbog tog pulsiranja. to onda da
radim? Moje srce i cirkulacija krvi su organski povezani. To nijesu
dvije stvari: oni su jedno. Zato, ili me prihvati potpuno ili me odbaci
sasvim. Nemoj nastojati da me dijeli jer e tako izazvati
neiskrenost- jednu duboku neiskrenost. Ako ti bude nastojao da
zabrani moje pulsiranje, i ja u pokuati da zabranim da srce ne
kuca. Ali tako krv nee moi tei i ja neu moi biti iv. Ja ne mogu
ivjeti bez cirkulacije krvi. to onda treba uiniti? Nastavi da ivi
onakav kakav si, i nastavi da govori ono to nijesi, ono to ne
moe biti.
Nije teko uoiti u kakvoj su vezi srce i cirkulacija
krvi, ali je teko dovesti u vezu ljubav i mrnju. Oni su sjedinjeni.
to radi kada nekoga voli? To je nalik pokretu, kao kada izdie.
to onda radi? Ti izlazi da se sretne sa tom osobom. To je dah koji
izlazi. Kada nekoga mrzi, to je dah koji se vraa. Kada voli, ti biva
neim privuen. Kada mrzi, onda si odbijen. Privlaenje i odbijanje
su dva talasa jednog istog pokreta. Privlaenje i odbijanje nijesu dvije
razliite stvari; ti ne moe to podijeliti. Ti ne moe rei: "Ti moe
udahnuti ali ne moe izdahnuti. Ili, moe izdahnuti ali ne moe
ponovo udahnuti. Ti tako doputa samo jednu stvar: ili izdie ili

158

159

udie, Ne ini oboje." Kako more udahnuti ako prije toga nijesi
izdahnuo? Isto tako, ako ne dopusti ispoljavanje mrnje, ti ne moe
ni voljeti.
Tantra nalae da prihvatamo ovjeka u cjelini jer je on
jedno organsko jedinstvo. ovjek je jedno duboko jedinstvo; ti ne
more nita odvojiti od njega. A to je tako kako mora i biti- jer ako
ovjek nije organsko jedinstvo tada ni u univerzumu nita ne moe
biti sjedinjeno. ovjek je vrhunac organskog sjedinjavanja, najvei
vrh organske cjelovitosti. Kamen na cesti je jedinstvo. Drvo je
jedinstvo. Cvijee i ptice su u jedinstvu. Sve je u jedinstvu, a zato i
ovjek ne bi bio u jedinstvu? A ovjek je vrhunac- veliko jedinstvo,
jedna veoma kompleksna organska cjelina. I zaista, ti ne moe nita
odbaciti.
Tantra kae: "Mi vas prihvatamo onakve kakvi jeste.
To ne znai da sada vie nema potrebe za mijenjanjem; ne znai da
sada treba prekinuti razvojni put. Naprotiv, mi tek sada prihvatamo
osnovu rasta." Sada ti moe rasti. ali taj rast vie nije stvar izbora.
Taj rast e biti prirodni. neuslovni razvoj. Na primjer, kada se Buda
prosvijetlio, mi smo pitali: "Gdje je otiao njegov gnjev- gdje?" on je
bio gnjevan, bio je i u seksu, gdje je onda otiao njegov seks? Gdje je
to mjesto gdje je otiao njegov bijes? Gdje je sada njegova pohlepa?
Mi sada vie ne moemo prepoznati nikakav bijes u njemu, Kada se
prosvijetlio, vie nijesmo mogli uoiti nikakav bijes u njemu.
Moe li uoiti blato u lotosu? Lotos je iznikao iz
gliba Ako nikada nijesi vidio kako lotos nie iz blata, ako ti neko
donese taj predivni cvijet, ti nikako nee moi pojmiti da taj cvijet
nie iz gliba ribnjaka.Taj predivni lotos nie iz srdljivog blata! Moe
li taj cvijet ikako povezati sa blatom? on je u blatu, ali preporoen,
transformisan. Taj njegov miris je proiziao iz tog istog prljavog
blata. Njegove latice su iznikle iz tog istog gliba. Ako bi ponovo taj
lotos vratio blatu, posle par dana bi se on ponovo vratio majci zemlji,
opet bi se pretvorio u blato. Potom opet ne bi mogao zakljuiti gdje
je taj cvijet nestao. Gdje? Gdje je nestao njegov miris? Kuda su otile
one predivne latice?
Ti ne moe sebe prepoznati u Budi. ali ti si tu.
Naravno, na irem i viem planu- transformisano. Seks je tu, tu je i
gnjev, i mrnja je tu. Sve to pripada ovjeku je tu. on je ovjek, ali
on je i stigao do svoj navieg vrha razvoja. on je postao lotosov
cvijet; ti tu vie ne more prepoznati blato. Ali to i ne znai da blato
nije tu. Ono je tu, ali vie ne kao glib. To je sada jedno vie
jedinstvo. Zbog toga ti u Budi vie ne moe prepoznati ni ljubav ni .

mrnju. To je sada jo komplikovani.je jer Buda izleda potpuno

sjedinjen sa ljubavlju- nikada ne mrzi, uvijek je u tiini- nikada nije
ljut. Ali ta njegova tiina je drugaija od tvoje. Nikada ne more biti
ista. A kakva je tvoja tiina? Negdje je Ajntajn izjavio da naa tiina
nije nita drugo do priprema za rat. Izmeu dva rata, mi imamo malu
pauzu mira, ali taj mir i nije stvarni mir. To je samo pauza izmeu
dva rata, zato to postaje hladni rat. Odatle mi imamo dva tipa rata
hladni i vrui.
Posle drugog Svjetskog rata, Rusija i Amerika su
zapoele hladni rat. One nijesu bile u miru- to je bila samo priprema
za neki novi rat. One su bile spremne. Svaki rat uznemirava,
unitava. Ti treba pripreme za to, zato i trai pauzu. Ali ako rat
sasvim nestane sa zemlje, tada e i taj "hladni rat" nestati jer se on
odvija uvijek samo izmeu dva rata. Ako sasvim nestane rata, i ovaj
e hladni rat, koji mi zovemo mir, takoe nestati.
to je tvoja tiina? Upravo priprema izmeu dvije
ljutnje. Kada izgleda kao da si oputen, to je to? Da li si zaista
oputen, da li si relaksiran, ili je to samo priprema za neki novi
napad, za neku novu eksploziju? Gnjev je rasipanje energije, i za to
treba vremena. Kada se jednom razljuti, kada to proe, ti ne moe
potom odmah ponovo biti ljut. Kada si jednom u seksualnom inu, ti
ne more odmah potom ponoviti tu radnju. Za to treba vremena,
potrebno ti je vrijeme odmora, potreban je jedan period
brahmacharya (apstinencije), makar dva-tri dana. To sve zavisi o
tvojim godinama. Taj celibat i nije pravi celibat. Ti se tada samo
ponovo priprema za novu akciju. Izmeu dva seksualna ina, ne
moe biti brahmacharya. To je isto kao kada bi period izmeu dva
regularna obroka nazvao gladovanje. Zbog toga ti zajutrak i zove
"do-ruak", a to je tu "do"? Ti si tu samo u pripremi. Tu nema
nikakvog prekida, jer ti ne more neprestano u sebe slagati hranu. Ti
mora da napravi malu pauzu, ali ta pauza nije gladovanje. Zapravo,
to je samo priprema za naredni obrok, a ne nikako gladovanje.
Zato onda kada smo utiani, to je uvijek mir izmeu
dva gnjeva. Uvijek kada smo oputeni, to je uvijek samo period
izmeu dva vrhunca tenzije. Kada smo II celibatu, to je samo vrijeme
izmeu dva seksualna ina. Kada smo u ljubavi. to je vrijeme izmeu
dvije mrzovolje- zapamti to. A kada je Buda u tiini, nemoj misliti da
je to tvoja tiina. Kada tvoja ljutina nestane, tada i tvoja tiina
iezne. Oni bitiu zajedno; ne mogu biti odvojeni. Zato kada je
Buda u bramaariju, u celibatu- nemoj misliti da je to i tvoj celibat.

160

161

IIIII!

Kada seks nestane, nestane i cilibat, Oni su oboje dio jedne iste
stvari, tako e oboje i nestati. Sa Budom dolazi jedno sasvim drugo
bie koje ti ne moe jo zamisliti. Ti sada moe pojmiti samo
dihotomiju, dvojnost koju zna. Ti ni ne moe pojmiti kakav je to
ovjek, to se dogodilo sa njim. Sva energija je otila ka nekom
drugom nivou, ka nekom drugom planu egzistencije. Blatnjavo tlo je
postalo lotos, ali ono je i dalje prisutno tu. Blato nije odvojeno od
lotosa, ono je samo transformisana.
Zato tantra prihvata sve energije koje su unutac tebe.
Tantra nije za to da se bilo to oduzima, ve da se sve transformie.
Ona kae da je prvi korak prihvatanje. Taj prvi korak je veoma teak
prihvatati. Ti moe biti ljut mnogo puta tokom jednog dana, ali
prihvatiti taj gnjev nije ba lako. Zapravo, to je veoma teko. Veoma
je lako biti ljut, ali je veoma teko prihvatiti tu ljutinu. Zato? Ti ne
osjea neku tekou da bude u stanju ljutine, a zato tako teko
prihvata to stanje, zato se teko suoava sa time? Biti ljut ne
izgleda tako loe kao to izgleda prihvatanje toga stanja. Svako misli
za sebe da je dabac, a da je to stanje gnjeva samo momentalno. Ono
dolazi i odlazi. To ne moe pokvariti sliku o tebi. Ti i dalje o sebi
misli dobro. Ti kae kako se to samo trenutno dogodilo. To nije
uticalo destruktivno na tvoj ego.
Zato e oni koji su lukavi odmah'izraziti kajanje. Oni
e biti ljuti i tako se i dalje kajati. Oni e traiti oprotaj. Oni su
veoma lukavi. Zato ih nazim lukavim? Jer njihova ljutina im daje
titrajne podsticaje, omoguuje im da njihova slika o sebi podrhtava.
Oni se poinju osjeati nelagodno. Oni poinju osjeati: "Ja se
ljutim? Ja sam u tako loem stanju da se ljutim?" Tako se slika o
dobrom ovjeku poinje deformisati i mijenjati. on mora ponovo
pokuati da je smiri. on e odmah rei: "Ovo je loe to sam uinio.
To vie neu nikada ponovit. Oprosti mi." Samim traenjem
oprotaja, njegova slika o sebi se ispravlja. on je ponovo dobro
vraa se u svoje prvobitno stanje u kojem nije bilo gnjeva. on tako
odbacuje svoj gnjev samim traenjem oprotaja. on e nazvati sebe
loim samo da bi mogao ostati dobac.
Zbog toga se i dogaa da ljudi idu iz ivota u ivot
nosei sa sobom svoj gnjev, svoj seks, posesivnost i ko zna to sve,
ali da nikada to ne prihvataju. To je trik uma. Bilo to da radi ostaje
na periferiji. U svom centru ti ostaje dabac. Ako prihvati to da si u
jednom trenutku bio ljutit, tada prihvata i da si lo. Tada to vie nije
samo pitanje ljutnje. To vie nije samo trenutano. Zapravo, sada je
gnjev dio tvoje konstitucije. To sada vie ne znai da te neko iritira

162

da bude ljut. ak i kada bude sam, tvoj gnjev e biti tu. Kada i ne
bude ljut, gnjev e biti prisutan jer je on tvoja energija, on je dio
tebe. To ne znai da neko doe i da te izazove, a potom ode- ne!
Niko te ne moe izazvati ako ti nijesi pogodan za to. Ti moe
okrenuti prekida na bilo koju stranu, ali struja e uvijek biti tu. Ako
struje tu nema, ti ne moe okretati prekida. Ta struja, ta struja
gnjeva je uvijek tu, struja Seksa je uvijek prisutna, struja pohlepe je tu
u tebi. Ti to moe iskljuivati i ukljuivati. Ti se mijenja od prilike
do prilike, ali unutac sebe ti ostaje isti.
"Prihvatanje" znai da gnjev nije neki in: zapravo, TI
si taj gnjev. Seks i nije neki in: TI si seks. Pohlepa nije samo neki
in: TI si ta pohlepa. Prihvatajui to tako, znai odbacivanje svog
umiljenog lika. A mi smo svi izgradili jedan predivni lik o sebi.
Svako je nainio od sebe predivnu sliku- jedan apsolutno predivan
lik. I zato bilo to da radi nikada to ne moe biti dotaknuto. Ti tako
to titi. Tvoj lik je zatien i ti se osjea dobro. Zbog toga ti moe
biti gnjevan, biti seksualan, a da ne bude uznemiren. Ali ako ti to
prihvati i kae:" Ja sam seks, ja sam gnjev, i pohlepa", tada e
odmah taj tvoj zamiljeni oreol pasti.
Tantra kae da je to samo prvi korak- i najtei: da se
prihvati ono to si. Ponekada mi to i prihvatimo, ali to prihvatamo na
jedan poseban nain, na jedan preraunat nain. Nae lukavstvo je
duboko i suptilno, a um posjeduje jedan veoma suptilni smisao za
obmanu. Ponekad neto prihvati i kae da si ljut. Ali ako ti to i
potvrdi, ti to uradi tek kada pomisli kako da prevazie gnjev.
Tada ti prihvata i kae: "U redu, ja sam ljut. Reci mi kako da
izaem iz toga." Vi prihvatate seks samo da bi bili ne- seksualni.
Uvijek samo kada elite da budete neto drugo, vi pristajete na
prihvatanje jer je vae poimanje slike o sebi ponovo povezano sa
budunou.

Ti si agresivan, a tei da bude nenasilan, zato to

prihvata i kae: "U redu, ja sam agresivan. Danas sam agresivan.
ali sjutra neu biti takav. Sjutra u biti nenasilan." Kako moete
postati nenasilni? Vi odlaete tu sliku o sebi za sjutra. Vi ne mislite o
sebi ovakvom kakvi ste sada. Vi uvijek mislite o sebi u smislu nekog
ideala- o nenasilju, ljubavi, milosru. Tako se ti smjeta u
budunost. Ovaj sadanji trenutak je upravo na putu da bude
prolost, a tvoje stvarno bie je negdje u budunosti zato ti sebe
poistovjeuje sa idealima. Ti ideali su, takoe, odreeni nain da
izbjegne stvarnost. Ti si nasilan: to je uzrok svemu tome. A
stvarnost je jedina stvar koja je egzistencijalna; budunost nije takva.

163

li
Tvoji ideali su samo snovi. Oni su trikovi za odlaganje, trikovi
kojima se um fokusira negdje drugo.
Ti si nasilan: sluaj je takav, uzrok je to, zato to i
prihvati. I nemoj pokuavati da bude nenasilan. Jedan nasilniki um
NE MOE postati nenasilan. Kako je to mogue? Pogdledaj malo
dublje u to: ti si nasilan, kako onda moe biti nenasilan? Bilo to da
radi bie poinjeno od jednog nasilnika- bilo to! ak i tenja za
nenasilnitvom je stvar koju preduzima jedan nasilniki um. Ti si
nasilan, a sa pokuajem da bude nenasilan, ti opet biva nasilan. Taj

tvoj iskreni napor da bude nenasilan, pretvara se u svaki vid

nasilnitva. Upravo zbog toga ti ide tim putem nenasilnitva: ti

napori mogu dovesti do nenasilja prema drugima, ali oni e

,prouzrokovati nasilje prema sebi.

Oni su veoma nasilni prema sebi- ubijaju sebe. A to
vie uspijevaju da budu agresivni prema sebi, to ih ini vie sretnijim.
Onda kada postanu sasvim ludi, samoubistveni, tada drutvo kae:

"Oni su mudraci." Ali oni su samo promijenili objekt nasilnitva

nita drugo. Oni su prethodno bili nasilni prema nekome drugome, a

sada to ine sebi. Ali nasilnitvo je u oba sluaja tu. A kada si ti

nasilan prema nekome, tome zakon moe pomoi, ~ud ga moe

zatititi, drutvo e te osuditi. Ali kada si nasilan prema sebi , tu
nema nikakvog zakona. Kako te zakon moe tititi od sebe samog.
Kada je ovjek protiv sebe, tu nema nikakve zatite. Nita se tu ne
moe uraditi, i niko o tome ne brine jer je to tvoja stvar. Niko drugi
nije ukljuen u to: to je tvoj problem. Takozvani monasi, takozvani
sveci, svi su oni nasilni prema sebi. Niko nije za to zabrinut. Svi
kau: "U redu, nastavi. To je tvoja stvar."
Ako je tvoj um pohlepan, kako moe biti
nepohlepan? Pohlepni um e ostati takav. Bilo to da se uradi da bi se
liilo pohlepe, nee biti od pomoi. Naravno, mi moemo stvoriti
nove pohlepe. Pitaj pohlepnog ovjeka: "to postie gomilanjem
novca? Ti e umrijeti a nee blago odnijeti sa sobom." To je logika
takozvanih religioznih propovjednika- da ne moe odnijeti svoje
blago sa sobom. Ako neko to moe odnijeti sa sobom, tada e sva
takva logika biti izlina. Pohlepni ovjek, naravno, osjea tu logiku. I
on pita: "Kako mogu odnijeti svoje blago sa sobom?" Jer on zaista to
eli odnijeti. Zbog toga svjetenstvo biva neuticajno. Oni mu nalau
da ne skuplja stvari koje ne moe odnijeti sa sobom. Govore mu da je
to besmislica. Oni mu govore: "Nauiemo te kako da sakuplja
stvari koje moe ponijeti sa sobom. Vrline se mogu odnijeti sa
sobom, punya (dobra djela)
se mogu odnijeti sa sobom,

164

dobroinstva

se mogu odnijeti sa sobom, a li ne i blago. Zato priloi

svoje blago."

,.1

ill!,
1
11

111
I

Ali ovo je poziv njegovoj pohlepi. To mu govori:

"Sada emo ti dati bolje stvari koje moe odnijeti sa sobom posle
smrti." Taj poziv sadri rezultat. Pohlepni ovjek tada osjea: "Yi ste
u pravu. Smrt je tu, i nia se ne moe uraditi protiv nje, zato ja
moram preduzeti neto to e mi omoguiti da odnesem neku
vrijednost sa sobom. Moram stvoriti neku vrstu bankovnog rauna na
onom drugom svijetu. Ovaj svjetovni bankovni ulog ne moe
dovijeka trajati." on nastavlja da razmilja i govori u tom duhu.
Proi kroz svete spise: oni apeluju na tvoju pohlepu.
Oni govore: "Zato trai svoje dragocjeno vrijeme na trenutana
zadovoljstva?" Naglasak je na "trenutano". Zato pronai neko
vjeno zadovoljstvo i stvar e biti u redu. Oni nijesu protiv
zadovoljstava. Oni su samo protiv toga da budu "trenutani".
Zagledaj u pohlepu! Ponekada ti se moe dogoditi da sretne
nepohlepnog ovjeka koji uiva u trenutnim zadovoljstvima, ali ti
nee nai meu tvojim svetim ljudima ovjeka koji ne zahtijeva,
nareuje, trai vjena zadovoljstva. Pohlepa u njima je jo i vea. Ti
e naii na nepohlepne ljude meu obinim ljudima, ali nee nai
nepohlepnost meu tvojim takozvanim svetim ljudima. Ioni tee za
zadovoljstvima, ali mnogo viim od tvojih. Ti se zadovoljava sa
kratkim zadovoljstvima, ali oni ne. Njihova pohlepa je vea. Njihova
pohlepa moe biti zadovoljena samo sa vjenim zadovoljstvima.
Bezgranina pohlepa trai bezgranina zadovoljstva
zapamti to. Ograniena pohlepa se zadovoljava sa ogranienim
zadovoljenjima. oni e te pitati:" to dobija kada voli enu? Ona
nije nita drugo do kosti i krv. Zagledaj malo dublje enu koju voli,
to je ona?" Oni nijesu protiv ena. oni se protive kostima, tijelu,
krvi, putenosti. Ali ako je ena od zlata, onda je to u redu. oni
tragaju za enom od zlata. Oni ne ive u ovom svijetu, zato i stvaraju
neki drugi svijet. oni govore: "Na nebu ive zlatne gospe- apsaras
koje su prelijepe i koje nikada ne ostare." U hinduistikom raju,
apsare, djevojke iz raja, uvijek imaju samo esnaest godina. Nikada
ne stare. Uvijek im je esnaest godina- nikada manje i nikada vie. I
zato onda gubi vrijeme sa ovim svakodnevnim i obinim enama!
Pomisli na raj. Oni nijesu protiv zadovoljstava. Zapravo, oni su samo
protivni trenutnim zadovoljenjima.
Ako bi, nekim udom, Bog ovom svijetu dao vjena
zadovoljstva, svi vai tronovi religija bi pali istog trenutka; bio bi
tako izgubljen sav smisao njihovih poziva. Ako bi se nekako mogao

165

;11

I
I1 I11 1I
1

111 111

il

III
11

III

'1 1

\IJII

'II,

li['

"ll:

1:

IDili,:

,
"

tvoj bankovni raun prenijeti na onaj svijet, niko vie ne bi bio

zainteresovan da stvara dobit na ovom svijetu. Tako je smrt postala
veliki pomonik svjetenstvu. Pohlepni ovjek je uvijek
zainteresovan za neku novu pohlepu. Ako mu kae, i ubijedi ga u
to, da je njegova pohlepa uzronik njegove bijede, i ako napusti
pohlepu da e dospjeti do blaenstva, on e pokuati sa time jer je
ubijeen da ti nijesi protivan njegovoj pohlepnosti. Ti daje
njegovoj pohlepi neki novi prostor za zadovoljenje. on se tada moe
kretati u neku novu dimenziju pohlepe i lakomosti.
Zato tantra tvrdi da pohlepni um ne moe postati
nepohlepan, jedan nasilniki um ne moe biti nenasilan. Ali sve to
izgleda bespomono i bezizlazno. Ako je takav sluaj, onda se nita
ne moe uraditi. Na emu se tantra onda temelji? Ako je sve tako
bezizlazno, ako se nita ne moe uraditi, emu onda tantrika
nastojanja? Tantra ne kae da se nita ne moe uiniti. Neto se ipak
moe preduzeti, ali je tada dimenzija sasvim drugaija.
Pohlepni um tada treba da to prihvati, da prihvati da je
pohlepan i lakouman- a ne da pokuava da bude nephlepan. Takav
um mora ui duboko u sebe kako bi dospio do dna pohlepe- a ne da
bjei od toga, ve da ostane u tome; ne dil tei idealima,
protivurjenim idealima, suprotnim idealima- ve da ostane u
sadanjosti, da se kree kroz svoju pohlepu, da spoznaje pohlepu, da
razumije pohlepu, a ne da bjei na bilo koji nain od toga. Ako
moe ostati sa svojom pohlepom, mnoge stvari e se dogoditi. Ako
bude mogao proivjeti sa svojim pohlepama, sa svojim seksom,
gnjevom, tada e se tvoj ego rastakati. Ovo e biti prva stvar, a to je
je za nju udo!
Mnogi ljudi su mi dolazili sa pitanjem kako da budu
bez ega. Vi ne moete biti bez ega jer prvo morate pogledti u temelj
svog ega kako bi ga mogli pronai. Vi ste pohlepni, a mislite da ste
nepohlepni: to je ego. Ako ste pohlepni. ako to znate i to tako
prihvatate, gdje onda moe biti mjesta egu? Ako ste ljutiti i kaete da
ste ljuti: vi to ne govorite drugima, ve to osjetite duboko u sebi,
osjetite se bespomonim. Gdje je onda mjesto egu? Ako ste
seksualni, potvrdite to. Bilo to da je u pitanju, potvrdite to i to
prihvatite. Jer, neprihvatanje prirode stvara ego, neprihvatanje svoje
sutine, svoje biti. onoga to ste vi, stvara grdne probleme. Ako,
pak, to prihvatite, ego vie nee biti tu. Ako to ne budete prihvatali,
ako to budete odbijali, ako budete nametali ideale protivne tome,
onda e tu biti mjesta egu: ideali su graa od ega je sainjen ego.

Prihvati sebe! Ali tada e izgledati nalik ivotinji. Ti

tada nee izgledati kao ovjek jer je tvoj koncept ovjeka u tvojim
idealima. Zbog toga mi ljude uimo da ne budu animalni, a svi su
animalni. Sto moete uraditi? Vi STE ivotinja. Prihvatite svoju
animalnost. I onog trenutka kada ste prihvatili svoju aiiimalnost,
napravili ste prvi korak da odete van animalnosti- jer nijedna
ivotinja ne zna da je ivotinja: samo ovjek to moe znati. To znai
odlazak iza toga, prevazilaenje animalizma. Ti ne moe to
realizovati odricanjem ili odbacivanjem. Prihvati to! Onda kada je
sve prihvaeno, iznenada e osjetiti da si to prevaziao,
transcendirao, Ko je taj koji potvruje? Ko prihvata Cjelinu? To to
je prihvaeno, otilo je dalje. Ako neto odbija, ostaje na istom
mjestu, Ako prihvata, ide dalje. Potvrivanje je transcendencija. A
ako si sebe sasvim prihvatio, ti iznenda biva gurnut ka svom centru.
Tada se vie ne moe udaljavati, vie ne moe otii od svoje
sutine, od svoje prirode, tako si doveden u svoje sredite.
Sve ove tehnike koje objanjavamo i pokuavamo da
shvatimo su razliiti naini da se vratite u svoj centar, da se udaljite
od periferije. A vi ste pokuavali na mnogo naina da pobjegnete od
svog sredita. Ideali su dobra isprika za to. Idealisti su primjer
najsuptilnijeg egoizma. Mnoge stvari se dogaaju: ti si agresivan a
stvara ideal nena'lilja. Tako nema potrebe da zae u svoju
agresivnost, u sebe; nema potrebe za to. Sada je jedino potrebno- da
razmilja o nenasilju, i da pokua da sprovede nenasilje. Ti sebi
kae: "Nemoj se dotai nasilja", a ti si agresivan. Tako ti moe
pobjei od sebe. Ti moe otii na periferiju, ali tako nikada nee
doi do centra. To je jedna strana tog problema.
Drugo, onda kada stvori ideal nenasilja, ti tada moe
osuivati druge. Sada je to mogue. Sada ti ima ideal da sudi
svakome i da moe rei svakome: "Ti si nasilan." Indija je tako
stvorila mnoge ideale. Zbog toga Indija neprestano osuuje itavi
svijet. itavi um Indije je zabranjujui. on stalno nastoji da osuuje
sav svijet. Svi drugi su nasilni. samo Indija nije nasilna. U njoj svi
izgledaju nenasilno, ali postoje ideali koji su dobri za osuivanje
drugih. Takvi ideali ne mogu tebe mijenjati, ali mogu druge osuivati
jer ti posjeduje te ideale, kriterijume. I uvijek kada si agresivan i
nasilan prema nekome drugome, ti uvijek nae razlog za to, nae
racionalan razlog. Tvoja nasilnost je jedna sasvim drugaija stvar.
U ovih zadnjih dvadest i pet godina mi smo bili nasilni
mnogo puta, ali jo nijednom nijesmo osudili svoju nasilnost. Mi smo
uvijek gubili i uvijek to objanjavali na najbolji mogui nain. Ako

166

167

smo bili nasilnici u Bengalu, u Bangladeu, mi smo to objanjavali da

smo tamo ili da pomognemo ljudima da budu slobodni. Ako smo
bili nasilnici u Kamiru, to je bilo zbog njihove slobode. Ali vi znate,
svi oni koji izazivaju ratove, govore isto. Ako je Amerika napravila
invaziju na Vijetnam, to je bilo zbog "tih sirotih ljudi". Niko jo nije
nasilan, niko nikada nije bio nasilan u svojim oima. Mi smo uvijek
bili nasilni da bi "pomogli drugima". ak i ako bi te ubili, to bi bilo
za tvoje dobro. To je "da ti se pomogne". Pa ak iako bi bio ubijen,
ako bih te ubio, samo pogledaj "moju samilost": Samo "za tvoje
dobro", ja u te ubiti. Zato nastavi da osuuje itavi svijet.
Kada je Indija napala Gou, kada je Indija ula u rat sa
Kinom, Bertrand Rasel je kritikovao Nehrua, govorei: "Gdje je sada
vae nenasilje? Vi ste gandijevski orjentisan narod. Gdje je sada
nenasilje?" Nehru je odgovorio zabranjivanjem Raselovih knjiga u
Indiji. Knjige koje je Rasel pisao su bile igosane. To je na nenasilni
um. To je bila dobra diskusija.Te knjige je trebalo slobodno
distribuirati jer je njegova argumentacija bila divna. on je rekao: "Vi
ste nasilan narod. Vae nenasilje je bilo samo polititiki in. Va
Gandi nije mudrac. on je samo jedan diplomatski um. Vi govorite o
nenasilju, ali kada doe va trenutak, vi postajete nasilni. Kada se
drugi bore, vi stojite na svom visokom tronu i presuuje, osuujete
sav svijet kao nasilan."
To se dogaalo svima: individuama, drutvima,
kulturama, nacijama. Ako posjeduje neke ideale, ti vie ne mijenja
sebe. Ti se tako uvijek nada da e biti transfonni.san u budunosti
posredstvom tih ideala. I tako moe veoma lako osuivati druge. A
tantra kae da ostane sa sobom. Bilo ko da si. treba da to prihvati.
Nikada nemoj osuivati sebe, a nemoj osuivati ni druge. Osuda je
izlina. Energija se ne mijenja time.
Prvi korak je da se sve prihvati. Treba ostati sa
injenicom. To je veoma nauno. Ostani sa tom injenicom, bilo da
je u pitanju gnjev, seks ili pohlepa. I spoznaj tu injenicu u njenoj
potpunoj istini. Nemoj samo to dotai povrinski. Spoznaj tu
injenicu u njenoj potpunoj istini. u njenoj injeninosti. Doi do
njenih korijena. I zapamti, uvijek kada se moe spustiti do korijena
nekog problema, ti e tako to transcendirati. Ako bude mogao
upoznati seks u njegovom korijenu, ti e biti gospodar toga. Ako
upozna svoju ljutinu u korijenu, ti e moi gospodariti njom. Tada
e gnjev biti instrument, ti e ga moi koristiti
Sjeam se mnogih pria o Gurdijevu. on je govorio
svojim uenicima da budu "ispravno gnjevni". Mi smo uli kako je

168

'1

Buda govorio: "Ispravna meditacija, ispravno razmiljanje i ispravna

kontemplacija". Culi smo da je Mahavir govorio o " ispravnoj viziji i
ispravnom znanju". Gurdijev je obuava o " ispravnom gnjevu i
ispravnoj pohlepi", a to uenje je bilo inspirisano starom tantrikom
tradicijom. Gurdijev je bio veoma zabranjivan na Zapadu jer je tu
vaio za ivog tantrikog simbola. on je obuavao "ispravnom
gnjevu": on je svoje uenike uio kako da budu sasvim ljuti. Ako si
bio ljut, on bi ti rekao:" Nastavi. Nemoj to potiskivati; neka sve
sasvim izae van. Ui u to. Postani potpuni gnjev. Nemoj oklijevati:
nemoj biti po strani. Duboko uroni u to. Neka itavo tvoje tijelo
postane plamen, oganj."
Ti nikada nijesi bio tako duboko u svom bijesu, i nijesi
nikada nikoga vidio da to tako radi jer su svi, manje ili vie, kulturni,
ku1tivisani. Niko nije originalan; svi su, manje ili vie, imitatori. Niko
nije stvaran! Ako bi se potpuno dao bijesu, ti bi postao vatra
izgoreo bi. Ta vatra bi bila tako duboka, taj plamen bi bio tako
obuhvatan da bi i prolost i budunost odmah nestali. Ti bi tada
postao samo jedan trenutani oganj. A kada svaka tvoja elija gori,
kada svaki dio tvog tijela postaje plamen, i kada ti biva gnjev (a ne
gnjevan), Gurdijev tada kae: "Sada ostani budan. Nemoj to
potiskivati. Sada budi svjestan. Sada budi potpuno svjestan onoga to
si postao, budi sasvim svjestan toga to je gnjev."
U jednom takvom trenutku potpune "prisutnosti",
pojedinac moe iznenada biti svjestan okolnosti, i moi e se smijati
apsurdnosti itave stvari, njenoj ludosti, gluposti cijele situacije. Ali
to nije bilo potiskivano. To nije bilo potisnuto, to je bio samo smijeh.
Ti se sada moe sebi smijati jer si sebe transcendirao. Vie nikada
gnjev nee moi da gospodari tobom. Ti si upoznao bijes u njegovoj
potpunosti. Ti se sada moe smijati i otii iza toga. Ti sada moe sa
distance gledati na svoj gnjev. Kada jednom uvidi totalnost gnjeva,
ti moe tek tada znati to je gnjev. A sada zna i to, ako se itava
energija preobrati u gnjev, ti e i dalje ostati promatra svega toga,
ostae svjedok. Zato tu vie nema straha. Zapamti ovo: sve to se ne
poznaje izaziva strah. Ono to je mrano uvijek stvara strah. Ti si
plai vlastitog gnjeva.
Ljudi govore da mi potiskujemo bijes zbog toga to
nije dobro biti gnjevan: to moe povrijediti druge. Ali to nije prava
istina, to nije stvarni uzrok. Uzrok lei u tome to se oni plae
njihovog gnjeva. Ako stvarno postanu potpuno bijesni, oni ne znaju
to se moe dogoditi. oni se plae sebe. oni jo nikada nijesu
upoznali gnjev. Za njih je to jedna veoma zastraujua stvar koja se

169

,i
III!,

lllil!
i'll
1

,1
1
,

III
1
l
1
1[1

Illi
I

I
l i,

II

II
l'
ii
"

se moe dogoditi. Sve je mogue: a to stvara strah. Ti treba da

posjeduje kontrolu, nikada ne smije da se izgubi u neemu. Zbog
toga ti ne ma to se moe dogoditi. Zbog toga i ne ma nita. A dok
ne bude spoznao to, ti nikada nee moi to transcendirati.
Prihvati, ui duboko u to, idi do korijenja. To je tantra.
Tantra trai duboko iskustvo. Sve to se iskusi moi e se i
transcendirati; bilo to da je potiskivano, nikada se ne moe
transcendirati.
To je dovoljno za danas.

krije u njima, zato se plae toga. Upravo zbog toga oni bivaju
saglasni sa drutvom, sa drutvenim normama, sa kulturom, sa
obrazovanjem, i kau: "Ne smijemo biti gnjevni. To je loa osobina.
To moe uvrijediti druge."
Vi se plaite svog gnjeva, plaite se svog seksa. Jo
nikada nijeste bili potpuno u seksu. Nijeste bili tako potpuno u seksu
da bi zaboravili na sebe. Vi ste uvijek tu; va um je uvijek prisutan. A
ako je um prisutan za vrijeme seksualnog odnosa, tada je taj in
laan- jadan. Um mora nestati; ti mora postati samo tijelo. Tu ne
smije biti nikakvog razmiljanja. Ako je prisutno razmiljanje, ti
biva podijeljen. Tada taj seksualni in nije nita drugo do realizacija
oslobaanja energije. To je samo oputanje, nita drugo. Ali ti se
boji da bude potpuno u seksu: zbog toga se i usaglaava sa
drutvenim normama, ti se slae sa njima da je seks ruan. To je
zbog toga to se plai seksa. Ti si uplaen!
A zato si uplaen? Plai se zbog toga to ne ma to
e se dogoditi potom, ne zna to se moe dogoditi ako se potpuno
preda seksu, ne zna koja nagonska sila moe probiti iz tebe, ti ne
zna kakva nesvjesna radnja moe biti ostvarena. Ti to ne znal. Tada
vie nee biti gospodar, vie nee moi to kontrolisati. Tvoja slika
o sebi moe biti poremeena. Zbog toga ti kontrolie svoj seksualni
in. A nain da se to kontrolie je da se ostane u umu. Neka se
seksualni in odvija, ali neka bude periferan, neka bude lokalnog
karaktera.
Pokuaj da shvatii to "lokalno i potpuno", Tantra kae
da je seks lokalan onda kada je samo tvoj seks centar ukljuen u to.
To je lokalno: to je lokalno oputanje. Seksualni centar dri
akumuliranu energiju. Kada se taj centar prepuni tom energijom, to
se mora preliti, ti to mora ostvariti. Inae bi to stvorilo napetosti,
proizvelo bi tekoe. Zato to oslobaa, ali to biva samo lokalno
oslobaanje. Tvoje itavo tijelo, tvoje cijelo bie nije u tome.
Potpuno ukljuivanje u to mai da se svaki damar tvog bia, svaka
tvoja elija, sve ono to si ti, ukljuje u to. itavo tvoje bie biva
seksualno. Ne samo tvoj seks centar: itavo tvoje bie postaje
seksualno. Ali ti biva uplaen jer je tada sve mogue. Ti ne ma to
se moe dogoditi jer nikada to nijesi spoznao u potpunost. Ti samo
moe raditi odredene stvari o kojima ne mora brinuti.
Tvoje nesvjesno e eksplodirati. Ti nee biti samo
jedna ivotinja ve mnotvo ivotinja jer si proao kroz mnoge
ivote, proao si kroz mnoga ivotinjska tijela. Ti moe poeti urlati;
moe poeti da vriti; moe poeti da rie kao lav. Ti ne zna to

171

170

&

III: ~

9
TEHNIKE ZA USREDITENJE
(CENTRIRANJE)
12. novembar 1972. Bombaj, Indija.

SUTRE:
13. Ili, zamisli pet obojenih krugova na
paunovom repu kao tvojih pet ula u beskonanom
prostoru. Sada pokuaj da njihovu ljepotu stopi u
sebe. Isto tako, to pokuaj na bilo kom mjestu u
prostoru ili na zidu- sve dok ta taka ne iezne.
Tada tvoja elja za neim drugim biva istinita.
14. Usmjeri svu svoju panju na nerve,
njezno kao da lotus dotie, u sredite tvog
kime nog stuba. Tako budi preobraen.

ovjek je roen sa svojim unutarnjim centrom, ali je

sasvim na to zaboravio. ovjek moe ivjeti i da ne zna za svoj
centar, ali nikako ne moe biti bez centra. Taj centar je njegova veza
sa Egzistencijom. To je korijen. Ti to i ne mora znati; znanje nije
esencijalno bitno za centar. Ali ako to ne zna, ti e slijediti ivot
kao neto to nije utemeljeno, kao da to nema svojih korijena. Ti tako
nee osjetiti nikakvo tle; nee osjetiti da si utemeljen u neemu;
nee osjetiti univerzum kao svoj dom. Tako e ostati beskunik.
Naravno, centar e biti tu, ali ti nee to znati, tvoj ivot e biti nalik
nanosu- besmislen, prazan, koji nikuda ne vodi. Ti e osjeati kao
da ivi bez ivota- usmjeren, ekajui na smrt. Ti e tako moi
odlagati svoje trenutke, ali e vrlo dobro znati da te to nee nikuda
odvesti. Ti e tako samo tratiti vrijeme, a to osjeanje duboke
frustracije e te pratiti kao sjenka u ivotu. ovjek je roen sa
svojim sreditem, ali ne i sa spoznajom o tom centru. Znanje o tome
se mora pridodati, mora se pridobiti.
Ti ima svoje sredite. To sredite je tu; ne moe biti
bez toga. Kako moe bitisati bez svog centra? Kako moe ivjeti
bez mosta izmeu sebe i Egzistencije ( ili, ako tako eli, koristi rije
"Bog")? Ti ne moe bitisati bez neke duboke veze. Ti posjeduje
korijene u Boanstvu. Svakoga trenutka ivi kroz te korijene, ali ti
korijeni su nevidljivi, pod zemljom su. Upravo nalik drveu,
korijenje je pod zemljom. To drvee je nesvjesno svog korijenja. I ti
posjeduje korijenje. Ta ukorijenjenost je tvoj centar. Kada kaem da
je ovjek roen sa time, mislim da je ovjek sposoban da bude
svjestan svojeg sredita. Ako moe biti svjestan toga, tvoj ivot e
postati aktivan; inae, tvoj ivot e postati slian dubokom snu- tek
samo san.
Ono to je Abraham Maslov nazvao "samo
aktuelizacija" nije nita drugo do postati svjestan svog unutarnjeg
centra odakle si povezan sa itavim univerzumom. To znai postati
svjestan svojih korijena- to znai da nijesi sam, da nijesi usamljeni
atom, da si dio ove Kosmike Cjeline, da ovaj univerzum nije neki
izgubljeni svijet. Ti nijesi stranac: ovaj univerzum je tvoj dom. Ali
dok ne pronae svoje korijene, svoje sredite, ovaj univerzum e
ostati neto izgubljeno, neto nepoznato i strano.
Sutra kae da ovjek izgleda kao da je gurnut u svijet.
Naravno, ako ti ne poznaje svoj centar, izgledate ti to kao da si u

174

svijet gurnut, neto nalik "odbaenosti". Ti si odbaen: ne pripada

ovom svijetu, ni ovaj svijet ne pripada tebi. Odatle dolazi strah, odtle
je tjeskoba, jad- to je rezultat tog stanja. ovjek kao jedan izgnanik iz
univerzuma mora osjeati tjeskobu, strah, muku i jad. itav njegov
ivot e tako biti samo jedna borba, jedan rat koji je unaprijed osuen
na poraz. ovjek nikada ne moe pobijediti jer dio nikada ne moe
nadmaiti cjelinu. Ti ne moe pobijediti Egzistenciju..Ti moe biti
uspjean u tome, ali nikada protiv toga. U tome lei razlika izmeu
religioznog i nereligioznog ovjeka. Nereligiozni ovjek je protiv
univerzuma, religiozni ovjek je sa univerzumom. Religiozno bie
osjea da je u svom domu. on nikada ne osjea da je gurnut u svijet:
on osjea da raste u tom svijetu. Uvijek se sjeti razlike u terminima
biti "gurnut" i "rasti".
Kada je Sartr izjavio da je ovjek gurnut u svijet, ta
sama rije, ta takva formulacija pokazuje da ti ne pripada tom
svijetu. A ta sama rije, izbor rijei "gurnut", znai da si ti bio
prisiljavan na to bez svoje volje. Zato ta rije i izgleda neprijateljska.
Shodno tome, tjeskoba e biti rezultat. To moe biti drugaije samo
ukoliko nijesi gurnut u svijet, ali ti si ivio kao dio, kao jedan
organski dio. Zapravo, znatno bolje bi bilo rei da si ti rast
univerzuma u jednoj odreenoj dimenziji koju mi nazivamo ovjek.
Univerzum raste multidimenzionalno- u drveu, u brdima, u
zvijezdama, u planetama: u multidimenzionalnom obliku. I ovjek je
jedna dimenzija tog rasta. Univerzum ostvaruje sebe putem mnogih
dimenzija i oblika. ovjek je jedna takva dimenzija sa svojim
irinama i vrhuncima Nijedno drvo ne moe biti svjesno svojeg
korijenja; nijedna ivotinja nije svjesna svojeg porijekla. Upravo
zbog toga oni ne mogu osjeati tjeskobu. Ako ti nijesi svjestan svojeg
korijena, svojeg centra, ti ne moe biti svjestan ni svoje smrti. Smrt
je tako samo namijenjena ovjeku. To postoji samo za ovjeka jer
samo on moe biti svjestan svojeg porijekla, moe biti svjestan svog
sredita, svoje cjeline, potpunosti i utemeljenosti u univerzumu.
Ako ivi bez centra, ako osjea da si izgnanik, da si
po strani, onda je neminovna tjeskoba. Meutim, ako ti osjea da si
u svom domu, da raste, da ostvaruje svoje potencijale, da oslobaa
mogunosti koje ti je dala Egzistencija- kao da se sama Egzistencija
ostvaruje u tebi, kao da ti je ona donijela svjesnost, ako to stvarno
osjea na taj nain, ako se, zaista, tako ostvaruje, rezultat toga e
biti blaenstvo. Blaenstvo je rezultat organskog jedinstva sa
univerzumom. Ali dok ne spozna centar, ti e osjeati "gumutost",
isto kao da te ivot prisiljava na neto strano. Taj centar koji je tu,

175

makar ovjek i ne bio svjestan toga, je povezan sa ovim sutrama koje

mi tumaimo. Prije no to uemo u " Vigyana Bairava Tantra" i
njene tehnike poveemo sa centrom, potrebno je navesti jo par
stvari.
Prvo: kada se ovjek rodi, on biva ukorijenjen na jedno
mjesto, u jednu odreenu "chakru" (centar), a to je pupak. Japanci to
mjesto zovu "hara" ; otatle je i termin "hara-kiti": samoubistvo.
Doslovno to znai ubiti "haru" - osnovicu, centar. "Hara" je centar:
unititi centar je smisao "hara-kiri". Ali, na neki nain, svi mi inimo
"hara-kiri". Mi ne ubijamo doslovice taj centar, ali mi zaboravljamo
na njega, ili se nikada ne sjetimo toga. on je tu i eka na nas, a mi se
sve vie udaljavamo od njega.
Kada se dijete rodi, ono je prvo ukorijenjeno u pupku,
u "hari". Ono ivi kroz svoju "haru". Pogledaj samo kako dijete die:
njegov stomak se die gore- dolje. Ono die iz stomaka, ono ivi iz
somaka- a ne iz glave, ne iz srca. Ali, malo po malo, ono e se
udaljiti od svog centra. Prvo e razviti jedan drugi centar- a to je srce,
centar emocija. Ono e tako nauiti da voli, bie voljeno, i tako
razviti jedan drugi centar. Taj centar nije pravi centar: taj centar je
samo zamjena za pravi centar. Zbog toga psiholozi tvrde da dijete u
ivotu nee voljeti ukoliko nije bilo voljeno. Ako je dijete doneeno
u jednu okolinu bez ljubavi- u situaciju koja je hladna, otuujua, u
kojoj niko ne prua toplinu i ljubav- ono nikada u svom ivotu nee
biti sposobno da ikoga voli jer taj njegov centar nije jo razvijen.
Majinska ljubav, oinska ljubav, podrka drutva, porodice i okoline
moe pomoi da se taj centar razvije. Ali taj centar se uzgred razvija,
ti nijesi roen sa time. Zato, ukoliko se nije pomoglo tome da se
razvije, da izraste, to nee nikada stasati.
Mnoge osobe su liene ljubavi, liene su centra za
ljubav. oni govore o ljubavi, oni vjeruju da vole, ali oni zaobilaze taj
centar. Kako onda mogu voljeti? Veoma je teko imati majku punu
ljubavi- to je veoma teko; veoma je rijetka pojava, takoe, da
dobije oca koji voli. Svaki otac i svaka majka misle da vole. A to
nije tako lako. Ljubav je jedan teak rast- veoma teak i naporan
proces: Ali ako u poetku za dijete nije bilo ljubavi, ono nikada nee
biti sposobno da voli. Upravo zbog toga cijelo ovjeanstvo ivi bez
ljubavi. Ti nastavlja da raa djecu ali ne zna kako da tom djetetu
podari centar za ljubav. Nerijetko, naprotiv, to je vie drutvo
razvijenije i civilizovanije, sve vie se kod djeteta insistira na
razvijanju treeg centra koji je intelektualni. Pupak je prvi i pravi
centar. Dijete se rodilo sa time; to nije neto uzgred dobijeno. Ako

176

dijete dobija ljubav, ono sa ljubavlju odgovara. Sa takvim

reagovanjem se u njemu razvija taj centar za ljubav: a to je centar
srca. Trei centar je sredite intelekta, rasuivanja, glave.
Obrazovanje, logika i obuavanje stvaraju trei centar: a i taj centar
je uzged dobijen, nije priroen.
Ali mi ivimo samo u treem centru. Drugi centar je
skoro odsutan- ili, ako je prisutan, onda ne funkcioni; ili, ako i
ponekad profunkcionie, to biva rijetko i neispravno. Ali trei centar,
glava i um, postaje osnovna pokretaka sila u ivotu jer tako itavi
ivot ovisi o tom centru. To je utilitarno. Ti to treba samo za razlog,
rasuivanje, logiku, raziijanje. Zato se dogaa da svi, prije ili
kasnije, postaju umno orjentisani: vi poinjete da ivite u glavi.
Glava, srce i pupak- to su tri centra. Pupak je priroeni
centar, prvobitni centar, pravi centar. Srce se moe razvijati, i dobro
da je da se razvija zbog mnogih razloga. Rasuivanje je takoe
potrebno da se razvije, ali ono nije neophodno ako se time srce ne
razvija. Ako se rasuivanje razvije na tetu srca, tada se gubi veza sa
osnovom i ti potom nikako ne moe doi u kontakt sa pupkom.
Razvoj je od rasuivanja do egzistencije: pokuajmo da to shvatimo
na taj nain.
Centar pupka je u biu; centar osjeanja je u srcu; a
centar glave se nalazi u znanju. Dakle, znanje je najudaljenije mjesto
od bia, osjeanje je neto blie. Ako izgubi centar osjeanja, onda
je veoma teko uspostaviti most izmeu rasuivanja i bia- zaista,
veoma teko. Zato je osobi koja ivotu prilazi sa srcem znatno lake
da se u svijetu osjea odomaeno od osobe koja to radi intelektualno.
Zapadnjaka kultura je prvenstveno insistirala na
centru glave. Zbog toga se na Zapadu ukazuje znatna briga za
ovjeka. A ta duboka briga je usled njegovog osjeanja beskunosti,
njegove praznine, njegove neukorijenjenosti, neutemeljenosti. Simon
Veil je napisao knjigu "Potreba za korijenjem". Zapadnjaki ovjek
se osjea neukorijenjen, kao i da nema korijena. Razlog za to lei u
injenici to se samo potencirao centar glave, to je glava postala
sredite njegovog ivota. Srce se nije podsticalo, nije se upiivalo;
tako se i gubilo. Otkucaj srca nije otkucaj tvog srca: to je samo
fizioloka funkcija. Zato ako osjeti otkucaj, nemoj misliti da ima
srce. Srce je neto drugo. "Srce" znai mogunost osjeanja, a "bie"
znai sposobnost da bude sjedinjen- da bude sjedinjen sa neim, da
bude jedno sa nekim.
Religija je zainteresovana za "bie"; poezija je
zainteresovana za srce; filozofija i nauka su povezane sa glavom. Ta

177

dva centra, srce i glava, su periferni centri- nijesu pravi centri, samo
lani centri. Istinski centar je pupak- "hara". Kako da se ponovo
dospije do toga? Ili, kako da se to Ostvari? Obino, to se ponekada i
dogodi- rijetko, sluajno, to se nekada dogodi- da se ti priblii hari.
Taj trenutak biva veoma dubok, spoznajan i blaenstven dogaaj. Na
primjer, u seksu ponekad dospije blizu hare jer se tada dogodi da se
tvoj um, tvoja svijest, spusti ponovo nie. Ti tada treba da napusti
glavu i da se spusti nie. U dubokom seksualnom orgazmu se
dogodi da nekad dospije blizu hare. Upravo zbog toga je prisutno
veliko zanimanje za seks. Meutim, seks nije taj koji ti prua to
blaenstveno iskustvo. Zapravo, to je uinak hare.
Kada ide nie prema seksu, prelazi kroz haru; ti je
dotie. Ali za savremenog ovjeka je i to bilo nemogue, za
savremenog ovjeka je i seks mentalna dimenzije. I seks je otiao u
glavu; on samo misli o tome. Zbog toga je toliko mnogo filmova,
romana i pria na temu seksa, toliko nmogo je pornografije u
svakodnevnom ivotu. Veoma je apsurdno to ovjek razmilja o
seksu. Seks je jedno iskustvo; ti ne moe razmiljati o tome. A ako
pone da razmilja o torne, sve e tada biti tee da. to iskusi jer to
nema nikakve veze sa umom. Razlog za to nije potreban. Zbog toga
se savremeni ovjek ne osjea sposobnim da ue dublje u seks. on
neprestano samo misli o tome. To postaje jedan beskonani krug. to
on vie o tome razmilja, to sve vie postaje unmi pojam. Tada i
sami seks postaje izlian. on je to ve postao na Zapadu- jedna stvar
koja se neprestano ponavlja- neto to je ve postalo dosadno. Nita
se sa tim ne dobija; ti tako samo ponavlja neke stare navike. Na
kraju e postati frustriran- isto kao da si bio prevaren. Zato?
Upravo zbog toga to tvoja svijest nije ila nanie ka centru.
Samo onda kada proe kroz haru, kada se to ostvari
kroz seksualni odnos, ti tada osjea blaenstvo. I zato, bilo to da je
uzrok, uvijek kada proe kroz haru, ti se osjea blaenstveno.
Ratnik na bojnom polju ponekada proe kroz haru, ali ne i savremeni
borac, jer on i nije neki ratnik. Osoba koja baci bombu na grad, radi
to nesvjesno, uspavano. on nije borac; on nije ratnik; on nije
Kshatrija, nije Arduna.
Ponekada kada je osoba na vagi smrti, kada je na ivici
opstanka, on biva gurnut ka svojoj hari. Za ratnika sa maem, svaki
trenutak moe biti trenutak smrti. Svaki naredni trenutak moe biti
njegov kraj. A kada se bori sa maem u ruci, ti nema vremena da
misli. Ako pone misliti, vie te nee biti. Ti to mora da radi bez
razmiljanja jer razmiljanje trai vrijeme. Ako si u borbenom

178

okraju, ti ne moe razmiljati. Ako pone razmiljati, drugi e

pobijediti; vie te nee biti. Tu nema vremena za razmiljanje, a um
treba vremena da bi mogao da funkcionie. Poto nema vremena za
razmiljanje, a razmiljanje znai smrt, svijest tada iz glave silazi ka
hari. I ratnik tada ima iskustvo blaenstva. To je razlog to ima tako
puno oduevljenja za rat. Seks i rat donose oduevljenje, a to je zbog
toga to se tada prolazi kroz haru. Ti kroz to prolazi u velikoj
opasnosti.
Nie kae da treba ivjeti u opasnosti. Zato? Jer si u
trenutku opasnosti vraen svojoj hari. Tada ne moe razmiljati; ne
moe unmo obavljati poslove. Ti tada mora djelovati neposredno,
odmah. Recimo, zmija proe pored tebe. Ti vidi tu zmiju i iznenada
odskoi, U tom trenutku ne postoji nikakvog razmiljanja o tome da
li je to zaista zmija. Tu tada ne postoji silogizrna; tada nee
raspravljati sa svojim umom: "Tu je zmija, tu je opasnost- sada u
skoiti." Tada ne postoji nikakvog logikog rezonovanja. Ako
pone tako da rezonuje, ti e skonati sa svojim ivotom. Ti tada
ne moe da rasuuje. Tada mora reagovati spontano, i to odmah.
Prvo doe in, a onda slijedi razmiljanje.' Poto odskoi, ti tek tada
moe razmiljati.
U svakodnevnim ivotnim okolnostima, kada nema
neke opasnosti, ti prvo razmilja, i onda neto uradi. U opasnosti,
itavi proces je obrnut; ti prvo neto preduzme, a tek potom o tome
razmilja. Ta akcija prvo doe bez razmiljanja i baci te u sredite
tvog centra- u haru. Upravo odatle dolazi ta opinjenost i zanos u
trenutku opasnosti. Kada vozi automobil i poveava brzinu, kada
doe do velike brzine, odjednom se ukazuje opasnost. Bilo to da
iskrsne, ti vie nee biti iv. U trenutku neizvjesnosti, kada su ivot i
smrt najblii, kada su to dvije bliske take, i ti izmeu njih, um tada
zastaje: ti si tada gurnut ka hari. Zbog toga su toliko neodoljivi
automobili, vonja- brza vonja, ludaka vonja. Ili, ti si kockar, i
stavi sve to ima na sto, uloi sve na tu kartu: um tada zastaje; tu
je opasnost. Narednog trenutka ti moe biti prosjak, moe sve
izgubiti u toj igri. Um tada ne moe funkcionisati; ti si tada gurnut ka
hari.
Opasnosti imaju svoje zahtjeve jer u takvom trenutku
tvoja uobiajena svijest ne moe funcionisati. Opasnost prodire
duboko. Tvoj um tada nije potreban; ti tada postaje ne-um. TI SI
TO! Ti si svijest, ali tu tada nema razmiljanja. Taj trenutak postaje
meditativan. I zaista, u kockanju, kockari tragaju za tim meditativnim
stanjem uma. U opasnosti, u borbi, u nekom due1u, u ratu, ovjek je

179

oduvijek traio opasnost, meditativno stanje. Tada se neko iznenadno

blaenstvo ispolji, eruptira u tebi. Tada to postane unutarnje
prelivanje. Ali to su sarno iznenadni, sluajni dogaaji. Jedna stvar je
izvjesna: uvijek kada se osjea blaeno, ti si tada blizu hare. To je
sigurno tako, bez obzira to je bio uzrok tome. Uzrok je tada nebitan.
Uvijek kada se priblii svom prvobitnom centru, svom pravom
sreditu, ti se tada ispuni blaenstvom.
Ove sutre su povezane sa namjerom da se stvori osjeaj
ukorijenjenosti u hari, u tvom centru, i to na jedan nauan, planski
nain- ne da to bude sluajnost, trenutano, ve da to bude jedna
stalnost. Ti moe neprestano biti u hari. To moe postati tvoje
utemeljenje. Kako da se to postigne, i kako da se ostane u tome,
uloga je ovih narednih sutri.
A sada emo navesti prvu sutru:" Ili, zamisli pet
obojenih krugova na paunovom repu kao tvojih pet ula u
beskrajnom prostoru. Sada pokuaj da njihovu ljepotu stopi u sebe.
Isto tako, to pokuaj na bilo koje mjesto u prostoru ili na zidu- sve
dok ta taka ne iezne. Tada tvoja elja za neim drugim postaje
istinita."
Sve ove sutre su izumljene sa namjerom da dospije do
svog unutarnjeg centra. Osnovni mehanizam koji se koristi, osnovna
tehnika je u tome da stvori centar izvan sebe- bilo gdje: u umu, u
srcu, ili ak i u prostoru, na zidu- ako se potpuno unese u to, ako
sasvim prekine vezu sa spoljnim svijetom, ti tada zaboravlja na sav
svijet, i samo jedna taka ostaje u tvojoj svijesti; iznenada e biti
gurnut ka svom unutarnjem centru.
Kako to djeluje? Prvo to treba shvatiti. Tvoj um je
upravo lutalica, skitnica. on nije nikada na jednom mjestu. on se
uvijek kree, vrti, odlazi, dolazi, ali nikada ne stie do pravog mjesta.
on samo ide od jedne misli ka drugoj, od A ka B, ali on se nikada
ne zadrava u A ili u B. on je uvijek u pokretu. Zapamti to: um je
uvijek u pokretu, u nadi da e negdje dospjeti, ali nikuda ne stie. on
i ne moe nikuda stii! Prava struktura uma je sainjena od pokreta.
on je tako sazdan da se samo moe kretati. To je unutarnja sutina i
priroda uma. Osnovni njegov proces je kretanje. Od A do B; od B do
C, u stalnom kretanju. Ako se ti zaustavi u A ili u B, ili na bilo kom
drugom mjestu, um e se odmah pobuniti, odmah e se poeti boriti
sa tobom. Um e ti tada narediti da se pokrene, jer ako ti stane on

i_II

180

e odmah umrijeti. Um moe biti iv samo u pokretu. Um znai stalni

proces. Ako ti stane, ako prestane da se kree, um e odmah
zamrijeti. Njega vie tu nee biti; samo e svijest ostati.
Svijest je tvoja prava priroda; um je samo tvoja
aktivnost- upravo nalik hodanju. To je veoma teko pojmiti jer mi
mislimo da je um nezamijenjiv, da je bitan: mi mislimo da je um
bitnost. To nije tako. Um je samo jedno djelovanje. Zbog toga je
bolje da ga oslovljavamo sa "umovanje" nego sa terminom um. To
je jedan proces upravo kao to je hodanje proces. Ako zastanete, vie
nema hodanja. Ti ne moe tada rei da je hodanje na trenutak sjelo.
Tu vie nema hodanja. Ako stane, nema hodanja. Hodanje je tada
stalo. Ti i dalje ima noge, ali ne hoda. Noge mogu djelovati, ali ako
zastane, noge e i dalje biti prisutne, ali hodanja vie nee biti.
Svijest je nalik vaim nogama- to je vaa priroda. Um
je samo proces- hodanje. Kada se svijest kree sa jednog mjesta na
drugo, taj proces je um. Kada se svijest kree od A do B; od B do C,
to kretanje je um. Kada zaustavi pokrete, onda vie nema uma. Ti si
svijest, ali uma vie nema. Ti ima noge, ali ne hoda. Hodanje je
funkcija, aktivnost; i um je funkcija, samo jedna aktivnost. Ako bi ti
zastao u nekom trenutku, um bi se poeo buniti. Um bi ti tada
nalagao da krene dalje. Um bi nastojao na svaki nain da te gurne
napred, ili natrag, ili bilo gdje drugo; bilo gdje samo da ne zastaje,
samo da ne stane.
Ako si uporan iako se ne pokorava umu, bie ti
veoma teko jer je izuzetno teko suprostaviti se njemu. Ti nijesi
nikada nareivao svom umu; nikada nijesi gospodario nad njim. To i
ne moe postii jer, zapravo, nijesi jo nikada pokuao da se ne
poistovjeuje sa njim. Uvijek si sebe poistovjeivao sa svojim
umom. Ti misli da si um. Ta la, da si ti um, daje tvom umu
potpunu slobodu jer onda nema nikoga da gospodari nad njim, da ga
kontrolie. Um tako sam postaje gospodar. Tu moe biti i nekog
gospodara, ali to gospodarstvo je samo prividno, samo tako izgleda.
Pokuaj jednom, i vidjee da e moi prekinuti to gospodarenje
nad sobom. To je neto lano. Um je samo sluga koji se pretvara da
je gospodar, ali to pretvaranje traje ve dugo, ve nekoliko ivota,
tako da sada i gospodar poinje vjerovati kako je sluga gospodar. To
je samo puko vjerovanje. Pokuaj suprotno i odmah e uvidjeti daje
takvo vjerovanje sasvim neosnovano.
Prva sutra kae: "Zamisli pet obojenih krugova na
paunovom repu kao tvojih pet ula u beskonanom prostoru. Sada
pokuaj da njihovu ljepotu stopi u sebe." Pomisli da su tvoja ula

181

pet boja, i da tih pet boja ispunjavaju prostor. Samo pomisli da su

tvoja ula pet boja- predivne boje, ive, razlivene u beskonanom
prostoru. Onda poni da se kree unutar tih boja. Krei se unutar
njih i osjeti centar gdje se sve te boje susreu u tebi. To je samo
zamisao, ali to pomae. Samo zamisli tih pet boja kako se izdiu u
tebi i proimaju u jednom mjestu. Naravno, tih pet boja e se susresti
u jednoj taki: sav svijet e nestati. U tvojoj imaginaciji postoji samo
pet boja, upravo kao krugovi na paunovom repu, koje treba razasuti
po itavom prostoru i unijeti duboko u sebe, stopiti u jednu taku.
Bilo koja taka e biti dobra, bilo koje mjesto proimanja tih boja e
biti od koristi, ali prostor hare e dati najbolje rezultate.
Pomisli kako se one susreu u tvom pupku- kao da je
itav svijet postao obojen, i da se sve te boje susreu u jednom
mjesutu u tvom pupku. Pogledaj to mjesto, unesi se u tu taku,
koncentrii se toliko dugo dok taka ne iezne. To e nestati! Ako se
bude koncentrisao na to mjesto, to e nestati jer je to samo
imaginacija. Zapamti, sve to mi radimo je imaginacija. Ako se
koncentrie na to, to e nestati. A kada to mjesto nestane, ti si vraen
svom centru. Sav svijet je nestao. Sada ne postoji vie svijeta za tebe.
U ovoj meditaciji postoje samo boje. Ti si zaboravio na sav svijet; ti
si zaboravio sve predmete. Ti si sada odabrao samo pet boja. Ovo je
posebno namijenjeno onima koji imaju otro oko, koji posjeduju
sklonost ka bojama~f>vameditacija nee biti uspjena kod svih. Dok
ne posjeduje oko snkara, dok nema svijesti o bojama, dok ne bude
mogao da zamilja boje, ova tehnika e biti teka za tebe.
Da li si ikada primijetio da su tvoji snovi bezbojni?
Samo jedna osoba od u stotine moe vidjeti snove u boji. Ti ih vidi
samo crno - bijele. Zato? itavi svijet je u boji, a tvoji snovi su
bezbojni. Ako se neko od vas sjeti da su njegovi snovi u boji, onda je
ovo meditacija za njega. Ako se neko prisjeti da su mu snovi
ponekad u boji, i za njega e biti ova meditacija od pomoi. To je za
njega! Ako, pak, kae nekoj osobi, kao je neosjetljiva na boje, da
zamisli prostor ispunjen bojama, ona to nee moi postii. ak i kada
bi pokuao da to zamisli, kada bi rekao: "Crveno je!", on bi samo
vidio tu rije kao crveno. on uopte ne bi vidio boju. on e rei:
"Zeleno!" I rije zeleno e biti tu, ali zelenoga nee biti.
Zato ako posjeduje osjeaj za boje, onda pokuaj sa
ovom metodom. Postoji pet boja. Sav svijet je obojen i te boje su
unutar tebe. Negdje duboko unutar tebe, tih pet boja se susreu.
Koncentrii se na tu taku, i nastavi da se koncentrie na tome.
Nemoj se udaljavati od toga: ostani u tome. Nemoj doputati da se

182

,.,I
I

II
I

um uplie; nemoj pokuavati da misli o bojama. Nemoj razmiljati.

Samo gledaj kako se one susreu u tebi. Nikako nemoj razmiljati o
njima! Ako pone misliti, um e se pokrenuti. Samo budi ispunjen
bojama koje se pretapaju u tebi, a onda se koncentrii na tu taku
proimanja boja. Nemoj
razmiljati! Usredsredivanje nije
razmiljanje; to nije kontemplacija. Ako si zaista ispunjen bojama, i
ako postane duga, rep pauna, i kada se sav prostor prepuni bojama,
to e ti pruiti duboki osjeaj ljepote. Ali nemoj razmiljati o tome;
nemoj zakljuiti da je to divno. Nemoj se okrenuti mislima.
Usredsredi se na prostor gdje se sve te boje susreu. To e ubrzo
nestati, ubrzo e se sve to raspasti i rastopiti jer je to samo bila
imaginacija. A ako pokua da prisiljava tu imaginaciju, ona e
odmah nestati, nee tu moi ostati.
Svijet je ve nestao; bile su tu samo boje. Te boje su
tvoja imaginacija. Te zamiljene boje su se susretale u jednu taku. A
ta taka, naravno, je bila zamiljena, i sada, sa dubokim
usredsereivanjem, i ta taka e nestati. Gdje si ti tada? Gdje e biti?
Ti e tada biti vraen svom centru. Objekti e nestati putem
imaginacije. A imaginacija e potom nestati putem usredsredivanja.
Sada si samo ti ostao kao subjekt. Svijet objekata je nestao; mentalni
svijet je nestao. Sada si ti tu kao ista svijest.
Upravo zbog toga se u ovoj sutri kae: "Isto tako, to
pokuaj na bilo kojem mjestu u prostoru ili na zidu ..." To e pomoi.
Ako ne moe zamisliti boje, onda e bilo koje mjesto na zidu biti od
pomoi. Uzmi bilo to kao predmet tvojeg usredsreenja, Ako je to
unutarnji objekat, to je bolje, ali, zapamti, postoje dvije vrste osoba.
Za one koji su introvertni, bilo bi bolje da to povezuju sa bojama
koje su unutar njih. Ali postoje i ekstravertne osobe koje ne mogu
nita zamisliti unutar sebe. One se mogu usredsrediti samo na
spoljanje predmete; njihov um je uvijek vani; oni ne mogu ui
unutra. Za njih ne postoje unutarnji pojmovi.
Enleski filozog Dejvid Hjum je rekao: "Kadgod uem
unutar sebe, nikada ne mogu nai nikakvo Sebe. Jedino to mogu
nai su refleksije spoljanjeg, obrisi spoljnjeg svijeta- misli, neke
emocije, neka osjeanja. Nikada ne nalazim nutrinu: ja tu samo
nalazim odraze spoljnjeg svijeta." To je najbolji primjer
ekstravertnog uma, a Dejvid Hjum je jedan od najekstravertnijih
umova. Zato ako ne moe osjetiti nita unutar sebe, a ako te um pita
to je to nutrina- kako onda da ue unutra- onda pokuaj sa nekim
mjestom na zidu. Bilo je ljudi koji su mi dolazili sa pitanjem kako da
udu unutar sebe. To je problem, jer ako ti poznaje samo vanjtinu,'

183

ako samo zna za spoljne pokrete, veoma je teko da pojmi kako da

unutar sebe.
Ako si ekstravertna osoba, ako si okrenut prema vani,
onda nemoj pokuavati sa prostorom unutar sebe: pokuaj to vani.
Rezultat e biti isti. Naini takicu na zidu; usredsredi se na nju. To
e obavljati otvorenih oiju. Ako si, pak, naao mjesto unutar sebe,
ako si stvorio centar unutra, onda se treba usredsrediti zatvorenih
oiju. Dakle, stavi takicu na zidu i usmjeri se ka njoj. Prava stvar e
se dogoditi usled tog usmjeravanja, a ne zbog same take na zidu.
Nije bitno da li je to mjesto vani ili unutra, Sve to zavisi samo 6d
tebe. Ako se usmjerava na zid, onda nastavi sa time sve dok taka
ne nestane. To treba zapamtiti: "dok taka ne nestane!" Nemoj
mirkati oima jer to daje priliku umu da se ponovo pokrene. Nemoj
ni trepnuti, jer um tada poinje da misli. To postaje jaz. U treptaju,
usredsreivanje se gubi. Zato nastoj da ne mirka.
Moda si uo o Bodidarmi, jednom od najveih
Majstora meditacije svih wemena. Jedna predivna pria je zabiljeena
o njemu. on se usredsredivao na neto spolja. Njegove trepavice bi
trepnule i sve bi bilo izgubljeno. Zato je on odsjekao svoje kapke. To
je divna pria: on je posjekao kapke, bacio ih po strani i usredsredio
se. Posle nekoliko nedjelja je uoio kako neka biljka raste na mjestu
gdje je bacio svoje kapke. Ova pria je nastala u planinama Kine, a te
planine su se zvale Tab ili Ta. Odatle dobijamo ime za aj. Te biljke
koje su tu iznikle postale su aj, a odatle je i svojstvo aja da vas dri
budne. Uvijek kada vam kapci padaju i kada ete zaspati, popijte
olju aja i to e vam pomoi da odravate budnost. To su
Bodidarmine trepavice. Zbog toga zen monasi smatraju aj svetom
stvari. aj nije ba obina stvar. To je neto sveto- to su Bodidarmine
trepavice. U Japanu imaju ceremoniju aja, i svaki dom ima sobu za
aj gdje se aj slui sa religioznom ceremonijom; to je za njih sveto.
, Kod njih se aj pije u jednom meditativnom raspoloenju.
U Japanu su razvili predivne ceremonije pri ispijanju
aja. oni bi ulazili u sobu za aj na nain kao da ulaze u hram. Onda
bi se aj pristavio, a svi bi sjeli oko ajnika i u tiini sluali kako voda
kljua. Tu bi bilo klokotanja, utanja, i svi bi to mirno sluali. To
nije obina stvar- to su Bodidarmine trepavice. A poto je Bodidarma
pokuavao da odri budnost otvorenih oiju, aj u tome pomae. I
poto se taj dogaaj odvio na planini Ta, biljka se nazvala aj. Bilo
da je istinita ili ne, ova pria je zaista predivna.
Ako se usmjerava ka vani, onda je potrebno da oi ne
trepu, isto kao da nema kapaka. U tome je smisao odbacivanja

njegovih kapaka. Ti samo treba da ima oi bez kapaka. Usredsredi

se na jedno mjesto sve dok to ne isezne, dok se ne raspri: to e
nestati! Ako si uporan, ako insistira i ne doputa umu da se
pokrene, taka e ieznuti. A kada taka nestane, ako si se usmjerio
na to mjesto, ako postoji za tebe samo to mjesto na itavom svijetu,
ako i taj svijet nestane, a samo ostane ta taka, a i ona potom
iezava, onda se svijest nikuda ne moe maknuti; ne postoji tada
vie nikakakvog objekta ka emu se svijest moe uputiti. Sve su se
dimenzije zatvorila. Um se vratio sebi, svijest se okrenula sebi, a ti si
uao u svoj centar. Zato, bilo unutra ili vani, usredsedite se sve dok
mjesto fiksacije ne nestane. To mjesto e nestati iz dva razloga. Ako
je to unutarnje usmjerenje, to je imaginacija: to e nestati. Ako je,
pak, to vanjski objekt, to nije imaginacija, zamiljanje, to je neto
stvarno. Ti si stavio taku na zidu i usmjerio se ka njoj. Zato je ta
taka nestala? Moe se shvatiti kada nestane pri osmatranju iznutra:
nje tu uopte nije ni bilo; ti si to samo zamislio. Ali kada se gleda
taka na zidu, kako ona moe nestati? '
Ona nestaje iz jednog odredenog razloga. Ako se
usredsredite na neko mjesto, to mjesto uopte ne nestaje: tada samo
um nestaje. Ako se, pak, usredotoite na neki spoljni predmet, um se
ne moe kretati. A bez pokreta, on ne moe opstati, on umire;
prestaje da djeluje. Kada um stane, ti se ne moe povezati ni sa ime
spolja. Iznenada svi mostovi bivaju porueni jer je um samo vrsta
mosta. Kada se usmjerava na mjesto na zidu, onda tvoj um
neprestano ide od tebe do tog mjesta na zidu, i obratno. Tada se tu
odvija stalni proces usmjerenosti. Kada um iezne ti ne moe
vidjeti nikakvi predmet, jer, zaista, ti i ne vidi predmete oko sebe
samo oima: ti predmete uoava pomou uma i pomou oiju. Ako
uma tu nema, ni oi ne mogu djelovati. Ti moe zuriti u zid ali to
odredeno mjesto se nee moi uoiti. Um nije tu; most je poruen.
Mjesto je stvarno: ono je tu. Kada se ponovo um vrati, ti e uoiti to
mjesto; ono' je uvijek tu. Ali sada ti to ne moe vidjeti. A kada to ne
moe uoiti, ne moe ni izai vani. Ti onda iznenada biva gurnut
ka svom centru.
svjesnim svojih
To centriranje e te uiniti
egzistencijalnih korijena. Ti e tada saznati odakle si dospio u
Egzistenciju. U tebi postoji mjesto koje je povezano sa cijelom
Egzistencijom- mjesto koje je sjedinjeno sa njom. Kada jednom
upozna taj centar, ti e znati da si u svom domu. Ovaj svijet nije
otuenje. Ti nijesi spoljni uesnik, ti si aktivni inilac. Ti' pripada
ovom svijetu. Nema potrebe za "ikakvom borbom, nema smisla

184

185

ue

odupirati se. Ne postoji neprijateljskog odnosa izmedu tebe i

Egzistencije. Egzistencija tada biva tvoja majka To je Egzistencija
koja je ula u tebe i koje si ti svjestan. To je Egzistencija koja tee
kroz tebe. To osjeanje, ta Realizacija, to dogaanje te sasvim
ispunjava, i vie tu nee biti nikakve brige.
Tada blaenstvo nije neki fenomen; to nije neto to se
dogodi i potom nestane. Tada je blaenost tvoja stvarna priroda.
Kada je osoba ukorijenjena u svom centru, blaenstvo je prirodna
stvar.Kada ti se jednom dogodi da si u blaenstvu, malo po malo se
moe zaboraviti na to osjeanje jer svjesnost treba kontrast. Ako si
ojaen, ti to moe tek shvatiti kada bude u blaenstvu. Kada vie ne
bude briga, ti e malo po malo sasvim zaboraviti na svoje jade. A
tako zaboravlja i svoje blaenstvo. I samo kada moe zaboraviti i
na svoje blaenstvo, ti si zaista blaen. Tada je to prirodno. Kao to
zvijezede sijaju, kao to rijeka protie, tako si i ti blaenstven. Tvoje
itavo bie je u blaenstvu. To sada nije vie neto to ti se dogodi:
sada si to TI.
U drugoj sutri, mehanizam je isti. posjeduje nauni
pristup, struktura procesa je ista:"Usmjeri svu svoju panju na nerve,

njeno kao da lotos dotie, u sredite tvog kimenog stuba. Tako

budi preobraen."
Tokom ove sutre, tokom ove meditacione tehnike,
osoba mora da zatvori oi i da vizualizuje svoj kimeni stub. Dobro
bi bilo da se prethodno pogledaju neke knjige iz fiziologije koje
tumae anatomiju tijela ili da se pode u neki medicinski centar i da se
pogleda struktura tijela. Potom sklopi oi i zamisli svoju kimu. Neka
kima bude ispravljena, izdignuta Zamisli je, prikai sebi to, i
upravo po sredini toga zamisli nerve, fme kao lotosove latice, kako
se listaju iz sredita tvog kimenog stuba. "... Tako budi preobraen."
Ako se moe usredsrediti na kimeni stub, a potom i
na sr u sredini kime- onaj veoma fini nerv nalik "lotosovoj niti" _
kako prolazi kroz to, nastoj ga zamisliti. To usmjeravanje ka takvoj
slici e te odvesti do tvog centra Zato? Kimeni stub je osnova
itave tvoje tjelesne strukture. Sve se kroz to proima. I zaista, tvoj
mozak nije nita drugo do samo jedan zavretak kimenog stuba.
Fiziolozi tvrde da to nije nita drugo do izraslina na gornjem kraju
kime. Tvoj mozak je samo nastavak kime. Tako je tvoja kima
povezana sa itavim tijelom. Sve je povezano sa njom. Upravo zbog

186

JI

toga se ona i zove '1ltub, osnovica. A u tom stubu postoje stvari nalik
nitima, ali fiziolozi jo nita o tome ne govore jer je to nematerijalno.
U tom stubu, upravo u sredini, postoji jedna srebrnasta nit- jedan
veoma fini nerv. Ali to nije nerv u fiziolokom smislu rijei. Ti ga ne
'moe operacijom pronai; on se tu ne moe nai. on se samo moe
uoiti u dubokoj meditaciji. on je tu: to je nematerijalno. To je
energija: a ne materija. I zaista, ta energetska nit u sredini tvog
kimenog stuba je tvoj ivot. Putem nje ti si povezan sa nevidljivom
Egzistencijom, a isto tako i sa onim to se vidi. To je most izmedu
uoljivog i nevidljivog. Kroz tu nit ti si povezan sa tijelom, a kroz
nju si povezan i sa duom.
Prvo vizualizuj kimu- i tada e se osjetiti veoma
udno. Ako samo pokua da zamisli kimu, ti e to moi i vidjeti.
Ako se potrudi da to vidi, to nee biti samo tvoja imaginacija. Ti
e biti sposoban i da vidi svoj kimeni stub, Ja sam tu tehniku radio
sa mnogim ljudima. Ja sam obino davao ljudima slike strukture
tijela kako bi oni mogli zamisliti kako kima izgleda iznutra. Potom
su oni zapoinjali tu tehniku. Posle nedelju dana oni bi dolazili da mi
kau: "Bilo je veoma udno. Pokuavao bih da zamislim sliku koju si
nam dao, ali esto bi ta slika iezavala i ja bih vidio neku drugaiju
kimu. To nije bila kima sa slike koju si nam ti dao." Na to bih mu
ja odgovorio: "Sada si na pravom putu. Sada zaboravi sasvim tu
sliku, i nastavi da gleda kroz kimu koja ti se ukazala."
ovjek moe vidjeti vlastitu strukturu tijela ako
pogleda iznutra. Mi to nikada ne pokuavamo jer je to zaista veoma
zastraujue, skoro gadljivo; jer kada vidi svoje kosti. krvne sudove,
biva zaplaen. Zato smo, zaista, sasvim blokirali svoj um za
mogunost promatranja svog tijela iznutra. Mi promatramo svoje
tijelo samo spolja, isto kao da neko drugi gleda na nae tijelo. To je
isto kao kada bi ti izaao iz ove sobe i pogledao je spolja Tada ti
samo moe vidjeti i upoznati spoljanje zidove. Udi unutra i
pogledaj kuu iznutra: tada moe vidjeti i unutranje zidove. Ti
samo promatra svoje tijelo spolja, kao da gleda na neije tude tijelo.
Ti nijesi nikada pogledao u svoje tijelo iznutra. Mi smo sposobni za
to, ali usled tog straha, nama to izgleda udna stvar.
Indijske knjige joge govore mnoge stvari koje su
sasvim postavljene na nauni nivo, i koje objanjavaju stvari nauno,
ali to nauka jo ne moe da prihvati. Kako oni to mogu shvatiti?
Hirurgija i nauka o anatomiji tijela je nedavno otkrie. Kako oni
mogu znati sveo nervima, o svim centrima, o itavoj unutarnjoj
strukturi? oni znaju samo 'neto o zadnjim otkriima: oni samo o

187

tome raspravljaju; oni samo na tome rade. Joga je uvijek bila svjesna
svih osnovnih i znaajnih stvari u tijelu. No, naunici nijesu radili na
tome, nijesu to istraivali, nijesu secirali tijelo, kako su onda to mogli
znati? I zaista, postoji jedan drugaiji nain da se promatra tijelo- da
se tijelo vidi iznutra.
Ako se moe usredsrediti ka unutra, iznenada e
moi vidjeti svoje tijelo- unutarnju emu tijela. Ovo je dobro za one
koji su dublje tjelesno orjentisani, Ako sebe vidite kao materijalistu,
ako sebe osjeate samo kao tijelo, ova tehnika e biti od velike
pomoi za tebe. Ako osjeate da ste samo tijelo, ako vjerujete u
Carvaka ili Marksa, ako mislite da ovjek nije nita drugo do tijelo,
ova tehnika e biti veoma korisna za vas. Onda nastavi da promatra
anatomiju tijela.
U starim tantrikim i joga kolama oni su koristili
mnoge kosti. ak i danas ete nai tantrike sa nekim kostima, sa
nekim dijelom ovjekove grade. Zaista, to pomae pri koncenrtisanju
iznutra. Prvo se oni usredsrede na lobanju, zatvore oi i osmotre
lobanju. Oni prvo zaponu da promatraju lobanju spolja, a onda,
malo po malo, poinju da osjeaju vlastitu lobanju. Tada se njihova
svijest fokusira. Promatranje lobanje spolja, zamiljanje iste, pomae
za bolje uivljavanje. Kada si jednom fokusiran unutra, ti se moe
kretati od stopala do glave. Ti moe ui unutra, a to je jedan veliki
univerzum.
Ova sutra koristi kimeni stub jer je unutar njega
smjetena nit ivota. Zbog toga je intencija da se uspravi kima jer
ako ona nije uspravljena, ne moe se vidjeti unutarnja nit. To je
veoma delikatno, to je veoma suptilno. To je siuno. To je samo
jedan protok energije. Zato ako je kimeni stub ispravljen, sasvim
ispravljen, samo tada moe osjetiti bljesak te niti. Ali na kimeni
stub obino nije ispravljen. Hindusi su uvijek nastojali da djeci od
djetinjstva ispravljaju kimeni stub. Njihov nain sjedenja, nain
hodanja, leanja, sve je to u osnovi usmjereno ka ispravljanju kime.
Ako kima nije prava, onda je veoma teko da se uoi unutranja nit,
sr kime. To je veoma delikatno- i zaista, to uopte nije materijalno.
To je nematerijalno; to je snaga. Ako je kimeni stub sasvim prav,
onda se ta nit snage lake uoava.
" ...Tako budi preobraen." A kada jednom osjetite,
uoite i realizujete tu nit, vi ete biti ispunjeni novom svjetlou. Ta
svjetlost e dolaziti iz tvog kimenog stuba To e se iriti itavim
tvojim tijelom; to ak moe izai iz tvog tijela. A kada ta svjetlost
izae iz tvog tijela onda je aura vidljiva. Svako ima svoju auru, ali

188

obino je vaa aura samo sjena bez ikakve svjetlosti II njoj- samo
tamna sjenka oko tebe. A ta aura ispoljava svako tvoje raspoloenje.
Kada si ljutit, tvoja aura postaje okrvavljena; ona postaje obojena
gnjevom koji se crveno ispoljava. Kada si tuan, sjetan, kada si
slomljen, onda je tvoja aura ispunjena. crnim nitima, ba kao da si
umro- kao da je sve mrtvo, teko.
Kada se ostvari nit kimenog stuba, tvoja aura postaje
"prosvijetljena". Zato Buda, Mahavir, Isus i Krina nijesu slikani sa
aurom samo zbog dekoracije, njihova aura je egzistirala. Tvoj
kimeni stub poinje da baca svjetlost. on unutar tebe postaje
prosvijetljen; tako cijelo tvoje tijelo postaje svjetlee tijelo. Tada ono
isijava vani. I zato, zaista, za Bude, za one koji su se prosvijetlil,
nema potrebe da pitaju bilo koga ko su. Aura sve pokazuje. I onda
kada se neko prosvijetli, Uitelj e to mati, aura sve pokazuje.
Ispriau vam jednu priu. Hui Neng, jedan kineski
Majstor, je radio kod svog Uitelja No kada je on doao pred
Uitelja, ovaj ga upita: "Zato si doao? Nije trebalo da dolazi." Hui
Neng nije shvatio. Pomislio je da Uitelj misli da on jo nije spreman
da bude primljen, ali Uitelj je mislio neto drugo. on je vidio
njegovu auru, i zato mu je rekao: "ak iako ne bude moj uenik,
stvar e se dogoditi jednog dana. Ti si ve u tome, i nema potrebe da
bude sa mnom."
Ali Hui Neng je na to odgovorio: "Nemojte me
odbijati." Zbog toga ga je Uitelj ipak primio i rekao mu da ode
pozadi u manastirsku kuhinju. To je bio jedan veliki manastir gdje je
ivjelo pet stotina monaha. Uitelj ga je tamo ispratio rijeima:
"Samo idi u kuhinju i pomogni im. Nemoj mi vie dolaziti. Kada
bude potrebno ja u doi kod tebe."
Nikakve knjige mu nijesu dali, nikakva sveta spisa,
nikakve tehnike za meditiranje. Nita ga nijesu uili. on je bio samo
gurnut u kuhinju. itavi manastir je bio na radu. Tu je bilo svih vrsta
duhovnika: pandita, uenih ljudi, jogina, i svi su bili u velikom
iekivanju. Svi su na sebi radili, a samo je Hui Neng istio riu i
obavljao kuhinjske poslove. Tako je prolo dvanaest godina. Hui
Neng nije iao pred Uitelja jer mu to nijesu doputali. on je samo
strpljivo ekao. Svi su ga smatrali samo za slugu. Dolazili su i
odlazili mnogobrojni panditi i ueni ljudi ali niko nije obraao panju
na njega. A bilo je veoma mnogo umnih ljudi u manastiru.
Jednoga dana je Uitelj objavio da mu se blii smrt.
Zbog toga je morao da odredi nekoga ko e zauzeti njegovo mjesto, i
rekao je: "Onaj koji misli da je prosvijetljen neka napie malu poemu

189

od etiri stiha. A u te etiri stiha treba staviti sve to je taj postigao.

Ako odaberem neku poemu i oznaim da ti stihovi ukazuju na
Prosvijetljenost, ja u toga izabrati za svog naslednika."
U manastiru je boravio jedan veoma ueni ovjek i
niko se nije usuiva da se okua jer je svako mislio da e pobijediti
upravo on. on je bio veliki poznavalac knjievnosti, i on je napisao
ta etiri stiha. Ta etiri stiha su bila neto nalik sledeem- njihovo
znaenje je bilo sledee: "Um je nalik ogledalu, i praina pada po
njemu. Obrii tu prainu i bie Prosvijetljen." Ali i ovaj veliki
uenjak je bio zabrinut jer je znao da je Uitelj ve odluio, da je on
ve ranije znao ko je prosvijetljen, a ko ne. Ipak ovi stihovi su bili
predivni. To je bila esenca sve duhovne literature. To je bila itava
poruka Veda, ali to je bilo i sve to je on znao. on nije nita drugo
znao; on nije nita znao o ivotu, zato je bio zabrinut. on se nije
usuivao da ode direktno pred Uitelja ve je jedne noi kradimice
otiao u njegovu kolibu i napisao te stihove na zidu bez da se
potipasao. Mislio je, ukoliko Uitelj kae da su to dobri stihovi, on e
se javiti; a ako bi on, pak, rekao da to nijesu dobri stihovi, on bi se
pritajio i uutao.
Uitelj je odluio. Narednog jutra je izaao pred
monahe i rekao: "U redu! ovjek koji je to napisao je prosvijetljen."
To je rekao smijui se.Jl'ako je itav manastir poeo da pria o tome.
Svako je znao ko je to napisao. Oni su o tome diskutovali i tumaili
a stihovi su bili zaista predivni. Potom su neki monasi doli u
kuhinju. Pili su aj i razgovarali o tom dogaaju. Hui Neng ih je
sluio. on je tako uo to se dogodilo. Onog trenutka kada je uo te
stihove, on se poeo smijati. Neko ga upita: "Zato se smije, ti ludo?
Ti ne zna nita o tome. Ti si dvanaest godina samo sluio u kuhinji.
Zato se smije?"
Niko ga nije nikada prije uo da se smije. Svi su
smatrali da je on jedan ogranieni idiot koji nije ni znao da govori.
on im tada odgovori: "Ja ne znam da piem, nijesam ni prosvijetljen,
ali ti stihovi su loi. Ako mi neko pomogne, jer ja ne znam pisati, ako
mi neko pomogne da ispiem svoje stihove na zidu, ja u to bolje
uraditi." Tada je neko poao sa njim tek ale radi. Svi su se okupili
oko njega, i on ree: "Pii: Ne postoji ni uma ni ogledala, gdje e
onda praina pasti? Onaj koji to zna je Prosvijetljen." Na to iz kolibe
izae Uitelj i ree Hui Nengu: "Ti nijesi u pravu." Hui Neng na to
samo kleknu, dotaknu stopala Uitelju i vrati se u kuhinju.
Uvee, dok su svi spavali, Uitelj doe Hui Nengu i
ree mu:" Bio si u pravu, ali ti to nijesam mogao rei pred tim

idiotima- oni su ueni idioti. Da sam tada rekao da si ti moj

naslednik, oni bi te ubili. Zato je bolje da pobjegne odavde! Ti si
moj naslednik, ali nemoj to nikome rei. Ja sam to znao ve onog
prvog dana kada si doao. Troja aura je rasla: zbog toga ti nijesam ni
dao nikakvu meditaciju. Nije bilo potrebe za tim. Ti si ve bio u
meditaciji. A tih dvanaest godina tiine- kada nijesi nita na sebi
radio, kada nijesi ni meditirao, sasvim te je liilo uma i tako se tvoja
aura ispunila. Ti si postao "pun mjesec". Ali, ipak, pobjegni odavde!
Inae ete oni ubiti. Ti si bio ovdje dvanaest godina, i za svo to
vrijeme se svjetlost irila iz tebe. Ali niko nije to primijetio, a
svakodnevno su dolazili u kuhinju. Svi su morali tamo ii. zato sam
te poslao da radi tamo. Ali. naalost, niko nije prepoznao tvoju auru,
zato je bolje da bjei odavde."
Kada se nit u kimenom stubu dotakne, realizira, kada
je osmotri, . aura poinje da raste oko tebe: "...Tada budi
preobraen." Budi ispunjen tom svjetlou i budi preobraen. To je i
centriranje- usreditenje u kimenom stubu. Ako si tjelesno
orjentisan, ova tehnika e ti pomoi. A ako nijesi tjelesno orjentisan,
to e biti veoma naporno za tebe. Bie veoma teko da to vizualizuje
iznutra. Veoma e biti teko da svoje tijelo osmotri sa unutranje
strane. Ova sutra e biti primjerenija za ene nego za mukarce. One
su vie tjelesno orjentisane. One su vie u svom tijelu; one vie
osjeaju. One mogu lake vizualizovati tijelo. ~e su mnogo
tjelesnije od mukaraca. Ali za sve one koji osjeaju tijelo- koji
doivljavaju svoje tijelo, koji mogu zamisliti svoje tijelo, koji mogu
zatvoriti oi i osmotriti svoje tijelo iznutra, ova tehnika e veoma

190

191

pomoi.

Onda treba zamisliti svoj kimeni stub i u sreditu

njega jedbu srebrnu nit. Prvo e ti to izgledati kao izmiljeno
vizualiziranje, kao imaginacija, ali malo po malo e osjetiti kako
imaginacija nestaje i kako se tvoj um fokusira na kimeni stub. Tada
e vidjeti svoju kimu. Onog trenutka kada bude mogao vidjeti sr
toga, kada bude mogao vidjeti unutarnju sutinu, ti e iznenada i
osjetiti jednu eksploziju svjetlosti u sebi. Ponekada e se ovo dogoditi
bez ikakvog upinjanja. To se ponekada dogaa. To se ponekada
dogodi u dubokom seksualnom sjedinjavanju. Tantra na to kae: u
seksualnom inu sva tvoja energija biva koncentrisana u blizini
kime. I zaista, u dubokom seksualnom inu kima poinje da
ispoljava elektricitet. Ponekada e ti se dogoditi, ukoliko dotakne
kimu u tom trenutku, da moe doivjeti blagi ok. A ako je
seksualni in veoma dubok, veoma predan u ljubavi i dug, ako su

i\lll!

dvoje u dubokom i tihom, nepokretnom spoju, ako su dugo u

zagrljaju, i tada se to moe dogoditi.
Mnogo puta se dogodilo da se mrana komora ispunila
svjetlou i da su tijela bila obavijena plaviastom aurom. Mnogo se
takvih sluajeva dogodilo. To se dogaalo i u nekim vaim
iskustvima ali vi nijeste bilo dovoljno paljivi da u mranoj prostoriji,
dok ste u dubokoj ljubavi, primijetite kako se svjetlost iz vas iri.
Mnogo puta se dogodilo da neki predmet padne sa stola bez ikakvog
vidljivog uzroka. A sada i psiholozi kau da se u dubokom
seksualnom inu prazni elektricitet. Taj elektricitet moe
prouzrokovati mnoge pojava i reakcije. Stvari se mogu iznenada
pokrenuti, pasti ili biti polomljene. ak se i fotografija moe nainiti
koliko je ta svjetlost jaka. Ali ta svjetlost se uvijek koncentrie samo
oko kimenog stuba.
I zato, ponekada u dubokom seksualnom inu (a tantra
to pouzdano zna jer je na tome radila) ti toga moe biti svjestan
samo ako pogleda unutar sebe i osmotri nit koja se izdie iz sredine
kimenog stuba. A tantra je koristila seksualni in za ovakve
realizacije, ali tada je seks bio sasvim drugaiji, njegov kvalitet je bio
sasvim drugaiji. Tada to nije neto to se treba obaviti i zavriti, to
nije neto ega se valja osloboditi, to nije neto to se brzo i
obavezno mora zavriti, to uopte nije tjelesni in. To je tada samo
jedno duboko duhovno zajednitvo. I zaista, putem dva tijela se
ostvaruje jedan duboki kontakt dvije nutrine, subjektivno izdizanje
dvoje bia. Zato vam i sugeriem da okuate ovu tehniku kada budete
u duokom seksualnom inu. Tada e to biti mnogo lake. Samo treba
zaboraviti na seks. Onda kada ste u dubokom zagrljaju sa voljenom
osobom, ostanite unutra, budite unutar sebe. Zaboravite i na osobu sa
kojom ste u zagljaju. Samo uite unutar sebe i vizualizujte kimeni
stub. Tada e to biti znatno lake jer se za seksualnog ina mnogo
energije nalazi oko kimenog stuba. A tada je i ta nit uoljivija jer si
ti tada mirniji, jer je tvoje tijelo odmomo. Ljubav je jedna duboka
relaksacija, ali smo mi od ljubavi stvorili i veliku napetost. Mi smo
od toga stvorili jednu tjeskobu, optreenost.
U toplini ljubavi zatvori oi, budi ispunjen time, budi
oputen. Ali mukarci obino ne znaju da zatvore oi kada to treba.
~ne obino zatvaraju oi za vrijeme ljubavnog ina. Zbog toga sam
rekao da su one tjelesnije od mukaraca. U jednom dubokom
zagrljaju seksualnog odnosa, ena e uvijek sklopiti oi. Zaista, one
ne mogu voditi ljubav otvorenih oiju. Sa zatvorenim oima one
mnogo bolje osjeaju nutrinu svog tijela. Zato sklopite oi i osjetite

192

svoje tijelo. Opustite se! Usmjerite se na kimeni stub. A ova sutra

kae veoma jednostavno: "Tako budi preobraen." I ti e biti
preobraen pomou toga. Dovoljno je za danas.
.

I,I!I'

li

\1

1
.11

IIII

i'II

Ij
II
III

I'

193

10

ISPUNJENJE

PUTEM USREDITENJA
13. novembar 1972. Bombaj, Indija.

PITANJA:
l. Da li je samo-ostvarenje osnovna

potreba?
2. Objasnite kontemplaciju,
koncentraciju i meditaciju.
3. Koliko se razlikuje obuka za razvoj
od obuke za
razvoj centra srca i glave?

pupanog centra

4. Da li su svi Prosvijetljeni usrediteni

u pupanom centru?

'-1
!I!II

Ovdje ima mnogo pitanja. Prvo: "Da li je samo

ostvarenje osnovna potreba ?vjeka?"
Kao prvo, valja shvatiti to se misli pod pojmom
"samo-ostvarenje". A.H. Maslov je koristio taj pojam- "samo
ostvarenje" (self-actualization). ovjek je roen kao potencijal. on
se nije odmah ostvario- samo je jedna mogunost za to. ovjek se
rodio kao pogodna mogunost, ali ne ikao unaprijed ostvaren in.
on moe postati neto. on moe dostii ostvarenje svojih
mogunosti, ali i ne mora. Ta pogodna prilika moe biti iskoriena
priroda te na to nee siliti. Ti si u tome slobodan. Ti moe odabrati
da bude ostvaren; ali i ne mora nita preduzeti na tom polju.
ovjek je roen tek kao sjeme. Zato, nijedna osoba nije roena
unaprijed ispunjena- roeni smo samo sa mogunou
za
ispunjenje.
Ako je to tako, (a tako jeste) onda nam samo
ostvarenje dolazi kao osnovna potreba. Dok ne ostvarimo svoju
potrebu, dok se ne ispunimo, dok ne postanemo ono to treba da
budemo, ili to mislimo da treba da budemo, dok vaa udnja ne
bude ispunjena, dok se potpuno ne ostvarite, dok vae sjeme ne
postane rascvjetano stablo, vi ete stalno imati dojam da vam neto
nedostaje. A svi tako osjeaju, SVI osjeaju da im neto fali. To
osjeanje proistie iz toga to jo nijeste sasvim ostvareni.
To ne znai da vi nijeste postigli bogatstvo ili poloaj u
drutvu, da vam nedostaje ugled ili mo. ak i kada dobijete ono to
ste traili- bogatstvo, vlast, mo, ugled- vi ete i dalje osjeati taj
stalni dojam da vam neto nedostaje, jer to osjeanje "neto mi fali"
nije povezano nisaim spolja. To je u vezi sa vaim unutarnjim
rastom. Dok se ne ispuni, dok ne dospije do realizacije, do vlastitog
procvata, dok ne dospije do jednog unutarnjeg zadovoljenja u kojem
e osjeati da je to ono to si htio da bude, osjeanje nedostatka e
se i dalje ispoljavati. A ti nikako ne moe unititi to osjeanje. Taj
osjeaj se ne moe niim ponititi. Zato samo-ostvarenje znai
dospijee osobe do onoga to je trebala da bude. on je roen kao
sjeme, a sada je to sjeme procvjetalo. on je dospio do potpunog
razvoja, dospio je do unutarnjeg rasta, do kraja unutarnjeg puta.
Onog trenutka kada osjetite da su svi vai potencijali stavljeni u
dejstvo, vi ete tada osjetiti vrhunac ivota, vrhunac ljubavi i same
egzistencije.

196

Abraham Maslov je koristio pojam "samo-ostvarenje".

koristio i pojam: " vrhunac iskustva". Kada bi osoba
dospjela do sebe, ona je dospjela o vrhunca- do vrhunca blaenstva.
Psle toga nema nikakvog upinjanja za neim drugim. Ta osoba je
sasvim zadovoljna sa samim sobom. Sada mu vie nita ne fali: ne
postoji vie elje, zahtjeva, kolebanja. Bilo to da je on, sasvim je
zadovoljan sa time. Samo-ostvarenje postaje biti vrhunac iskustva, i
samo takva osoba, koja je dostigla samo-ostvarenje, moe se vinuti
do vrhunca iskustva. Tada je sve vrhunac iskustva za njega: bilo to
da radi ili ne radi, bilo samo da bitie; samo bitisanje je blaenstvo za
njega. Tada blaenstvo nije uslovljeno i povezano sa neim spolja.
To je samo uzgredni rezultat tvog unutarnjeg rasta.
Buda je samo-ostvarena osoba: zato mi i slikamo
Budu, Mahavira i druge njima sline- zbog toga pravimo skulpture,
biste i ikone sa njihovim likovima- kako sjede na potpuno
rascvjetanom lotosu. To prikazanje rascvjetanog lotosa je vrhunac
unutarnjeg procvata. on je cvetao unutar vas i potpuno se rascvjetao.
To unutarnje cvjetanje daje sjaj, stalno isijavanje blaenstva iz njih. I
svi oni koji su doli blizu njih, koji se priblie i njihovoj sjenci,
osjetie tiinu oko njih.
Zabiljeena je jedna interesantna pria o Mahaviru. To
je mit, ali mitovi mogu biti predivni i mogu kazati mnogo, to se
inae ne bi drugaije moglo rei. Bilo je reeno, kada bi Mahavir
negdje doao, svugdje oko njega, na nekoliko kilometara oko njega,
bi se svi cvjetovi rascvjetali. Cak iako tome nije bilo vrijeme, cvijee
bi procvjetalo. To je samo jedno poetsko izraavanje, ali, zaista, iako
neko jo nije samo-ostvaren, ako bi ikako doao u dodir sa
Mahavirom, njegovo rascvjetavanje bi postalo zarazno tako da bi ta
osoba osjetila kako se i sama rascvjetava. ak iako to ne bi bilo
pravo vrijeme za tu osobu, iako ona ne bi za to bila spremna, ona bi
primila taj njegov sjaj. Ta osoba bi osjetila odreeni eho. Kada bi
Mahavir doao blizu nekoga, ta osoba bi osjetila neki eho unutar sebe
i tako bi dobio bljesak onoga to bi trebalo da postane. Zato je samo
ostvarenje osnovna potreba svakog pojedinano. A kada kaem
"osnovna" mislim: ako su sve tvoje potrebe ispunjene, sve sem samo
ostvarenja, sem samo-realizacije, ti e se osjeati neispunjenim, Isto
tako, ako se samo-ostvarenje dogodilo a nita se nije ispunilo, ti e
se i tada osjeati potpuno duboko ispunjen. Zbog toga je Buda
mogao biti prosjak iako je bio plemi.
Posle prosvjetljenja Buda je stigao u grad Kai. Kralj
Kaija ga je doekao i upitao: "Ne vidim nita posebno na tebi. Ti si

on je

takoe

197

samo jedan prosjak, ali ipak sam osjetio poniznost kada si doao. Ti
nema nita, ali nain na koji hoda, nain na koji me gleda, kako se
smije, ini te kraljem itavog svijeta. Gdje se nalazi tajna tvoje
moi? Ti izgleda kao kralj. I zaista, nijedan kralj ti nije slian- kao
da ti itavi svijet pripada. Ti si zaista kralj, ali gdje je tvoja mo, gdje
se nalazi izvor tvoje snage?"
Na to mu je Buda odgovorio: "To je u meni. Moja
mo, moja snaga, izvor moje sile, sve to osjea oko mene je u
meni. Ja ne posjedujem nita izuzev sebe. Ali i to mi je sasvim
dovoljno. Ja sam ispunjen; sada vie nita ne trebam i nita ne elim:
postao sam beeljan." I stvarno, samo-ostvarena osoba je beeljna,
Zapamti: obino mi mislimo ako postanemo beeljni da emo
spoznati sebe. Istina je sasvim drugaija. Ako spoznate sebe,
postaete beeljni. A tantrino isticanje nije na beeljnosti ve na tome
da postanete samo-ostvareni. Tada e to pratiti unutarnje stanje duha
lieno tenje za eljama. "udnja" znai da nijesi ispunjen. Tebi jo
neto nedostaje, i zato ti juri za tim. Ti ide od jedne elje ka drugoj
u traganju za svojim ispunjenjem. To traganje nikako ne prestaje jer
je jedna elja samo zamijenjena drugom. Zapravo, jedna elja povlai
za sobom deset novih elja. Ako krene da traga za stanjem duha
bez elja, a pri tome slui eljama, nikada tamo nee tako stii. Ali
ako pokua neto drugo- metode samo-ostvarivanja, metode za
realizovanje tvoje unutarnje mogunosti, ako pokua da ih ostvari
onda e biti blie svom ostvarenju a dalje od elja. elje su tu samo
zbog toga to si prazan. Kada nijesi prazan iznuta, elje tada nestaju.
to da se radi sa samo-ostvarenjem? Dvije stvari se
prvo moraju shvatiti. Jedna: samo-ostvarenje ne znai da e postati
ostvaren ako bude veliki pjesnik, veliki slikar ili veliki muziar.
Naravno, jedan dio tebe e se tako ostvariti i to e ti donijeti
zadovoljenje. Ako ima mogunosti da bude dobar muziar, i ako to
ostvari i postane dobar muziar, jedan dio tebe e biti ispunjen- ali
to ne znai potpuno ispunjenje. Ostatak tvojeg bia e ostati
neispunjen. Ti e tako biti uskraen. Jedan dio tebe e se razvijati, a
drugi e ti stojati kao kamen o vratu.
Pogledaj samo pjesnika. Onda kada je u svom
pjesnikom raspoloenju, kada je u nadahnuu, on je nalik Budi: on
tada potpuno zaboravlja sebe. Onaj obini ovjek, koji je u svakome
prisutan, kod pjesnika tada ne postoji. Kada je pjesnik nadahnut, on
ima svoj vrhunac- vrhunac jednog dijela. A ponekada pjesnici imaju
takve bljeskove koji su slini samo Prosvijetljenima, koji su
imanentni samo za umove nalik Budi. Pjesnik moe govoriti kao

198

Buda. Na primjer, Halil Dubran je govorio kao Buda, ali on nije bio
Buda. on je pjsnik- veliki pjesnik. Zato ako promatrate Dubrana
kroz njegovu peziju, on e vam izgledati kao Buda, Hrist ili Krina.
Ali ako odete i pronaete tog ovjeka, on e vam izgledati sasvim
obino. on govori o ljubavi tako divno da mu ni Buda nije ravan. Ali
Buda poznaje ljubav svojim potpunim biem. Halil Dubran spoznaje
ljubav u svojim pjesnikim uzletima. Samo onda kada je pjesniki
nadahnut, on ima bljeskove ljubavi- predivne bljeskove. on ih
izraava sa jednim rijetkim talentom. Ali ako ode i pronae
stvarnog Halila Dubrana, ovjeka, ti e tu naii na neku razliku.
Pjesnik i ovjek su udaljeni. Pjesnik je samo neto to se tom ovjeku
dogaa ponekad, ali taj ovjek nije pjesnik. Upravo zbog toga se
pjesnicima uini da je neko drugi stvarao njihovu poeziju; kao da to
nijesu oni napisali. Oni se osjeaju kao da su bili instrument neke
druge energije, neke druge sile. U tom trenutku nije bilo njih. To
osjeanje se pojavljuje, zaista, samo zbog toga to njihova potpunost
nije ostvarena- samo se ostvario dio njih, jedan fragment. Ti nijesi
dotakao nebo. Samo je jedan tvoj prst dotakao nebo, a ti si ostao
ukorijenjen u zemlji. Ponekada ti skoi , tada za trenutak nijesi na
zemlji. Ti si tada prevario gravitaciju. Ali ve sljedeeg trenutka si
opet na zemlji. Ako je pjesnik ispunjen, on e imati bljeskove
pojedinane bljeskove. Ako je muziar ispunjen, i on e imati
pojedinane bljeskove.
Govorili su o Betovenu kada je bio na sceni, na
podijumu, da je bio sasvim drugi ovjek. Gete je govorio da je
Betoven bio nalik bogu kada je dirigovao svojim orkestrom. To se o
njemu ne bi moglo rei da je bio obian ovjek. on uopte i nije bio
ovjek: bio je jedno nadljudsko bie. Nain na koji je gledao, nain
na koji je podizao ruke, sve je to bilo nadljudski. Ali kada bi siao sa
scene, on bi bio sasvim obian ovjek. Onaj ovjek na sceni je
izgledao tako kao da je bio posjednut od neke sile, kao da tu vie nije
bilo Betovena ve da je neka druga sila ula u njega. Kada bi se, pak,
ponovo vratio sa scene, on bi opet bio Betoven, samo ovjek.
Upravo zbog toga pjesnici, muziari, veliki umjetnici,
kreativni ljudi su znatno vie napeti: jer oni posjeduju dva razliita
bia. Obini ovjek i nije tako napet jer je on uvijek isti. on ivi na
zemlji, ali pjesnici, muziari, veliki umjetnici znaju za skokove,
uzlete. Oni ponekada odlaze iza gravitacije. U odreenom trenutku
oni vie nijesu na ovoj zemlji, oni tada nijesu dio ovjeanstva. oni
postaju dio svijeta Bude- bivaju tada u zemlji Buda. A onda se potom
ponovo vraaju nazad. Oni imaju' dva mjesta boravka; njihove

'I
li

199

linosti su podijeljene. Zato je svaki nadahnuti umjetnik, svaki veliki

umjetnik na neki nain sumanut. Tolika je napetost u njemu da nije
normalan. A jaz, raskol izmeu te dvije osobe, zna da bude ogroman
ponekada i nepremostiv! Nekada je on jedan sasvim obian ovjek; a
nekada biva Budi slian. on je izdijeljen izmeu te dvije krajnosti ali
i dalje posjeduje bljeskove.
Kada kaem "samo-ostvarenje", ja ne kaem da ete vi
postati veliki pjesnici ili veliki muziari, ja mislim pod time da ete vi
postati potpuni ljudi. Ja ne kaem da je neko veliki ovjek jer je
veliki ovjek podijeljen, veliina u neemu je uvijek odreena,
djelimina. To je zbog toga jer se ta osoba stalno kree samo u
jednom pravcu, a u svim drugim pravcima, u. svim ostalim
smjerovima biva zakinut, ogranien. Kada vam kaem da budete
potpuni, ja pod tim ne podrazumijevam da treba da postanete veliki
ljudi. Ja mislim da treba da stvorite ravnoteu, balans, da budete
centrirani, usrediteni, da budete ispunjeni kao ljudi- a ne kao
muziari. pjesnici. ne kao umjetnici ve da budete ispunjeni kao
ljudi. to to znai biti ispunjen kao ovjek? Veliki pjesnik je veliki
upravo zbog velike poezije. Veliki muziar je velik zbog znaaja
veliine svoje muzike. Veliki ovjek je velik zbog odreene stvari
koju je stvorio: on moe biti i veliki heroj. Veliki ovjek je usmjeren
ka jednom odreenom pravcu. ~Veliina je djelimina- fragmentarna.
Zbog toga veliki ljudi moraju da proive znatno vie tjeskobe od
obinih ljudi.
to je to potpuni ovjek? to se misli pod pojmom biti
cio ovjek- biti potpun ovjek? Kao prvo, to znai biti usrediten,
centriran u sebi; ne bitisati van svog centra. Ovog trenutka si neko, a
ve sledeeg trena moe biti neko drugi. Kada mi ljudi dou sa
takvim pitanjem, ja im odgovaram uopteno: "Gdje osjeate svoj
centar- u glavi. umu, pupku- gdje? U seks centru? Gdje? Gdje
osjeate da se nalazi va centar? Oni mi obino odgovore: "Ponekada
osjeam da je u glavi. ponekad u srcu, a ponekada ga uopte i ne
osjeam." Tada im kaem da zatvore oi i da osjete gdje je tada. U
veini sluajeva oni odgovore ovako: "Upravo sada, na trenutak,
osjeam da sam u glavi." Ali ve sledeeg trenutka oni vie nijesu tu.
oni tada kau: "Ja sam u srcu." A ve sledeeg trenutka taj centar
iezne. To tada biva negdje drugo- u seks centru ili opet negdje
drugo.
I zaista, ti nijesi centriran. Ti si samo trenutano
usrediten. Svaki sljedei trenutak ima svoj centar, i ti se tako
pomjera. Kada je um u funkciji ti pomisli da je glava centar. A

200

kada si u ljubavi misli da je srce tada centar tvog bia. Kada ne radi
nita odreeno, ti si u konfuziji. Gdje je tada sredite, ti nikako ne
moe otkriti jer to otkriva samo onda kada neto radi, kada se
neto dogaa. Tada odredeni dio tijela postaje tvoj centar. Ali TI tada
nijesi usrediten. Ako nita ne radi, veoma je teko otkriti gdje je
sredite tvog bia
Jedan cjeloviti ovjek je usrediten. Bilo to da on tada
radi. on je uvijek u sreditu. Ako njegov um funkcionie, on
razmilja. Razmiljanje se odvija u glavi. ali on ostaje usrediten u
svom centru, u sreditu pupka. Taj centar se nikada ne gubi. on
koristi svoju glavu, ali on nikada ne djeluje iz glave. on koristi svoje
srce, ali se nikada ne pomjera za srcem, nikada svoj centar ne prenosi
u srce. Sve to on koristi kao instrument, ali ostaje usrediten,
Drugo, on je uravnoteen. Naravno, kada je neko
usrediten, on je i uravnoteen. Njegov ivot je duboko u ravnotei.
on nikada nije jednosmjeran, on se nikada ne povodi za jednim
ekstremom. on uvijek ostaje u sredini. Buda je to nazvao srednji put.
on uvijek ostaje u sredini. ovjek koji nije usrediten, uvijek e se
kretati ka ekstremima. Ako jede, on jede previe; ili ako gladuje, on u
tome pretjeruje; pravilna ishrana je nemogua za njega. Gladovanje je
lako, pretrpavanje hranom je uzbudljivo. on moe biti u svijetu,
uestvovati. djelovati po njegovim normama, ili e se sasvim odrei
od toga svijeta i povui negdje u osamu- ali on nikako ne moe
uspostaviti odreenu ravnoteu. on ne moe nikako ostati u sredini.
jer ako ti nijesi centriran, ti i ne zna to je to "sredina". Ona osoba
koja je usredsreena, ona je uvijek u sredini. nikada nije ekstremna.
Buda je rekao da je njegovo uzimanje hrane ispravno omjereno: ono
nije ni gladovanje ni deranje. Njegovo djelanje je ispravno: on
nikada ne radi previe i nikada premalo. Bilo to da preduzima, to je
uvijek u ravnotei.
Prva stvar: samo-ostvarena osoba e biti usreditena;
druga stvar: bie uravnoteena. Tree, ako se ove dvije stvari
dogode- usreditenje i uravnoteenje- mnoge stvari e to slijediti. on
e tada uvijek biti oputen. Bilo koja situacija da se nametne, njegova
oputenost nee biti izgubljena. Onaj koji je u svom sreditu, uvijek
je oputen. ak iako bi smrt dola, on bi bio miran i oputen. on bi
prihvatio smrt kao to drugi primaju bilo kog gosta. Ako bi bijeda
dola, on bi i nju prihvatio. Bilo to da se dogodi. nita njega ne
moe izbaciti iz njegovog centra. A ta oputenost je, takoe, rezultat
usreditenosti.

201

Za jednog takvog ovjeka, nita ne moe biti

trivijalno, i nita tako veliko. Sve za njega postaje sveto, divno,
prefmjeno- ba sve! Bilo to da preduzme, bilo ega da se prihvati,
sve to ima najveu vrijednost, krajnju preokupiranost. Nita nije
trivijalno. on nikada nee rei da je neto beznaajno, a da je neto
veliko. I zaista, nita nije tako veliko, znaajno; i nita nije
beznaajno, nebitno, zanemarIjivo. Obian dodir ovjeka je znaajan.
Jedna samo-ostvarena osoba, uravnoteena, usredsreena osoba,
moe sve promijeniti. Jedan njegov dodir ini sve velikim.
Ako osmotrite nekog Budu, vi ete vidjeti kada on
hoda da hoda sa ljubavlju. Ako odete do Bodh Gaya gdje je Buda
doivio Prosvjetljenje, do obale rijeke Niranana- do mjesta gdje je
sjedio pod Bodhi drvetom, ti e uoiti da je oznaeno mjesto kuda je
on hodao. on bi meditirao sat vremena, a potom bi hodao okolo. U
budistikoj terminologiji se to zove"chakraman". on bi sjedio pod
Bodhi drvetom, a potom bi malo okolo hodao. Ali taj njegov hod je
imao mimi i utiani karakter- isto kao i u meditaciji. Neko bi tuda
naIao i upitao Budu: "Zato to radi? Malo sjedi sa sklopljenim
oima i meditira, a malo potom hoda okolo." Buda bi mu
odgovorio: "Sjedjeti sa namjerom da se bude u tiini je lako, zato ja
hodam. Ali tada ja nosini sa sobom onu istu tiinu. Ja sjednem , ali
sam iznutra sasvim isti- smiren. Kada hodam, opet sam iznutra onaj
isti- smiren."
Unutarnji dojam je isti. Bilo da sretne kralja ili
prosjaka, Buda je uvijek isti: on u sebi nosi isti unutarnji kvalitet. on
je uvijek isti. Prosjak nije za nipodatavanje, kao to ni kralj nije za
preuveliavanje. Zapravo, kada kralj sretne Budu osjeti se kao
prosjak, a kada prosjak sretne Budu osjeti kao da je kralj. Dodir, taj
ovjek, dojam, sve je isto. Dok je bio. iv, svakog jutra bi govorio
uenicima: "Ako imate neto da pitate, pitajte sada" Onog jutra kada
je umirao bilo je isto. on se obratio uenicima: "Ako elite da me
neto pitate, pitajte me sada, i zapamtite, ovo je poslednji trenutak,
ovo je poslednje jutro. Prije no to padne mrak, mene vie nee biti."
on je i tada bio isti. To je bio njegov poslednji dan, ali on je i dalje
ostao isti. Kao i svakog drugog jutra, on se obratio uenicima: "U
redu, ako imate ita da me pitate, uradite to sada. Ovo je poslednji
dan."
U njegovom glasu nije bilo nikakve promjene u tonu,
ali uenici su ipak poeli plakati. oni su u tom trenutku zaboravili na
pitanja. Buda im tada ree: "Zato jecate? Sada nije vrijeme za pla,
to moete i sjutra raditi. Ovo je poslednje zajedniko jutro. Do kraja

202

dana u umrijeti. Nemojte gubiti vrijeme na pla. Sjutra to moete

raditi, ve sjutra moete gubiti vrijeme u dokolici. Zato kukate? Ako
imate neto da pitate, pitajte me." on je bio isti i u ivotu i u smrti. I
zato, kao tree, ovjek je oputen: i ivot i smrt su isto; blaenstvo i
jad su isto. Nita te ne moe uznemiriti; nita te ne moe pomjeriti iz
svog doma, iz tvoje usredsreenosti. Takvom biu se nita ne moe
dodati. Ono je ispunjeno. Svaki dah je ispunjeni dah- tili, blaen.
Takva osoba je dostigla svoj cilj. Ona je dostigla Egzistenciju,
dospjela je do Bia. Ta osoba se rascvjetala u potpunog ovjeka.
.
To nije djelimino rascvjetavanje. Buda nije veliki
pjesnik. Naravno, sve to on kae je poezija. on uopte nije pjesnik,
ali svaki njegov pokret, svaka njegova radnja je sama poezija. on
nije slikar, ali bilo to da kae, bilo o emu da pone govoriti, to
postaje pravo slikanje. on nije muziar, ali itavo njegovo bie je
sama muzika. Cjeloviti ovjek to dostie. I zato, bilo to da radi ili da
ne radi, bilo da sjedi u tiini, da nita ne radi, ak i u tiini njegovo
bie djeluje, stvara: to postaje stvaralatvo.
Tantra nije zainteresovana za neki djelimini rast. Ona
se zanima za tebe kao za potpuno bie. Zato su te tri stvari u osnovi
svega: mora biti usredsreen, utemeljen, uravnoteen, a to znai
uvijek u sredini- naravno, bez ikakvog napora ili upinjanja. Ako tu
bude nekog napora, onda ti nijesi u ravnotei. U tome mora biti
oputen- mora biti u sladu sa univerzumom, u skladu sa
Egzistencijom, a tada e se mnoge stvari same od sebe odvijati: To je
osnovna potreba, jer, zaista, dok ova potreba ne bude ispunjena ti e" .
biti ovjek samo uslovno, tek kao potencijal. Ti jo nijesi ostvareni
ovjek. Ti to moe biti; ti ima te mogunosti. Ali te mogunosti
moraju biti i ostvarene.
Drugo pitanje:
koncentraciju imeditaciju."

"Objasnite

nam

kontemplaciju,

"Kontremplacija" znai razmiljanje- usmjereno

razmiljanje. Svi mi razmiljamo: to nije kontemplacija. To
razmiljanje nije usmjereno, ono je mutno, ne vodi nikuda. I zaista,
nae razmiljanje nije kontemplativno, ve, kako Frojd kae,
"asocijativno", dovodi u vezu, tek nagovjetava. Jedna misao te vodi
ka drugoj bez ikakvog usmjeravanja od tvoje strane. Jedna misao ide
ka drugoj upravo zbog asocijacije, zbog toga to su povezane. T~
recimo, ugleda psa kako prolazi ulicom: onog trenutka kada ugleda

203

tog psa tvoj um poinje misliti o psima. Taj pas te zavede i ti pone
stvarati asocijacije na tu temu. Kada si bio dijete ti si se plaio
odreenog psa. U tom trenutku ti je taj pas iz djetinjstva doao na
um, i djetinjstvo ti se sa njim vratilo. Tada je taj pas bio zaboravljen.
Ti si se sada pomou njega povezao sa svojim djetinjstvom. A
djetinjstvo te zatim odvelo negdje dalje. I tako se to vrti u krug.
Uvijek kada si oputen pokuaj da se vrati tamo
odakle misli dolaze. Vrati se natrag; osmotri svoje korake. Tada e
vidjeti da je neka druga misao tamo, i da te ona dovela dotle, a one
nijesu logiki povezane. Kako moe pas na ulici biti u vezi sa tvojim
djetinjstvom? Tu ne postoji nikakve logike veze- tek samo
asocijacija u tvom umu. Kada bih ja prolazio tom ulicom, taj isti pas
mene ne bi odveo do mog djetinjstva. Mene bi to odvelo negdje
drugo. A neku treu osobu to bi odvelo opet negdje sasvim drugo.
Svi posjeduju nekakve asocijativne veze u umu. Svaka pojedinana
karika vodi ka lancu raznih dogaanja. Tada um poinje da djeluje
kao kompjuter. Tada te jedna stvar vodi ka drugoj, druga ka treoj, i
tako dalje. Tvoj itavi dan se na tome zasniva.
Pokuaj da zapisuje to to ti pada na um; bie
iznenaen. to se dogaa sa tvojim umom! Nema nikakvog odnosa
izmeu misli. Ti to naziva razmiljanje. To je samo puka veza
izmeu dvije razliite misli koje te vode. Razmiljanje postaje
kontemplacija samo onda kada se, direktno kree, kada se ne kree
pomou asocijacije. Ti, recimo, radi na nekom odreenom
problemu, onda izbaci sve asocijacije. Ti se usredsredi samo na taj
problem: usmjeri svoj um. Um nastoji da pobjegne sa prave staze na
neku misao sa strane- da ode ka nekoj asocijaciji. Ti tada treba da
izbjegne sve stranputice. Samo na jedan put treba da usmjeri svoj
um.
Naunik koji radi na nekom problemu je u
kontemplaciji. Kada logiar radi na nekom problemu, kada
matematiar rjeava neki problem, oni su u kontemplaciji. Pjesnik
kontemplira cvijet: tada je sav svijet stavljen po strani, i samo su
prisutni pjesnik i taj cvijet. Pjesnik se povodi za tim cvijetom. Moda
e ga mnoge stvari sa strane privlaiti, ali on nee dopustiti svom.
umu da ide po strani. Um se tada kree u jednom smjeru, u jednoj
liniji. To je kontemplacija. Nauka je bazirana na kontemplaciji. Bilo
koja logina stvar je kontenplativna: misao je usmjerena, razmiljanje
je voeno. Razmiljanje, uobiajeno razmiljanje je apsurd.
Kontemplacija je logina, racionalna.

Postoji i koncentracija: to je mirovanje u jednom

mjestu. To nije kontemplacija. To nije razmiljanje, to je samo
boravljenje u jednoj taki, ne doputajui umu da se kree. Za
vrijeme razmiljanja um se kree suludo- za vrijeme uobiajenog
razmiljanja. U kontemplaciji taj suludi um biva voen, upravljan;
on ne moe tako nikuda pobjei. U koncentraciji se umu ne doputa
nikakvo kretanje; u uobiajenom razmiljanju um se kree svugdje. U
kontemplaciji mu je doputeno da se kree samo na odreena mjesta;
a u koncentraciji mu nije doputeno nigdje da se kree. Tada mu je
doputeno samo da bude na jednom mjestu. Tada se sva energija
zaustavi, sve kretnje bivaju zaustavljene, bivaju prikovane za jedno
mjesto.
Joga se bavi koncentracijom, obini ovjek je okupiran
neusmjerenim razmiljanjem, a naunik se koristi usmjerenim
razmiljanjem. Joginski um ima takvo razmiljanje, fokusirano,
fiksirano, usmjereno na jednu taku; bez ikakvih pokreta. A
meditacija je neto drugo. U obinom razmiljanju, umu je doputeno
da se kree svugdje; u kontemplaciji mu je doputeno da bude samo
na jednom odreenom mjestu, da se usmjerava samo ka jednom
smjeru: svi drugi pravci su presjeeni. A u koncentraciji nije
doputeno kretanje ni u jednom pravcu. U koncentraciji je doputeno
samo da se bude na jednom mjestu. A u meditaciji um, kao takav,
uopte nije doputen. Meditacija je stanje "ne-uma". Tu postoje etiri
stupnja: obino razmiljanje, kontemplacija, koncentracija i
meditacija.
Meditacija podrazumijeva stanje bez uma, stanje
osloboenosti od uma: ak ni koncentracija tu nije doputena. Tu
uopte ni umu nije doputeno da bude! Zbog toga se meditacija ne
moe postii umom. Sve do koncentracije, um ima svoj uspon, ima
doputen pristup. Um moe pojmiti koncentraciju. Ali um nikako ne
moe shvatiti meditaciju. I zaista, tu nije doputen pristup umu. U
koncentraciji umu je doputeno da bude u jednom mjestu. U
meditaciji, ak je i to mjesto izbrisano. U obinom razmiljanju, svi
pravci su otvoreni; u kontemplaciji je samo jedan pravac doputen; u
koncentraciji je samo jedno mjesto dostupno- nikakvi smjer; a u
meditaciji, ak ni to mjesto nije otvoreno; umu nije doputeno da tu
boravi. Obino razmiljanje je uobiajeno stanje uma, a meditacija je
via mogunost. Obino razmiljanje je na niem nivou- na nivou
asociranja; a vii nivo, vrhunac je meditacija- stanje lieno uma,
osloboenje od misli.

204

205

U drugom pitanju je takoe reeno: "Komtemplacija i

koncentracija su mentalni procesi. Kako jedan mentalni proces moe
pomoi da se dosegne stanje ne-uma?"
To pitanje je zaista znaajno. Um pita kako um moe
dospjeti iza uma? Kako moe bilo koji mentalni proces pomoi da se
postigne neto to ne predstavlja um? To djeluje kontradiktorno.
Kako tvoj um moe pokuati, nainiti napor da stvori stanje koje nije
umne prirode? Pokuaj da to shvati.
Kada je um prisutan, to se tu odvija? Odvija se proces
razmiljanja! Kada je ne-um u pitanju, to je onda to? To je proces
bez misli. Ako uspije da poniti taj proces razmiljanja, ako uspije
da iskljui svoje razmiljanje, malo po malo, ti e dospjeti do stanja
ne-uma. Um znai razmiljanje; ne-um znai ne razmiljanje. Um
moe biti od pomoi, on ti moe pomoi da poini samoubistvo. Ti
moe poiniti samoubistvo, ali se nikada ne pita kako je mogue da
ovjek koji je iv pomogne sebi da bude mrtav. Ti moe pomoi
sebi da bude mrtav. Svako to pokuava. Ti moe pomoi sebi da
zamre ali da i dalje bude iv. Um ti moe pomoi da bude bez
uma. Kako um u tome moe pomoi?
Ako proces razmiljanja postane sve vie napet, ti onda
ide od uma ka stanju gdje ima vie uma. Ako proces razmiljanja
biva manje napet, ako se smanjuje misaoni proces, ako se stiava, ti
tako pomae sebi da dospije do ne-uma. To zavisi o tebi. Um moe
biti od pomoi jer je um, zaista, samo ono to ti radi sa svojom
svijeu upravo tog trenutka. Ako napusti svijest, bez da preduzima
ita pomou nje, to e postati meditacija. Zato tu postoje dvije
mogunost: brzi proces ili spori, postepeni proces, kada se oslobaa
uma malo po malo. Ako je jedan procenat uma nestao, ti onda ima
devedeset i devet procenata uma a jedan procenat ne-uma. To je isto
kao kada bi pomjerao namjetaj u svojoj sobi. Tu bi se potom
oslobodilo neto prostora. Ako bi izbacio neto namjetaja tada bi jo
vie slobodnog prostora ostalo. Kada bi sav namjetaj izbacio iz te
sobe onda bi sav prostor bio slobodan.
Medutim, slobodni prostor se ne stvara izbacivanjem
pokustva: taj slobodni prostor je ve tu. on- je samo zauzet
pokustvom. Kada ti izbaci taj namjetaj, nita vie prostora ne
dobija. Taj prostor je tu, samo to je bio zauzet namjetajem. Ti si
izbacio namjetaj, i taj slobodni prostor se ponovo vratio, ponovo se
uoio. Duboko unutar uma postoji zauzeti prostor, ispunjeni,

206

pretrpani, optereen mislima. Ako uspije da izbaci neku misao,

slobodni prostor e se tada stvoriti, ili ponovo uspostaviti; a ako
uspije da izgura misli van, malo po malo e uspjeti da ponovo
zadobije svoj prostor.
To se moe postii postepeno, ali i odmah. Nema
potrebe da se to odlae i vue u nedogled; nema potrebe premjetati
namjetaj cio ivet, Kada iznese neto namjetaja, malo prostora se
dobije ali vei prostor ostaje zauzet. Taj vei prostor nastoji da se
ponovo popuni jer se tako prazan .loe osjea. Zato ljudi obino
nastoje da nadomjeste ispranjeni prostor novim mislima. Kada
ujutro sjedne da meditira ti uspori proces svojih misli. Potom ode
u trgovinu i bude izloen navali novih misli; tvoj slobodni prostor se
ponovo ispuni. To se tako ponavlja iz dana u dan: pranjenje i
punjenje.
Ti moe odmah izbaciti sav namjetaj napolje. To je
stvar tvoje odluke. To je teko jer si ti ve postao naviknut na taj
namjetaj. Vi se moete osjeati nelagodno i neudobno bez vaeg
namjetaja; moda i neete znati to da inite sa tolikim slobodnim
prostorom. Ti se moe i uplaiti od tog prostora, obino se boji od
slobodnog prostora. Ti se jo nikada nijesi naao u jednoj takvoj
slobodi. Um je uslovljavanje. Mi smo tako postali uslovljeni svojim
mislima. Da li ste to ikada primijetili- lli ako nijeste, pokuajte da
osmotrite- da vi obino stalno ponavljate jedne iste misli
svakodnevno. Vi ste nalik magnetogonu, stalno ponavljate jedno isto.
Vi stalno ponavljate jedne iste stvari. Zato? Koja je korist od toga?
Samo jedna svrha je u tome- ponavljati stare navike. Ti misli da sa
time neto postie.
Uvee lei na krevet i eka da zaspe: zato to ini
svakog dana? Ista stvar se ponavlja. To ti pomae na
nain.
Stare navike pomau kao preduslovi. Djetetu je potrebna igraka da
bi se umirilo. Ako mu se da igraka, ono e odmah zaspati; a onda
mu moe uzeti igraku. Ali ako dijete nema igrake, ono nee moi
zaspati. To je uslov. Onog trenutka kada mu date igraku, to pokrene
neto u njegovom umu. Tada je on spreman za san. Isto se dogaa i
sa tobom. Igraka moe biti.drugaija. Neke osobe ne mogu zaspati
prije nega ponove molitvu "Ram- Ram- Ram". To je igraka za njih.
Ako ponu pjevuti tu mantru, igraka im se daje; tada oni tek mogu
zaspati.
Ti se osjea nelagodno i teko moe zaspati u novoj
sobi. Ako si obiavao da spava u odreenoj odjei, onda e trebati
tu odjeu svakog dana. Psiholozi kau, ako spavate u spaveici, a ako

neki

207

vam se ona ne obezbijedi, teko ete moi zaspati. Zato? Ako nikada
nijeste spavali goli, a ako trai okolnost da spavate goli, loe ete se
osjeati. Zato? Kakve ima veze nagost i spavanje? Ali za tebe to ima
veze, to je tvoja stara navika. Sa starim navikama ljudi se osjeaju
bolje, lagodno, komotno. Nain razmilanja je takoe navika. Ti se
tako osjea komotno- iste misli svaki dan , iste navike, ista rutina.
Tada osjea da je sve u redu.
Ti si uloio investicije u svoje misli: to je tvoj
problem. Tvoje pokustvo nije samo obino smee koje treba
izbaciti; ti si mnogo u to uloio, mnogo toga je u tome. Sav taj
nepotrebni namjetaj se moe odmah izbacuti: to se moe uraditi!
Postoje brzi metodi o kojima emo govoriti. Postoje efikasni brzi
metodi! Upravo ovog trenutka ti moe biti osloboen od itavog
tvog mentalnog pokustva, ali tada bi iznenada postao prazan,
ispranjen, i ne bi znao ko si. Sada ti vie ne zna to da radi jer
sada po prvi put ostaje bez svih starih navika. ok moe biti
iznenadan. Zbog toga moe poludjeti ili ak i umrijeti.
To je razlog zbog ega se iznenadni metodi nijesu
koristili. Sve dok pojedinac nije spreman, takvi metodi se ne mogu
koristiti. Osoba moe iznenada poludjeti jer tako gubi sve svoje stare
navike, povezanost sa ivotom, sve veze tako bivaju prekinute.
Prolost tako iznenada otpada- a kada se to dogodi- ti se ne moe
vie brinuti o budunosti jer je ona uvijek povezana sa prolou.
Samo sadanjost tada ostaje, a ti nikada prije nijesi bio u sadanjosti.
Ti si boravio samo u prolosti ili u budunosti, nikada u sadanjosti.
Kada ti se dogodi da bude u sadanjosti po prvi put, ti e se
nenormalno osjeati, mislie da si poludio. Zbog toga se iznenadni
metodi ne preporuuju prije no to pone o tome uiti, prije no se
preda nekom uitelju, prije no to ue u meditaciju, prije no to
posveti sav svoj ivot meditiranju.
Zbog toga su postepeni metodi pogodni. Oni trae vie
vremena ali se pomou njih postepeno, malo po malo, uvodi u taj
prostor. Ti postepeno poinje da osjea taj prostor i da se uvjerava
u njegovu ljepotu, u blaenstvo koje je u njemu, a tada se tvoje
nepotrebno pokustvo, malo po malo, samo uklanja. Zato je dobro da
prvo iz obinog razmiljanja uete u kontemplativno: to je postepeni
metod. Od kontemplacije treba ii ka koncentraciji: i to je postepeno.
Na kraju, iz koncentracije treba skoiti u meditaciju. Tako se ti kree
sporo, ima mogunosti da osjeti tlo pod nogama; i kada se stvarno
utemelji u tu fazu, u svaki naredni korak, ti onda moe preduzeti
sledei korak. To nije skok.: to je jedan postepeni razvoj. Zato treba

208

p.rntiti te etiri stvari: obino razmiljanje,

koncentracija i meditacija- to su etiri stepena.

kontemplacija,

Tree pitanje je: "Da li je razvoj pupanog centra

""vim sloboda i neovisan od rasta sranog i modanog centra, ili se .
tin simultano razvija sa rastom srca i mozga? I jo neto, molim te,
"bjtlsni nam u emu je razlika izmedu metoda i tehnika za razvoj
pupanog centra od metoda za razvoj centara srca i glave."

Jedna osnovna stvar se mora shvatiti: samo se centri

i glave mogu razviti, a ne i pupani centar. Pupani centar se
!I&UlIO moe razotkriti, a to nije stvar razvoja. Taj centar je ve tu; ti
!IM10 treba da ga otkrije ili razotkrije. Taj centar je tu ve sasvim
,.uvijen: ti to ne treba da razvija. Centri srca i glave su razvojni
centri. oni nijesu tu da bi bili otkriveni: oni se moraju razviti.
Drutvo, kultura, obrazovanje, uslovljavanja, sve to pomae za
njihov razvoj. Ali ti si se rodio sa pupanim centrom, bez tog centra
ne moe bitisati. Ti moe ivjeti bez sranog i bez centra glave, oni
nijesu neophodni, ali je dobro da postoje; ivjeti bez pupanog centra
je nemogue. Ti moe biti bez ta dva razvojna centra; ivot e biti
malo neobian, ali e moi i tako ivjeti. No, bez pupanog centra se
ne moe nikako ivjeti. To nije stvar izbora: to je tvoj ivot.
Zato i postoje tehnike kako da se razvije centar srca,
kako da se razvija ljubav, kako da raste u senzitivnosti, kako da
postigne senzitivniji um. Postoje metodi i tehnike kako da bude
racionalniji, kako da razvije svoju logiku. Misli se mogu razvijati,
emocije se mogu razviti, ali egzistencija se ne moe razvijati. To je
ve tu; to se samo treba razotkriti.
Mnoge stvari su ukljuene u to. Jedna: moda ti i ne
moe imati veliki um, odliku za besprekorno rasuivanje, um nalik
Ajntajnu, ali ti moe postati Buda. Ajntajn je primjer kako centar
uma savreno funkcionie. Ljubavnik nalik. Majanu je primjer kako
srce savreno djeluje. Moda ti nijesi sposoban da postane Majan,
ali ti moe postati Buda jer ta sklonost se ne razvija u tebi: ona je
ve tu. To je povezano sa osnovnim centrom, sa centrom prapoetka
sa pupkom. To je ve sve tu! Ti si ve Buda, ali si toga nesvjestan.
Meutim, ti jo nijesi Ajntajn. Ti moe da pokua
da to ostvari, ali ti niko nee dati garancije da e u tome i uspjeti.
Tu ne postoje nikakve garancije jer, zaista, to izgleda nemogue
ostvariti. Zato to izgleda nemogue? Iz prostog razloga to za
!lrCIl

209

Ajntajnovu glavu treba istovjetni razvoj, iste okolnosti, ista obuka

koja je data i Ajntajnu, To se sve ne moe ponoviti jer je to
neponovljivo. Kao prvo, ti mora da nae iste roditelje jer ta obuka
prvo zapoinje u majinoj utrobi. Veoma je teko pronai iste
roditelje- nemogue. Kako je mogue nati iste roditelje, isti dan
roenja, isti dom, isto drutvo, iste prijatelje? Ti mora sasvim
precizno ponoviti Ajntajnov ivot ako eli da bude kao on! Ako se
makar i jedna injenica ispusti, ti e biti sasvim drugaiji ovjek.
Zato je to nemogue ostvariti. Jedna osoba se moe roditi samo
jednom jer se ista situacija nikako ne moe ponoviti. Ista situacija je
jedan tako veliki i bitan fenomen. To znai da mora da bude isti
svijet u istom trenutku da bi se neto ponovilo. To nije mogue: to je
nemogue. Poto si ti ve ovdje, sve to uradi je povezano sa tvojom
prolou. Ti nikako ne moe postati Ajntajn. Individualnost se ne
moe ponoviti.
Buda nije individua: Buda je fenomen. Nijedan
individualni inilac tu nije bitan; tvoje bie je dovoljno da moe biti
Buda. Taj centar ve tu djeluje; ti samo treba da ga otkrije. Tako je
tehnika za razvoj sr~a metoda koja neto "razvija", a tehnike
povezane sa pupanim centrom su tehnike koje "razotkrivaju". Ti
samo treba da to razotkrije. Ti si ve Buda: ti samo treba da sazna

Jo jedno pitanje: "Da li su svi Prosvijetljeni

usrediteni u pupku? Na primjer, da li je Krinamurti centriran u
glavi ili pupku? Da li je Ramakrina bio u srcu ili pupku? "

Postoje dva tipa osoba: Buda, koji zna da je Buda, i

Buda koji jo to ne zna. Ali SVI su Bude. Kada je Egzistencija u
pitanju, svi su isti. Samo je u Egzistenciji prisutan "komunizam": u
svemu drugome komunizam je apsurdan. Niko nije jednak;
nejednakost je u temelju svega. Zato moe izgledati paradoksalno
kada kaem da samo religija moe odvesti do komunizma, Pod
komunizmom ja podrazumijevam duboku jednakost u Egzistenciji, u
Biu. Tada si ti jednak sa Budom, sa Hristom, sa Krinom; nikako
drugaije dvije osobe ne mogu biti iste. Nejednakost je u temelju
svega kada je u pitanju spoljanji svijet; jednakost je temelj svega
kada je unutarnji ivot u pitanju.
Ove metode koje navodimo nijesu za razvoj pupanog
centra. One su za otkrie toga. Zbog toga se dogodi da neko iznenada
postane Buda: tu nije pitanje stvaranja neega novoga. Ako moe
osmotriti sebe, ako moe duboko pogledati u sebe, vidjee da je
sve tu to ti je potrebno. Sada je samo pitanje kako biti gurnut tamo
gdje se tvoje prosvjetljenje ve nalazi. Meditacija ti ne omoguava da
bude Buda; to ti samo pomae da postane svjestan Prosvijetljenosti.

Svi Prosvijetljeni su usrediteni u pupku, ali njihova

ispoljavanja mogu da dolaze iz razliitih centara. Tu razliku mora da
jasno shvatite. Svaka prosvijetljena osoba je usreditena u pupariom
centru; ne postoji nikakva druga mogunost. Ali njihovo
ispopljavanje je neto drugo. Na primjer, Ramakrina je sebe
izraavao kroz srce. on je koristio svoje srce kao sredstvo davanja
svojih poruka. Sve to bi naao u pupku, on bi izraavao putem srca.
on bi pjevao, on bi plesao: to je bio nain ispoljavanja njegovog
blaenstva. To njegovo blaenstvo je proisteklo iz pupka, niotkud
drugdje. on je centriran u pupku. Ali kako je mogao rei drugima da
je centriran u pupku? onje zato koristio svoje srce kako bi to izrazio.
Krinamurti je koristio glavu da bi ispoljio svoje
iskustvo: zbog toga su njihovi izrazi kontradiktorni. Ako vjeruje
Ramakrini, ti ne moe vjerovati Krinamurtiju, i obratno. To je
usled toga to su vjerovanja vezana za ispoljavanje, za odreeni izraz,
a ne i za iskustvo. Ramakrina djeluje djetinjasto ovjeku koji je
sklon rasuivanju. Kakve su to besmislice, pomislio bi on- plesanje,
pjevanje? to to on radi? Buda nije nikada plesao, a ovaj Ramakrioa
samo plee. On izgleda djetinjasto.
pri rezonovanju, srce izgleda djetinjasto, ali i za srce
rasuivanje je nekorisno, povrno, nebitno. Sve to je Krinamurti
rekao bilo je isto: iskustvo je isto kao i kod Ramakrine, aitanje ili
Mire. Ali ako je neka osoba usreditena u glavi, ako je umno
orjentisana, njegova objanjenja, njegova izraavanja e biti
racionalna. Kada bi Ramakrina vidio Krinamurtija, on bi rekao:
"Doi da plee sa nama. Zato gubi vrijeme u tome? Plesom se to
moe znatno bolje i dublje ispoljiti." Krinamurti bi mu na to
odgovorio: "Plesati? Osoba biva hipnotisana kroz ples. Nemoj
plesati. Analiziraj to! Rasuujl Rastumai to, proanaliziraj, budi toga
svjestan."
esto su se razliiti centri koristili da bi se neto
ispoljilo, ali iskustvo je bilo isto. Neko moe i naslikati svoje
iskustvo. Zen majstori su slikali svoje iskustvo. Kada bi se neko od
njih prosvijetlio, on bi to i nacrtao. Taj ne bi nita rekao: on bi samo
to nacrtao. Rii (sveci) iz Upaniada su stvorili predivnu poeziju.
Kada bi oni postali prosvijtljeni, oni bi stvorili neku pjesmu.

210

211

tu injenicu.

aitanja

bi plesao; Ramakrina je pjevao. Buda je koristio glavu, i

Mahavir je koristio glavu, rasuivanje, da bi objasnili svoje iskustvo.
oni su stvorili velike misaone sisteme kako bi izrazili svoje iskustvo.
Ali iskustva nijesu ni racionalna ni emocionalna: to je
izvan svega. Bilo je tek nekoliko osoba u itavoj istoriji ovjeanstva
koji su mogli izraziti svoje iskustvo pomou oba centra. Ti e nai
mnogo ljudi nalik Krinamurtiju ili Ramakrini. ali se samo
ponekada dogodi da neka osoba to moe izraziti putem oba centra.
Tada ta osoba biva u konfuziji. Ti se nikada ne moe usaglasiti sa
takvom osobom jer ne moe uspostaviti nikakvu vezu izmeu ta dva
centra: to biva kontradiktorno. Zato kada ja neto elim rei, ja to
moram izraziti razumno. Tako ja privlaim mnoge ljude iji je pristup
racionalan, koji su umom orjentisani. No, jednoga se dana dogodi da
oni uoe kako ja doputam pjevanje i plesanje. Njima tada biva
nelagodno. to je sada to? U tom trenutku za njih ne postoje
uspostavljene veze. Ali za mene tu nema nikakve kontradikcije. Ples
je isto tako dobar nain izraavanja- a ponekada i neto dublji
pristup. Rasuivanje je, takoe, nain izraavanja- ponekada veoma
jasan nain. Zato su oba dovoljno dobra naina za ispoljavanje.
Ako bi vidio Budu da plee, ti bi bio u nevolji, ne bi
znao to da misli. Ako bi vidio Mahavira kako obnaen svira na
flauti, ti ne bi moga to pojmiti. to se to dogodilo sa Mahavirom?
Da nije moda poludio? Krina sa flautom je u redu, ali sa
Mahavirom to ne bi bilo mogue, nepojmljivo. Ti to ne moe ni
zamisliti. Zaista, ne postoji nikakve razlike izmeu Mahavira i
Krine, Bude i aitanje: to je samo zbog razliitog izraaVanja. Buda
e privlaiti odreene tipove umova- umno orjentisane ljude, a
i Ramakrina
neke sasvim
tipove
ljudi- ljude koji su srcem orjentisani.

aitanja

e privlaiti

drugaije

Ali i tu postoje izvjesne nevolje: osoba nalik meni

moe stvoriti tekoe. Ja privlaim oba tipa ljudi- i niko od njih nije

spokojan u istom trenu. Kada ja govorim, osobe umu privrene su

tada spokojne; ali kada ja dopustim drugaiji vid ispoljavanja, te

osobe bivaju nespokojne, ne mogu se opustiti. Ista stvar je i sa onim

drugim tipom ljudi. Kada koristim neki emocionalni metod, srcem
ispoljeni ljudi su oputeni; ali im ponem razlagati, diskutovati, kada
o neemu ponem rasuivati, analizirati, takvi ljudi pobjegnu; oni
toga dana nee doi. Oni samo kau; "To nije za mene."
Ba neki dan mi je dola jedna dama i rekla: "Ja sam
bila na Mount Abu kada ste vodili meditacione kampove, ali tada je
bilo mnogo tee. Kada sam vas prvog dana vidjela dok ste govorili,

212

to je za mene bio veliki dogaaj, predivno sam se osjeala, bila sam

ganuta. Ali kada sam vidjela kirtan (pjevanje pobonih pjesmi), ples i
ekstatino skakanje, ja sam odmah odluila da sve to napustim; to
nije bilo za mene. Krenula sam ka autobuskoj stanici, ali tada je
nastao problem. Ja sam ipak arko eljela da te sluam, zato sam se
vratila. Nijesam eljela da propustim tvoja predavanja." Ona mora
biti u nevolji. Ona mi je jo rekla: "To je bilo tako kontradiktorno."
To mora tako da izgleda jer su i ti centri kontradiktorni. a ta
protivrjenost je i u TEBI. Tvoja glava nije u skladu sa tvojim srcem.
oni su u konfliktu. Zbog tog vaeg unutarnjeg konflikta, Ramakrina
i Kririamurti vam izgledaju da su u suprotnosti. Nastojte da izgradite
"most izmeu vae glave i vaeg srca, i onda ete znati da su oni samo
posrednici.
Ramakrina je bio sasvim neobrazovan; kod njega
nikada nije bilo razvoja misli. on je bio isto srce. Samo je jedan
centar kod njega bio razvijen- srce. Krinamurti je bio potpuni
misaoni proces. on je bio tienik jednog od najveih intelektualnih
duhova- Ane Besant, Leadbeatera i teozofa. oni su bili veliki
pregaoci da se stvori jedan takav sistem miljenja ovog vijeka. I
zaista, teozofija je jedan od najveih sistema ikad stvorenih- potpuno
racionalan. Tako jeKrinamurti bio vaspitavan od strane takvih
mislilaca, racionalista. on je tako i postao isti intelekt. ak i kada bi
govorio o srcu i ljubavi, to njegovo ispoljavanje bi bilo racionalno,
misaono, duboko intelektualno. Ramakrina je, meutim, bio znatno
drugaiji. Ako bi govorio o mislima, on bi bio apsurdan. 'Totapuri je
jednom doao k njemu, i on je poeo da ui Vedante. Totapuri mu je
tada rekao: "Odbaci sve te boanske besmislice. Odbaci Kali, Majku,
sve to sasvim odbaci. Dok sve to ne odbaci, ja te ne .mogu poeti
obuavati jer Vedante nijesu boansko predavanje; to je uenje." Na
to mu je Ramakrina odgovorio: "u redu, ali mi 'i1oputi da samo na
jedan tren odem do Majke i pitam je mogu li odbaciti sve te
besmislice. Samo me pusti na jedan trenutak da odem do Majke."
To je bio ovjek srcem orjentisan. ak i da napusti
Majku, on je mora pitati. "Ona je tako mila i puna ljubavi, i nikada
mi nije rekla ne, ona e to dopustiti, nemoj o tome brinuti." Totapuri
uopte nije shvatio ono to je on rekao.
Zato premosti prostor izmeu tvoje glave i srca, i onda
e svi oni koji su se Prosvijetlili govoriti iste stvari. Samo e se
njihov jezik razlikovati.

213

11

TEHNIKE ZAPRODIRANJE"
U UNUTARNJE CENTRE
14. novembar 1972, Bombaj, Indija.

SUTRE:
15. Zatvori rukama sedam otvora na
tvojoj glavi, prostor izmedu oiju sve e objediniti.
16. Blaenstveni, kada se sva
u srce, dospijeva do sredita lotosa.

ula

stope

17. Um bez misli, dri u sredini- dotle.

ovjek je, onakav kakav je bio, jedna krunica bez

osovine. Njegov ivot je povran; on ivi samo na povrni. Ti ivi
spolja: nikada ne ivi iznutra. Ti ne moe drugaije ivjeti sve dok
se centar ne pronae. Ja sam uoio da ti jo ne moe ivjeti iznutra. I
zaista, ti nikako ne moe imati "unutarnje" izvan svog sredita. Ti
sada moe samo imati "spolja". Zbog toga mi nastojimo da
govorimo o unutarnjem, da govorimo o tome kako ui unutra, kako
upoznati sebe, kako se izdii unutar sebe, ali sve ove rijei jo kod
tebe ne posjeduju jedno autentino znaenje. Ti moe znati znaenje
tih rijei, ali ti jo ne moe OSJETITI to one zaista znae jer jo
nijesi bio unutra. Ti jo nijesi doivio spoznaju unutrarnjeg.
ak i onda kada si sam, u svojim mislima si sa
svjetinom. Kada nikoga nema pored tebe, ni tada nijesi unutar sebe.
Ti tada obino misli o drugima; nastoji da bude vani. Pa ak i kada
spava, ti sanja druge. Ni tada nijesi unutar sebe. Samo u trenutku
nekog veoma dubokog sna, kada nema snivanja, ti si unutar sebe, ali
tada toga ne moe biti svjestan. Zapamti ovu injenicu: kada si
budan, nijesi nikada unutar sebe; a kada si unutar sebe za dubokog
sna, tada biva nesvjestan toga. Zato se sva tvoja svijest sadri u
spoljanjem. Onda kada ponemo govoriti o unutarnjem, rijei se
razumiju ali ne i znaenje tih rijei. Znaenje se ne moe potpuno
ispoljiti rijeima: znaenje dolazi putem iskustva. Rijei su bez
znaenja. Onda kada kaem "unutra", ti samo uje tu rije- ali samo
rije, ne i znaenje te rijei. Ti ne zna to je "unutra" jer jo nijesi
bio svjesno unutar sebe. Tvoj um se stalno okree ka vani. Ti jo
nijesi dokuio nikakavo osjeanje "unutarnjeg", ili to to moe da
predstavlja.
To je ono to ja podrazumijevam kada kaem da si ti
krunica bez sredita- da si samo na obodu tog kruga: centar je tu ali
ti pada u njega samo onda kada nijesi toga svjestan. Inae, onda
kada si svjestan, ti bjei iz tog sredita, a zbog toga tvoj ivot nikada
nije intenzivan; ne moe ni biti. To je samo ivot lien ivahnosti,
jaine, snage: mlak je to ivot. Ti si samo prividno iv, bolje rei,
umrtvljen. Ti bitie na svom minimumu- nikada ne ide do
maksimalnih granica, do vrhova. Ti samo moe rei: "Ja sam"- i to
je sve.. Ti jo nijesi mrtav- to je ono to ti pojmi pod ivotom. Ali
ivot se nikada ne moe upoznati na periferiji. Zivot je samo shvatljiv

216

u sreditu. Na obodima ivota samo je mogu mlak i mlitav doivljaj.

Zbog toga ti ivi jedan veoma neautentian ivot, a tada i smrt biva
nestvarna- jer onaj koji nije ivio ne moe ni umrijeti.
Samo autentian ivot moe donijeti stvarnu smrt.Tada
je ta smrt laka i divna: sve to je autentino je i lijepo. Pa i ivot, ako
je neistinit, bez vjerodostojnosti, onda je i on TUan. Va ivot je
zbog toga TUan- upravo ukorijenjen. Nita se ne dogaa. Ti samo
nastavlja da eka, da se nada da e se neto dogoditi. Meutim, i
ovaj tren je nalik praznini, a i svi trenuci u tvom ivotu su bili samo
muna praznina i amotinja. Ti si uvijek ekao samo budunost u
nadi da e se jednog dana neto dogoditi- samo si se nadao. Tako je
svaki trenutak tvog ivota bio izgubljen. To se nije ostvarilo u
prolosti, zato se nee ostvariti ni u budunosti. To je ostvarivo samo
u ovom trenutku, ali ti tu treba sada samo intenzivan ivot- jedno
intenzivno uzdizanje. Zbog toga treba da bude utemeljen u svom
centru- perifernost nee djelovati. Tek tada e moi nai svoj
trenutak.
Zaista, mi nikada ne razmiljamo o tome ko smo; i sve
to o sebi pomislimo je zbrkano. Jednom sam ivio sa jednim
profesorom u univerzitetskom centru. Jednoga dana je doao veoma
uznemiren. Ja sam ga upitao to je u pitanju. on mi je odgovorio:
"Osjeam neku groznicu." Ja sam neto itao i ne pogledavi ga
rekao mu:" Onda je dobro da ode u krevet. Pokrij se ebetom i
odspavaj malo." on je otiao u krevet, ali se vratio posle nekoliko
minuta provedenih tamo. Rekao mi je: "Ne, ja nemam groznicu.
Zapravo, ja sam ljut. Jedna osoba me je uvrijedila i ja sada osjeam
veliki gnjev i mrnju prema njemu."
Na to sam mu odgovorio: "Zato si mi rekao da osjea
groznicu?" on je odgovorio: "Ja nijesam mogao otkriti da je to zbog
mog bijesa, ali, zaista, ja sam samo bio gnjevan na tog ovjeka.
Nemam nikakvu groznicu." on je potom odgurnuo ebe. Tada sam
mu rekao: "U redu. Ako si ljut, onda uzmi ovaj jastuk. Udri po
njemu i iskali svu svoju agresivnost. Neka se tvoje nasilje ispolji.
Ako ni jastuk nije dovoljan, onda sam ti ja na raspolaganju. Moe
mene udariti i izbaciti svoju ljutinu."
on se na to nasmijao, ali taj smijeh je bio izvjetaen
o amo maska na licu. To mu se pojavilo na licu i odmah potom
:. stalo. To osjeanje nije uopte ulo njega. To nije dolo iznutra:
bila je to samo lana obrazina. Ali smijeh, pa bio to i laan smijeh,
moe stvoriti jaz. on ree: "Ne, stvarno, ja nijesam uopte ljut. Jedna

217

osoba je rekla neto o meni pred drugim ljudima i ja sam se zbog

toga uznemirio. Zaista, to je u pitanju."
Ja sam mu odgovorio: "Ti si promijenio svoj stav o
svom raspoloenju tri puta za pala sata. Prvo si rekao da osjea
groznicu, onda si rekao da si ljut, a sada kae kako nijesi ni ljut ve
da si samo uznemiren. Koje je tvojerpravo stanje?" on ree:
"Stvarno, ja sam uznemiren. Zapravo, zbunjen sam." Ja ga upitah:
"Kada? Kad si rekao da si u groznici, i tada si bio siguran u to to
govori. Sada si opet siguran i o ovom. Jesi li ti jedna osoba ili u tebi
ima vie njih? Dokle e ta tvoja sigurnost trajati?"
Tada mi taj ovjek ree: "Zaista, sada ja uopte i ne
znam to osjeam. Ja ne znam to je u pitanju. Ja sam jednostavno
zbrkan.. Bilo da to zovem gnjevom, uznemirenou ili kako drugo, ja
uopte ne znam to je u pitanju. Sada nije ni trenutak da o tome
raspravljamo. Ostavi me nasamo. Ti si od moga stanja stvorio
filozofski problem. Ti si tumaio to je stvarnost, ono to je
autentino, a ja sam se osjeao veoma zbrkano."
To nije problem samo neke odredene osobe- X,Y ili Z,
to je stvar i sa tobom; Ni ti nijesi nikada siguran jer sigurnost dolazi
iz bia koje je usredsredeno. Ti nijesi siguran ni kada si ti u pitanju,
kako onda moe biti siguran kada se radi o drugima? Tu je prisutna
samo nejasnoa, pomraenost. Nita tu nije odredeno i sigurno.
Neko je ovdje bio prije nekoliko dana i rekao mi: "Ja
sam se zaljubio u jednu enu i elim da se oenim sa njom." Ja sam
mu tada pogledao duboko u oi bez da sam ita rekao. on je postao
uznemiren, i upitao me: "Zato me tako gledate? Osjeam se tako
nezgodno." Ja sam i dalje nastavio da ga uporno gledam. on mi je na
to rekao: "Da li misli da je moja ljubav lana?" Nijesam mu nita
odgovorio. Samo sam nastavio da ga uporno gledam. on je dodao:
"Zato misli da taj brak nee biti u redu?" Nastavio je, kao za sebe:
"Ne mislim ni ja da je toga ba previe, i zato sam doao do vas.
Zapravo, ja jo ne znam da li je volim ili ne." Ja mu nijesam rekao
nijednu rije. Ja sam ga samo gledao u oi. on je zbog toga postao
nemiran, i stvari koje su bile unutar njega poele su da izlaze.
Ti nijesi siguran; ti i ne moe biti siguran: ni o svojoj
ljubavi niti o svojoj mrnji, ak ni o svom prijateljstvu. Ne postoji
stvar o kojoj moe biti siguran jer ti ne posjeduje svoj centar. Bez
uspostavljanja centra nema ni izvjesnosti. Svi tvoji osjeaji
izvjesnosti i sva tvoja miljenja su lana i trenutana. Jednoga
trenutka e osjetiti kako si u neto siguran, a ve narednog trenutka
ta tvoja sigurnost e nestati jer to dolazi iz vie razliitih centara. Ti

218

ne: posjeduje jedan stalni centar, jedan jasno odreden centar. Svaki
trenutak je centar za sebe, tako i svaki trenutak ima odredeno lino
svojstvo.
Georg Gurdijev je obiavao da kae kako je ovjek
samo jedno mnotvo, svjetina. Linost je samo jedna prevara jer ti
uopte nijesi linost: u tebi je mnogo osoba. Kada jedna linost pone
govoriti u tebi, to je jedan trenutani centar. Ve sledeeg trenutka
otvara se novi centar. Sa svakim novim trenutkom, sa i najmanjom
novom situacijom, ti osjea da si siguran u neto, i nikada ne biva
svjestan da si ti samo u jednom stalnom protoku- mnoto talasa bez
zajednikog sredita. Na kraju tvog puta ti e osjetiti da ti je ivot
bio samo gubljenje vremena. To tako mora biti. Bilo je to samo
traenje, gubljenje vremena i energije, samo jedno lutanje- bez svrhe
i bez smisla.
Osnovne preokupacije tantre, joge i religije su u tome
kako da se razotkrije tvoje sredite- kako da prvo postanete
individua. Njihova tenja je u tome da se u tebi stvori centar koji e
stalno bitisati. Tada e biti svejedno da li se ivot odvija vani, da li
tok ivota promie, da li valovi dolaze i odlaze- centar e i dalje biti
tu, on e neprestano bitisati unutar tebe. Tako e postati sjedinjen
utemeljen, usrediten.
Ove sutre su tehnike za pronalaenje tog centra, Taj
centar je ve tu jer nema mogunosti da bude u krunici bez
sredita. Krug moe bitisati samo sa sreditem, samo je taj centar
zaboravljen. To je sve tu, ali mi nijesmo toga svjesni. onje tu, ali mi
ne znamo kako da pogledamo u njega. Mi ne znamo kako da
fokusiramo nau svijest na njega.
Trea tehnika za centriranje je: "Zatvori rukama sedam
otvora na tvojoj glavi, prostor izmedu oiju sve e objediniti."

Ovo je jedna stara tehnika- i veoma mnogo koriena, i

veoma jednostavna: zatvori sve otvore na glavi- oi, ui, nosnice,
usta- SVE otvore na glavi. Kada su tako zatvoreni svi otvori na glavi,
svijest koja neprestano protie, bie tako zaustavljena; ona vie nee
ii vani. Moda ti to nijesi jo primijetio, ali ako i na tren zaustavi
svoj dah, iznenada e tvoje misli zastati- jer se sa disanjem i um
ree. To je uslovljavanje uma. Ti mora pravilno shvatiti to pojam
uslovljavanje" znai. Tek tada e se ova sutra lako razumjeti.

219

Pavlov, jedan od najpoznatijih ruskih psihologa je

izumio termin "uslovljavanje" - ili "uslovljeni refleks" - to je
postalo svakodnevna rije u itavom svijetu. Svaki onaj ko je i
najmanje upoznat sa psihologijom morao je makar jednom uti ovu
rije. Dva procesa misli - bilo koja dva - mogu biti veoma udruena,
toliko povezana da ukoliko ti pone sa jednim, ona druga misao
biva izazvana. Poznat je jedan uveni Pavlovljev eksperiment: on je
to obavio sa psom. on je otkrio da ako stavi hranu ispred psa, potei
e mu bale na usta. on e isplaziti jezik i spremie se da jede. To je
prirodno. Kada je vidio hranu, ili kada mu se makar i nagovijestilo da
e jesti, njegove bale su poele tei. Ali Pavlov je potom taj proces
uslovio sa jednom drugom radnjom. Uvijek-kada bi pas poeo baliti,
i kada bi hrana bila tu, Pavlov je preduzeo jo jednu radnju. Na
primjer, on bi zazvonio zvoniem da bi pas to mogao uti. Tako je
radio petnaest dana: uvijek kada bi donio hranu, zazvonio bi
zvoniem. esnaestog dana hrana nije bila doneena ispred psa, ali
je zvono zazvonilo. Dogodilo se da je pas opet zabalio i da je isplazio
jezik, isto kao da mu je bila donijeta hrana. Ali tu nije bilo.nikakve
hrane- samo je zvonilo. Ne postoji neke prirodne veze izmedu zvona
i luenja bala. Prirodna veza je samo hrana. Ali sada je i stalno
zvonjenje postalo povezano sa time, ak je i samo zvono moglo
prouzrokovati taj proces. Po Pavlovu ( a on je u pravu), sav na ivot
je jedan uslovljeni proces. Um je uslovljenost. Prema tome, ako
zaustavite neto to je uslov, sve e druge povezane stvari stati.
Na primjer, ti nijesi nikada razmiljao bez disanja.
Tvoje razmiljanje je uvijek pratilo disanje. Ti nijesi bio svjestan
svog disanja, ali ono je bilo prisutno- neprestano, iz dana u dan.
Svaka misao, svaki proces razmiljanja je povezan sa disanjem. Ako
bi iznenada zaustavio svoj dah, i misli bi odmah stale. Kada svih
sedam rupa- svih sedam otvora na tvojoj glavi - budu zatvorene,
tvoja svijest se tada nee moi mati, nee se moi izlivati van. Ona e
ostati unutra, a to "ostajanje unutra" stvara prostor izmedu tvojih
oiju. Taj prostor je poznat pod imenom tree oko. Dakle, ako se svi
otvori na glavi zatvore, ti vie nee moi "izai" van, ti si oduvijek
to inio putem tih sedam otvora. Ti ostaje unutra, a tako i tvoja
svijest ostaje koncentrisana u prostor izmedu oiju, ba izmedu ta
tvoja dva oka. To sve ostaje izmedu dva oka, fokusirano. Taj prostor
je poznat kao tree oko.
Taj prostor" sve e objediniti": ova sutra kae da e se
u ovom prostoru sve objediniti, sve sa-dati, sve e se tu ukljuiti.
itava Egzistencija je ukljuena. Ako ti moe osjetiti taj prostor, ti

220

e moi osjetiti sve. Kada jednom osjeti taj prostor izmedu oiju, ti
e tada upoznati Egzistenciju - njenu potpunost - jer je taj unutarnji

prostor objedinio sve. Nita nije ostalo po strani.

Upaniade kau: "Spoznaj Jedno, jedno poznaje sve."
Tvoje oi mogu samo vidjeti neto to je ogranieno vidikom. Tree
oko vidi beskraj. Tvoja dva oka mogu samo uoiti neto to je
materijalno. Tree oko vidi nematerijalno- spiritualno. Oima ti
nikada ne moe doivjeti energiju, nikada ne moe osjetiti energiju:
ti tako samo moe vidjeti materijalno. Pomou treeg oka, energija
kao takva je vidljiva. To zatvaranje otvora je nain centriranja osobe,
jer onda kada svijest ne bude mogla da izlazi van, ona e ostajati na
svom izvoritu. To izvorite svijesti je tree oko. Ako bude
usrediten u treem oku, mnoge stvari e se dogoditi. Kao prvo,
otkriete da je sav svijet skonao u vama.
Svami Ram je obiavao da kae: "Sunce se kree u
meni, zvijezde se kreu u meni, mjesec izlazi u meni. Sav univerzum
je u meni." Kada je on to izjavio prvi put, njegovi uenici su
pomislili da je poludio. Kako zvijezde mogu boraviti u Ramatirti?
Medutim, on je tu govorio o treem oku, o unutarnjem prostoru.
Kada se po prvi put unutarnji prostor osvijetli, osjeanje je takvo.
Kada uoi da je sve unutar tebe, ti tada postaje univerzum.
Tree oko nije uopte dio tvog tijela. To NilE dio
tvoje fizike konstitucije. Prostor izmedu naih oiju nije prostor koji
zavrava u naem tijelu. To je beskonani prostor koji je prodro u
tebe. Kada jednom taj prostor upozna, ti vie nikada nee biti ista
osoba. Onog trenutka kada spozna unutarnje, ti si se susreo sa
besmrtnou. Tada vie nema smrti. Kada upozna taj prostor, tvoj
ivot e postati autentian, intenzivan i, zaista, ivotan. Tada ti vie
nije potrebna nikakva sigurnost. Nikakvi strah vie nije mogu. Ti
vie ne moe biti ubijen. Nita ti se vie ne moe oduzeti. Tek sada
sav univerzum pripada tebi: ti si taj univerzum. Oni koji su upoznali
taj unutarnji prostor, oni e uskliknuti u ekstazi: "Aham Brahmasmi:
Ja sam univerzum, ja sam Egzistencija."
Sufi mistik Mansur je ubijen samo zbog tog iskustva o
treem oku. Kada je prvi put doivio to unutarnje iskustvo, on je
uskliknuo: "Ja sam Bog." Da je ivio u Indiji on bi bio tovan jer je
Indija poznavala mnoge takve ljude koji su spoznali unutarnji prostor
treeg oka. Meutim, u islamskoj zemlji to je bilo nedopustivo.
Mansurova izjava "Ja sam Bog - Ana/-hak, Aham Brahmasmi - je
primljena kao neto anti-religiozno jer se u islamu ne moe prihvatiti
,

221

da je ovjek- bog. Po njima je ovjek samo ovjek- neto stvoreno, a

Bog je Stvoritelj. Kako je onda mogue da stvoreno postane
Stvoritelj? Zbog toga se ta Mansurova izjava uopte nije shvatila.
Naprotiv, zbog toga je bio ubijen. Ali onog trenutka kada je bio
rtvovan, kada su ga svirepo ubijali. on se smijao. Na to ga je neko
upitao: "Kako se moe smijati? Zato se smije, Mansure?"
Zabiljeeno je da je on tada odgovorio: "Ja se smijem jer vi ne ubijate
mene, ne moete me ni ubiti. Vas je obmanulo ovo tijelo, ali ja
nijesam ovo tijelo. Ja sam Stvoritelj ovog univerzuma, i moj prst je
sve ovo zapoeo jo negdje davno u prapoetku."
U Indiji bi se taj ovjek mogao shvatiti. Taj jezik je
ovdje poznat ve vjekovima. Mi ovdje znamo da takav trenutak
dolazi onda kada se unutarnji prostor spozna. Tada ta osoba
jednostavno poblesavi, Ta njegova realizacija je tako izvjesna da e
se on i smijati ako pokuate da ga zbog toga rtvujete- sigurno nee
povui svoju preanju izjavu. To je zbog toga to ti zaista ne moe
ubiti njega takvog kakav je sada. Sada je on postao Cjelina. Ne
postoji mogunost da se on uniti kao takav.
Posle Mansura, sufi su nauili da je dobro biti u tiini.
pa je zato ostalo u sufistikoj tradiciji da se stalno govori uenicima:
"Uvijek kada dospije do treeg oka, ostani tih i nita ne govori.
Uvijek kada se to dogodi. budi miran. Nemoj nita rei o svom
iskustvu, ili samo nastavi da govori obine stvari u koje i drugi ljudi
vjeruju." Tako islam sada ima dvije tradicije: jednu, onu obinu,
izvanjsku, egzotinu; i drugu, a ta druga je stvarni islam, to je
sufizam- neto ezoterino. Ali sufisti su ostali tihi jer ih je Mansurov
primjer nauio da je govoriti tim jezikom, koji doe kada se tree oko
otvori. samo nepotrebno izlaganje neprilikama- a to ne pomae
nikome.
Ova sutra kae: "Zatvori rukama sedam otvora na
tvojoj glavi. prostor izmeu oiju sve e objediniti." Tvoj unutarnji
prostor postaje sveopti prostor.
etvrta tehnika: " Blaenstveni, kada se sva ula stope
u srce, dospijeva do sredita lotosa."
Svaka tehnika je podreena odreenom tipu uma.
Tehniku koju smo upravo prodiskutovali- trea tehnika zatvaranja
svih otvora na glavi - mogu koristiti mnogi. To je jedna veoma
jednostavna metoda, a nije ni mnogo opasna. Ti je moe koristiti
vrlo lako, a i nema potrebe da sve otvore zatvara dlanovima. Poto

222

je potrebno zatvaranje, ti moe koristiti i povez za oi ili vatu za ui.

Stvar je u tome da svi otvori zaista budu zatvoreni nekoliko
trenutaka- na nekoliko minuta ili nekoliko sekundi. Pokuaj to.
Nemoj to praktikovati. To je samo od pomoi kada se iznenada
dogodi: kada je iznenadno onda je i uspjeno. Kada legne na krevet,
zatvori sve otvore na nekoliko trenutaka, i pogledaj to e se
dogoditi.
Kada osjeti da se gui, nastavi- sve dok to ne postane
skoro nepodnoljivo - jer e i disanje biti obustavljeno. Kada to
postane sasvim nepodnoljivo, ti vie nikada nee moi da zatvori
te otvore, zato se ne treba brinuti. Neka unutarnja snaga e u tom
trenu otvoriti sve otvore. Zato ti nastavi da to zatvara i dri
zatvoreno sve dok moe. Kada se guenje pojavi. to je taj pravi
trenutak- jer e taj osjeaj guenja prekinuti sve stare veze. Ako to
bude mogao odrati jo par trenutaka, to e biti dobro. To e biti.
zaista, teko i naporno pa e pomisliti da umire- ali se nemoj
zaplaiti jer ti nee tako umrijeti. Ne umire se tako, ne moe
umrijeti samo ako zatvori sve svoje otvore. Ali kada osjeti kao da
e umrijeti. izgubiti svijest, tada dolazi taj pravi trenutak.
Ako moe istrajati u tom trenutku, iznenada e se sve
iluminirati, sve e ti se jasno ukazati. Tada e osjetiti jedan unutarnji
prostor koja se iri. a u to e biti sadrana Cjelina. Tada otvori sve
svoje otvore. Potom pokuaj sve to iznova nekoliko puta. Uvijek
kada ima imalo vremena, pokuaj sa time. Ali nemoj to uvjebavati.
Ti moe uvjebati zaustavljanje disanja na nekoliko trenutaka: ti to
moe dobro uvjebati! Takvo uvjebavanje nee pomoi. Iznenadni
gr je potreban. U jednom takvom gru, protok kroz tvoje stare
kanale e biti zaustavljen, a tada e se mnoge nove stvari dogoditi.
Mnogi vjebaju ak i danas- mnoge to osobe rade u
cijeloj Indiji. Ali oni to uvjebavaju, a to je jedan iznenadni metod.
Ako to bude uvjebao, nita se nee dogoditi. Ba NITA se nee
dogoditi! Ako bih te sada iznenada izbacio iz ove sobe, tvoje misli bi
automatski stale. Ali ako bi to vjebali svakodnevno, nita se vie tu
ne bi dogodilo. To bi tada postala jedna mehanika navika. Zato
nemoj to uvjebavati. Uradi to uvijek kada moe. Tada e se malo
po malo u tebi iriti unutarnji prostor. Taj unutarnji prostor dospijeva
do tvoje svijesti samo onda kada si izloen nekoj rizinoj situaciji.
kada si u opasnosti, kada ti prijeti smrt. Onda kada osjeti: "Vie
ovako ne mogu izdrati; sada je smrt blizu", to je tek pravi trenutak.
Izdri! Nemoj se bojati. Smrt se tako lako ne dogaa. Do sada jo
niko nije umro od ove metode.

223

U tebi postoji ugraeni ureaj za sigurnost: zbog toga i

ne moe umijeti. Prije no bi umro, osoba prvo mora ostati bez
svijesti. Ako si jo svjestan, a osjea da e umrijeti, nemoj se toga
plaiti. Ti si jo u svijesti, ti ne moe umrijeti. Kada pone gubiti
svijest, tvoje disanje e se samo nastaviti. Ti to ne moe sprijeiti.
Zato ti moe koristiti zapuae za ui,.. Ruke nijesu neophodne.
"Ruke se mogu koristiti samo u sluaju ako pone gubiti svijest, tada
e se one ponaati mehaniki i tako e se ivotni proces nastaviti sam
od sebe. Ti moe koristiti zapuae za ui, povez za oi, ali nemoj
nikada zatvarati nosnice ili usta jer to nekada MOE biti fatalno.
Makar nos mora ostati otvoren. Zatvori ga rukom, i onda kada
zapadne u stanje gubljenja svijesti, ruka e se sama mai i ti e "
ponovo moi disati. To je taj ugraeni ureaj sigurnosti u tebi. Ovaj
metod mogu mnogi koristiti.
etvrta metoda je za one koji su razvili srce, koji znaju
da vole, za osjeajne tipovi ljudi, za emocionalne osobe.
"Blaenstveni, kada se sva ula stope u srce, dospijeva do sredita
lotosa." Ovu metodu mogu koristiti samo osobe koje su srcem
orjentisane. Ako nijeste takvi, onda prvo treba razumjeti to je to
srcem orjentisana linost. Tek tada e se ova metoda shvatiti. One
koji su srcem usmjereni, sve vodi ka srcu- sve! Ako ti voli takvu
osobu, ona e srcem to osjetitti a ne sa glavom. Umna osoba, ak i
kada voli, osjea to mentalno, doivljava to umom. on misli o tome;
on to planira. ak je i ljubav za njega ispoljeni napor uma.
Osjeajni tip osobe ivi bez rezonovanja. Naravno, srce
ima vlastito rasuivanje, ali tu se ivi bez rasuivanja. Ako te neko
upita: "Zato voli", i ako ti bude mogao odgovoriti na to pitanje, ti
si osoba umno orjentisana. Kada bi te neko to pitao i ti mu
odgovorio: "Stvarno ne znam; ja je samo volim", ti si onda srcem
usmjerena osoba. ak i ako kae da je neko lijep, i da ga zbog toga
voli, to je ve razlog. Meutim, za srcem poneene osobe, neko je
lijep samo zbog toga" jer ga ja volim". Glavom orjentisani ljudi vole
nekoga jer je ta osoba zgodna i privlana. Razlog dolazi na prvom
mjestu, a onda dolazi i ljubav. Ka srcu usmjerenoj osobi, na prvo
mjesto je ljubav, a onda sve drugo ide za njom. Osjeajni tip osobe je
centriran u srcu, i sve to se dogodi dopire do njenog srca.
Samo osmotri sebe. Svakog trenutka se u tvom ivotu
dogode mnoge stvari. Kako te one dotiu? Ti prolazi ulicom i
prosjak te sretne. Kako doivljava tog jadnika? Da li ti pone tada
razmiljati o ekonomskim uzronicima njegove bijede? Pomisli li da
se proenje na ulici mora zaustaviti zakonskim mjerama ili pomisli

224

kako bi to

socijalistike

zemlje uspjeno regulisale tako da ne bude

To je tip ovjeka koji se povodi za glavom, za umom.
Taj prosjak je samo uzgredna statistika injenica za njega. To nije
ni dotaklo njegovo srce. Samo je njegova glava reagovala, samo je
njegov um bio time dotaknut. on nee nita preduzeti da uini za tog
prosjaka. on e nastojati da neto uini za komunizam, on e se
zauzeti da neto uradi za budunost, za neku utopiju. on e moda
posvetiti sav svoj ivot za neke budue ideale, ali nee nita uraditi
sada, nita nee preduzeti da ovaj trenutak bude bolji.
Um radi za budunost; a srce je uvijek ovdje i sada.
Osobe koje imaju srca bi odmah neto uradile za tog jadnika na ulici.
Taj prosjak je individua, a ne neki podatak. Ali za intelektualne
tipove ljudi, taj prosjak je samo jedna brojka u statistici. Za njega je
problem kako da se prosjaenje zaustavi, a ne kako da se pomogne
tom jadniku: to je za njega nebitno. Zato osmotri samo sebe. Osmotri
kako se ophodi u mnogim situacijama. Da li si povezan sa srcem ili
si povezan sa umom? Ako osjeti da si voen srcem, ovaj metod e
onda biti od pomoi za tebe. Ali uvijek imaj na urnu kako svi
pokuavaju da sebe zavaraju da su srcem voeni. Svi pokuavaju da
osjete da su ljudi puni ljubavi, da su osjeajni- jer je ljubav tako
utemeljena potreba pa niko i ne moe pomisliti da je lien toga, da
nije ljubavan. Tako svi nastoje da o tome misle i da u to vjeruju, ali
od vjerovanja nema koristi. Osmotri sebe sa strane, kao da i nijesi to
ti, kao da posmatra nekog drugog, i odlui- jer nema potrebe da
obmanjuje sebe, to ti nee pomoi. ak iako prevari sebe, ti ne
moe prevariti tu metodu. Zato, kada uradi ovu tehniku, ti e
osjetiti da se nita nije dogodilo.
Kada mi ljudi dou, ja ih upitam kojem tipu pripadaju.
Oni ne znaju da mi to kau. Oni nikada o tome nijesu razmiljali- o
tome kojem tipu osobe pripadaju. Obino imaju nejasnu koncepciju o
sebi, a te koncepcije su zaista samo imaginacije. oni samo posjeduju
odreene ideale i zamisli o sebi, i samo misle, odnosno, tee da budu
to to zamiljaju. Oni to nijesu, i obino se dogaa da pokazuju
suprotno. Postoji razlog za to. Osobe koje insistiraju na tome da
pokau kako su osobe srca, rade to zbog toga to im upravo ta ljubav
manjka, i to su zbog toga uplaeni. Tako te osobe i ne mogu postati
svjesne injenice da oni i nemaju srca.
Samo pogledaj svijet! Da su svi u pravu kada istiu
svoju sranost, ovaj svijet ne bi bio tako bez srca. Ovaj svijet je
sasvim na, zato tu neto nije u redu. Tu nema srca. Zaista, nikada se
nije ovjek usmjeravao na taj put, na put srca. Um je bio usmjeravan,
prosjaenja?

225

um je bio uvjebavan- zato je on i prisutan tu. Postoje kole, fakulteti

i instituti na kojim se ljudi obuavaju da umuju, ali jo nigdje nije
pokrenuta kola za obuku srca. Obuavanje uma se plaa, to se
isplati, ali obuka srca je opasna stvar jer ti postaje nekoristan i
neuklopljiv u ovaj svijet kada se stavi na stazu srca. To je zbog toga
to je sav svijet usmjeren ka rasuivanju. Da si ti gajio vrline srca, ti
bi bio udan i apsurdan u ovom svijetu. Ti bi se uvijek nuno
drugaije ponaao od njih. Kada bi sav svijet iao nadesno, ti bi
kretao nalijevo. Tako bi svugdje doivljavao tekoe. to je ovjek
civilizovaniji, to je sve manje u svom srcu, sve manje ima srca Mi
smo zaista sasvim zaboravili na to- da srce uopte postoji, ili da
postoji ikakve potrebe za upuivanje ka srcu. Zbog toga nijesu
korieni ovakvi metodi koji su, zaista, veoma laki.
Veina religija, mnoge od njih, su bazirane na
tehnikama koje su orjentisane ka srcu- hrianstvo, islam, hinduizami
i mnoge druge. Te religije su osnovali ljudi koji su srcem voeni. to
je religija starija to je i sranija, vie je utemeljena na ljudima
orjentisane srcem. Kada su se Vede pisale, hinduizam je bio tek u
povoju, i to su bili ljudi koji su se srcem povodili. Tada je bilo
veoma teko pronai osobu koja je bila sklona umovanju. Sada je
problem izokrenut. Ti vie ne moe ni da se preda molitvi,
duhovnosti, jer je to sve ka srcu upueno. Zbog toga se ak i na
Zapadu, gdje hrianstvo ( koje je religija molitve) prevladava,
dogaa da je i molitva neostvarijiva. Posebno mislim na Katoliku
crkvu kojoj je molitva osnovna sluba.
U hrianstvu ne postoji nita nalik meditaciji; ali se
ve sada i na Zapada osjea velika pomama za meditacijom. Niko
vie ne ide u crkvu- ako neko i ide, to je samo iz formalnih razloga,
tek samo nedjeljom - jer je srcem orjentisana molitva postala
nemogunost za ovdanjeg zapadnjakog ovjeka. Meditacija je vie
umno orjentisana tehnika, dok je molitva vie srcem usmjeravana.
Bolje rei, molitva je meditaciona tehnika za ljude koji su u srcu. Ova
tehnika je takve vrste: "Blaeni, kada se sva ula stope u srce,
dospijeva do sredita lotosa."
to treba da se radi u ovoj tehnici? "Kada se sva ula
stope u srce... " Pokuaj to! Mnogi putevi su mogui. Dotakni
nekoga: ako si osoba srca, taj dodir e automatski dospjeti do tvog
srca, i ti e osjetiti taj kvalitet. Ako uzme ruku osobe koja je umom
voena, ta ruka e biti hladna- ne samo da e biti hladna, ve e i
sam kvalitet tog dodira odraavati hladnou. Mrtvilo, odreena
umrtvljenost e biti u toj ruci. Ako je osoba u srcu, tu e biti

226

svojstvene topline. Toplina njegove ruke e se tada sigurno stopiti sa

tobom. Ti e tada osjetiti da neto tee iz njegovih ruku, a to e
usloviti vae susretanje- zajednitvo topline. Ta toplina e dolaziti iz
srca. To nikako ne moe doi iz glave jer je umna glava uvijek
hladna, racionalna, kalkulativna.
Srce je toplo- nije kalkulantsko; a glava uvijek misli
kako da vie dobije; srce samo osjea kako da vie prui. Ta toplina
je davanje- davanje energije, davanje unutarnje vibracije, davanje
ivota. Zbog toga ti osjeti drugaiji kvalitet u tome. Kada te neka
osoba srdano zagrli, ti moe osjetiti neko duboko stapanje sa njom.
Dotakni! Zatvori oi; dotakni nekoga. Dotakni svog voljenog,
dotakni dijete ili majku, ili svog prijatelja, ili dotakni neko drvo,
cvijet, dotakni, makar, i zemlju. Zatvori oi i doivi zajednitvo sa
zemljom, doivi komunikaciji iz svog srca prema zemlji, ili prema
voljenom. Osjeti kao da je tvoj dlan samo srce koje je izalo da
dotakne zemlju. Dopusti da osjeaj tog dodira bude povezan sa
srcem.
Kada slua muziku, nemoj je sluati informativno,
intelektualno. Zaboravi tada na svoju glavu i osjeti kao da si lien
uma, kao da uopte nema glavu. Dobro je za ovu metodu da ima
jednu sliku u svojoj sobi na kojoj nema glave. Koncentrii se na to:
ti si bez glave; nemoj dopustiti da se glava umijea. Kada slua
muziku, sluaj je putem srca. Osjeti kako ta muzika dolazi iz tvog
srca; neka tvoje srce vibrira sa time. Neka se tvoja ula udrue sa
srcem, a ne sa glavom. Pokuaj to sa svim ulima, i osjeti kako tvoja
ula sve vie dospijevaju do srca i kako nestaju u njemu.
"Blaenstveni, kada se sva ula stope u srce, dospijeva
do sredita lotosa." Taj lotos je tvoje srce. Svako ulo je samo
otvaranje tog lotosa, otvaranje latica lotosa. Prvo pokuaj da povee
svoja ula sa srcem. Drugo, uvijek pomisli kako svako ulo ulazi
duboko u srce i tamo iezava. Kada se te dvije stvari utemelje, samo
tada e ti ula pomoi: ona e te tada odvesti do srca, a tvoje srce e
tada postati lotos. Taj lotos srca e ti dati usreditenje. Kada jednom
upozna sredite srca, bie veoma lako da se spusti u centar pupka.
To je tada veoma jednostavno! Zaista, ova sutra ni ne pominje to;
nema potrebe za tim. Ako si stvarno sasvim stopljen u srcu, i ako je
rasuivanje prestalo da djeluje, ti e se tada spustiti u svoj pravi
centar. Tako su otvorena vrata koja vode od srca do pupka. Veomaje
teko doi do pupanog centra direktno iz glave. Ili, ako se nalazi
izmeu to dvoje, izmeu srca i glave, i tada je teko dospjeti do
pupka. Kada jednom bude dospio u pupak, ti si tada direktno doao

227

iz srca. Ti si pao u pupani centar koji je temelj svega- koji je

I ovoliko moe biti sutra. Upravo nalik nekoj naunoj

formuli. i ona je veoma kratka, ali ak i tih nekoliko rijei mogu
sasvim preobraziti tvoj ivot. "Um bez misli. dri u sredini - dotle.
Dri u sredini..." Buda je razvio svu svoju meditacionu tehnologiju
na ovoj sutri. Njegov put je poznat kao " majjhim nikaya" _ srednji
put. Buda kae: "Ostanu uvijek u sredini- ba u svemu."
Jednom je princ Shrown bio iniciran: Buda ga je
inicirao u sanijas. Taj princ je bio izuzetan ovjek. A kada je uzeo
sanijas, kada je bio iniciran, kada je postao Budin uenik, cijelo
njegovo kraljevstvo je bilo zaueno. Kraljevstvo nije ni moglo to
zamisliti. nije moglo povjerovati da e princ Shrown postati sanijasin.
Niko to nije mogao zamisliti jer je on bio ovjek ovog svijeta- vino i
ene su bile njegova preokupacija.
Jednom je Buda iznenada doao u njegov grad, i princ
je odluio da prisustvuje darshanu (duhovnom susretu). on je
kleknuo pred Budu i rekao: "Iniciraj me. Ja hou da napustim ovaj
svijet." oni koji su bili doli sa njim nijesu bili uopte svjesni tog

ina. To je bilo tako iznenada, pa su oni upitali Budu: "to se to

dogodilo? Ovo je udo. Shrown nije taj tip ovjeka, on je ivio
veoma luksuzno. Do sada mi nikada nijesmo mogli ni pomisliti da bi
na princ mogao biti sanijasin. to se to dogodilo sa njim? Ti si neto
uradio."
Buda im je odgovorio: "Ja nijesam nita uradio. Um se
moe lako pokretati od jednog ekstrema ka drugom. To je put uma
da se kree od jednog ekstrema ka drugome. Shrown nije uinio nita
novo. To se oekivalo. Poto vi ne poznajete zakon uma, zato ste bili
i iznenaeni."
'Um se kree od jednog ekstrema ka drugom; to je put
uma. To ~ dogaa svakodnevno: osoba koja je imala svo bogatstvo,
iznenada bi napustila sve, postala bi nagi fakir. Mi bi pomislili:
"Kakvo je to udo?" To nije nita posebno- tek samo uobiajeni
zakon. Osoba koja nije imala bogatstvo, koja se nije podizala u
blagodeti, nije ni mogla to napustiti. Samo se ide iz jednoga ekstrema
u drugi- upravo nalik klatnu, sa jedne strane na drugu. Tako se
dogaa da osobe koje su ivjele u izobilju, koje su bile lude za
bogatstvom, sada su ludo protiv toga, ali ludilo i dalje ostaje: to je
um. Onaj ovjek koji je bio samo za seks, moe postati zagovornik:
celibata, moe se povui u osamu, ali to njegovo ludilo je i dalje
prisutno. Prije je on ivio samo za seks, a sada e se boriti samo
protiv seksa- ali njegov stav, njegov pristup e i dalje ostati isti.
Zato brahmachari (celibat) i nije izvan seksa: njegov
cio um je orjentisan ka seksu. on je protiv njega, ali nije izvan. Staza
koja vodi "iza" je uvijek u sredini: ona nije nikada u ekstremu. Zato
Buda kae: "Ovo se moglo oekivati. Nikakvo udo se nije dogodilo.
To je nain rada uma."
Shrown je postao prosjak, sanijasin. on je postao
bhikkhu (monah), a ubrzo su i drugi Budini uenici primijetili da je
on otiao ka drugome ekstremu. Buda nije traio od nikoga da bude
'lag, ali Shrown je hodao nag. Buda nije bio za nagost. on je rekao:
'Ovo je samo jo jedna krajnost."
Postoje osobe koje ive da bi se oblaili i pokazivali
odjeu, a postoje i osobe koje bi ile gole- ali obje te osobe vjeruju u
jednu istu stvar. Buda nije nikada propovijedao nagost, ali Shrown je
postao goli prosjak. On je bio jedini Budin uenik koji je iao nag;
tako je postao veoma strog i nasilan prema sebi. Buda je doputao
samo jedan obrok na dan, ali Shrown je uzimao samo jedan obrok
svakog drugog dana; tako je bivao sve blei i mraviji. Kada bi svi

228

229

prapoetak.

Zbog toga molitva pomae. Zbog toga Isus moe rei:

"Ljubav je Bog." To nije sasvim ispravno reeno, ali ljubav je, zaista,
prolaz, vrata ka boanskom. Ako si u dubokoj ljubavi sa nekim: nije
bitno sa kime (ljubav je bitna: objekt ljubavi nije bitan), dakle, ako si
u dubokoj ljubavi sa nekim, u tolikoj ljubavi da nema nikave
povezanosti sa glavom, ako samo srce, djeluje, tada e jedna takva
ljubav postati molitva, a tvoja voljena osoba e postati Boanstvo.
Zaista, ljubav ne vidi nita drugo, a to se dogaa i sa
svakodnevnom ljubavlju. Ako se zaljubi u nekoga, ta osoba postaje
Boanstvo. Ne moe se dokazati da e to biti zadugo i da e to biti
tako duboko, ali u jednom trenutku voljeni postaje Boanstvo. Glava
e sve to pokvariti prije ili kasnije jer e nastojati da se umijea i
promijeni sve. ak se i ljubav moe podesiti. Kada jednom pone
glava da podeava stvari, sve biva uniteno. Ako, pak, moe voljeti
bez da se upravlja glavom, tvolja ljubav e postati molitva, a tvoj
voljeni e posluiti kao vrata za boansko. Tvoja ljubav e uiniti da
bude centriran u srcu- a kada jednom bude u srcu, ti e automatski
sii nie u pupani centar.
Peta tehnika:"Um bez misli, dri u sredini - dotle."

uenici sjeli ispod drveta za meditaciju, u nekoj sjeni, u hladovini. on

ne bi nikada sjeo ispod drveta. Uvijek bi ostao na vrelom suncu. on
je bio veoma zgodan ovjek i imao je veoma lijepo tijelo, ali posle
est mjeseci takvog ivota vie ga niko nije mogao prepoznati. Postao
je ruan, prljav, modar, sparuen, iscrpljen.
Buda je jedne no doao do Shrowna i rekao mu:
"Shrown, uo sam da si prije inicijacije, kada si bio princ, volio si da
svira na sitaru, i da si bio veliki muziar. Zato sam doao da ti
postavim jedno pitanje. Ako su ice sitara previe oputene, to e se
dogoditi?" Shrown mu je odgovorio: "Ako su ice puno labave, nije
mogue svirati ll' Na to mu je Buda rekao: "to bi se dogodilo kada bi
ice bile previe utegnute?" Shrown je na to pitanje odgovorio: "Ni
tada se ne bi moglo svirati. ice moraju biti srednje natimane- ni
oputene ni zategnute, ve samo srednje natimane, upravo po
sredini." Shrown je jo dodao: "Nije teko svirati sitar, ali samo
pravi majstor muzike moe dovesti ice u sredinu, samo pravi znalac
moe natimati taj instrument."
Tada mu Buda ree: "To sam htio i da ti kaem poto
sam te promatrao ovih est mjeseci- da i u ivotu muzika dolazi samo
kada ice nijesu ni oputene ni zategnute, ve samo kada su u sredini.
Zato je lako odrei se ivota, samo znalac umije ostati po sredini.
Zato, Shrown, budi majstor i dovedi te ice ivota u sredinu- sve
natimaj pravilno. Nemoj ii iz jednoga ekstrema u drugi- sve ima
dvije krajnosti. Ostani samo u sreditu."
Ali um je veoma bezuman. Zato i sutra kae: "Um bez
misli..." Ti e ovo sasluati, razumjee to ali um nee to primiti.
Um e uvijek nastojati da bira krajnosti. Ekstremi posjeduju ar za
um. Zato? Zato to u sreditu um zamire. Pogledajte samo klatno:
ako imate neki stari zidni asovniik, samo ga osmotrite, pogledajte
klatno. Klatno se moe kretati po itav dan samo ako ide od ekstrema
do ekstrema. Kada doe sasvim ulijevno, onda se sam usmjerava ka
desnoj krajnosti. Kada ode do krajne desne granice, on uopte ne
razmilja o tome da je otiao do kraja. Tada se samo od sebe dogodi
da se krene ka lijevoj strani. Tako su ekstremi upueni na stalno
kretanje lijevo-desno, desno-lijevo.
Neka taj trenutak zastane u sredini! Neka klatno stane
u sreditu! Tada je itava stvar izgubljena. Tada klatno ne posjeduje
nikakvu energiju jer se energija dobija od ekstrema. Jedan ekstrem
gura klatno ka drugome, i obratno: tako se klatno kree. Stavi klatvo
u sredini, i sve e tada nestati. Um je nalik k1atnu, i ako pokua da
to osmotri, to e zakljuiti. Ti svakodnevno neto odluuje kao

230

jednu krajnost, a onda se kree ka drugoj krajnosti. Naljuti se, a

onda se zbog toga pokaje. Ti odlui: "Ne, sada je dosta. Vie
nikada neu biti bijesan. Ali ti tada ne uoava tu krajnost."
"Nikada" je odredena krajnost, Kako moe tako biti
siguran da vie nikada nee biti ljut? Sto si to rekao? Razmisli jo
jednom. Nikada? Onda se prisjeti prolosti i pogledaj koliko si samo
puta odluio: "Nikada vie neu biti gnjevan." Kada tako neto kae,
.ti uopte nijesi svjestan da momentom ljutine, ti samo akumulira
drugu krajnost. Sada se osjea krivim, osjea se loe. Tvoj
zamiljeni lik je poremeen, neto se pokvarilo. Sada ti vie ne moe
rei da si dobar ovjek, ne moe rei da si religiozan ovjek. Ti si
bio gnjevan, a kako je mogue da jedan religiozan ovjek bude
gnjevan? Kako jedan dobar ovjek moe biti !iut? Zato se ti tada
pokaje kako bi iznova povratio svoju dobrotu. Cak i u svojim oima
e izgledati bolji kada se pokaje i odlui da vie nee biti ljutit,
bie ti tako puno lake. Tada e se ponovo tvoj poljuljani lik vratiti
preanjem stanju. Sada se osjea lagodno: poao si ka drugoj
krajnosti.
Ali um koji kae: "Nikada vie neu biti ljut", takav
um e uvijek iznova biti ljutit. Kada ponovo budte razljueni, opet
ete zaboraviti Ila pokajanje, na svoju odluku- na sve.. Posle gnjeva
e ponovo doi odluka o pokajanju, i ti nee ni osjetiti tu
izvjetaenost i obmanu. Tako je bilo oduvijek. Um se neprestano
kree od gnjeva ka kajanju, od pokajanja ka ljutini. Ostani u sredini.
Nemoj biti ljutit i nemoj se kajati. Ako opet bude ljut, tada, molim
te, uini sledee: nemoj se kajati. Nemoj ii ka drugoj krajnosti.
Ostani u sredini. Samo reci: "Ja sam bio bijesan, ja sam lo ovjek
nasilnik sam. Ja sam bio gnjevan. To sam ja." Ali se nemoj zbog toga
kajati; nemoj ii ka drugom ekstremu. Ostani u sredini. Ako bude
mogao tu ostati, nee ponovo zadobiti onu povratnu energiju,
energiju ljutine i bijesa.
Zato ova sutra i kae: "Um bez misli, dri u sredini-
dotle." to znai to "dotle"? Dotle predstavlja EKSPLOZIJU. Ostani
u sredini dok um: zamire. Ostani u sredini dok vie ne bude uma, dok
um ne nestane. Dakle, "Um bez misli, dri u sredini dok um ne
nestane." Ako je um u ekstremima, onda e u sredini biti "ne-um".
Ali ovo je jedna najtea mogua stvar. To izgleda lako, izgleda
jednostavno. Izgledate ti kao da to moe lako uraditi. Osjeae se
dobro kada pomisli da nema nikakve potrebe za nekim kajanjem.
Pokuaj to, a ti e znati da je taj trenutak doao kada bude ljutit i
kada um bude insistirao na pokajanju.

231

Frojd kae da se suprunici neprestano gloe i svaaju,

iako je vjekovima bilo savjetodavaca, iskusnih ljudi, mudrih ljudi
koji su govorili o tome kako treba ivjeti u ljubavi. No suprunici su
se i dalje svaali. Tek je Frojd po prvi put postao svjestan fenomena
da kada nekoga voli (uobiajenom ljubavlju), ti ga i mrzi. Ujutro se
budi sa ljubavlju, a uvee ga mrzi; i to klatno se tako kree. Svaki
mu, i svaka supruga, to zna- ali je Frojd imao sasvim pogrean
uvid. Frojd je rekao, ako se suprunici prestanu sukobljavati, onda
trebaju znati da je ljubav prola. Ta ljubav koja bitie izmeu mrnje
i sukobljavana nikako ne moe opstati, zato ako sretnete par koji se
nikada ne gloi, nemojte misliti da je to idealan par. To znai da oni
uopte nijesu par. oni ive uporedo, ali ne ive jedno sa drugim. oni
su samo dvije uporedne linije koje se nikada ne susreu, ak ni u
svai. oni su samo zajedno kao usamljene jedinke- sami ali zajedno,
u nekom pojedinanom uporednom ivotu.
Um nastoji da se kree ka suprotnome zato je
psihologija izumila bolje sredstvo. To se sastoji u boljem savjetu,
dubljem savjetu, znatno prodomijem. To se sastoji u savjetu koji
glasi: ako elite da nekoga volite (a volite ga umom), onda se
nemojte plaiti od sukoba sa njim. Zapravo, vi se morate boriti tako
autentino da moete dospjeti do druge krajnosti autentine ljubavi.
Zato kada se svaate sa svojom suprugom, nemojte to izbjegavati;
inae e i ljubav tako biti izbjegnuta. Nemojte to izbjegavati! Kada
doe vrijeme za sukob, borite se do kraja. Navee ete biti spremni
za ljubav: um e tako dobiti svoj trenutak. Obina ljubav ne moe
bitisati bez sukobljavanja jer je to samo kretnja uma. Samo ljubav
koja nije umno orjentisana moe bitisati bez borbe, ali to je ve neto
sasvim drugo.
Budina ljubav je sasvim neto drugo. Kada bi ti Buda
priao sa ljubavlju, ti uopte ne bi bio zadovoljan, ne bi se osjeao
dobro jer u toj ljubavi ne bi bilo nikakvih greaka. Ta ljubav bi samo
bila neto lijepo, lijepo i samo lijepo- i dosadno - jer mane proistiu
iz sukobljavanja i meusobne borbe. Buda ne moe biti gnjevan: on
samo moe voljeti. Ti ne moe osjetiti tu njegovu ljubav jer samo
moe osjetiti neto to u sebi podrazumijeva suprotnosti. Ti to
moe osjetiti samo u kontrastu.
Kada se Buda vratio svom domu, posle dvanaest
godina osame, njegova ena ga nije htjela primiti u kuu. Sav se grad
okupio da mu poeli dobrodolicu sem njegove ene. Buda se na to
nasmijao i rekao svom prvom ueniku Anandi: "Jaodara nije dola.
Ja je poznajem dobro. Izgleda da me jo voli. Ona je ponosna, i zbog

toga je povrijeena. Ja sam mislio da su dvanaest godina uinile

mnogo, i da me ona vie nee voljeti. Ali, izgleda, da je ona jo
zaljubljena- jo je ljuta. Ona nije ni dola da me doeka. Ja u morati
otii ka njoj." Tako je Buda krenuo ka svom domu. Ananda ga je
pratio. To je bio Anandov uslov. Kada je Anando bio iniciran od
strane Bude postavio je uslov da uvijek bude uz Budu. on je bio
stariji Budin roak zato se Buda morao sa tim sloiti.
Anando ga je dopratio do kue, a onda mu je Buda
rekao: "Makar za ovu priliku neoj me vie pratiti, ostani po strani.
Ona e biti.bijesna, Ja se vraam posle dvanaest godina, a kada sam
otiao nijesam joj se ni javio. Ona je jo ljuta, zato ne ulazi sa mnom.
Inae e pomisliti da joj nijesam ni dopustio da neto kae. Mora da
ima potrebu da kae mnoge stvari, zato joj dopustimo da bude ljuta.
Nemoj ui sa mnom."
Buda je tako uao. Naravno, Joodara je bila nalik
vulkanu. Ona je eksplodirala; poela je da plae i kuka i da govori
mnoge stvari. Buda je stojao pred njom, ekao je, i ona se tako, malo
po malo, poela hladiti i smirivati, i uoavati kako Buda jo nije
izustio ni jednu rije. Ona tada obrisa oi i pogleda u Budu, a on joj
na to ree: "Ja sam doao da ti kaem da sam neto ostvario, da sam
neto SP07..Dao. Ako se malo smiri, ja ti mogu predati tu poruku
mogu ti dati tu Istinu koju sam ostvario. Puno sam ekao sa
namjerom da e ti proi kroz katarzu. Dvanaest godina je dug
period. Ti si otvorila moge rane i ja razumijem tvoj stav; ja sam to i
oekivao. To pokazuje da me ti jo voli. Ali postoji i ljubav koja je
iza te ljubavi, i upravo zbog takve ljubavi, ja sam doao da ti neto
kaem."
Ali Joodara nije mogla osjetiti tu ljubav. To je bilo
previe komplikovano za nju jer je ta ljubav bila veoma tiha. Ta
ljubav je tako tiha da je skoro neulna. Onda kada um iezne,
drugaija ljubav se dogodi. Ali ta ljubav nema suprotnosti. Kada um
nestane, zaista, bilo to da se dogodi, nema u tome nikakve druge
krajnosti. Kada je um prisutan, uvijek ima neto to se suprostavlja,
neto to je suprotno; i um se tada kree nalik klatnu. Ova sutra je
predivna, a i udo je mogue putem nje: "Um bez misli, dri u
sredini- dotle." Zato pokuaj tako neto. Ova sutra je za cio ivot. Ti
to moe uvijek primjenjivati, Toga treba da bude svjestan
neprestano. Kada rad~, kada hoda, kada jede, kada se ophodi sa
nekim, bilo gdje, uvijek nastoj da ostane u sredini. Makar to
pokuaj, i odmah e osjetiti neku mirnou kako se pojavljuje, kako
se pomou toga smiruje, jedan novi smireni centar se u tebi raa.

232

233

ak i ako nijesi dovoljno uspjean da bude sasvim u

sredini, pokuaj da bude Otprilike u sredini Malo po malo e tako
osjetiti to to znai biti u "sredini". Bilo to da je u pitanju -mrnja ili
ljubav, ljutina ili kajanje - uvijek se sjeti suprotnog i onda ostani u
sredini. Tako e se, prije ili kasnije, dovesti sasvim do te sredinje
take. Kada makar jednom to spozna, nikada to vie nee zaboraviti
jer je ta sredinja taka negdje izvan uma To sredite je sve to
duhovnost znai.

12

IZA tJMA KA. IZVORITU

15. novembar 1972, Bombaj, Indija.

PITANJA:
1. Objasnite nam funkciju pupanog
centra, funkciju centra treeg oka i funkciju
kimene niti.
2. Budin asketizam mi izgleda kao neto.
suprotno svjetovnom ivotu i ne izgleda kao srednji
put. Molim da to objasnite.
3. Koji je
centra srca?

puta ili
234

praktini nain

za razvijanje

4. Hoe li osoba voljeti na nain srednjeg

intenzivirati oboje, i ljubav i mrnjur

Kima je dobra za
pronai i neki drugi

Tu postoje mnoga pitanja. Prvo pitanje je: "Sino si

nam govorio da e se buenjem Prosvjetljenja prostor izmeu oiju,
prostor treeg oka, nametnuti kao neto sveobuhvatno. Neki dan si,
takoe, govorio da su sve Prosvijetljene osobe centrirane u
pupanom centru, a ve drugog dana si objanjavao o srebrnoj niti u
sreditu kime. Tako smo mi saznali o tri osnovne stvari kada su u
pitanju korijeni ovjeka. Molim te da nam objasni bitne odnose i
funkcije te tri stvari: pupani centar, tree oko i srebrnu nit."
Osnovna stvar koja se treba zapamtiti o svim ovim
centrima je: bilo gdje da ste centrirani, bilo to da je va unutarnji
centar, onog trenutka usreditenja, ti ide ka svom osnovnom centru
pupku. Ako si centriran u srcu, srce nije presudno: presudno je tvoje
usreditenje. Isto tako, ako si usrediten u treem oku, tree oko nije
osnova svega: osnova lei u injenici da se tvoja svijest usredsredila.
Zato, bilo to daje mjesto tvog centriranja, vana je injenica da si se
ti usredsredio. Kada se jednom usrediti - bilo gdje da je to mjesto _
ti e doi do svog pupka.
Temeljni egzistencijalni centar je tvoj pupak, ali tvoj
funkcionalni centar moe biti bilo gdje. Iz tog centra ti automatski
pada u centar pupka. Nema nikakve potrebe da uopte misli o
tome. To nije stvar samo sa centrom srca ili treeg oka, ako si ti
zaista centriran u rasuivanju, u umu, u svojoj glavi. i tada e doi
do pupanog sredita. Dakle, usreditenje je bitno, ali je veoma teko
biti usrediten u umu, u glavi. Tu postoje mnogi problemi. Centar
srca je utemeljen u ljubavi. povjerenju, predaji. Um je, meutim,
ukorijenjen u sumnjama i negaciji. Biti sasvim u negacije je
nemogue; biti potpuno u sumnji je nemogue, ali i to se ponekad
dogodi jer se i nemogue nekada ostvari. Ponekada, kada tvoja
sumnja postane tako snana da ne ostane nita u to se vjerovalo, ak
ni neto u to moe takav sumnjiavi um povjerovati. kada se sumnja
pokrene i kada sve postane sumnjivo, tada e iznenada zapasti u
pupani centar. Ali to je veoma rijedak sluaj.
Povjerenje je jednostavnije. Ti mnogo lake moe
vjerovati potpuno no to moe sumnjati, Ti moe rei "da" mnogo
lake no to moe rei "ne". Zato, makar bio i usrediten u umu,
USREDITENJE je ono to je osnovno: ti e neminovno poi ka
svojim egzistencijalnim korijenima. Stoga, budi usrediten bilo gdje.

236

to, i srce je dobro, glava je dobra; a ti moe

centar u tvom tijelu.
Budisti govore o devet akri- o devet dinaminih
centara u tijelu. Hindusi govore o sedam akri- o sedam dinaminih
centara u tijelu. Tibeani, pak, navode trinaest centara u tijelu; a i ti
moe nai svoje centre. Nema potrebe da se to studira. Bilo koja
taka u tijelu moe biti objekat centriranja. Na primjer, tantra koristi
seks centar za usreditenje. Tantra radi na potpunom dovoenju tvoje
svijesti u taj centar. Tako e i seks centar biti od pomoi.
Taoisti su koristili noni palac kao centar. Spusti svoju
svijest nie ka palcu i ostani tu; zaboravi na tijelo. Neka sva tvoja
svijest ode ka palcu; i to e pomoi jer, zaista, nije uopte bitno na to
se usredsreduje. Ti si usrediten: to je u osnovi stvari. Stvari se
ponu dogaati zbog usreditenja, a ne zbog samog centra- zapamti
to. Centar nije bitan; CEN'IRlRANJE je vano. Zato se nemoj
iznenaditi to postoji mnogo metoda - ima ih 11 ovoj oblasti 112
tako se mnogi centri mogu koristiti. Nemoj se brinuti koji je centar
vie ili manje bitniji u svemu tome: bilo koji centar e biti od pomoi.
Ti moe taj centar odabrati u skladu sa svojim afmitetima.
Ako je tvoj um seksualan, dobro je da odabere seks
centar. Iskoristi i to, jer se tvoja svijest prirodno kree ka tome; onda
je bolje da to odabere. No, veomaje teko da se odabere seks centar.
To je jedan od najprirodnijih centara: tvoja svijest je bioloki
privuena njime. Zato ne iskoristi tu bioloku snagu na putu
unutarnje transformacije. Neka to bude mjesto tvoga centriranja. Ali
to ne ide ba lagano jer su drutvene kondicioniranosti. uenja koja
potiskuju seksualno, moralizam i tome slino, uinili duboke
poremeaje. Ti si odijeljen od svog seksualnog centra. Zaista, naa
zamisao o nama samim iskljuuje seks centar. Zamisli svoje tijelo: ti
e iz svoje zamisli izbaciti svoje seksualne organe. Zbog toga mnoge
osobe osjeaju da su njihovi seksualni organi neto drugo od njih, da
to nije dio njih. Zbog toga i postoji mnogo sakrivanja i pretvaranja,
mnogo nesvjesnosti je prisutno kod ljudi.
Kada bi neko doao sa neke druge planete i vidio vas,
nikako ne bi mogao zamisliti da vi uopte imate seksualni centar.
Kada bi uo kako govorite, ne bi nimalo pomislio da tu uopte ima
iega aalik seksu. Ako bi se kretao unutar vaeg drutva, u obinom
svijetu, on ne bi nita naao to bi na seks liilo. Mi smo stvorili
rasko le. Tu su razne barijere, a mi smo se potrudili da se sasvim
odijelimo od seksualnog. Zapravo, kada je u pitanju seks, mi smo
izdijelili nae tijelo na dva zasebna dijela. Ono gore znai "vie", a

237

ono dolje je "nie": dolje je prokleto, zabranjivano. Tako "nie" nije

samo neka informacija o lokacije tvoga po1noga uda: to je i evolucija.
Ti i ne misli da taj donji dio tijela pripada tebi.
Ako bi te neko upitao: "Gdje se ti. nalazi u svom
tijelu?" - ti bi sigurno oznaio svoju glavu jer je ona najvia. Zbog
toga bramani u Indiji kau: "Mi smo glava, a udre (nedostojni
dodira- najnia kasta) su stopala." Stopala su nia od glave. Zaista, ti
si glava, a stopala i drugi djelovi tijela samo pripadaju tebi: oni nijesu
to to si ti. Kako bi podijelili to mi smo izmislili odjeu u dva dijela
jednu odjeu za gornje djelove tijela, a drugu za donji dio tijela. To je
samo zbog toga da bi dijelili tijelo na dvoje. Donji dio tijela nije dio
tebe. To ti je samo pridodato: to je neka druga stvar. Zbog toga je
teko koristiti seks kao sredstvo za usreditenje. Ali ako ti to moe
koristiti, to je i najbolji nain jer tvoja energija bioloki tei ka tom
centru. Koncentriite se na to. Uvijek kada osjetite bilo kakvi
seksualni poriv, zatvorite oi i osjetite kako vaa energija tee ka
seksualnom centru.

Nainite od toga meditaciju; osjetite kako ste

usrediteni u seksualnom centru. Tada ete iznenada doivjetiti
promjenu kvaliteta u samoj vaoj energiji. Seksualnost e tada nestati,
a seksualni centar e biti osvijetljen, prepun energije i dinamike. Vi
ete tada okusiti ivot u njegovoj potpunoj snazi kroz taj centar. Kada
budete usrediteni, seks e u tom trenutku biti sasvim zaboravljen. Ti
e osjetiti kako iz tog centra tee energija cijelim tijelom, ak i kako
prevazilazi tijelo i odlazi u Kosmos, Ako budete sasvim centrirani u
seks centru, vi ete iznenda biti vraeni vaem pravom i osnovnom
centru, pupaku.
Tantra je koristila seks centar, a ja mislim da je tantra
jedan najnauniji pristup ljudskoj transformaciji jer je korienje
seksa zaista veoma nauno. Kada um ve stremi ka tom centru, zato
ga onda ne iskoristiti kao sredstvo, zato ne iskoristiti njegov prirodni
tok? U tome se ogleda razlika izmeu tantre i takozvanih
moralistikih uenja. Moralistiki uitelji nee nikada upotrijebiti
seks centar za transformaciju: oni se toga plae. oni koji su uplaeni
seksualne energije veoma e teko moi iskoristiti taj prirodni tok jer
se oni bore protiv tok toka, nepotrebno se bore protiv toka te rijeke.
Veoma je lako tei sa rijekom, broditi! Ako moete broditi bez
ikakvog konflikta, vi moete koristiti taj centar za usreditenje. Bilo
koji centar e biti od pomoi. Moete izumiti i svoj centar: nema
potrebe za tradicionalnou. Svaki centar moe biti dobro sredstvo
sredstvo za usreditenje. Onog trenutka kada budete usrediteni vi

238

ete

automatski sii u pupani centar. Svaka usreditena svijest se

svom prvobitnom izvoritu.

vraa

Drugo pitanje: "Buda je inspirisao mnoge osobe da

postanu sanijasini (duhovni uenici)- da napuste drutvo i da prose
svoj obrok, da napuste porodicu, posao, politiku. Buda je i sam ivio
asketskim ivotom. Taj monaki ivot predstavlja samo drugi vid
. ovosvjetovnog ivota, neki sasvim drugi ekstrem. To mi ne izgleda
kao neki srednji put. Moete li nam to objasniti?"
To nije lako shvatiti jer ti ne zna onu drugu stranu
svjetovnog ivota, Ti uopte nijesi svjestan da postoji takva strana
ivota. Za tebe je drugi kraj ivota samo smrt. Postojali su i uitelji
koji su tvrdili da je samoubistvo jedini put. To nije bilo samo u
prolosti; i danas postoji takvih uitelja koji smatraju da je ivot
apsurdan. Ako je ivot, kao takav, besmislen, onda je smrt smislena.
Zivot i smrt su sasvim suprotni; tako je suprotnost ivota samo smrt.
Pokuaj da to razumije! To e biti veoma korisno, veoma e ti
pomoi da nae svoj put. Ako je smrt suprotna ivotu, onda se um
moe kretati ka smrti veoma lako- a to se obino i dogaa. Kada je
neko voljno izvrio samoubistvo, da Ii si ikada pomislio nije Ii ta
osoba previe bila poneena ivotom? Samo oni koji su previe
noeni ivotom mogu poiniti samoubistvo.
Na primjer, ti si previe ovisan o svojoj ljubavnici ili
supruzi, previe si poneen njome i ne moe zamisliti ivot bez nje.
Potom ta voljena osoba umre, i ti izvri samoubistvo. Um je poao
sasvim ka drugom kraju jer je previe bio afektiran ivotom. Kada je
ivot frustracija, um onda ide ka drugom kraju. Postoje dvije vrste
samoubistava- konano samoubistvo i postepeno samoubistvo. Ti se
moe postepeno ubijati- odriui se ivota, stavljajui se u osamu;
malo po malo, moe uzimati sebi ivot, lagano umirati.
U Budino vrijeme su postojale kole koje su
propovijedale samoubistvo. One su zaista bile drugaije od ivota, od
svjetovnog ivota. Postojale su kole koje su uile da je samoubistvo
jedini izlaz iz ovakve besmislice koja se naziva ivot, da je to jedini
izlaz iz svih patnji. Ako si iv, ti mora da pati, govorili su oni, i ne
postoji nain da se izbjegne bijeda ivota. Zato, nalagali su oni, treba
se ubiti, sasvim unititi sebe. Kada ujete neto takvo, to vam bude
previe ekstremno i bezumno, ali pokuajte da to shvatite. U tome
postoji neki smisao.

239

Sigmund Frojd je posle dugogodinjih istraivanja na

ljudskom umu doao do zakljuka da ovjek kao takav ne moe
nikada biti sretan. Nain na koji um funcionie stvara patnju; moe
biti samo manje ili vie patnje, ali patnja je neizbjena Stanje bez
patnje se ne moe izabrati. Ako bi podesio svoj um, ti bi neto manje
patio: to je sve. To zaista izgleda veoma bespomono.
Egzistencijalisti- Sartr, Kami i drugi- su govorili da se u ivotu ne
moe postii blaenstvo. Prava priroda ivota je jad i tjeskoba, patnja
i bol, i jedino to se moe u ivotu uraditi je da se sa time suoimo
hrabro, bez ikakve nade. Ti se samo moe suoiti sa time. Situacija
je tako beznadna Kami se pitao: "Ako je situacija takva, zato onda
ne skonati, zato ne poiniti samoubistvo? Ako ne postoji naina da
se ode ispred ivota, zato onda ne napustiti ivot?"
Jedan od junaka u velikom romanu Braa Karamazovi
od Dostojevskog je rekao: "Pokuavao sam da pronaem Boga i da
mu vratim ulaznicu za ivot. Ja vie ne elim biti ovdje. Ako postoji
Bog, mora da je on tako nepravedan i grub jer me je bacio u ivot a
da me nije ni pitao za doputenje. Ja nikada ne bih to izabrao. Zato
da ivim bez svog izbora?"
.
Bilo je mnogo kola u Budino vrijeme. To je bilo
vrijeme najdinaminijeg razvoja ljudske inteligencije. Na primjer,
tada je ivio Adit Ke Kambal. Ti moda i nijesi uo za njega jer je
veoma teko okupiti sljedbenike ako propovijeda samoubistvo. on
nije imao uenike ali je bio veoma uporan u svojim nastojanjima i
pedeset godina je neprestano govorio kako je samoubistvo jedini put.
Zabiljeeno je da ga je neko upitao: "Zato se ti nijesi ubio do sada?"
on je odgovorio: "Samo zbog toga da bih to mogao propovijedati.
Da sam se ubio, ko bi to propovijedao? Ko bi irio ovu poruku? Ja

sam ovdje samo da bih irio tu poruku, inae, ivot uopte nije

vrijedan pomena, Nije vrijedno ivjeti." To je jedan suprotni ekstrem

u ivotu, u ovom ivotu koji mi ivimo i nazivamo ivotom.

Buda je bio za srednji put. on je rekao da to nije ni

smrt ni ivot. To je upravo znaenje sanijasa: ni privrenost ni
odbojnost prema ivotu ve samo sredina. Tako je Buda govorio da
sanijasini moraju biti u sredini. Sanijas nije negacija ivota. Bolje
rei, sanijas je negacija oboje, i ivota i smrti. Onda kada nijesi
zabrinut ni za ivot ni za smrt, ti si tada sanijasin. Ako moe
sagledati krajnje suprotnosti ivota i smrti, onda je Budino uvoenje
u sanijas samo uvoenje na stazu srednjeg puta. Tako sanijasini i
nijesu sasvim protiv ivota. Ako su oni protivni ivotu, onda nijesu
pravi sanijasini. oni su tada, zaista, neurotini: oni su otili ka

240

drugom ekstremu. Sanijasini imaju veoma uravnoteenu svijest

upravo uravnoteenu po sredini. Ako je ivot bijedan, um e naloiti:
"Kreni onda ka drugoj strani." Za budiste je ivot bijedan samo ako
se ekstremno kreete: to je budistika ideja. ivot je bijeda jer je to
samo jedna krajnost, i smrt e biti velika patnja jer je i to jedan drugi
ekstrem. Blaenstvo je ba u sredini; blaenstvo je ravnotea.
Sanijasin je jedno uravnoteeno bie - niti tei ka
desnom niti ka lijevom; nije ni ljeviar ni desniar - on je uvijek u
sredini; uvijek je smiren, nepokretan, nije izbirljiv, ovijek ostaje u
sreditu. Zato nemoj birati smrt: IZBOR je bijeda. Ako bude izabrao
smrt, ti e tako odabrati patnju; ako bude odabrao ivot, i tako e
dospjeti do patnje, jer su ivot i smrt samo dva ekstrema. Zapamti:
oni su samo dva ekstrema jedne iste stvari. Oni zapravo i nijesu
dvoje- to je samo jedna stvar koja ima dva kraja: ivot i smrt. Ako
izabere 'samo jedan kraj, ti e tako ii protiv drugoga. To e izazvati
patnju jer je smrt ukljuena u to. Ti nikako ne moe odabrati samo
ivot; i smrt mora biti ukljuena u to. Onog trenutka kada si odabrao
ivot, ti si odabrao i smrt. To izaziva patnju i jad jer onoga trenutka
kada odabira ivot, smrt je krajnji rezultat toga. Ti si odabrao sreu:
istovremeno, bez da si toga i svjestan, ti odabira i tugu. Tuga je
imanentni dio sree. Ako si odabrao ljubav, i mrnja e ii uz nju.
Druga krajnost je ukljuena u to; to je tu sakriveno. Onaj koji
odabere ljubav, on e i patiti jer e morati i da mrzi- a kada dospije
do mrnje, tu je i patnja.
Nemoj birati: Dudi samo u sredini. U sredini je Istina.
Na jednoj strani je ivot, a na drugoj je smrt; ova energija, koja ide
sredinom, koja ide izmeu, je Istina. Nikada nemoj birati jer biranje
znai izbor jedne strane na tetu druge. Biti u sredini znai biti
osloboen biranja. Ti e se tako liiti svih nepotrebnih stvari. Kada
nijesi okrenut izbirljivosti, ti vie nee ni patiti. ovjek je ojaen
samo zbog mogunosti izbora. Zato nemoj birati. Samo budi! To je
zaista teko, izgleda nemogue- ali vredi pokuati. Uvijek kada ima
dvije mogunosti, pokuaj da bude u sredini. Malo po malo e
doivjeti taj osjeaj, taj "ukus". Kada jednom bude spoznao
osjeanje bitisanja u sredini (a to je jedna veoma delikatna stvar:
neto najfinije u ivotu), kada jednom to bude osjetio, nita te vie
nee moi uznemiriti, nita ti vie nee donositi patnju. Tada e
bitisati bez paenja. To je upravo pravo znaenje sanijasa: bitisati bez
patnje. Bitisati bez patnje znai ivjeti bez izbirljivosti- zato budi u
sredini. Buda je prvi to otkrio, izumio je svjesni nain da budete
uvijek u sredini.

241

Tree

naina

pitanje: "Osvijetli nam nekoliko

za otvaranje i razvijanje centra srca."

praktinih

Prvi nain: pokuaj da bude osloboen glave. Pokuaj

da sebe vizuaIizuje bez glave; hodaj kao da nema glavu na
ramenima. To izgleda apsurdno ali je jedan od najbitnijih zadataka u
tom smislu. Pokuaj to, i onda e znati. Hodaj i pokuaj da osjeti
kako nema glavu. U poetku e to biti samo kao zamisao. To e biti
veoma neobino. Onog trenutka kada ti doe osjeaj da nema glavu
izgledae ti veoma neobino i udno. No, malo po malo, ti e se
silaziti ka srcu.
Postoji jedna zakonitost. Mora da si primijetio da oni
koji su slijepi imaju znatno izotreniji sluh, imaju mnogo muzikalnije
uho od obinih ljudi. Slijepci su muzikalniji od drugih; njihov osjeaj
za muziku je dublji. Zato je to tako? Energija koja se obino kree
kroz oi sada ne moe prolaziti tuda, ona zato trai drugi put: ona se
tada usmjerava ka uima. Slijepi ovjek ima znatno izraeniji osjeaj
za dodir. Ako te dotakne slijepi ovjek, ti e osjetiti neku razliku jer
mi obino mnogo toga "dotiemo" oima: mi puno optimo oima.
Slijepi ovjek ne moe koristiti oi, njegova energija tee kroz ruke.
onje znatno senzualniji od bilo kog drugog. Poneka to i ne mora biti
pravilo, ali u principu je to tako. Energija se mora kretati kroz neki
drugi centar ako nedostaje nekog odreenog centra. Zato pokuaj sa
tom vjebom o kojoj sam ti govorio- osjeanjem da nema glavu, i
potom e iznenda dobiti veoma udan dojam: doivjee osjeanje
kao da si po prvi put smjeten u srcu.
Hodaj kao da nema glavu. Sjedni na nekom tihom
mjestu i poni meditirati sa dojmom da nema glavu. Zatvori oi i
osjeti: "Glava je nestala." U poetku e to biti "kao da..", ali malo po
malo e doi do osjeaja da ti je zaista glava iezla. Kada osjeti da
je glava nestala, tvoj centar e se spustiti ka srcu - i to iznenada,
odmah! Tada e moi gledati na svijet srcem, a ne glavom.
Kada su po prvi put zapadnjaci dospjeli u Japan, nijesu
mogli vjerovati da su Japanci ve vjekovima tradicionalno razmiljali
iz stomaka. Ako bi upitao neko japansko dijete (a ako ono nije
obrazovano na zapadnjaki nain): "Odakle ti misli?", ono bi ti
pokazalo svoj stomak. Tako su vjekovi prolazili, a Japanci su ivjeli
bez glave. To je samo koncept. Ako bih ja tebe upitao: "Gdje se tvoje
razmiljanje odvija?", ti bi zasigurno pokazao prema glavi. Japanci bi

242

pokazali stomak, a ne glavu- to je jedan od razloga to su njihove

misli smirenije, tie i okupljene. Sada se to sve poremetilo jer se
Zapad svugdje umijeao. Izgleda da sada Istok vie nigdje ne bitie,
Samo u ponekim individuama, koje su nalik osamljenim ostrvima,
jo malo Istok ivi. Geografski gledano, Istok je sasvim nestao. Sada
je sav svijet zapadnjaki.
Pokuaj da bude osloboen glave. Pokuaj da
meditira u kupatilu ispred ogledala. Zagledaj se duboko u svoje oi i
osjeti kako gleda ravno iz svog srca. Malo po malo e tvoj srani
centar poeti da djeluje; a kada to profunkcionie, to e izmijeniti svu
tvoju linost, sve tvoje navike jer srce posjeduje vlastiti put. Zato je
najbolje prvo pokuati osloboditi se glave. Kao drugo, treba biti vie
ljubavan jer ljubav ne moe funkcionisati putem glave. Budi vie
ljubavan! Zbog toga se kae kada je neko u ljubavi da gubi glavu.
Ljudi obino kau da je taj poludio. Ako ti nijesi ludo zaljubljen,
onda to i nije prava ljubav. Tada se mora glava gubiti. Ako je tu jo
prisutna glava, ako je ona jo neuznemirena, ako i dalje uobiajeno
funkcionie, tada ljubav nije mogua. Za ljubav je potrebno da srce
funkcionie- a ne glava. To je djelovanje srca.
Dogaa se, kada se jedna veoma racionalna osoba
zaljubi, da moe da poludi. on za sebe pomisli da je luckast, da ini
ludosti. to to on radi? Tako ini podjele u svom ivotu, stvara
raskol. Srce tada postaje tiho, jedan intimni doivljaj. Kada izae van
svoje kue, izlazi iz svog srca. on ivi u svijetu pomou glave, i
samo ponekada, kada se zaljubi, pokree svoje srce.To je veoma
teko. Veoma je teko tako ivjeti. Obino se to nikada ne dogodi.
Jednom sam boravio u domu prijatelja iz Kalkute koji
je bio sudija Vrhovnog suda. Njegova ena mi je rekla: "Imam samo
jedan problem da ti iznesem. Moe li mi pomoi?" Na to sam joj ja
odgovorio: "U emu je problem?" Ona mi odgovori: "Moj suprug ti
je prijatelj. on te voli i potuje, zato bi puno pomoglo ako bi mu
neto predloio." Na to sam je ja upitao: "to da mu kaem? Reci
mi!" Ona ree: "On nastavlja da bude sudija Vrhovnog suda ak i u
krevetu. Ja jo nijesam u njemu vidjela ljubavnika, ni prijatelja, ni
supruga. on je sudija Vrhovnog suda dvadeset i etiri sata na dan."
To je zaista teko. Veoma je teko sii sa svog trona. To
postaje jedan umetnuti stav. Ako si poslovni ovjek, ti e ostati to i
u krevetu. Veoma je teko da u sebi spoji dvije osobe istovremeno.
Zato nije nimalo lako da promijeni svoje navike potpuno. To je
zaista teko, ali ako se zaljubi, ti e moi da se iz glave spusti u
srce. Zato za ovu meditaciju nastoj da bude to vie u ljubavi. Kada

243

kaem da bude vie u ljubavi, ja pod tim mislim da treba da

promijeni kvalitet tvojeg odnoenja prema voljenoj osobi: neka se
va odnos bazira na ljubavi. Potom nastoj da taj kvalitet odnosa
prenese i na druga bia, ne samo na svoju suprugu, svoju djecu ili
svoje prijatelje, neka se taj kvalitet odnosa ostvari i prema samom
ivotu. Zbog toga su Mahavira i Buda stalno govorili o nenasilju: to
je samo zbog toga da bi se uspostavio jedan ljubavni odnos prema
ivotu.
Kada se Mahavira kretao, kada je hodao, nastojao je da
to radi tako paljivo kako ne bi zgazio ni mrava. Zato? Zaista, mrav
nema nita sa time. on je stvorio jedan ljubavni odnos prema ivotu.
on se spustio iz glave u srce. to se vie budu tvoji odnosi bazirali na
ljubavi - i to svi mogui odnosi- to e vie ljubavi imati, tako e vie
tvoj centar ljubavi funkcionisati. To e poeti djelovati: ti e drugim
oima gledati na svijet. Srce posjeduje vlastiti nain gledanja na stvari
oko sebe. Um nikada ne moe tako gledati na stvari: to je
, nemogunost uma. Um je samo sposoban da analizira. Srce zna put
sinteze; um samo zna da vri podjele, razlike; on je tome sklon. Samo
srce daje jedinstvo, samo srce sjedinjuje. Kada ti moe promatrati
svijet oko sebe putem srca, itavi univerzum e ti tada izgledati kao
jedinstvo. Kada bude svijetu pristupao kroz um, sav taj svijet e ti
biti atomian. Tu ne postoji jedinstvo: samo mnotvo izdijeljenih
atoma Srce, meutim, daje iskustvo sjedinjenosti. U njemu je
saimanje, a poslednje jedinstvo je Bog, najvea sinteza je u Bogu.
Ako moe gledati oima srca, sav univerzum e ti izgledati kao
jedno. To jedinstvo je Bog.
Upravo zbog toga nauka nikako ne moe pronai
Boga. To je za nju nemogue jer je metod kojim se ona slui
nepristupaan jedinstvu. Osnovni metod nauke je rasuivanje,
analiziranje, podjele i razlike. Tako nauka dolazi do molekula, atoma,
elektrona, a oni uzrokuju razlike.Tako se nikako ne moe dospjeti do
organskog jedinstva Cjeline. Tu Cjelost je nemogue uoiti putem
intelekta. Zato nastoj da bude vie u ljubavi. Sve to bude radio,
neka kvalitet ljubavi bude prisutan u tome. To mora biti stalno
prisjeanje. Kada hoda po travi: osjeti kako je trava iva. Svaka vlat
trave je iva koliko i ti.
Mahatma Gandi je boravio u anti Niketanu sa
Rabindranatom Tagorom. Sada nastojte da osmotrite njihove razliite
pristupe stvarima. Gandijevo nenasilje je imalo uporite u umu. on je
uvijek o tome razmiljao, rasuivao je o problemu nasilja. on se
uvijek borio sa time, diskutovao,analizirao, eksperimentisao i tek

244

onda bi odluio. Ako bi proito njegovu autobiografiju, mogao bi joj

dati novi naslov "Eksperimenti sa Istinom" . Ta sama rije
"eksperiment" je nauna rije, to je rije razuma, rije rasuivanja.
on je stanovao sa pjesnikom Rabindranatom. Jednoga
dana su otili zajedno u etnju po vrtu. Zemlja je bila zelena, travnata
, pa je Gandi rekao Rabindranatu: "Iziimo na proplanak, hodajmo
po travi." Rabindranat mu na to odgovori: "To je nemogue. Ja ne
mogu hodati po travnjaku. Svaka vlat trave je iva koliko i ja. Ja ne
mogu gaziti po fenomenu ivota." Rabindranat nije bio propovjednik
nenasilja- on to nije nikada radio. on nije nikada govorio o nenasilju,
ali je njegov pristup ivotu uvijek bio kroz srce. on je osjeao travu.
Gandi tada .dublje sagleda to to je rekao i potom odgovori
Rabindranatu: "Ti si il pravu." To je bio umni pristup. To je
PRISTUP UMA!
Budi ljubavan. ak i sa stvarima budi u ljubavi. Kada
sjedi u stolici, budi ljubavan. Osjeti tu stolicu, imaj zahvalnosti
prema njoj. Ta stolica ti prua ugodnost. Osjeti dodir sa njom, voli je,
posjeduj jedno ljubavno osjeanje. Sama stolica nije bitna. Ako jede,
jedi sa ljubavlju. Indijci zato kau da je hrana Boanstvo. Znaenje
toga lei u smislu da ti ta hrana daje ivot, energiju, vitalnost. Budi
zahvalan; pokai ljubav za to. Mi obino jedemo veoma silovito- kao
da neto ubijama, ili kao da samo neto ubacujemo u stomak bez
ikakvog osjeaja. Dotakni sa ljubavlju svoju hranu, sa zahvalnou:
to je tvoj ivot. Unesi to u sebe, osjeti to, uivaj u tome. Nemoj biti
indiferentan prema tome, nemoj biti nasilan prema hrani.
Nai zubi su veoma nasilni i agresivni zbog naeg
animalnog porijekla. ivotinje ne posjeduju drugo oruje: eljust i
zubi su jedino njihovo oruje. Tvoji zubi su oruje, zato i ljudi
ubijaju zubima, znaju da ujedaju: oni tako ubijaju svoju hranu. Stoga
je i osnovana injenica, to si vie nasilniji, to i vie pribjegava
hrani, ima veu potrebu za hranom. Ali postoje ogranienja kada je
hrana u pitanju. Tada se osoba okrene puenju ili gumi za vakanje.
To je nasilje. Ti u tome uiva jer tako neto ubija svojim zubima,
melje neto zubima, zato se i odluuje za vaku ili pan (vrstu
trave za vakanje koja je odomaena u Indiji). To je vrsta nasilja.
Radi to god hoe ali to radi sa ljubavlju. Nemoj biti indiferentan
prema tome. Tada e tvoj srani centar poeti djelovati i ti e onda
ui dublje u svoje bie.
Prvo: pokuaj da se oslobodi glave; a drugo, okuaj
ljubav. Na treem mjestu je estetika: budi osjetljiv na ljepotu,
muziku, na sve to dotie srce. Ako bi se ovaj svijet okrenuo vie ka

245

muzici nego matematici, mi bismo imali bolje ovjeanstvo; ako

bismo mogli na um vie usmjeriti ka poeziji nego ka filozofiji, onda
bi to ovjeanstvo bilo znatno bolje. Dok slua ili izvodi muziku,
um ti nije potreban- ti tako odbacuje um. Zato budi vie estetian,
poetian, senzitivan. Nije potrebno da bude veliki muziar, pjesnik
ili slikar, ali moe uivati u svemu tome, moe neto napraviti po
svom ukusu i mogunostima: za to nije potrebno da bude Pikaso, Ti
moe naslikati svoju kui kako zna; moe nacrtati neku sliku.
Nije potrebno da bude maestro- da bude Alaudin
Kan (veliki indijski muziar): ti -moe odsvirati bilo to u svom
domu. Ti moe svirati na flauti, nije bitno to je to amaterski. Bitno
je uraditi neto to je povezano sa srcem. Budi vie osjetljiv prema
svijetu, budi srcem okrenut svijetu- neto posebno nije potrebno da
bude osjetljiv, da bude senzitivan. ak i siromah moe biti
senzitivan: za to bogatstvo nije nuno. Ti ne mora imati palatu u
kojoj e biti senzitivan. Dovoljno je da se samo isprui na plai i da
tako bude senzitivan, Ti moe biti osjetljiv prema pijesku, moe
biti osjetljiv prema suncu, moe biti osjetljiv prema talasima, prema
vjetru, drveu ili prema nebu. itav svijet ti je na raspolaganju da
bude osjetlji i prijemiv. Pokuaj da bude osjetljiviji, ivahniji.
Nastoj da bude AKTIVNO senzitivan jer je sav svijet postao
pasivan.
Ti odlazi u bioskop: neko je neto stvorio i ti samo
ode i to gleda. Neko se ljubi na platnu i ti to posmatra: ti si neka
vrsta voajera- umrtvljene pasivno to gleda i nita ne radi. Ti nijesi
uesnik u tome. Sve dok aktivno ne bude uestvovao u neemu, tvoj
srani centar nee funkcionisati. Zato je mnogo bolje da nekada
zaplee. Ti uopte ne mora biti dobar plesa, to nije neophodno.
Bilo koliko da si kukavica, ipak pokuaj, zaplei. To e ti dati osjeaj
sranog centra. Dok bude plesao, tvoj centar e biti srce: tada to
nikako ne moe biti um. Skoi, igraj se kao dijete. Ponekada sasvim
zaboravi kako ti je ime, zaboravi na svoj ugled, na svoje zvanje. Sve
to sasvim zaboravi; budi dijete. Nemoj biti ozbiljan. Ponekada
prihvati ivot kao alu, srce e se tada razvijati. Srce e tako
sakupljati energiju. Kada bude imao ivahno srce, tvoj kvalitet uma
e se, takoe, izmijeniti. Tada moe otii i do uma, moe
funkcionisati i kroz um. Um e biti samo instrument: ti se moe
koristiti njime. Ti tada vie nee biti opsjednut sa time, moi e se
osloboditi njega bilo kog trenutka. Tada e biti gospodar. Srce e ti
dati osjeaj da si gospodar.

246

Druga stvar: na taj nain e doi do spoznaje da nijesi

ni glava ni srce jer se moe kretati od srca do glave, od glave do
srca. Tada spoznaje da si neto drugo - X. Ako ostane u glavi i
nikada se ne pokrene, ti e biti poistovjeen sa glavom. Ti nee
saznati da si drugaiji. Taj pokret iz glave ka srcu iiI iz srca ka glavi
e ti dati osjeanje da si sasvim drugaiji. Nekada si u srcu, a nekada
u glavi, ali nijesi ni srce ni glava. Taj trei nivo svijesti e te odvesti
ka treem centru - ka pupku. Zapravo, pupak i nije neki centar. Tamo
si TI! Zbog toga se to i ne moe razvijati: to se samo moe razotkriti.
. Tree pitanje: "Rekao si kako zapadni psiholozi govore
da nije dobro izbjegavati sukobe u ljubavnim odnosima, i kako se na
taj nain intenzivira ljubav meu zaljubljenima. Potom si govorio o
Budinom srednjem putu koji iskljuuje oba ekstrema. za one koji
jonijesu transcendirani u ljubavi koja je izvan obije krajnosti, koji
put preporuujete?"
Potrebno je iznijeti jo neke temeljne injenice: prvo,
umna ljubav je pokret koji se ispoljava kao ljubav i mrnja. Sa
umom su dvojnosti neminovne. Ako nekoga volite umom, nemogue
je izbjei drugu krajnost. Ti e to sakrivati, to e potiskivati,
nastojae da to zaboravi; takozvani "kulturni" ljudi to obino uvijek
rade. Tada oni samo postaju jo zatupljeniji, umrtvljeniji. Ako se ne
moe svaati sa svojim voljenim, ako ne moe biti ljuta na njega,
autentinost ljubavi se tada gubi. Ako potiskuje svolju ljutnju, ta
potisnuta ljutina e postati dio tebe i nee ti dopustiti da se potpuno
opusti u ljubavi. Ona je uvijek prisutna. Ti si usk1aditio tu ljutini,
potisnuo si je unutar sebe. Ako sam ljut, i ako to osjeanjepotisnem,
kada budem u ljubavi sa nekim, ta ljutina e biti prisutna i inie da
ta ljubav bude umrtvljena. Stoga, ako ne mogu biti autentian u
ljutnji, ne mogu biti autentian ni u ljubavi. Ako si autentian, ti e
biti autentian u svemu. Ako nijesi autentian u jednoj stvari, ne
moe biti to ni u nekoj drugoj stvari.
Takozvana uenja cijelog svijeta- civilizovana,
kulturna- uenja koja nas usmjeravaju, uinila su da ljubav sasvim
zamre- a sve se to odvijalo U IME UUBAVI. Oni ti nalau ukoliko
voli nekoga da ne bude ljut na njega. Ako si ljut prema njemu,
kau oni," tvoja ljubav je onda lana. Zbog toga se nemoj svaati,
nemoj biti ljuta na njega. Naravno, to izgleda logino. Ako nekoga
voli, kako onda moe biti ljut, kako moe imati mrnje prema

247

njemu? Zato mi nastojimo da se liimo dijela Ollnje; ali sa tim

liavanjem postiemo i da naa ljubav postaje jalova. To je isto kao
kada bi posjekao jednu nogu ovjeku i potom mu rekao da hoda, da
tri. Ti si tom ovjeku posjekao nogu, kako on moe hodati.
Mrnja i ljubav su dvije strane jednog fenomena. Ako
ubije mrnju, i ljubav e biti mrtva i nemona. Zbog toga je svaka
porodica nemona i umrtvljena. Ti se zbog toga i plai da se opusti,
Kada si u ljubavi, ti se ne moe potpuno opustiti jer se plai. Ako
se potpuno prepusti, ljutina, bijes, nasilnitvo i nrrnja, koja je bila
sakrivena i potisnuta, moe izii van. Zbog toga mora da to sili
neprestano. Duboko u svom biu mora da se stalno bori sa time. U
toj stalnoj borbi, ti ne moe biti prirodan i spontan. Ti se tako samo
moe pretvarati da nekoga voli. Ti se pretvara, i svi to vide:
osmotri svoja supruga, djecu, svoje prijatelje, svi vide da se
pretvara. A ti zna da se i tvoja supruga pretvara. Svi se pretvaraju i
poziraju. Tako ivot biva laan.
Dvije stvari se moraju uraditi kako bi se otilo iza uma:
a onda dotakni nivo ne-uma unutar sebe. Tada e
imati ljubav koja nema drugu krajnost. Ali u toj i takvoj ljubavi, nee
biti uzbuenja i strasti. Ta ljubav e biti tiha- jedan duboki mir bez
ikakvog talasanja. Buda, Isus i njima slini ljudi su voljeli ali njihova
ljubav nije donosila uzbuenje, nikakvu vatru. Ta groznica dolazi od
suprotnosti; uzbuenje dolazi od suprotnosti. Dvije suprotnosti
stvaraju napetost. Njihova ~iubav je jedan tihi fenomen. Samo oni
koji su dospjeli do stanja ne-uma mogu razumjeti njihovu ljubav.
Isus je jednom prolazio gradom. Bilo je veoma sparno

podne. on je bio umoran i ispruio se ispod jednog drveta. Nije znao

kome je to drvo pripadalo. To drvo je pripadalo Mariji Magdaleni.

Marija je bila prostitutka. Ona je pogledala sa svog prozora i ugledala

lijepog ovjeka- jednog od najljepih ikada roenih. Ona se tog istog

trena zainteresovala za njega, i ne samo to: osjeti strast. Izae napolje

i ree Isusu: "Doi u moj dom. Zato se odmara tu? Ti si

dobrodoao." Isus tada vidje u njenim oima strast i ljubav

"takozvanu ljubav". on joj ree: "Jednom drugom prilikom, kada

budem umoran i prolazio ovuda, ja u posjetiti tvoj dom. Sada je

moja potreba ispunjena. Ja sam spreman da krenem ponovo na put,

hvala ti!"

ui u meditaciju,

Marija je bila uvrijeena. To se rijetko dogaalo.

Zaista, ona nije nikada ranije nikoga pozvala u svoj dom. Ljudi bi
dolazili izdaleka samo da bi je vidjeli. ak je i kralj dolazio da je
posjeti, a ovaj prosjak je odbio. Isus je bio pravi prosjak, skitnica
~~8

isto to i "hipi", a on je odbio. Zato je Marija rekla Isusu: "Zar ne

moju ljubav? Ovo je ljubavni poziv. Zato doi! Nemoj me
odbijati. Ima li imalo ljubavi u svom srcu?"
Isus joj je na to odgovorio: "I ja tebe volim- zapravo,
svi oni koji su ti dolazili su se pretvarali da te vole, oni te uopte
nijesu voljeli. Samo te ja mogu voljeti." on je bio sasvim u pravu.
Ali ta ljubav je imala sasvim drugi kvalitet. Ta ljubav nije u sebi
podrazumijevala i svoju drugu krajnost, kontrast. U toj ljubavi je
nedostajalo tenzije: u toj ljubavi nije bilo uzbuenja. on nije bio
uzbuen ljubavlju, nije bio u toj groznici. Ljubav za njega nije
nikakvi odnos: to je odreeno stanje bia. Idi iza uma; dostigni nivo
ne-uma. Tada se ljubav rascvjetava, ali ta ljubav nema krajnosti.
Kada se ode iza uma tada ne postoji nikakvih krajnosti, suprotnosti.
Iza uma sve je IIjedinstvu. U umu je sve izdijeljeno, ali ako si u umu
bolje je biti autentian no laan. Zato budi autentian, budi stvaran
kada osjeti neku ljutinu prema voljenoj osobi. Budi istinit dok si u
bijesu, a onda, bez ikakvog potiskivanja, kada trenutak ljubavi doe,
ti e doivjeti spontani izliv ljubavi. Zato nastoj da umom prihvati
tu borbu. Postoji veoma moni dinamizam uma koji djeluje u
suprotnoj krajnosti. Zato budi autentian u svom bijesu, budi istinit u
svojoj borbi, u sukobu sa drugim. Tada e biti ubjedljiv i stvaran i u
svojoj ljubavi. Zato bih ljubavnicima preporuio da budu autentini.
Ako si zaista autentian, jedan jedinstveni fenomen e se dogoditi.
Tada e biti zatien od svih gluposti koje donosi krajna suprotnost.
Zato budi autentian: tako nikada nee biti umoran. Potiskivani um
nikada ne bude svjestan da je zgren u drugoj krajnosti. on nikada
nije ljutit, nikada nije u ljubavi zato nikada ne postie iskustvo uma.
Stoga ja nalaem da budete istinoljubivi, autentini. Nemojte biti
lani. BUDITE STVARNI! Autentinost posjeduje vlastitu ljepotu.
Tvoj voljeni, tvoja voljena osoba e pravilno razumjeti kada ti bude
ljutita, kada bude uistinu ljuta. Samo lani bijes ili lano spokojstvo
nikada ti nee niko oprostiti; izvjetaeno lice se ne moe oprosti.
Budi istinit, autentian, stvaran, a tada e biti stvaran i u svojoj
ljubavi. Takva ljubav e biti nadopuna, a kroz tu istinsku ljubav e
postati neumoran. Tako e moi rastumaiti sebi to radi- zato si
samo jedno klatno koje se klati od jednog kraja do drugog. Tako e
uvidjeti izlipost tog klaenja i postae ti to dosadno- to e te
dovesti do odluke da ode izvan svega toga, da ode izvan uma i iza
suprotnosti.
Postani autentino bie. Nemoj dopustiti nikakvu
izvjetaenost; nemoj se pretvarati. Budi stvaran i stvarno otrpi to.
osjea

249

Patnja je dobra. Patnja moe biti dobra vjeba, dobar trening. Strpi se
u tome! Trpi u ljutini. trpi u ljubavi, trpi u mrnji. Samo zapamti
jedno: nikada nemoj biti izvjetaen. Ako prema nekome ne osjea
ljubav, to mu i kai. Nemoj se pretvarati; nemoj pokuavati da
pokae kako voli. Ako si ljut, kai da si ljut i budi ljut. Tu e biti
puno patnje, ali pati. Kroz taj vid patnje, kroz takvu strpljivost, nova
svijest e se roditi. Ti e tada postati svjestan besmisla mrnje i
ljubavi. Ti mri i istovremeno voli jednu istu osobu, ti se tako
kree u krug. Taj krug e ti ubrzo sasvim biti jasan, a to e moi
postii samo kroz strpljivost, putem doputanja da se stvari istinski
odvijaju.
.
Nemoj bjeati od patnje. Ti treba STVARNU patnju.
To je nalik vatri': to e te zapaliti. Sve to je lano e tada izgorjeti, a
sve to je stvarno e opstati. To je ono to egzistencijalisti nazivaju
autentinost. Budite autentini, potom nikada vie neete biti
obrobljeni umom. Ako budete neautentini, vjeno ete ostati u umu.
Zasigurno e vam dosaditi dvojnost. Meutim, kako se nekome moe
dosaditi dvojnost ako stvarno ne bude u toj dvojnosti bez
pretvaranja? Tada ete moi spoznati da je takozvana umna ljubav
samo jedna vrsta bolesti.
Da li ste primijetili da zaljubljeni ne moe spavati? on
nije oputen: on je u groznici. Kada bi bili u prilici da ga pregledate
otkrili biste da su na njemu mnoge bolesti. Ta ljubav, ta nazovi
ljubav uma i tijela je, zaista, neka bolest. Pojedinac ostaje njome
opinjen: u tome je njena funkcija. Inae, vi biste se osjeali
neopinjenim, neokupiranim, kao da nita ne inite u ovom svijetu.
Tvoj itav ivot e izgledati nezaposjednut, prazan, zato je dobro da
ga ljubav ispuni.
Um, kao takav, je bolest, zato bilo to da pripada umu
je bolesno. Samo izvan uma, gdje ti nijesi podijeljen, gdje si
sjedinjen, gdje si jedno, samo tamo neka drugaija ljubav cvjeta,
drugaija ljubav se rascvjetava. Isus je. to nazivao ljubav, Buda je to
zvao milostivost. To je samo zbog toga da bi se izvela razlika.
Uopte nije bitno kojim imenom e to nazvati. Postoji mogunost
ljubavi koja nema suprotnosti u sebi, ali ta ljubav dolazi samo onda
kada se ode dalje od ove ljubavi. A da bi se moglo otii dalje od ove
ljubavi, ja predlaem da budete autentini, da se okrenete
autentinosti. U mrnji, ljubavi, u bijesu, u bilo emu, budite
autentini, istiniti, stvarni, nemojte se pretvarati. Vi nikako ne moete
prevazidi nestvarne pojmove, ne moete transcendirati nestvarno.

250

13

VLAENJE
U UNUfRANJE

II

U~~DITENJE
16. novembar 1972. Bombaj, Indija.

.sUTRE:

18. Pogledaj sa ljubavlju u neki predmet.

Nemoj gledati drugi. Tu, u sreditu tog predmeta
blaenstvo.
19. Bez oslonca na ruke ili noge, samo
sjedi mirno. Iznenada, usredite nje.
20. U vozilu u pokretu, u ritmikom
njihanju, iskustvo. lli, u vozilu koje miruje, dopusti
svom tijelu da se samo sporo njie u zamiljenom
krugu.

: 21. Ubodi iglom neki dio tvog nektarom

ispunjenog oblija, i njeno poni prodirati dolazei

do unutarnje istote.

251

Ljudsko tijelo je jedan misteriozni mehanizam. Ono

radi u dvije dimenzije. Pri naredbi da se suoi sa vanjskim, tvoja
svijest prolazi kroz ula kako bi susrela svijet, kako bi susrela
materijalno. To je tek samo jedna dimenzija djelovanja tvog tijela.
Tvoje tijelo posjeduje i drugu dimenziju: ono te moe odvesti i
unutra. Ako svijest izie van, sve to se dogodi je materijalno; ako
svijest prodre unutar vas, sve to ti onda spozna je nematerijalno. U
stvarnosti ne postoji nikakve podjele: materijalno i nematerijalno su
jedno. Ali ova stvarnost - "X" - ako je doivljavamo oima, ulima,
onda to izgleda kao materija. Ta ista stvarnost, ako se promatra
iznutra- ne putem ula ve kroz usreditenje- izgleda nam
nematerijalno. Stvarnost je jedna, ali ti moe na nju gledati na dva
naina. Jedan nain je putem ula; a drugi nain je da je ne
doivljava ulima. Sve te tehnike usreditenja imaju za cilj da te
vode do mjesta gdje ula ne djeluju- tamo gdje ti dospije van
domaaja ula, izvan djelovanja ula.
Tri stvari se moraju shvatiti prije nego to uemo u
tumaenje tehnika. Prvo, dok ti promatra svijet oima, oi ne vide:
one su samo otvorene. Promatra se nalazi sa druge strane. To to
gleda posredstvom oiju nijesu oi. Zbog toga moe zatvoriti oi i
dalje gledati snove, vizije, slike. Promatra je izvan ula; on se samo
kree ulima prema svijetu. Ali ako zaepi svoja ula, promatra e i
dalje ostati tamo. Ako je taj promatra centriran, ako je ta svijest
usreditena, on e odmah postati svjestan sebe. Kada si svjestan sebe,
ti si svjestan i itave Egzistencije- jer ti i Egzistencija nijeste dva
pojma. Biti svjestan sebe, nUDo podrazumijeva usreditenje, a pod
pojmom "usreditenja" ja podrazumijevam tvoju svijest koja nije
podijeljena u vie pravaca, koja se nikuda ne kree- koja ostaje u
sebi, nepokretna, ukorijenjena, bez ikakvih tenji za kretanjem- samo
ostaje tu, unutra.
Na prvi pogled izgleda teko da se bude unutra, jer i
samo umovanje o bitisanju unutra zahtijeva izlazak vani. Mi
poinjemo razmiljati: "kako" poinje djelovati. Razmiljanje o
unutarnjem je, takoe,. vrsta misli- a svaka misao pripada
spoljanjem, nikada to nije unutarnje, jer u stvarnoj nutrini ti si samo
svijest. Misli su nalik oblacima. oni dolaze k tebi ali oni ne pripadaju
tebi. -Svaka misao dolazi spolja- izvana. Ti nijednu misao ne moe
stvoriti unutra- unutar sebe. Svaka pomisao dolazi izvana; nema
nikakve mogunosti da se ona stvori unutar tebe. Misli su nalik

252

oblacima koji ti dolaze. Zato uvijek kada razmilja, ti nijesi unutar

sebe- zapamti to. Razmiljanje znai biti napolje. Zato i kada
razmilja o unutarnjem, o dui, o Sebi, nijesi unutra. Sve te misli o
Sebi, o unutarnjem, o nutrini. dolaze spolja: one ne pripadaju tebi.
Tebi samo pripada ista svijest, svijest nalik vedrom nebu bez
ijednog oblaka.
to onda da se radi? Kako zadobiti istu svijest unutar
sebe? Neka pomona srestva su potrebna, jer ti izravno to ne moe
postii. Neka sredstva su potrebna kako bi mogao biti gumut unutra,
kako bi uao unutar sebe. Taj centar uvijek treba neki indirektni
pristup. Ti ne moe prii tome direktno. Ovo mora jasno razumjeti
jer je to temeljni pristup. Recimo, kada igra neku igru, tek posle
izjavi: "Ja sam se osjeao veoma sretnim dok sam igrao, uivao sam
u tome." Jedna suptilna srea je ostala tamo. Ako bi te neko sluao,
taj bi doivio radost kroz tvoju priu. on bi rekao: "Onda i ja moram
igrati tu igru kako bih i ja kroz nju doivio radost." on bi.takoe,
igrao, ali on je neposredno zainteresovan za zadovoljstvo, sreu i
uivanje. Srea je uzgredni produkt. Ako si potpuno u svojoj igri,
ako si poneen, srea e rezultirati; ali ako neprestano juri za
sreom, nita se nee dogoditi. Igra je samo poetak.
Kada slua muziku, neko ti kae: "Osjeam se
blaenstveno." Ali kada bi stalno bio izloen tom blaenstvu, ti ne bi
mogao sluati muziku. Ta tenja, taj poriv za blaenstvom e postati
barijera. Blaenstvo je uzgredni dogaaj. Ti se ne moe tome izloiti
direktno. To je jedan delikatan fenomen kojem se moe prii samo
indirektno. Uradi neto, i to e se dogoditi. Ti to ne moe
neposredno doivjeti. Sve to je divno, to je vjeno, to je velelijepo
je i tako delikatno da se ne moe izravno doivjeti; ako pokua da to
direktno doivi, neto e poremetiti. U tome lei smisao tehnika i
sredstava. Te tehnike ti nalau da neto preduzme. To to e ti
uraditi nije znaajno: to to e rezultirati je bitno. Ali tvoj um mora
biti povezan sa nekim djelanjem, sa nekom tehnikom, a ne sa
rezultatom. Ishod e se ostvariti: to e se dogoditi. To se uvijeg
dogaa indirektno. Zato nemoj biti zabrinut za rezultat. Budi
zainteresovan za tehniku. Radi to sasvim predano i nemoj misliti na
ishod. To e se sigurno dogoditi. ti samo moe biti prepreka tome.
Ako si samo zainteresovan za ishod, to ti se nikada
nee ostvariti. Potom e se to uiniti veoma udnim. Ljudi bi mi
dolazili sa rijeima: "Rekli ste nam, ako radimo meditaciju da e nam
se "ovo" dogoditi. i mi smo radili meditaciju ali "ovo" nam se nije
dogodilo." Oni su u pravu, ali su zaboravili uslov. Vi morate

253

l!
zaboraviti rezultat. Samo tako se to moe dogoditi. Ti mora biti u
tom inu potpuno. Sto si vie u tom inu, rezultat e se prije ostvariti.
Ali to je obino uvijek indirekto. Ti ne moe biti agresivan i
napadan kada je to u pitanju; ne moe nita siliti. To je tako
delikatan fenomen da se ne moe dotai. To ti se samo moe dogoditi
onda kada si potpuno uneen u neki akt tako da je tvoja nutrina
sasvim ispranjena. Sve ove tehnike su indirektne. Ne postoji
direktne tehnike za ostvarenje spiritualnog.
A sada tehnika- est", tehnika- za usreditenje:
"Pogledaj sa ljubavlju u neki predmet. Nemoj gledati drugi. Tu, u
sreditu tog predmeta- blaenstvo. "
"Sa ljubavlju" je klju razrjeenja. Da li si ikada
pogledao u neki predmet sa ljubavlju? Ti i moe rei "da", jer ne
zna to to znai pogledati neto sa ljubavlju. Ti si moda na to
gledao sa pohotom, a to je neto drugo. To je neto sasvim drugo
sasvim suprotno. Zato prvo pokuaj da uvidi razliku. Kada sretne
neko lijepo lice, osobu sa lijepim tijelom - ti je pogleda i pomisli da
je gleda sa ljubavlju. Zato je, zapravo, ti gleda? Da li eli da neto
izvue odatle? Tada je to samo pohota, a ne ljubav. Da li eli da to
istrai, iskoristi? Tada je to pouda, a ne ljubav. Tada, zaista, ti
samo misli kako e iskoristiti to tijelo, kako e ga zaposjednuti,
posjedovati, kako e to tijelo nainiti instrumentom svojeg
zadovoljstva, sree. Pouda znai kako neto upotrijebiti u korist
vlastite sree; a ljubav znai da takva tvoja srea tu uopte nije
ukljuena. Zaista, pohota znai kako iz toga neto dobiti, a ljubav
znai kako tome neto dati. Ta dva pojma su sasvim suprotna.
Ako ugleda neko prelijepo lice i osjeti ljubav prema
tom biu, odmah se u tvojoj svijesti pojavi pomisao kako da to lice
uini sretnim, to da uradi kako bi to bie uinio sretnim. Tu nije
izraena briga o sebi: ti se tu brine o drugome. U ljubavi je onaj
drugi vaan; a u poudi si samo ti bitan. U pohoti samo razmilja o
tome kako da drugoga naini instrumentom tvojeg zadovoljstva; u
ljubavi razmilja kako da sam bude taj instrument. U poudi ti
rtvuje drugoga, a u ljubavi sebe rtvuje. Ljubav znai davanje;
pouda predstavlja uzimanje. Ljubav je predavanje; pouda Je
agresija. Sve to kae je beznaajno. ak i u pohoti ti se izraava
rjenikom ljubavi. Tvoj vokabular nije sasvim bitan, zato i nemoj

254

dopustiti da te to prevari. Pogledaj unutar sebe, vidjee da jo nikada

u svom ivotu nijesi gledao sa ljubavlju na neto.
Drugo razjanjenje koje treba ispoljiti, sutra kae:
"Pogledaj sa ljubavlju u neki predmet." Zaista, ako stvarno sa
ljubavlju pogleda na neki predmet, taj objekat moe postati osoba.
Saprotno je mogue, takoe: kada sa pohotnim oima gleda prema
nekoj osobi. Tada ta osoba postaje objekt, stvar, samo predmet tvog
zadovoljenja. Zbog toga su poudne oi odbojne, odvratne- jer niko
ne eli da se tretira kao stvar. Kada pogleda svoju suprugu sa
poudnim pogledom- ili neku drugu enu- ona e se osjetiti
uvrijeeno. Sto si to uradio? Ti tako utie na osobu da se mijenja,
utie na ivo bie da postane mrtvi instrument, obino sredstvo
tvojeg zadovoljenja. Ti pomilja kako da "upotrijebi" tu osobu, a na
taj nain je ta osoba ubijena. To je razlog zbog ega su pohotne oi
odbojne, rune, odvratne. Kada nekoga pogleda sa ljubavlju, ta
osoba raste. Ona postaje jedinstvena. Iznenada ta osoba izrasta u
linost.
Linost se ne moe pomjerati; samo stvar moe biti
pomicana. "Stvar" znai neto to je mogue pomicati; "linost" znai
neto to je nemogue pomaknuti: ne postoji nain da pomakne
neko bie. Linost je neto jedinstveno; stvar nije jedinstvena. Ljubav
sve pretvara u unikat. Zbog toga se ti nikada ne osjea kao linost
ako nijesi zaljubljen. Dok te neko duboko ne zavoli, ti se ne moe
osjeti linou, ne moe doivjeti da posjeduje neto jedinstveno.
Ti si tada samo jedan iz mase- tek samo jedan broj, oznaka. Ti
moe biti izmijenjen, promijenjen.
Na primjer, ako si neki slubenik u kancelariji, ili ako
si nastavnik u koli, ili profesor na univerzitetu, tvoj status profesora
je podloan promjeni. Neki sasvim drugi profesor te moe zamijeniti;
on te moe zamijeniti bilo kog trenutka jer si ti tu samo u funkciji
profesora. Ti ima funkcionalno znaenje i znaaj. Ako si, dakle,
slubenik, neko sasvim jednostavno moe obaviti tvoj posao. Taj
posao nee ekati tebe. Ako bi umro jo ovog trenutka, neko sasvim
drugi bi uvijek bio spreman da te zamijeni i da se taj posao nastavi.
Ti si tu samo kao figura: i druga neka figura to moe obaviti. Ti si tu
bio samo iz neije potrebe. Ali neko se moe zaljubiti u tog
slubenika ili tog profesora. Iznenada taj slubenik vie i nije obini
slubenik: on je postao jedinstvena osoba. Ako bi umro, voljena ga
ne bi tako lako mogla zamijeniti sa nekim drugim. on je nezamjenjiv.
itavi svijet potom moe ii istim smjerom; ali osoba koja je bila

255

1~l i

zaljubljena vie nikada nee biti ista. Ta jedinstvenost, to postajanja

linosti se dogaa samo putem ljubavi.
Ova sutra kae: "Pogledaj sa ljubavlju u neki predmet."
Tu se ne ini razlika izmeu objekta i osobe. Nema potrebe za to, jer
kada neto pogleda sa ljubavlju, to e postati osoba. Taj pogleda
stvara promjenu- transformie. Ti more, ali i ne mora, primijetiti
to se dogaa kada vozi automobil; recimo, Fiat. Postoji na hiljade
istih takvih automobila, ali tvoj auto je, ako si zaljubljen u njega,
neto posebno, postaje jedinstven- nalik nekoj osobi. on se ne more
zamijeniti. Tu je stvoren izvjesni odnos. Tada ti taj automobil
doivljava kao osobu. Ako se neto loe pone dogaati, ako se uje
neki udan zvuk, ti e to osjetiti. A automobili su veoma
temperamentni. Ti poznaje temperament svog automobila- kada se
on osjea dobro ili kada se osjea loe. Tako taj automobil, malo po
malo, postaje osoba. Zato je to tako? Ako postoji nekog ljubavnog
odnosa, sve more postati osobeno, ivo. Ako tu postoji samo odnos
poude, tada e i osoba postati stvar. To je jedan od najnehumanijih
postupaka koji ovjek more poiniti- nainiti od nekoga stvar.
"Pogledaj sa ljubavlju u neki predmet..." to onda
pojedinac treba da uradi? Kada pogledate sa ljubavlju, to onda treba
da uradite? Prva stvar: zaboravi sebe. Zaboravi sebe sasviml Pogledaj
cvijet i zaboravi sebe sasvim. Neka samo cvijet postoji. Ti nastoj da
sasvim bude odsutan. Osjeti taj cvijet, i onda e jedna duboka ljubav
istei iz tvoje svijesti prema tom cvijetu. Tada nastoj da tvoja svijest
bude ispunjena samo jednom milju- kako da pomogne tom cvijetu
da jo vie cvjeta, da postane jo ljepi, da bude blaenstveniji. Nije
bitno to e uraditi sa njim; to nije relevantno. Osjeanje onoga to
more uraditi- taj bol, taj tvoj poriv u nadi da taj cvijet bude jo
ljepi. da bude ivopisniji. rascvjetaniji- to je bitno. Neka ta misao

prome cijelo tvoje bie, neka svaki damar tvog tijela i uma to osjeti.

Ti e se tako prenijeti u neko stanje ekstaze, a taj cvijet e postati

osoba.
"Nemoj gledati drugi predmet..." Ti i ne more to
uraditi. Ako si u ljubavnom odnosu, ti to ne more uiniti. Ako
nekoga voli iz ove grupe ljudi. ti onda zaboravlja na sav drugi
svijet; u tvojim mislima samo jedno lice tada ostaje. Zaista, ti ne
more nikoga drugoga vidjeti: tada vidi samo jedno lice. Svi drugi
su tu prisutni. ali su nebitni- oni su tek na periferiji tvoje svijesti. oni
ne postoje. oni su samo sjene. Tada postoji samo jedno lice. Ako
voli nekoga, samo to lice postoji- zato se ti nikuda ne more
pomai. Nemoj se usmjeravati ka nekom drugom predmetu: ostani

256

samo sa jednim. Ostani sa ruom ili sa voljenim biem. Ostani tu sa

ljubavlju, protii u toj ljubavi, srdano, sa osjeanjem da eli da to
voljeno bie bude srenije, blaenstvenije.
" ... Tu, u sreditu tog predmeta- blaenstvo." A kada
je to prisutno, ti si onda odsutan, vie uopte nijesi zainteresovan za
prisustvo svog bia, vie nijesi sebian, vie ne razmilja o svojim
zadovoljstvima, svojem zadovoljenju. Ti si sebe sasvim zaboravio, i
ti sada ramilja samo o drugome. Ono drugo bie je postalo sredite
tvoje ljubavi; tvoja svijest tee ka onom drugom. Sa jednom
dubokom milostivou, sa dubokim osjeanjem ljubavi. ti razmilja:
"to mogu uraditi da voljenog uinim blaenstvenijim?" U tom
stanju, iznenada: "Tu, u sreditu tog predmeta- blaenstvo."
Iznenada, kao rezultat toga, blaenstvo dolazi. Iznenada biva
usrediten. Ovo e ti moda izgledati paradoksalno, jer ova sutra kae
da treba sebe izgubiti sasvim, ne da bude usrediten ve da se
sasvim prenese u neto drugo. Buda ja nalagao da uvijek kada si u
molitvi. moli se za druge- nikada to ne ini za sebe. Inae, takva
molitva bi bila nekorisna.
Jedan ovjek je doao kod Bude i rekao: "Ja prihvatam
tvoje uenje, ali samo jedna stvar je teko prihvatljiva. Ti si rekao da
za molitve ne mislimo na sebe; tada treba da mislimo o drugima.
Treba da kaemo: bilo to da je rezultat nae molitve, to mora biti
podijeljeno sa svima. Ako se dogodi blaenstvo, neka se ono prenese
na sve." Taj ovjek je jo rekao: "To je sve u redu. Ali. mogu li ja da
napravim samo jedan iznimak. Neka to samo ne ode mom susjedu.
Neka blaenstvo ode svima sem mojem susjedu: on je moj
neprijatelj. "
Um je samo-usrediten, zato mu je Buda odgovorio:
"Tvoja molitva je beskorisna. Nita se nee dobiti od tvoje molitve
sve dok ne bude spreman da da sve, a tada e sve biti tvoje."
U ljubavi treba da zaboravi na sve. To tada izgleda
paradoksalno: kada e se i kako e se onda usreditenje dogoditi?
Kada bude potpuno zanesen drugim, sa tuom sreom, kada bude
sebe zaboravio sasvim, i kada samo drugi bude ostao tu, ti e
iznenada biti ispunjen blagou- blaenstvo e biti tu. Zato? Zato to
e postati isprazan, prostoran i ist onda kada ne bude zabrinut za
sebe. Jedan unutarnji prostor se stvorio. Kada se tvoj um sasvim
okupira drugim, ti biva lien uma unutar sebe. Tada ne postoji
nikakve misli unutar tebe; tada se takva misao ("Kako mogu biti od
pomoi? Kako mogu izazvati vie blaenstva? Kako da drugi bude
sretan?) ne more odrati vie jer, zaista, nema niega to ti more

257

III!
1

uraditi. Ta misao postaje konica. Ne postoji nita to moe uraditi.

to moe uraditi? Ako misli da ipak neto moe uiniti, ti si jo u
procesu razmiljanja o sebi- ego je jo tu.
Sa predmetom ljubavi, osoba postaje sasvim
bespomona, zapamti to. Kada nekoga voli, ti se osjea sasvim
bespomoan. To je agonija ljubavi: osoba ne moe pojmiti to moe
uraditi. on bi elio da uini sve, on bi dao sav svijet voljenoj osobi
ali to bi time postigao? Ako misli da neto moe uiniti, ti jo
nijesi uistinu u nekom ljubavnom odnosu. Ljubav je zaista
bespomono stanje- sasvim si bespomoan; a ta bespomonost je
ljepota jer se tada predaje.
Zavoli nekoga, i bie bespomoan; mrzi nekoga, i
tada e neto moi preduzeti. Voli nekoga, i bie sasvim
bespomoan- to tada moe uraditi? Bilo to tada da uradi izgledae
ti besmisleno, beznaajno. Nikada nije dovoljno akcije. Nita se ne
moe uraditi. Tada ta osoba osjeti da se nita ne moe uraditi, on
osjeti da je bespomoan. Kada neko eli da uradi sve, a nita se ne
moe uraditi, onda um zastaje. U takvoj bespomonosti, predaja se
dogaa. Ti si tada prazan. Upravo zbog toga ljubav biva duboka
meditacija. Zaista, ako nekoga stvarno duboko voli, nikakva druga
meditacija ti nije potrebna. Ali poto niko tako duboko ne voli, ove
meditacije su potrebne- a ak ni one nijesu sasvim dovoljne.
Neko mi je doao jednog dana i rekao: "To daje vie
nade. Ja sam po prvi put uo od tebe da postoji 112 metoda. To mi
daje nadu, ali i depresija odnekud dolazi u moj um. Zar samo 112
metoda? Ako mi ni tih 112 metoda ne pomognu, zar ne postoji jo
neka?" on je bio u pravu. Ako sve te tehnike nijesu djelotvorne za
tebe, onda ne postoji napretka. Kako je on primijetio, depresija prati
nadu. Ali, zaista, metodi su potrebni jer nedostaje bazini metod.
Ako moe voljeti, nijedan metod ti nije potreban. Sama ljubav je
najvei metod, ali ljubav je teko ostvariva- na neki nain, nemogue
ostvariva. Ljubav znai izbaciti sebe iz svoje svijesti, a na to isto
mjesto, gdje je tvoj ego egzistirao, staviti neto drugo. Zamijeniti
sebe nekim drugim znai biti u Ijubavi- isto kao da sada vie ne
postoji ve da postoji neko drugi.
an Pol Sartr je rekao da je drugi pakao, i bio je u
pravu. on je bio u pravu jer ti samo drugi od ivota mogu stvoriti
pakao. Ali, on je grijeio, takoe, jer ako ti druga osoba moe biti
pakao, ona ti moe biti i raj. Ako ivi ivotom poude, ta druga
osoba e ti biti pakao jer pokuava da je ubije. Ti pokuava da od
te osobe stvori stvar. Tada e i ta osoba reagovati na isti nain, i

258

pokuae da od tebe stvori stvar: a to proizvodi pakao. Zato svaki

suprug i svaka supruga pokuavaju da dominiraju drugim, to izaziva
pakao u kui. Ti samo moe biti zaposjednut od strane neke osobe,
ali nikako ne moe posjedovati drugoga Stvari se mogu
posjedovati, ali ti nastoji da zaposjedne osobu. Putem tog napora
osobe postaju stvari. Ako te nastojim pretvoriti u stvar, ti e
reagovati Tada u ja biti tvoj neprijatelj. Tada e i ti pokuati da i
od mene naini stvar. To stvara pakao.
Ti sjedi sam u svojoj sobi, a onda iznenada poinje
osjeati kako te neko promatra kroz kljuaonicu. Promatraj na tren
to e se dogoditi. Da li si osjetio ikakvu promjenu? I zato si ljut na
tog Toma koji viri kroz kljuaonicu? on ti nita ne radi- samo viri.
Zato se ljuti? on te tako poistovjeuje sa predmetom. on te
posmatra; on je od tebe stvorio stvar- tek samo jedan predmet. To ti
priinjava nelagodnost. Isto to bi se dogodilo i sa njim ukoliko bi ti
bio sa druge strane kljuaonice, ukoliko bi ga ti posmatrao, on bi bio
izazvan, okiran. on je bio linost samo jedan tren prije toga: on je
posmatrao, a ti si bio posmatran. Sada je iznenada on uhvaen. on je
bio posmatran kako posmatra tebe, i sada je on postao stvar. Ti si
odmah osjetio kako je tvoja sloboda povrijeena, uznemirena kada te
neko posmatra Zbog toga i ne moe netremice gledati u nekoga dok
nijesi zaljubljen. To zurenje biva runo i nasilno- sve dok nijesi sa
nekim u ljubavi. Kada se zaljubi, tada je tvoje zurenje lijepo jer tada
ti onu drugu osobu ne poi.stovjeuje sa predmetom. Ti je tada moe
pogledati pravo u oi; moe se zagledati duboko u oi drugome. Ti
ga tako ne mijenja, ne gleda ga kao stvar. Zapravo, kroz taj pogled
on postaje linost. Zbog toga je samo pogled zaljubljenih predivan;
inae je zurenje u nekoga vrlo runa stvar.
Psiholozi tvrde da postoji vremenski limit pomou
koga moe sve znati- posmatraj to i saznae to je to vremenski
limit- koliko dugo moe buljiti u neije oi ukoliko je ta osoba
stranac. Postoji odreeno vremensko ogranienje. Samo jo jedan
trenutak upornog gledanja u nekoga, i on e postati ljut. Tek samo
jedan uzgredni pogled moe izazvati neprijatnosti u javnom
ophoenju jer e to tada izgledati kao povrno obraanje a ne
javljanje duno panje. Pogled je jedna duboka stvar. Ako te
pogledam samo u mimohodu, nikakav odnos tada nije uspostavljen.
Ili, ako ja prolazim i ti me gleda- samo ako prolazim u mimohodu:
to se nee smatrati uvredljivim, i to e biti u redu. Ali ako ti iznenada
zastane i pogleda me, tada biva posmatra. Tada e jedan takav
pogled biti uznemiravajui za mene, ja u tako biti izazvan. to to

259

'I
radi? Ja sam osoba, a ne stvar. To nije pravi nain na koji treba
gledati druge.
Upravo zbog toga odjea postaje znaajna. Samo kada
nekoga zaista voli, ti moe sa lakoom biti nag pred njime, jer onog
trenutka kada si nag, razgolien, tivoje itavo tijelo postaje predmet
posmatranja. ITAVO tijelo postaje samo jedan predmet. Neko moe
osmotriti itavo tvoje tijelo, a ako taj nije u ljubavi sa tobom, njegove
oi e tvoje tijelo vidjeti kao predmet, kao neku stvar, a ne kao bie.
Ali kada si sa nekim u ljubavi, ti moe biti nag, a da nema
osjeanje nagosti. Zapravo, ti i eli da bude nag jer e ta
preporaajua ljubav tvoje itavo tijelo transformisati u jednu novu
osobu. Uvijek kada nekoga poistovjeti sa predmetom, taj sami in je
nemoralan. Ali ako si ispunjen ljubavlju, u jednom takvom tenutku
ispunjenosti ljubavlju, bilo sa kojim objektom da si, bilo sa kojim
predmetom da si u kontaktu, taj fenomen, to blaenstvo je mogue da
se dogodi- to se obino i dogaa.
"Tu, u sreditu tog predmeta- blaenstvo". Ti si
iznenada zaboravio na sebe. Onaj drugi je tu. Kada pravi trenutak
doe, kada ti vie nijesi tu, kada si potpuno duhovno odsutan, i onaj
drugi e biti odsutan, takoe. Izmeu to dvoje, blaenstvo se
ostvaruje. To je ono to ljubavnici osjeaju. To blaenstvo je rezultat
jednog stanja nepoznate i nesvjesne meditacije. Kada se sretnu dvoje
ljubavnika, malo po malo oboje nestaju. Tada ostaje ista egzistencija
bez imalo ega, bez ikakvog konflikta- samo isto zajednitvo. U
jednom takvom zajednitvu osoba osjeti blaenstvo. Veoma rdavo
poimanje je to da onaj drugi prua to blaenstveno zadovoljstvo. To
blaeno stanje dolazi jer ti neznano zapada u duboku meditativnu
tehniku.
Ti to moe raditi i svjesno- a kada radi svjesno, to
ide jo dublje jer tada nijesi opsjednut sa tim predmetom. To se
dogaa ba svakog dana. Ako nekoga voli, ti si u blaenom stanju
ne zbog te osobe ve zbog ljubavi. Zato zbog ljubavi? Zato to se taj
fenomen dogaa- ova sutra se zaista ostvaruje. Ali tada bivate
opsjednuti. Vi tada mislite da je to zbog A, zbog uinka A- zbog
bliskosti, zbog ljubavi osobe A, da se to dogaa zbog nje, da ste u
blaenstvu upravo zbog nje. Tada obino pomislite: "Moram
posjedovati osobu A jer bez nje neu nikako moi biti sretan, nikako
vie neu moi biti u blaenstvu." Tako postaje ljubomoran. Ako bi
neko drugi imao "A", on bi tada bio sretan, a ti nesretan. Zato ti
uporno nastoji da se rijei svih mogunosti da neko drugi uzme
osobu A. "A" moe biti posjedovana samo od tvoje strane jer si ti taj

260

koji je dobio bljeskove zadovoljstva putem nje. Tada, kada nastoji

da je zaposjedne, ti gubi i unitava svu tu ljepotu i sav taj
fenomen.
Kada se ljubavnik posjeduje, ljubav odlazi. Tada je taj
ljubavnik samo obina stvar. Ti ga moe iskoristiti ali ta ljubav nee
vie doi jer ona dolazi samo onda kada je ona druga osoba linost a
ne stvar. Osoba je stvorena: ti si stvorio linost u nekoj osobi, a ona
je i od tebe stvorila linost, bie. Niko nije predmet. Njihov susret je
susretanje dva subjektiviteta - dvije se osobe susreu. To nije susret
jedne osobe sa jednim predmetom. Ali onog trenutka kada nekoga
posjeduje, kada se posjedniki ophodi prema nekome, ta ljubav
nee biti mogua. Um nastoji da posjeduje jer on funkcionie u
smislu pohlepe, poude: "Jednom mi se blaenstvo dogodilo, zato
mi se to ne moe dogaati svakog dana? Ja je moram posjedovati."
Medutim, to blaenstvo se dogodilo upravo zbog toga to nije bilo
posjedovanja. Blaenstvo se ne dogaa zbog uticaja druge osobe ve
zbog tebe. Zapamti to, blaenstvo se dogaa zbog tebe. Zbog toga
to si se ti sasvim pretopio u nekoga, blaenstvo se tebi ostvaruje.
To se moe dogoditi i sa ruinim cvijetom, moe se
dogoditi i sa stijenom, sa drvetom, to se moe dogotiti sa bilo ime.
Kada jednom upozna situaciju u kojoj se to moe ostvariti, to e se
dogaati bilo kada. Ako spozna da te nema, i kada se sa dubokom
ljubavlju tvoja svijest pomjeri ka drugome - ka drvetu, prema nebu
ka zvijezdama, ka bilo kome ili emu, kada se itava tvoja svijest
usmjeri ka drugome - to te naputa, to odlazi od tebe; u jednom
takvom odsustvu sebe - BLAENSTVO.
Sedma tehnika: "Bez oslonca na ruke ili noge, samo
sjedi mirno i uspravno. Iznenada, usreditenje."
Ova tehnika je bila koriena vjekovima od strane
taoista u Kini, a to je jedna predivna metoda - jedna od najlakih
tehnika. Pokuaj to. Sto treba uraditi? Ti tu treba dvije stvari - prvo,
potrebna ti je velika osjetljivost tijela koju sada ne posjeduje. Ti sada
ima umrtvljeno tijelo. Ono je preveliki teret za tebe da bi ga mogao
nositi - nije lako ni osjetljivo. Prvo ti mora nainiti svoje tijelo
osjetljivijim; inae, ova tehnika drugaije nee djelovati. Zato u ti
prvo rei kako da naini svoje tijelo senzitivnijim, a posebno kako
da uini osjetljivijim dio tijela sa kojim sjedi. To je vano jer je
tvoja zadnjica, dio tijela sa kojim sjedi, dio tijela koji je najmanje

261

osjetljiv. To mora biti tako jer obino mnoge sate provodi sjedei.
Ako bi tvoja zadnjica bila osjetljiva, ti ne bi mogao dugo sjedjeti
Zato je tvoja zadnjica nesenzitivna: ona treba da bude
takva; ba kao to su tabani na stopalama tvrdi i neosjetljivi. Stalno
sjedei na tom dijelu tijela, ti i ne osjea da sjedi na zadnjici. Da li
si ikada to osjetio prije? Sada moe osjetiti da sjedi na svojoj
zadnjici, ali ti to nikada jo nijesi osjetio prije - a ti si sjedio tako
itavog svog ivota, a da nikada nijesi bio svjestan toga. Njena
funkcija je takva da ona ne moe biti previe osjetljiva. Zato je prvo
potrebno da je uini to je mogue osjetljivijom. Pokuaj sa jednim
veoma lakim metodom, a taj metod se moe primijeniti na bilo koji
dio tijela. Posle toga e ti tijelo biti osjetljivije. Samo sjedni oputeno
na neku stolicu. Zatvori oi. Osjeti tvoju lijevu ruku ili desnu - bilo
koju. Osjeti, recimo, lijevu ruku. Zaboravi na itavo tijelo i samo
osjeti tvoju lijevu ruku. to je bude vie osjeao ona e sve vie biti
tea.
Nastavi da osjea tu ruku. Sasvim zaboravi na itavo
tijelo. amo osjeaj tu ruku kao da je ona sve, kao da je ona itavo
tvoje tijelo. Tako e ta ruka oteati i biti sve tea i tea. Kako bude
oteavala, nastoj da bude jo tea u tvojim osjeanjima. Tada pokuaj
da osjeti to se dogodilo sa tom lijevom rukom. Bilo koje osjeanje
da je u pitanju, nastoj da to zabiljei: bilo koji damar, gr, lagani
pokret - zabiljei u svom umu to se to dogodilo. Nastoj da to
praktikuje narednih dana, najmanje tri nedjelje. Bilo u kom periodu
dana, to radi najmanje deset minuta. Samo osjeti lijevu ruku i
zaboravi na itavo tijelo. Posle tri nedjelje e osjetiti kao da ima
novu lijevu ruku. Ona e biti tako osjetljiva i tako meka.
Kada ti to -uspije sa rukom, onda pokuaj i sa _
zadnjicom. Zatvori oi i pomisli kako samo taj dio tijela postoji; kako
tebe vie nema. Neka sva tvoja svijest ode ka tom dijelu tijela. To
nije tako teko. Ako pokua, vidjee da je to divno. Osjeaj
ivotnosti koji dolazi u tijelo je blaen. Tada, kada mogne osjetiti
svoju zadnjicu, i ona postane osjetljivija, kada bude mogao osjetiti
da se neto dogaa sa njom - neki lagani pokret, neki slab bol ili
neto drugo - tada moe osmotriti sebe i to spoznati. Tek tada je
tvoja svijest dospjela i na to mjesto.
Prvo to pokuaj sa rukom. Poto je ruka veoma
senzitivna, to e biti lako. Kada jednom bude stekao uvjerenje da
moe svoju ruku uiniti senzitivnom, ta uvjerenost e ti pomoi i da
to postigne i sa svojom zadnjicom. Tada uini ovu tehniku. Za to e
ti biti potrebno est nedjelja: tri nedjelje e ti trebati za rad sa rukom,

262

i tri nedjelje za rad sa zadnjicom - samo da ih uini to osjetljivijim.

Zato poni sa leanjem na krevetu, nita ne mislei, zaboravivi na
tijelo. Samo se prisjeti da postoji zadnjica Osjeti taj dodir - dodir sa
aravom, njegovu hladnou ili toplinu koja dolazi od njega: osjeti
to. Lezi u kadu, zaboravi na tijelo. Sjeti se samo zadnjice - osjeti je.
Ustani iz tople vode i stani uza zid dotiui ga zadnjicom: osjeti
hladnou zida. Ustani sa svojim voljenom osobom, sa suprugom ili
sa svojom enom, .okrenite lea jedno drugom i dotaknite se
zadnjicama: osjetite jedno drugo tim dijelom tijela. Ovo sve moe
posluiti da "stvori" svoju zadnjicu, da je dovede do situacije kada
e poeti osjeati.
. Tada prei na ovu tehniku: "Bez oslonca na ruke ili
noge..." sjedni na tlo. Bez da se pridrava sa nogama ili rukama,
samo sjedi uspravno. Budistiki poloaj sjedenja e biti od pomoi:
padmasana e djelovati, siddhasana e moi posluiti ili bilo koja
druga asana - ali je dobro da se ne koristi rukama. Samo se uspravi
i osloni na zadnjicu, Sto onda treba raditi? Samo zatvori oi. Osjeti
kako ti zadnjica dodiruje tlo. Poto si nauio da zadnjica bude
osjetljiva, ti e osjetiti kako jedna strana zadnjice vie dodiruje tlo od
druge. Tada treba uravnoteiti taj poloaj. Prvo se naglo osloni na
jednu, pa potom i na drugu stranu. Poni da se pomjera sa jedne na
drugu stranu, a potom se, malo po malo, uravnotei.
Ravnotea podrazumijeva istovjetno osjeanje obije
strane zadnjice za vrijeme sjedenja. Teina oslanjanja na obije strane
mora biti ista. Kada taj dio tijela postane osjetljiv, to uopte vie nee
biti teko: to e odmah osjetiti. Kada jednom obije strane budu
izbalansirana tada e odmah osjetiti usreditenje. Sa tom ravnoteom
e odmah biti vraen tvom pupanom sreditu, bie centriran
unutar sebe. Tada e zaboraviti i na zadnjicu, zaboravie tijelo
sasvim. Tako e biti vraen svom unutarnjem centru. Zbog toga sam
rekao da centri i nijesu previe bitni, centriranje je bimo - bilo to da
se dogaa u srcu, u glavi, zadnjici ili bilo gdje drugo. Ti si vidio
kako budisti sjedi. Ti moda i nijesi pojmio da su oni balansirali
svoju zadnjicu, Ti moe otii u hramove i vidjeti kako Mahavir
sjedi, kako Buda sjedi: ti nijesi nikada razmiljao da su oni to
sjedenje balansirali. To je bilo tako - i kada nije bilo balansa,
iznenada bi ti to takvo uravnoteenje dalo usreditenje.

263

Osma tehnika: "U vozilu u pokretu, u ritmikom

njihanju, iskustvo. Ili, u vozilu koje miruje, dopusti svom tijelu da se
samo sporo njie u zamiljenom krugu."
To je jedno te isto ali na jedan drugaiji nain. "U
vozilu u pokretu.... ". Ako putuje vozom ili zaprenim kolima (kada
je ova tehnika razvijana bilo je samo zaprenih vozila). Recimo, ti
putuje zaprenim kolima nekim indijskim putem (i danas su ti putevi
isti). Kada se kree, itavo tvoje tijelo se kree. Tada je to
nekorisno. "U vozilu u pokretu, u ritmikom njihanju..." Njii se
ritmiki. Pokuaj da razumije to: to je veoma bitno. Uvijek kada si u
nekom vozilu, ti se odupire. Kola se zanose ka lijevoj strani, a ti se
tome opire: ti se naginje nadesno sa namjerom da napravi
ravnoteu; inae bi pao dolje. Tako se ti stalno odupire. Sjedei u
kolima, ti se bori svakog trenutka. Vonja te tjera ka jednoj strani a
ti nastoji da se kree ka drugoj. Zbog toga si umoran dok sjedi u
vozu. Ti nita nijesi radio, a biva umoran. Zato si umoran od toga?
Ti si ipak mnogo uradio, a da toga nijesi svjestan. Ti si se neprestano
borio sa vozom: tu je bilo opiranja. Nemoj se opirati: to je prva bitna
stvar. Ako eli da primijeni ovu tehniku, nemoj se onda opirati.
Zapravo, bolje bi bilo da se kree u smjeru tog njihanja Postani
tako dio vozila: nemoj se upinjati. Bilo kako da se kola ponaaju na
cesti, postani dio toga Zbog toga djeca nikada nijesu umorna za
.vrijeme putovanja.
Punam je upravo stigla iz Londona sa svoje dvoje
djece, i bila je uplaena da e se djeca moda razboljeti od tako
dugog putovanja Ona je bila umorna, a djeca su se smijala. Ona je
sasvim izgledala premoreno kada je ula u moju sobu, a djeca su se
bezbrino igrala. Posle osamnaest sati putovanja iz Londona, djeca
uopte nijesu bila umorna. Zato? Zbog toga to djeca jo nijesu
nauila kako se treba opirati. Zato se i pijanac moe voziti cijelu no
a da ne bude umoran. Ti to jo ne moe postii. To je zbog toga to
se pijanac ne moe opirati. on se ljulja sa kolima; tu nema nikakve
borbe. on se sjedinio sa tim ritmom.
" U vozilu u pokretu, u ritmikom njihanju..." Onda
uradi jednu stvar: nemoj se upinjati u opiranju. Druga bitna stvar je:
uspostavi ritam. Neka ti pokreti budu ritmini. Naini od toga jednu
divnu harmoniju. Zaboravi na cestu: nemoj slijediti cestu i upravlja.
Zaboravi na njih. Zatvori oi i nemoj se opirati. Pokrei se u ritmu i
stvaraj muziku od svojih kretnji. Neka to bude kao neki ples. "U

264

vozilu u pokretu, u ritmikom njihanju, iskustvo." Ova sutra kae da

e ti to iskustvo samo doi.
" Ili, u vozilu koje miruje ..." Nema potrebe da trai
vozilo: nemoj varati sebe. Ova sutra kae i sledee: " Ili, u vozilu
koje miruje, dopusti svom tijelu da se samo sporo njie u zamiljenim
krugovima." Samo sjedi bilo gdje, njii se u krugu. Prvo uzmi veliki
krug, a onda poni da ga usporava i smanjuje, da ga umanjuje sve
dok se tvoje tijelo ne pone skoro nevidljivo kretati i dok ne pone
osjeati jedan unutarnju suptilni pokret. Zato prvo poni sa velikim
krugom drei zatvorene oi. Inae, ako bi tijelo stalo, stao bi i ti. Sa
zatvorenim. oima naini veliki krug; samo sjedi i njii se u krugu.
Nastavi da se njie i da suava krugove. Naizgled ti e stati; niko
nee moi otkriti da se ti jo pokree. Unutar sebe ti e osjeati
jedan sasvim suptilan pokret. Sada se tijelo vie i ne kree, samo se
um kree. Nastoj da to bude sve sporije i sporije, i to iskusi: to e
postati centriranje. U jednom vozilu, u vozilu u pokretu, neopirui
ritmiki pokreti e unutar tebe proizvesti usreditenje.
Gurdijev je izumio mnoge plesove za takve tehnike.
on je radio na ovim tehnikama. Svi plesovi koje je on koristio u
svojoj koli zasnivali su se na njihanju u krugu. Svi plesovi su se
odvijali u krugu - samo se okretati i biti budan iznutra inei taj
plesni krug sve manjim i manjim. Doi e trenutak kada e se tijelo
zaustaviti, ali e se um iznutra jo kretati. Ako si putovao dvadeset
sati vozom, poto se vrati l-ui, kada napusti taj voz, ako i na tren
zatvori oi, osjetie kao da si jo u vozu, kao da se i dalje kree.
Kao da jo putuje. Tijelo se zaustavilo ali um i dalje osjea vonju.
Zato samo nastavi da upranjava ovu tehniku.
Gurdijev je stvorio izvrsne plesove, veoma lijepe. on
je stvarao uda u ovom vijeku. Nemoj nazivati udima ono to stvara
Satya Sai Baba: to nijesu nikakva uda; bilo koji ulini maioniar to
moe izvesti. Gurdijev je zaista stvarao uda. on je spremio grupu
od sto plesaa za jedan meditativni ples i to javno prikazao po prvi
put Njujorlru. Sto plesaa se okretalo na sceni. od tog plesa, stotinu
u bijelo obuenih plesaa, gledaocima se poelo vrtjeti u glavi. Kada
bi dao znak rukom, oni bi poeli plesati, a kada bi ponovo dao jedan
drugi znak, oni bi se zaustavili i ostali neko vrijeme u potpunoj tiini.
To je bilo zaustavljanje za gledaoce, a ne za plesae - jer tijelo moe
odmah stati, ali pokreti u umu ne mogu se brzo zaustaviti; to se
nastavlja potom. To je bio jedan predivan prizor kada bi se sto
plesaa zaustavili i zastali na trenutak nalik kamenim statuama. To bi
izazvalo iznenadni ok i kod gledalaca jer je tada stotinu pokreta

265

divnih pokreta, ritmikih pokreta - iznenada stalo. Ti bi ih gledao dok

se kreu, pleu, okreu, a onda, iznenada, oni stanu. Tada bi se i
tvoje misli zaustavile.
Tada su mnogi u Njujorku osjetili da je to bio jedan
znaajan fenomen: njihove misli su iznenada zastale. Ali za plesae,
taj ples se nastavio unutar njih. Okretanje u krugu je postajalo sve
manje i manje dok nije sasvim nestalo - kada su plesai doivjeli
centriranje unutar sebe. Jednoga dana' se ak dogodilo da su plesau
u zanosu plesa doli do same ivice bine. Bilo je za oekivati da e
tada Gurdijev zaustaviti ples prije no to svi oni ne popadaju sa
bine. Stotinu plesaa je bilo na ivici bine; samo jo jedan korak i svi
oni bi pali u gledalite. Tada su svi u gledalitu oekivali da e
Gurdijev zaustaviti taj ples, ali on se tada okrenuo da pripali svoju
cigaru. on se tada namjerno okrenuo da zapali cigaru zbog ega je
stotinu plesaayopadalo sa bine na kameni pod.
itavo gledalite je ustalo na noge. Digla se ogromna
galama: oni su vikali i vritali, i mnogi su mislili da su polomli kosti.
Medutim, nita se nije kobno dogodilo, niko se nije polomio, ak se
niko nije ni ogrebao. Kada su upitali Gurdijeva to se dogodilo, jer
nije bilo nikako mogue da posle takvog pada iko ustane, on je rekao
da oni u tom trenutku nijesu bili u svom tijelu. Oni su u tom trenutku
spustili svoj unutarnji krug, tijela su im tada postala laka. Kada je
Gurdijev vidio da su oni potpuno zaneseni i opinjeni plesom, da su
sasvim zaboravili na svoje tijelo, on je dopustio da padnu na pod.
Ako ti se dogodi da bude sasvim izvan tijela, da potpuno zaboravi
na svoje tijelo, tada nema nikakvog opiranja, a lomovi se dogaaju
upravo zbog toga to se opirete padu. Kada pada, ti se opire: tada
ide protiv sile gravitacije. To odupiranje, to protivljenje ti stvara
problem - gravitacija nije problem. Ako bi mogao padati sa
gravitacijom, ako bi se mogao uskladiti sa njom, ako bi mogao
saraivati, nikakva povreda ne bi bila mogua.
Ova sutra: "U vozilu u pokretu, u ritmikom njihanju,
iskustvo. Ili, u vozilu koje miruje, dopusti svom tijelu da se samo
sporo njie u zamiljenom krugu." Ti moe to postii. Nije za to
potrebno vozilo. Dovoljno je da se okree u vrtnji kao to to djeca
rade. Kada se um izbezumi, i kada osjeti da e pasti, nemoj nita
zaustavljati: nastavi sa time! ak i ako padne, nemoj se brinuti.
Zatvori oi i poni se vrtjeti. Tvoj um e se zavrtjeti i ti e pasti.
Onda kada se tvoje tijelo srui, pogledaj unutar sebe i osjeti to! Ta
vrtnja e se nastaviti. To e biti sve blie i blie, i ti e se tako
iznenada usredsrediti, tako e postii unutranje centriranje.

Djeca to iskustvo veoma mnogo vole jer tada osjete

jedan duboki trzaj. Roditelji nikada ne doputaju djeci da se vrte. To
nije dobra osobina roditelja: treba im to dopustiti - zapravo, treba ih
hrabriti da upravo to rade. A ako bude u prilici da im rastumai
svijest o unutarnjoj vrtnji, ti e moi da ih naui i meditaciji putem
te vrtnje. oni uivaju u tome jer tako doivljavaju osjeanje
bestjelesnosti. Kada se vrte, djeca iznenada postaju svjesni da se
njihovo tijelo okree, ali se ne pomjeraju. oni unutar sebe osjeaju
izvjesno usreditenje koje mine moemo doivjeti u potpunosti jer su
naa tijela i nae due podijeljeni; medu njima postoji podvojenost,
odijeljenost. Tu postoji izvjesni jaz, raskol.
Kada dospije u utrobu svoje majke, kada biva .zaet,
ti nijesi u prilici da odmah bude sasvim formiran, ne moe bdmah
dobiti tijelo; za to je potrebno vrijema. Kada se dijete rodi, ni tada taj
proces nije sasvim zavren. Njegova dua jo nije dospjela u tijelo: tu
postoji izvjesni razmak, izvjesni jaz. Zbog toga ono na tom nivou
razvoja ne moe mnogo da uradi. Njegovo tijelo je moda i spremno
da to uradi, ali on to ne moe postii. Ako ste bili paljivi mogli ste
primijetiti da novoroene ne vidi na oba oka: tek roene bebe vide
samo sa jednim okom. Ako paljivo osmotrite kako bebe gledaju,
uvjeriete se da one ne koriste oba oka: samo jedno oko gleda, ono
obino biva vee. Zenica tog oka se rairi, a onog drugog ostane iste
veliine. Bebe jo nijesu sasvim formirane: svijest novoroene bebe
jo nije razvijena. Malo po malo se ta svijest izotrava, i tek tada
dijete moe pogledati sa oba oka. Ono jo ne moe doivjeti svoje
tijelo, a ni tijelo drugih kao neto zasebno. To je za nju jo teko.
Bebe jo nijesu izotrile svijest, njihovo izotravanje svijesti dolazi
postepeno.
Meditacija je ta koja ponovo nastoji da prouzvede
raskol. Ti si postao utemeljen u svom tijelu. Zbog toga i osjea da si
tijelo, zbog toga sebe poistovjeuje sa tijelom. Samo ukoliko bi se
ponovo proizveo jaz, ako bi ti bio odvojen od svog tijela, samo tada
bi mogao doivjeti da nijesi tijelo ve neto to je izvan tog tijela.
Njihanje i okretanje moe biti od pomoi: to moe proizvesti taj
raskol.

266

267

ispunjenog
istote. "

Deveta tehnika: "Ubodi iglom neki' dio tvog nektarom

i njeno poni prodirati dolazei do unutarnje

oblija,

Ova sutra kae: "Ubodi iglom neki dio tvog nektarom

ispunjenog oblija... " Tvoje tijelo nije samo tijelo: ono je ispunjeno
Itobom, i tako si "ti" taj nektar. Ubodi svoje tijelo. Kada ubode svoje
tijelo, ti nijesi uboden: samo je tijelo ubodeno. Ali ti osjea taj ubod
Ikao ubod na svom tijelu: samo zbog toga ti osjea bol. Kada bi
mogao biti svjestan da je samo tijelo ubodeno, da ti uopte nijesi
uboden, i pored izvjesnog bola, ti bi osjetio blaenstvo. Nema
potrebe da se to uradi sa iglom. Mnoge stvari se dogaaju
svakodnevno; ti te situacije moe iskoristiti za meditaciju, Ti moe i
'proizvesti odreene situacije.
Neki bol je u tvom tijelu. Uradi jednu stvar: zaboravi
na tijelo. Samo se koncentrii na dio tijela gdje osjea bol. Tada e
se jedna udna stvar dogoditi. Kada se skoncentrie na dio tijela koje
boli, osjetie da se taj dio tijela gri. Prvo e osjetiti kako se taj bol
iri itavom nogom. Kada se skoncentrie uvidjee da taj bol nije u
cijeloj nozi. Bol se locirao samo u koljeno. Onda nastoj da se jo i
vie usmjeri na taj bol. Tada e otkriti da bol nije ni u koljenu ve
samo u aici od koljena. Potom se usredsredi na tu aicu: zaboravi
na cijelo tijelo. Samo zatvori oi i usredsredi se sa namjerom da
pronae gdje je taj bol. To mjeste e se poeti griti: taj prostor bola
e biti manji i manji. Trenutak e doi kada e taj bol biti samo u
samom vrhu aice koljena. Uperi svu svoju panju ka tom mjestu,
iznenada e i samo to mjesto nestati. a ti e biti obliven
blaenstvom; i pored bola, ti e biti u blaenstvu.
Zbog ega se ovo dogaa? To je zbog toga to ste vi i
vae tijelo podvojeni: vi ste dvoje. Vi jo nijeste sjedinjeni. Onaj koji
se koncentrisao, to si ti. Koncentracija je bila ostvarena na tijelu: to je
bio objekt. Kada se koncentrie, raskol je premoen, identifikacija
je prevaziena. Sami in koncentracije te uvodi unutar tebe, vodi te
dalje od tijela. Kada unese dojam bola, ti se udaljava od sebe. To
udaljavanje prouzrokuje unutarnji raskol; a kada se usredsredi na
bol, tada zaboravi na poistovjeenje sa tijelom, zaboravlja ono
"osjeam bol". Tako si ti sada promatra, a bol je negdje drugo. Ti
tada promatra bol, ti tada ne osjea bol. Ta promjena od osjeanja
do promatranja stvara jaz. Kada je taj jaz vei, iznenada zaboravlja
sasvim na svoje tijelo: ti si tada samo svjestan svoje svijesti.
Vi moete probati i ovu tehniku: "Ubodi iglom neki
dio tvog nektarom ispunjenog oblija i njeno poni prodirati." Ako
bude boljelo, prvo se morate koncentrisati na itavu oblast bola;
potom e se, malo po malo, bol saimati na prostor take. Nema
potrebe da ekate. Moete koristiti i iglu. Probajte se ubosti iglom na

mjesto koje najbolje osjeate. Na tijelu postoje mnoge take koje su

neosjetljive: one nijesu od koristi. Ti moda i nijesi uo za
neosjetljive take na tijelu. Tada moe dati iglu nekome ko e te
ubadati. Sjedni i kai prijatelju da te ubada u lea na razliita mjesta.
Na mnogim mjestima nee osjetiti nikakav bol. Ti e rei: "Ne,
nijesi me jo uboo. Ne osjeam nikakvi bol." To su takozvane slijepe
take, . neosjetljive take. Na tvom vratu postoje dvije takve take
koje ti mogu posluiti za test.
Ako samo ode u neko indijsko selo, za vrijeme
njihovih religioznih festivala, moi e da vidi kako mnogi
probadaju svoje vratove tankim sjeivima, To e ti izgledati kao
udo, ali to uopte i nije neko udo. Vratovi imaju dvije slijepe take.
Ako samo pogodite u te dvije take, nita vas nee boljeti i neete
nimalo krvariti. U vaim leima postoje na hiljade takvih taaka: tu
ne moe osjetiti nikakav bol. Tako tvoje tijelo posjeduje dvije vrste
taaka - one koje su osjetljive, ive, i one moje su umrtvljene. Zato
pronai neku od tih senzitivnih gdje moe osjetiti i najslabiji dodir.
Tada se ubodi iglom i poni prodirati dublje: to je smisao te tehnike,
to je ta meditacija. Potom "njeno" poni prodirati. Kada igla prodre
kroz tvoju kou i kada osjeti bol, nastavi da prodire. Nastoj da ne
osjea kako i bol ulazi u tebe; nemoj osjeati bol; nemoj se
poistovjeivati sa tim bolom. Nastavi da prodire tim ubodom igle.
Zatvori oi i osmotri taj bol. Kako taj bol bude
prodirao u tebe, nastoj da prodire u sebe. Sa iglom koja te bude
bola, tvoj um e se lagano koncentrisati. Iskoristi tu taku bola, taj
otri bol, i promatraj to: to je ono to se mislilo pod pojmom "njeno
poni prodirati". "Dolazei do unutarnje istote": ako u to moe ui
promatrajui, ne poistovjeujui se, biti isprazan i oputen, stojei po
strani, ne doivljavajui da ta igla tebe ubada ve promatrati kako
igla bode samo tijelo i kako si ti samo promatra - ti e tako dospjeti
do unutarnje istote; unutarnja nevinost e ti biti povraena. Tada e
moi po prvi put biti svjestan injenice da ti nijesi tijelo. Kada samo
jednom bude spoznao tu injenicu, tvoj ivot e se sasvim izmijeniti
- jer je tvoj sav ivot oko tvog tijela. Kada jednom sazna da nijesi
tijelo, ti nee moi nastaviti sa preanjim ivotom. Sredite tvog
ivota je bilo promaeno.
Kada shvati da nijesi tijelo, ti onda mora da stvori
drugaiji ivot. To je ivot sanijasina. To je jedan drugaiji ivot:
sredite je drugaije. Tada ti poinje da ivi kao dua, kao
"Atman", a ne kao tijelo. Kada bitie kao tijelo, tada poinje da
stvara drugaiji svijet materijalnih dobiti, pohlepe, zadovoljenja,

268

269

poude, seksa. Ti tako stvara odredeni svijet oko sebe; to je tjelesno

orjentisan svijet. A kada jednom spozna da nijesi tijelo, itavi taj
tvoj svijet e nestati. Ti to nee vie nikada podravati. Jedan
drugaiji svijet e se oko tebe poeti odvijati, svijet due e biti oko
tebe - svijet milostivosti, ljubavi, ljepote, istine, boanstvenosti i,
bezazlenosti. Tvoj centar se pomjerio i vie nije u tijelu. Tvoje
sredite je sada u tvojoj svijesti.
Dovoljno je toliko za danas.

14
PROMJENA SMJERA ENERGIJE
17. novembar 1972, Bombaj, Indija

PITANJA:
1. Zato se Kosmi:ka svijest (Samadhi)
naziva usreditenje?

2. Objasni nam bolje kako "sama ljubav

moe biti dovoljna" bez meditacije.

3. Zato je ovjek neosjetljiv?

270

271

Prvo pitanje: "Ako Prosvjetljenje i Samadhi

predstavljaju potpunu Svijest, Kosmiku svijest, sveobuhvatnu Svijest,
onda djeluje veoma udno da se ta Kosmika svijest naziva i
usreditenje, kao da rije "usreditenje" podraumijeva samo
izotrenost. Zato se Kosmika svijest (ili Samadhi) naziva
usreditene ?"
Usreditenje je put a ne i cilj. Usrediteje je metoda,
nije rezultat. Samadi se ne zove usreditenje. Usreditenje je tehnika
za samadhi, Naravno, to djeluje kontradiktorno jer kada se neko
Realizuje, kada postane Prosvijetljen, nikakav centar ne ostaje. Jacob
Boehme je rekao kada neko dospije do Boanskog, to se moe
izraziti na dva naina: ili je sredie svugdje, ili je ono nigdje; oboje
znae jedno isto. Zato rije "usreditenje" izgleda kontradiktorno, ali
put nije i cilj, niti je metoda rezultat. A metode mogu biti
kontradiktorne. Mi to moramo jasno shvatiti jer su ove metode naini
za usreditenje. Ali kada jednom postane centriran, usrediten, ti
tada eksplodira. Usreditenje ima za cilj da te potpuno okupi oko
jedne take. Kada se jednom dovede do odredene take, kada se
izotri u jednu taku, to mjesto mora automatski eksplodirati. Tada
vie nema centra - ili, tek tada je tvoje sredite svugdje. Usreditenje
ima smisao eksplozije.
Zato je usreditenje postalo metoda'! Ako nijeste
centrirani, usrediteni, vaa energija nije usmjerena. ona tako ne
moe eksplodirati. Ona se samo rasipa, prosipa; nikako ne moe doi
do eksplozije. Za eksploziju, za unutarnji prasak je potrebna mona
energija. Ta eksplozije znai da se vie ne rasipa: ti si tada na
jednom mjestu, u jednoj si taki. Ti tada postaje atomian; tada
zaista postaje jedan spiritualni atom. Onda kada si sasvim dovoljno
usrediten da bude atom, tek tada moe eksplodirati. Tada se
dogaa atomska eksplozija. O toj eksploziji se nije govorilo, i ne
moe se nita rei, zato se samo moe metod dati. Rezultat se nije
komentarisao, ne moe se objasniti. Ako bude slijedio taj metod, i
rezultat nee izostati; ali ne postoji nikakvi nain da se to iskustvo
izrazi.

272

Zato zapamti ovo: u sutini. religija nikada ne govori o

samom iskustvu; ona ti govori samo o metodi. Ona ti pokazuje
"kako", a ne i "to". To "to" e doi od tebe. To je ostavljeno tebi.
Ako si uradio ono "kako", "to" e doi samo. Ne postoji nikakvi
nain da se to prenese. Pojedinac to moe znati, ali to ne moe
prenijeti. To je jedno beskrajno iskustvo koje se rijeima ne moe
prenijeti. Jezik je tu nemoan. To je jedno takvo prostranstvo da
nijedna rije nije u mogunosti da to izrazi; zato je samo metod dat.
Zabiljeeno je da je Buda neprestano etrdeset godina ponavljao:
"Nemojte me pitati o Istini. o Boanskom, o nirvani, Osloboenju.
Nemojte me nikada pitati o takvim stvarima. Moete me pitati kako
da dospijete tamo, ja u vam pokazati put, ali vam ne mogu dati
iskustvo, ak ni jednu jedinu rije." Iskustvo je lino; metoda je
svaija. Metoda je nauna, neosobna; a iskustvo je sasvim osobno i
poetino.

to ja mislim kada pravim razliku izmedu te dvije

stvari? Metoda je nauna. Ako to moe uraditi, rezultat e slijediti:
usreditenje e biti taj rezultat. Ako tome ne bude rezultiralo
usreditenje, ti e onda znati da si negdje neto ispustio. Negdje si
promaio; nijesi dovoljno dobro pratio taj metod. Metod je nauan,
usreditenje je nauno - ali kada se eksplozija dogodi unutar tebe, to
je onda poetino. Pod poetinim podrazumijevam da to iskustvo
svako od vas doivi na razliiti nain. Tada u tome nee biti
zajednikog prostora. Svako e to iskustvo izraziti na drugaiji nain.
Buda je o tome neto rekao; Mahavir je neto rekao; i Krina je neto
o tome kazao; Isus se na svoj nain o tome izrazio; i Muhamed,
Mojsije, Lao Ce, svi su se oni drugaije izrazili - ne o metodi, ve o
nainu ispoljavanja svog iskustva. Samo su se u jednom saglasili: da
se ne moe iskazati rijeima ono to su iskusili. Svi su se oni samo u
tome sloili.
Mudutim, oni i dalje nastoje da prenesu neto, da daju
makar neki nagovjetaj. To izgleda nemogue, ali ako ti posjeduje
suosjeajno srce, neto se i moe prenijeti. To zahtijeva jednu
duboku predanost, suut, osjeajnost, ljubav i potovanje. Zato,
zaista, uvijek kada se dogodi da se neto i prenese, to ne ovisi o
prenosiocu; to sve ovisi o tebi. Ako ti to moe primiti sa dubokom
ljubavlju i potovanjem, onda e neto i dospjeti do tebe. Ali ako se ti
kritiki odnosi prema tome, nita od toga nee dobiti. Kao prvo, to
je veoma teko izraziti. Ako se to i izrazi, ti se postavlja kritiki i
pravi barijeru zbog koje to ne dospijeva do tebe. Poruku je tako
llt"",ogue prenijeti; tu vie ne postoji komunikacije.

273

Komunikacija je jedna veoma delikatna stvar. Zbog

toga je u svim ovim metodama te komunikacije sasvim nedostajalo
tek samo nagovjetaj. iva je mnogo puta rekao: "Uradi to, i onda
iskusi." Potom je zautao, Onda bi rekao: "Uradi to, i budi u
blaenstvu." I posle toga bi ostao u tiini. " Blaenstvo, iskustvo,
eksplozija": posle toga slijedi lino iskustvo. Ono to se ne moe
iskazati, bolje je i ne pokuavati iskazati: to e se sigurno pogreno
shvatiti. Zato je iva bio tih. on je samo govorio o metodama,
tehnikama, samo je govorio kako neto treba uraditi. Ali usreditenje
nije kraj: to je samo put. Zato se to usreditenje dogaa, odvija,
zato raste, i na kraju eksplodira? To je zbog toga to se mnogo
enrgije usmjeri ka jednom mjestu - to mjesto mora eksplodirati. To
mjesto je malo, a energija je ogromna; to mjesto ne moe drati svu
tu energiju, zbog toga mora eksplodirati.
Sijalica moe primiti odredenu koliinu struje. Ako joj
prispije vie elektrine energije, ona mora eksplodirati. Zbog toga se
predlae usreditenje: to si vie usrediten, to je vie energije u tvom
centru. Onog trenutka kada prispije vie energije no to centar moe
da primi, mora doi do eksplozije. To je nauni pristup: to je upravo
zakon nauke. Ako se dogodi da tvoj centar ne eksplodira, to e biti
znak da jo nijesi dovoljno usrediten. Kada se usrediti, prasak
slijedi posle toga. Tu nema nikakvog vremenskog zastoja. Ako
osjeti da ne dolazi do eksplozije, to e znaiti da jo nijesi dovoljno
fokusiran, da jo nema jedinstven centar, da i dalje posjeduje
mnoge centre, da si jo podijeljen, da ti se energija jo rasipa, da jo
uvijek istie van.
Onda kada se energija rasipa, ti tada biva lien
energije, ispranjen. Tako e na kraju postati nemoan. Zaista, onda
kada smrt dode, ti e ve biti mrtvac: ti si tako samo jedna mrtva
elija. Ti si neprestano rasipao svoju energiju - bilo koja koliina
energije da je u pitanju, posle izvjesnog perioda takvog ivota, ti
mora biti prazan. Energija koja odlazi u nepovrat predstavlja smrt.
Ti tako zamire svakog trenutka; tvoja energija se prazni; ti baca
svoju energiju, rasipa je naokolo. oni kau da se ak i sunce, koje je
tu ve milionima godina, koje predstavlja nepresuni izvor energije,
neprestano prazni. Za etiri hiljade godina e i ono presahnuti. Sunce
e jednostavno zamrijeti jer u njemu vie nee piti energije koja
isijava. Ono zamire svakodnevno jer njegovi zraci odnose energiju
od njega ka univerzumu. Energija tako odlazi od njega.
Samo je ovjek sposoban da transformie i mijenja
smjer energije. Inae, smrt je jedan prirodni fenomen: sve umire.

274

Samo je ovjek u mogunosti da spozna besmrtno, da ode iza smrti.

Zato ti moe sve ovo preurediti u zakon. Ako se tvoja enrgija rasipa,
smrt e biti rezultat toga i ti tako nikada nee saznati to je ivot. Ti
samo moe spoznati lagano umiranje. Nikada nee doivjeti snagu
ivota. Ako se energija odliva; smrt je tada automatski prisutna. Ako,
pak, moe promijeniti smjer energije- da se energija ne odliva ve
da priliva - tada e se dogoditi mutacija, ostvarie se transformacija.
Energija koja priliva e se stapati u jednu taku unutar tebe. Ta taka
je sasvim blizu pupka jer, zaista, ti si doao na svijet kao pupak. Ti
si povezan sa majkom kroz pupak. ivotna energija majke je ulivana
u tebe krozpupak, Onog trenutka kada se pupana vrpca prekine,
kada se odvoji od majke, postaje individua. Prije toga ti uopte
nijesi individua - samo si dio svoje majke. Zato se stvarni in roenja
dogodi samo onda kada se presjee pupana vrpca. Tog trenutka
dijete preuzima svoj ivot, potie sredite unutar sebe. Taj centar
treba da bude u pupku jer je kroz pupak ivotna energija doticala tom
djetetu. To je bila povezujua nit sa ivotom. Zbog toga, bilo da si
svjestan ili ne, tvoj pupak ostaje tvoj centar.
Ako energija pone da ulazi u tebe, ako uspije da
izmijeni smjer energije tako da ona pone da ulazi u tebe, to e
pogoditi pupak. Energija e ulaziti u tebe i dolaziti do pupka; u
pupku e se centrirati. Kada dospije toliko energija da je pupak vie
ne moe primiti, da je centar ne moe vie apsorbovati, taj centar e
eksplodirati. Posle te eksplozije, ponovo vie nee biti individua. Ti
nijesi bio individua kada si se po"OUO sa svojom majkom; sada e se
to opet dogoditi da e nestati tvoje individualnosti. Tada e jedno
novo roenje zauzeti svoje mjesto. Ti e se tada ponovo sjediniti sa
Kosmosom. Sada ti vie nee imati neki centar, vie nee moi rei
"Ja". Tada vie nee biti ega. Buda i Krina su u govorima koristili
rije "Ja". To je bilo samo iz formalnih razloga; oni nijesu imali
nikakvog ega. oni vie NIJESU.
Buda je umirao. Onoga dana kada je umirao mnogi
ljudi su se okupili, mnogi njegovi uenici su doli, i svi su bili tuni:
plakali su i ridali. Buda ih je upitao: "Zato ridate?" Neko je
odgovorio: "Zato to te uskoro vie nee biti." Buda se na to
nasmijao: "Mene nema ve etrdeset godina. Ja sam umro onog dana
kada sam se prosvijetlio. Moj unutarnji centar ne postoji ve etrdeset
godina. Zato nemojte kukati, nemojte biti tuni. Ovog trenutka niko
ne umire. Mene odavno nema! Ja sam koristio rije "Ja" samo zato da
bih mogao rei da me vie nema."

275

Ulazak energije u bie je bit svake religije; to je smisao

religioznog traganja Kako pokrenuti energiju, kako proizvesti
potpuni preokret? Ove metode pomau u tome. Zato zapamti,
usreditenje nije Samadhi, usreditenje nije ni iskustvo. Usreditenje
je samo ulaz u iskustvo; to su vrata ka iskustvu. Tamo gdje postoji
iskustva, tu i nema usreditenja, Tako usreditenje predstavlja samo
prolaz. Ti sada nijesi usrediten: ti si sada multi-centriran. Zbog toga
kaem da nijesi centriran. Kada si usrediten tada postoji samo jedan
centar. Tada se vraa energija koja je bila multi-centrirana; to je
povratak domu. Ti si tada u svom sreditu; tada se dogaa prasak.
Potom ponovo vie ne postoji centra, ali tada vie nijesi multi
centriran. Vie ne postoji nikakvog sredita Ti si sada sjedinjen sa
Kosmosom. Tada si ti i egzistencija jedna ista stvar;
Na primjer, jedna ledena santa plovi po povrini mora;
ta santa posjeduje vlastiti centar, svoje teite. Ona ima odijeljenu
individualnost; to je neto drugaije od mora. Medutim, kada se
dublje to osmotri, ta santa nije nita drugo do voda koja se zaledila na
odgovarajuoj temperaturi. Razlika izmedu morske vode i vode koja
je u santi nije bitna; radi se o istoj prirodi. Zapravo, oni su sasvim
isti. Razlika je izraena samo u temperaturi. Kada sunce jae ugrije,
kada atmosfera postane toplija, ledena santa e se poeti topiti. Tada
vie nee biti sante: ona se rastopila. Ti je vie nee moi uoiti jer
ona vie nema svoju individualnost, svoju osobenost, tu vie nema
sredita. Ona se sjedinila sa okeanom. U tebi i Budi, u ljudima koji su
razapeli Isusa i u Isusu, u Krini i Arduni, nije nikakva drugaija
priroda. Arduna je nalik: santi, a Krina je okean. Ne postoji
sutinske razlike. Obojica su sjedinjeni i isti, ali Arduna posjeduje
oblik, ime, individualitet, izdvojenu egzistenciju; on osjea svoje
"Ja".
Putem ovih metoda usreditenja, tjelesna temperatura
se mijenja, ledenjak u tebi e se rastopiti, i onda nee biti nikakve
razlike. Jedno takvo okeansko osjeanje je Samadhi; ta sutina koja je
u ledenjaku je um. Da bi osjetio okeansko prostranstvo potrebno je
biti osloboen uma. Usreditenje je upravo jedan prolaz, mjesto
transformacije gdje se santa topi i nestaje. Prije toga nije bilo okeana
ve samo santa leda; posle toga nee biti ledenjaka ve samo
prostrani okean. Osjeanje okeanske irine je Samadhi: to osjeanje
sjedinjenosti sa Cjelinom. Ali ja vam nijesam rekao da sebe
zamiljate sjedinjenog sa Cjelinom. Vi o tome moete razmiljati, ali
to razmiljanje je mogue samo prije centriranja. To nije Realizacija.
Ti to nijesi spoznao, ostvario; ti si to samo negdje uo, o tome si

276

neto itao. Ti se nada da e se jednoga dana i tebi to dogoditi, ali ti

ipak jo nijesi Ostvaren. Ti o tome moe razmiljati prije
usreditenja, ali to nema nikakve svrhe. Posle usreditenja nema
nikakvog razmiljanja o tome. Ti si to spoznao, to zna l To se
dogodilo. Tebe vie nema; sada samo okean postoji. Usreditenje je
samo metoda; Samadhi je kraj.
Nita jo nije reeno o tome to se dogaa u Samadhiju
jer se nita i ne moe rei. iva je veoma nauan; uopte nije
zainteresovan za prianje. on se izraavao koncizno, skoro
telegrafski; nikada nije izgovorio ni jednu suvinu rije. on je samo
nagovjetavao: "iskustvo, blaenstvo, dogaanje." Nije ak ni
koristio ovo: ponekada bi samo rekao " i tada". on bi rekao: "Budi
usrediten izmedu dva daha i "tada". Tada bi on zastao. Ponekada bi
on .samo jednostavno rekao: "Budi u sredini, upravo u sredini,
izmedu dvije krajnosti i "tada". Postoje izvjesni indikatori - "to, tada,
iskustvo, blaenstvo, dogaanje, prasak." Ali tada on staje sasvim.
Zato? Mi bismo eljeli da on kae jo neto vie.
Dva razloga: jedan, "to" se ne moe objasniti Zato se
to ne moe objasniti? To je zbog toga to postoje mislioci; na
primjer, savremeni pozitivisti, analitiari jezika i drugi njima slini u
Evropi koji stoje na stanovitu da se sve moe objasniti to se moe
doivjeti. oni! jo idu dalje i kau: "Ako to moete iskusiti, zato o
tom iskustvu ne kaete drugima Na kraju, to je iskustvo? Ti si to
razumio, zato onda ne uini da i drugi to shvate?" Zato oni tvrde da
ako postoji ikakvo iskustvo, ono mora biti i izreeno. Ako, pak, ti to
ne moe izraziti, to e ukazivati da, zapravo, nijesi ni imao nikakvo
iskustvo. To znai da si zbrkan, pomuenog uma, konfuzan. Ako to
ne moe ni ispoljiti, onda nema mogunosti ni da to iskusi. S
obzirom na jedno takvo stanovite, oni govore da je religija
kojetarija. Zato ne moe izraziti neto za koje tvrdi da si iskusio?
Njihovo stanovite izgleda opravdano, ali njihovi argumenti su bez
osnove. Ostavimo na trenutak: po strani religiozno iskustvo; ni
obino, svakodnevno iskustvo se, takoe, ne moe iskazati i ispoljiti.
Ja, recimo, imam glavobolju, a ako ti nijesi nikada
imao glavobolju, ja ti to osjeanje ne mogu objasniti. To ne znai da
sam ja zbrkan, ne znai da sam ja to samo izmislio a ne i doivio.
Glavobolja je tu; ja je osjeam potpuno, u njenom snanom bolu. Ali
ako vi nijeste nikada doivjeli bol u glavi, to ti se ne moe ni
objasniti, ne da se izraziti. Ako si ti imao jedno takvo iskustvo, onda
se to, naravno, moe tebi pribliiti.

277

Budina potekoa je bila ova: on se obraao ljudima

koji jo nijesu bili probueni. Tu se ne misli na ne- budiste, jer i ti
ljudi mogu nekada postati Bude. Isus je bio ne-budist, ali je bio
Buda. Poto je Buda morao da komunicira sa onima koji nijesu
iskusili budnost, to je predstavljalo tekou za njega. Ti uopte ne
zna to glavobolja predstavlja Postoje mnogi koji to jo ne znaju.
oni su samo neto uli o tome; to njima nita ne znai. Ti moe da
razgovara sa slijepim ovjekom o svjetlosti, ali on nee nita
shvatiti. on je uo za svjetlost, on je uo objanjenje tog pojma, on
e moi shvatiti svu teoriju svjetlosti - ali i dalje rije "svjetlost" ne
predstavlja nita za njega. Dok on to ne iskusi, nikakva komunikacija
sa njim nije mogua o tome. Zato zapamti: komunikacija je mogua
samo onda kada razgovaraju dvije osobe koje imaju isto iskustvo.
Mi smo u mogunosti da optimo u svakodnevnom
ivotu jer su naa iskusta istovjetna. Ali ak i tada, ako bi neko htio
da napravi drugaiji razdjeljak na kosi, bilo bi potekoa. Ja, recimo,
kaem da je nebo plavo, i ti isto to kae, ali kako mi moemo doi
do stanovita da je moje iskustvo plavog neba i tvoje iskustvo plavog
neba jedno isto iskustvo. Ne postoji mogunosti da se to uporedi.
Moda u ja tu plavu boju vidjeti u jednoj drugaijoj nijansi od tebe,
ali ono to ja vidim unutar sebe, ono to ja iskusim, ne moe se
nikako prenijeti nekom drugom. Ja jednostavno mogu rei "plavo"; i
ti moe rei plavo, ali plava boja ima hiljadu razliitih nijansa _ i ne
samo nijansa: "plavo" posjeduje na hiljade znaenja. Plava boja za
mene moe imati jedno znaenje, a za tebe sasvim neko drugo
znaenje jer.zapravo, plavo i ne posjeduje neki smisao. Znaenje
uvijek dolazi od naih navika. Zato je ak i u nekom zajednikom
iskustvu oteano komuniciranje. tavie. postoje iskustva koja su
zaumne prirode.
Na primjer, neko se zaljubi.

on neto

iskusi. Njegov

itavi ivot je u vatri. ali on nita ne moe objasniti, ne moe

obrazloiti to mu se dogaa. on moe plakati, moe pjevati, plesati:

to su pokazatelji da se neto dogaa unutar njega. Ali to se to,

zapravo. dogaa u njemu? Kada se nekome ljubav dogodi, to se sa
njim dogaa? A ljubav i nije neto zasebno: ljubav je dostupna
mnogima. Svako se ponekada zaljubi. Ali mi jo nijesmo u
mogunosti da iskaemo to se dogaa unutar nas u tom trenutku.
Ima ljudi koji ljubav doivljavaju kao groznicu, kao neku vrstu
bolesti. Ruso je rekao da mladost nije vrhunac ljudskog ivota jer je
mladalatvo naklonjeno bolesti zvanoj ljubav. Sve dok osoba ne
ostari i dok ljubav ne izgubi svoj smisao, um te osobe je pomuen i

lijen. Zato je mudrost mogua samo u vremenim godinama. Ljubav

ti nee dopustiti da bude mudar i otrouman - to je bio dojam Rusoa.
Postoje i drugi koji osjeaju drugaije. oni koji su
stvarno mudri nee nita rei o ljubavi. Oni e tako postupiti jer
osjeanje ljubavi posjeduje neizmjernu irinu i dubinu tako da su
rijei tu nemone; tijei bi to samo udaljile. Ako je to mogue izraziti,
onda bi se ta osoba osjeala krivim jer niko ne moe suditi o
Beskonanom. Zato osoba ostaje u tiini: to je to iskustvo dublje, to
je manja mogunost za iskazivanjem. Buda nije govorio o bogu, ali
ne zbog toga to boga nema. Mnogi koji su puno govorili o Bogu su
. pokazivali da zapravo i nijesu puno iskusili. Buda je utao. Kada je
dolazio u neki grad, on bi odmah objavio: "Molim vas, nita me
nemojte pitati o Bogu. Moete me pitati bilo to, ali o Bogu me
nemojte pitati."
Ueni ljudi, panditi, ljudi koji nemaju nikakvog
iskustva ve samo znanje, poinju govoriti o Budi i stvarati glasine:
"On je u tiini jer ne zna nita o tome. Ako on o tome neto zna,
zato onda uti?" Na takve glasine Buda bi se samo nasmijao, taj
smijeh bi razumjeli samo neki. Ako se ljubav ne moe iskazati, kako
se onda Bog moe iskazati? I onda e svako ispoljavanje biti
remeenje - to je jedna strana tog fenomena. Zbog toga ni iva nita
ne govori o iskustvu. on samo ide do take gdje se kaiprst moe
upotrijebiti kao indikator - "tada, to, iskustvo" , a potom. on zauti.
Drugo: ak iako bi se to moglo izraziti na odreeni
nain, ak iako se ne bi moglo izraziti potpuno - tek samo djelimino,
ipak bi se to moglo nekako ispoljiti A ako to ne bi moglo biti nikako
iskazano, i onda bi se mogle povui neke paralele. Ali Siva ni to nije
koristio, a evo i razloga: na um je veoma pohlepan, i bilo to da se
kae o iskustvu, on bi se za to zakaio. Tada bi um zaboravio na
metod i prisjetio se iskustva jer metod treba izvjesni napor - to je
opasno i zamorno. Jedan dugi i trajan napor je potreban za to. Zato
mi zaboravljamo na metod. Mi se samo prisjeamo rezultata i
nastojimo da zamiljamo, da udimo i da elimo taj ishod. Pojedinci
mogu zaluivati sebe veoma lako. Mogu lako zamiljati da je eljeni
rezultat postignut.
Prije nekoliko dana je ovdje bio jedan ovjek. on je
sanijasin - to je jedan stari ovjek, veoma star. on je bio iniciran jo
prije trideset godina, a sada mu je je oko sedamdeset. on je doao
meni i rekao: "Ja sam doao da neto ispitam, da neto saznam." Na
to sam mu odgovorio: "to eli da zna?" on se istog tog trenutka

278

279

"111II

izmijenio: "Ne, zapravo, ja ne elim da neto saznam, samo elim da

se sretnem sa tobom jer sam saznao ve sve to se moe saznati."
on je tridest godina zamiljao, prieljkivao - udio je
za blaenstvom, iskustvom Boanskog, i sada, u njegovim poznim
godinama, kada je bio bliz smrti, i kada je bio ssvim slabaan, on je
doao k meni. Sada je on umislio da je iskusio. Zato sam mu rekao:
"Ako si isksio, onda ostani u tiini. Budi ovdje sa mnom na par
trenutaka jer vie nema potrebe za razgovorom." on je potom postao
nemiran. Rekao mi je: "U redu! Neka bude da ja i nijesam to iskusio,
zato mi reci neto o tome." Na to sam mu rekao da ne postoji nain
daja neto nasluujem: "Ili ti to zna, ili ne zna". Dodao sam: "Budi
jasan u tome. Ako si neto spoznao, budi miran. Budi ovdje u tiini
sa mnom na nekoliko trenutaka, i onda idi. Ako to nijesi spoznao,
budi jasan. Reci mi to otvoreno."
Bio je iznenaen i zateen. on je, zapravo, doao da
neto ispita, da se uvjeri u neke metode. Rekao mi je: "Zaista, ja to
nijesam iskusio, ali sam mnogo mislio o "Aham Brahmasmi - Ja sam
braman" i u tom upinjanju sam zaboravio da sam to samo mislio. Ja
sam to mantrao mnogo puta, ponavljao sam to danju i nou
neprestano trideset godina. Tako sam ponekada potpuno zaboravljao
da ja to, zapravo, i ne znam. To je bilo samo jedno naueno i

naslijeeno tvrenje."

Teko je pamtiti to je znanje, a to iskustvo. oni su

bili u zbrci; sve su izmijeali i pobrkali. Veoma je lako pomijeati da
je znanje i tvoje iskustvo. Ljudski um je veoma odbojan i lukav, zato
su takve pometnje i mogue. To je jedan od razloga zato je iva
utao o iskustvu. on nije htio nita rei o tome. on je samo govorio
o metodama, ne govorei nita o rezultatima. Ti ne moe biti
obmanut njegovom priom. To je i jedan od razloga zato je ova
knjiga, jedna od najznaajnijih knjiga, ostala sasvim nepoznata. Ova
knjiga "Vigyana Bhairava Tantra" je jedna od najznaajnijih knjiga u
cijelom svijetu. Ni Biblija, ni Gita, ni Vede nijesu tako znaajne kao
ona, ali ona je ostala sasvim nepoznata. Koji je razlog tome? Ova
knjiga sadri samo jednostavne metode koje ne omoguavaju tvojoj
pohlepi da se oslone na rezultat. Um je takav da eli da se zakai za
ishod. Um nije zainteresovan za metode: njega to ne zanima, njega
zanima samo krajni rezultat. Ako bi ti mogao zaobii metod- i
dospjeti do ishoda, um bi bio presretan.
Neko me je pitao: "Zato je potrebno tolike L'dN2','"
Na to bi Kabir rekao: "Sahaj Samadhi bhali - btdite;.;",r.:,;;,;,

280

Spontana ekstatinost je dobra, za to nije potrebna nikakva metoda."

Ja sam tom odgovorio: "Ako si dostigao "Sahaj Samadhi" - spontanu
ekstazu, tada, naravno, nikakvi metodi nijesu od koristi. Nema
nikakve potrebe za njima. Zato si onda doao ovamo?" on mi je
odgovorio: "Ja to jo nijesam postigao, ali imam osjeaj da je Sahaj
spontano, da je to mnogo bolje." "Zato osjea da je spontano
bolje", kaem mu ja, "poto ti nije nijedan metod preporuen, um se
dobro osjea jer tada ne treba nita uraditi - a bez ikakvog djelanja, ti
moe imati SVE. "
S obzirom na ovaj stav, zen je postao veoma popularan
na Zapadu jer je govorio da je postignue mogue bez ikakvog
napora; nema potrebe za upinjanjem. zen je sasvim u pravu: nema
potrebe za napornim djelovanjem. Ali zapamti, da biste postigli to
stanje nenapora, vama je potrebno dugo naporno upinjanje. Da bi
dospio do mjesta gdje napor ne egzistira, da bi dospio do stanja ne
djelovanja, bie ti potreban dugi period zalaganja. Ali, jedan povrni
zakljuak, koji dominira na Zapadu, da zen kae kako napor nije
potreban, nije sasvim precizan. Ako napor nije potreban, um e onda
rei da je to prava stvar, jer ti to moe postii a da ne radi nita.
Niko to ne moe tako postii.
Suzuki, ovjek koji je pribliio zen Zapadu, uinio
nam je uslugu ali i kontrauslugu. Kada se stvar pogleda za distance ta
kontrausluga e due ostati. on je bio jedan veoma autentian ovjek,
jedan od najautentinijih u ovom vremenu, a njegov najvei posao je
bio taj da je neprestano nastojao da zen poruku prenosi Zapadu.
Sasvim sam, sa izuzetnim naporom, nastojao je da se zen odomai i
na Zapadu. Sada je prisutna itava pomama za zenom. Postoji mnogo
poklonika zena u itavom svijetu. Nita sada nije tako privlano kao
zen. Ali je osnovna stvar promaena. Ta privlanost je proistekla
zbog toga to je zen tvrdio da nikakvi metodi nijesu potrebni, da
nikakav napor nije nuan. Ti nita ne treba da uradi: "to" se samo
spontano dogaa. To je u redu, ali ti nijesi spontan, i zato to nikada
nee procvjetati u tebi. "Biti spontan ..." To izgleda spontano i
proturjeno jer da postane spontan potrebno je mnoge metode uiniti
kako bi postao bezazlen, kako bi se spontanost ispoljila. Inae, ti u
niemu ne moe postii tu spontanost.
Ova knjiga "Vigyana Bhairava Tantra" je prevedena na
engleski jezik od strane Pola Repsa. on je napisao jednu predivnu
knjigu "Zen Flesh, Zen Bones", a u dodatku je naveo i ovu knjigu.
Ta knjiga je bila itava posveena zenu, samo je na kraju pridodata
ova knjiga, knjiga od 112 metoda koju je on nazvao pogovor zena.

281

Ako se posmatra povrno, on je bio u pravu. Sutinski gledano, to

nije u redu, jer ako elite spontanost, morate proi dugi put obuke.
Jedan od Gurdijevih uenika, Uspenski, je obino govorio: "Kada bi
neko doao sa pitanjem o putu, Gurdijev bi mu odgovorio da mi
nita ne znamo o putu, da samo uimo o koracima na tom putu. Staza
nam nije poznata." Nemoj, stoga, misliti da si ve na putu. ak je i
put daleko. Odande odakle si ti, gdje se sada nalazi, i staza je
daleko. Zato je potrebno da prvo dospije do staze.
Uspenski je bio jedan skroman ovjek, a biti skroman i
biti religiozan je veoma teko postii. Kada jednom pone osjeati
da neto zna, glava tada izludi, pone umovati. Uspenski je obino
govorio: "Mi nita ne znamo o putu. To je neto veoma daleko, i zato
o tome sada ne treba diskutovati." Bilo gdje da se nalazi, prvo to
treba da uradi je da stvori vezu, mali most, stazu koja e te voditi
ka tom putu. Spontanost - "Sahaj Yoga" - je veoma daleko od tebe.
Tu gdje se nalazi, ti si sasvim na povrini, sasvim si izvjetaen,
kultivisan i kulturan. Nita je spontano - NITA, kaem vam, je
samo spontano. Ako nema niega spontanoga u tvom ivotu, kako
onda religija moe biti spontana? Kada nita nije spontano, ni ljubav
ne moe biti neusiljena. ak je i ljubav pogodba, i ljubav je
iskalkulisana, i ljubav je izvjesni napor, usiljenost. Tako nita ne
moe biti neusiljeno. Usled toga je nemogua tvoja eksplozija ka
Kosmosu.
Iz situacije u kojoj si sada, iz tog poloaja je nemogue
dospjeti do Kosmosa. Prvo mora da odbaci sve to je u tebi
izvjetaeno, sve tvoje lane predstave, sve kultivisane konvencije,
sve svoje predrasude. Samo posle toga je mogue jedno neusiljeno i
spontano dogaanje. Ovi metodi e ti pomoi da dospije do mjesta
gdje vie nita nije potrebno raditi - samo tvoje bitisanje je dovoljno.
Ali tvoj um zna varati - on to radi veoma lagodno jer tako postie
utjehu.
iva nikada ne govori o rezultatu - samo o metodima.
Zapamti tu fazu. Uini neto kako bi jednom doao trenutak kada
vie nita ne treba da radi - kada e se tvoje sredinje bie pretopiti u
Kosmos. Ali to treba dostii. Takav zen poziv proistie iz pogrene
konotacije. Isto je sluaj i sa Krinamurtijem koji kae da nikakva
joga nije potrebna, nikakvi metod nije potreban. Zaista, on govori da
ne postoji "metod" za meditaciju. on je u pravu, ali i iva je u pravu
koji nam nudi 112 metoda za meditiranje. A kada si TI u pitanju,
iva je vie u pravu. Ako bi bio u prilici da bira izmedu ive i
Krinamurtija, onda je bolje da izabere ivu. Krinamurti ti nee biti

282

od koristi. ak bi bilo bolje da ti se kae da Krinamurti uopte nije u

pravu: zapamti, ja to kaem u smislu TVOJE POMOI. on je za
tebe samo remeenje. Ja ti ovo govorim kako bih ti pomogao, jer ako
bi prihvatio njegove argumentacije i takav pristup, ne bi dospio do
Samadija, Ti bi tako dospio samo do zakljuka - da nikakvi metod
nije potreban; a to je opasno. Tebi je metod potreban!
Jednom e doi trenutak kada ti metodi nee biti
potrebni, ali taj trenutak nije jo doao. Ako prije toga trenutka
sazna neto to tek posle dolazi, moe biti opasno za tebe. Zbog toga
je iva utljiv. on ti nee nita rei to tek treba da doe, to e se tek
u budunosti dogoditi. on je jednostavno krt prema tebi; nee ti rei
ko si ti, i to e se dogoditi sa tobom. Krinamurti bi odmah govorio
stilom koji ti ne bi mogao razumjeti. Ta logika se moe doarati; to
se moe osjetiti. Logika je u redu; to moe biti predivno. To e biti
divno ako se ti moe prisjetiti Krinamurtijeve logike. on kae kada
ti radi neki metod, ko to radi? To um radi. Kako um pomou
metoda moe postii da se taj isti um rastae? Zapravo, naprotiv, to
e se jo vie usprotiviti: tvoj um e se jo vie zgriti. on e postati
jo uslovljeniji; postae izvjetaeniji, laan.
Zato je meditacija spontanost; ti tu nita ne moe
uraditi. to ti moe uraditi u ljubavi? Da li moe upranjavati neki
metod o voenju ljubavi? Ako to bude i uspio, tvoja ljubav e biti
lana. To se dogaa: to se ne moe uvjebati. Ako ljubav ne moe
biti uvjebana, kako e molitva biti uvjebana? Kako se meditacija
moe vjebati? Zato je logika ispravna, sasvim je u pravu - ali to nije
sluaj sa tobom; ako ti bude neprestano sluao takva logika
rasuivanja, ako bude samo logiku slijedio, ti e postati
kondicioniran, postae uslovljen tom logikom. oni koji su sluali
Krinamurtija etrdeset godina su najuslovljenije osobe koje sam ja
ikada sreo. Oni tvrde da ne postoje metode, a ipak bitiu sada i ovdje.
Ja kaem: "Ti si shvatio da ne postoje metode, i ti ne
koristi nikakvi nain za postignue, ali da li osjea neki spontani
rast u sebi,
neko spontano rascvjetavanje?" Oni bi odreno
odgovorili. Kada bih ja na to rekao: "Onda ponite sa nekim
metodom" - kod njih bi se odmah uslovljivanje pojavilo. Rekli bi:
"Ne postoji nikakve metode." oni ne bi koristili nikakvu metodu,
nikakvo pomono sredstvo, i Samadhi se ne bi dogodio. A ako bi im
ti rekao da se okuaju u nekoj tehnici, oni bi odgovorili da ne postoji
metode. Tako su oni u dilemi. Oni se nijesu pomjerili ni jedan korak,
a govorili bi da je razlog tome to to te metode nijesu za njih. To je
isto kao kada bi vi dijete uili seksu. Vi ga moete tome uiti, ali to je

2SH

za njegov uzrast sasvim nepojmljivo, za njega je to neshvatljivo.

Takvo uenje moe biti samo jedna velika opasnost za njega jer tako
uslovljava njegov um. To uopte nije njegova potreba; on jo nije
zainteresovan za neto takvo. on ne zna to seks predstavlja jer
njegove lijezde jo ne funkcioniu. Njegovo tijelo jo nije
seksualno. Njegova energija se nije jo bioloki pokrenula ka
seksualnom centru, a ti mu govori o tim stvarima. Misli li da e ga
tome nauiti samo ako on to bude sluao? Misli li da si ga neemu
nauio ako on bude klimao glavom?
Ti ga moe uiti, ali to tvoje uenje e biti za njega
opasno i uznemiravajue. Seks jo nije postao izazov za njega; to jo
nije njegov problem; on jo nije dospio do te take zrelosti kada seks
biva znaajan za njega. Saekaj! Kada on pone da istrauje, kada
postane zreliji i kada pone postavljati pitanja o tome, onda mu
moe o tome govoriti. Nikada mu nemoj rei vie nego to on moe
shvatiti jer e to onda postati teret u njegovoj glavi. Isto je i sa
fenomenom meditacije. Ti se moe obuiti o metodima a ne o
rezultatu. To je izvjesni skok. Bez prvih koraka sa metodama, taj
skok e biti samo jedno mozganje, jedan mentalni posao. To je isto
kao kada bi maleno dijete radilo aritrnetiku. Ono e se uvijek vraati
knjizi i traiti odgovor. Odgovor je. tu: na kraju knjige su dati
odgovori. Ono moe sasluati pitanje, a onda pogledati na kraj knjige
i dobiti odgovor. Kada jednom dijete sazna odgovor veoma ga je
teko uputiti u metodu jer ono tada misli da mu ta metoda vie nije
potrebna, I zaista, ono e sve raditi obratno. Tako e putem nekih
lanih, pseudo metoda dolaziti do odgovora. on zna stvarnu
injenicu, on zna odgovor, on e tako uvijek dolaziti do tog
odgovora lanim metodama. Ovo se izgleda dogaa veoma esto u
religiji jer se tu ljudi nerijetko ponaaju nalik djeci.
Za tebe nije dobar odgovor. Pitanje je tu, tu je i
metoda, a odgovor mora proistei iz tebe samog. Niko ti ne moe dati
odgovor. Pravi uitelj ti nee nikada pomoi da nae odgovor prije
no to se sami proces ne dogodi. Pravi uitelji ti samo pomau da
proe taj proces. Zapravo, naprotiv, ak iako si neto spozna, ako si
neto odnekud dokuio, oni e ti rei da je to loe. To ne mora biti
loe, ali oni e ipak rei: "To je loe. Odbaci to: to nije potrebno."
Oni e te sprijeiti da sazna odgovor prije no ti stvarno ne bude
spreman da to spozna. Zbog toga se odgovori i ne daju.
ivina voljena, Devi, mu je postavila pitanje. on je
samo dao jednu jednostavnu metodu. Pitanje je tu, i metoda je tu.

284

Odgovor je ostao kod tebe da poradi na njemu i da ga ispolji. Zato

zapamti, usreditenje je samo metod, a ne i rezultat.
Drugo pitanje: "Ti si rekao, ako neko voli nijesu mu
potrebne 112 meditacionih metoda. Onako kako si ti opisao stvarnu
ljubav, ja mislim da ja tako volim, vjerujem u to. Ali blaenstvo koje
doivljavam u meditaciji je znatno drugaijeg kvaliteta, to je neka
drugaija dimenzija od one duboke zadovoljenosti koju sam iskusila
u ljubavi, no, ne mogu ni zamisliti da budem liena meditacije,
takoe. Zato nam objasni detaljnije kako je mogue da samo ljubav,
bez meditacije, bude dovoljna."
Mnoge stvari se tu moraju shvatiti. Prvo, ako si zaista
u ljubavi, ti nee nikada istraivati metode meditacije- ljubav je
jedno potpuno zadovoljenje gdje nema dojma da ti ita nedostaje; tu
je prevazien jaz da ti mora imati neto jo vie. Ako ima dojam da
ti neto fali, onada je jaz proizveden. Ako osjea oda jo neto treba
uraditi i iskusiti, tada je ljubav samo jedno osjeanje, a ne i stvarnost.
Ja uopte ne sumnjam u tvoju vjeru: ti moe vjerovati da si u
ljubavi. Tvoja vjera je autentina; ti ne obmanjuje nikoga. Ti osjea
da si u ljubavi, ali simptomi ukazuju da nije tako. Koji su simptomi
kada si u ljubavi? Tu su uoljive tri stvar: prvo, ti si sasvim
zadovoljan. Nita drugo ti nije potrebno; nije ti ak ni Bog potreban.
Drugo: nema budunosti. Taj stvarni trenutak ljubavi je vjenost.
Nijedan drugi trenutak ti nije potreban: nikakva budunost, nikakvo
sjutra. Ljubav se dogaa samo u sadanjosti. I tree: ti nestaje, vie
te nema. Ako si jo tu, ako te jo ima, ti onda jo nijesi uao u hram
ljubavi. Kada se dogode ove tri stvari: ako tebe nema, ko e onda
meditirati? Ako nema budunosti, svi metodi su onda izlini, jer
metodi slue samo budunosti, naslovljeni su buduim rezultatima. A
ako si upravo ovog trena sasvim zadovoljan, gdje je onda motivacija
da se neto uini?
Postoji kola psihologije (a to je jedan od
najznaajnijih trendova modeme misli) koju je zapoeo Vilhelm
Rajh. on je tvrdio da se usled nedostatka ljubavi razvijaju mnoge
bolesti, posebno bolesti mentalne prirode. S obzirom da ne moe
osjetiti duboku ljubav, a poto ne moe biti potpuno u tome, tvoje
neispunjeno bie nastoji da nae zadovoljenje uneemu multi
dimenzionalnom. Kada kaem "ako volite, nita vam vie nije
potrebno", ja pod tim ne mislim da je ljubav sasvim dovoljna. Ja

285

elim rei, kada jednom voli duboko, ta ljubav postaje prolaz

upravo kao bilo koja meditacija. A to je to to meditacija postie?
Postie te tri stvari: to e proizvesti zadovoljenje, omoguie ti da
ostane u sadanjosti, pomoi e ti da bude u ovom trenutku, i
unitie tvoj ego. Te tri stvari e meditacija postii - sa bilo kojom
metodom. Zato ti to moe rei i na ovaj nain: ljubav je jedna
prirodna metoda. Ako se dogodi da se prirodni metod onemogui,
onda e se pribjei nekim vjetakim metodima. Ali vi moete osjetiti
da ste u ljubavi; tada e te tri stvari biti mjerilo za vas. Vi ete
pomisliti da se stvorila neka mjera i pravilo za vas. Onda ete
nastojati da promatrate kada e se te tri stvari dogoditi. Ako se to ne
bi dogodilo, ljubav bi bila neto sasvim drugo. Ljubav je jedan veliki
fenomen: to MOE BITI mnogo toga. To moe da bude i pouda;
moe biti i samo obini seks; moe biti i jedna posesivna tendencija;
moe biti i samo ispunjenje vremena,jer vi ne umijete biti sami, vi
trebate nekoga da vam prui sigurnost i oslobodi straha od samoe.
Prisustvo nekog drugog bie e vam uliti osjenje sigurnosti. To
moe biti i samo jedan seksualni odnos.
Energiji je potreban izliv. Energija se akumulira i onda
postaje prepreka; ti to treba da izbaci i oslobodi se nje. Zato tvoja
ljubav moe biti samo oslobaanje. Ljubav tako moe biti mnogo
toga, ona i jeste vieslojevita. Obino je to sve, samo nije UDBAV.
Za mene je ljubav meditacija. Zato pokuaj ovo: budi u meditaciji sa
svojim ljubavnikom. Uvijek kada je tvoj voljeni ili voljena osoba
prisutna, nastojte da budete u dubokoj meditaciji. Neka va odnos
postane jedno meditativno stanje. Obino vi radite obratno. Uvijek
kada su ljubavnici zajedno, oni se samo svaaju. Kada se odvoje, oni
misle jedno na drugo. A kada se ponovo sastanu, svaa opet poinje.
To nije ljubav! Zato bih ja preporuio neke stvari: neka prisustvo
voljenog bia bude meditativno stanje za tebe. Budi smiren i tih.
Budi blizu voljne osobe ali i dalje ostani miran. Iskoristite prisustvo
jedno drugog da se oslobodite misli; nemojte razmiljati. Ako
razmiljate dok ste sa voljenom osobom, onda nijeste tu prisutni,
uopte nijeste sa tim biem. Kako moete biti tu? Vi ste oboje tu, ali
veoma udaljeni jedno od drugog. Vi nosite svoje misli, vaa voljena
ima svoje misli. Samo izgleda da ste blizu, vi uopte nijeste blizu
kada su dvije osobe zauzete mislima, one su negdje daleko odatle.
Stvarna ljubav podrazumijeva oslobaanje od misli. U
prisustvu voljene osobe, misli nUDo nestaju. Samo tada ste bliski.
Tada iznenada bivate sjedinjeni. Tijela vas tada ne mogu dijeliti.
Unutar vas se tada razbija neka barijera. Tiina je ta koja probija tu

286

barijeru medu vama. Tako se postie svetost odnosa meu osobama.

Kada ste zaista u ljubavi sa nekim, ta osoba postaje Boanstvo za vas.
Ako nije tako, onda treba da dobro zna da to i nije ljubavna veza:
nemogue je da to bude odnos ljubavi. Ljubavna veza nije neka
obina. veza, neki obini odnos. Da li si ikada osjetio potovanje
prema voljenoj? Moda si osjetio mnogo toga, ali potovanje nijesi
nikada osjetio. To izgleda neshvatljivo, ali Indija je pokuavala
mnogo puta da to ostvari. Zbog toga se u Indiji insistira da ljubavni
odnos bude sveti fenomen, a ne svjetovna veza. Voljeni, voljena
osoba, postaje Boanstvo.Ti na to ne moe gledati ni na jedan drugi
nain. Pitam se, da li si ikada osjetio potovanje prema svojoj
supruzi? Tu nema ni govora o tome. Ti moe prema njoj osjetiti
osodu, prijekor, bilo to drugo- ali nikada potovanje. Potovanje za
suprugu? Taj odnos je samo svjetovni; vi koristite jedno drugo.
Supruga moe i rei da ima potovanja prema svom suprugu, ali ja
jo nijesam vidio ni jednu suprugu koja je potovala svog mua.
Tradicionalno, poto je postojao obiaj da se iskazuje potovanje
prema muu, ena bi pokazivala da potuje svog mua, ak nije
smjela ni da izgovori njegovo ime. Ne zbog potovanja, jer ona moe
rei bilo to: ona to nije radila zbog TRADICIJE.
Potovanje je druga bitna stvar. Uvijek kada si u
prisustvu voljene osobe, nastoj da osjeti potovanje. Ako Boanstvo
ne moe vidjeti u liku voljene osobe, ti ga nee moi nigdje vidjeti.
Kako e ga moi prepoznati u drvetu kada tu ne moe uspostaviti
nikakvu vezu? Kada tu ne postoji neke duboke intimnosti, kako ga
moe prepoznati? Ako Boga ne moe vidjeti u osobi koju voli,
ako ga tu ne moe osjetiti, on se nee moi nai nigdje drugo. A
ako ga bude mogao tu nai, prije ili kasnije, ti e ga moi otkriti
svugdje- jer kada se jednom otvore vrata ka njemu, kada jednom
doivi bljesak Boanskog u nekoj osobi, ti vie nikada ne moe
zaboraviti taj bljesak. Kada se to ostvari, sve tada postaje prolaz do
Njega. Zbog toga ja i kaem da je ljubav meditacija. Nemoj stoga
razmiljati u kontekstu - da li da voli ili da meditira. To nije moje
poimanje stvari. Nemoj nastojati da se odreuje izmeu te dvije
stvari. Voli meditativno. Ili, meditiraj sa ljubavlju. Nemoj pokuavati
da stvara bilo kakvu podjelu. Ljubav je jedan veoma prirodan
fenomen i zato moe biti iskoriten kao sredstvo.
Tantra je sve to iskoristila kao sredstvo. Tantra kae da
u dubokom seksualnom inu vi moete meditirati veoma lako, toliko
lako kao u nijednom drugom stanju uma - to je stoga to je to jedno
prirodno, bioloko stanje ekstaze. Meutim, sve to je poznato pod

287

pojmom "seksualni in" je u jednoj veoma izopaenoj formi. Uvijek

kada se pomene taj pojam, ti se osjeti neprijatno jer sve to ti je
prezentirano pod pojmom "seks" uopte i nije seks. To je samo suta
sjenka, jer te je itavo drutvo kultivisalo protiv seksa. Svi su
potisnute linosti tako da je prirodni seks nemogue ostvariti. Uvijek
kada se nae u seksualnom inu, neko duboko osjeanje krivice je
uvijek tu prisutno. To osjeanje krivice postaje barijera, i tako se gubi
jedna od najveih mogunosti. Ti si to mogao iskoristiti da ue
dublje u sebe. Tantra nalae da se za vrijeme seksualnog ina bude
meditativan. Treba sav taj fenomen osjetiti kao svetost; ne treba
osjeati krivicu. Naprotiv, osjeti se blaen pred injenicom da ti je
priroda dala izvorite kroz koje moe ui dublje u ekstazu; a potom,
budi potpuno sloboda u tome. Nemoj to potiskivati, nemoj od toga
bjeati. Neka te seksualno zajednitvo opusti. Zaboravi na sebe;
odbaci sve svoje zabrane. Budi sasvim prirodan, a potom e osjetiti
jednu duboku muziku unutar svog tijela.
Kada oba tijela dou do harmonije, ti e onda sasvim
zaboraviti na sebe - a ipak e i dalje bitisati. Tada e zaboraviti na
"Ja": nee vie biti tvog "Ja"; samo e se Egzistencija igrati sa
Egzistencijom, jedno bie sa drugim. Tada e dvoje postati jedno.
Vie nee biti razmiljanja; budunost e nestati i samo e postojati
ovaj trenutak. Bez ikakve krivice, bez ikakvih zabrana, nastoj da od
toga stvori meditaciju. Toga trenutka e i seks biti transformisan.
Seks e tada postati prolaz ka viem. A ako seks postane prolaz, malo
po malo e on postati neseksualan. Potom e doi trenutak kada e
seks sasvim nestati: samo e ostati nagovjetaj od toga. Taj
miomirisni nagovjetaj je ljubav. Kasnije e i taj miris nestati. a ono
to e ostati se naziva Samadhi.
Tantra kae da se niemu ne treba prilaziti kao
vlastitom neprijatelju: svaka energija je prijateljska; samo treba znati
kako je koristiti. Zato nemoj initi nikakvi izbor. Preobrati svoju
ljubav u meditaciju, i obratno. Ubrzo e zaboraviti na rije, i tada
e upoznati sutinu stvari van konteksta te rijei. Rije "ljubav" :
nije ljubav, a rije "meditacija" nije meditacija, "Bog" nije Bog: L
su samo rijei. Ako ti bude mogao da prodre unutar tog pojma
tada e to biti jedinstvo: Bog - meditacija - ljubav; sve e to biti
jedno.
Jo jedno pitanje: "Koji su
i kako to prevazii?"

neosjeajnosti,

288

razlozi

ovjekove

Dijete je roeno. To dijete je bespomono. Ono je

ovisno o drugima ako treba da opstane. Ta ovisnost je pogodba To
dijete mora da prui mnogo toga u ime te pogodbe, a osjeajnost je
jedna od tih stvari. Dijete je osjetljivo; njegovo itavo tijelo je
osjetljivo. Ali to dijete je bespomono: ono ne moe biti nezavisno.
. Ono mora da zavisi od roditelja, od porodice, od drutva. Ono e
tako biti ovisno. Shodno toj zavisnosti i bespomonosti prema
roditeljima, drutvu, svi oni nastoje da nameu djetetu mnoge stvari. i
ono to doputa. Drugaije ono ne bi moglo opstati u ivotu: ono bi
umrlo. To dijete mora da prui mnogo toga u ime takve pogodbe.
Prva veoma duboka i znaajna stvar je senzitivnost;
ono to mora da odbaci. Zato? Sve to je dijete osjetljivije ono je u
nevolji. ono je sve vie podlono ranjivosti. Jedan najmanji povod, i
dijete pone da plae. Taj pla treba da bude zaustavljen od strane
roditelja, a oni su nemoni da bilo ta urade. Ako to dijete pone
osjeati svaki detalj tog povoda za pla, ono e biti u nevolji. Djeca
to rade jer su u nevolji, a roditelji nastoje da umanje njihovu
senzitivnost. Dijete mora da se naui odupiranju, mora da naui kako
da se kontrolie. Tako to dijete, malo po malo, biva podijeljeno,
njegov um se izdijeli na dvoje. Mnogi povodi bivaju prekinuti jer mu
njegov um naloi da to "nije dobro". Ono je bilo kanjavano zbog
toga.
itavo tijelo djeteta je erotino. Ono moe uivati u
svom prstu, moe uivati u svom tijelu. Cijelo njegovo tijelo je
erotino. Ono nastoji da istrauje svoje tijelo; za njega je to jedan
veliki fenomen. Ali jednoga dana doe trenutak da dijete stigne i do
genitalija. Tada nastaje problem jer su njegovi roditelji represivni.
Onog trenutaka kada dijete (djeak ili djevojica) dotakne svoje
genitalije, roditelji se ponu osjeati nelagodno. Ovo se mora
osmotriti dublje. Njihovo ponaanje se iznenada mijenja, a dijete to
primijeti. Neto loe se dogodilo. Ono poinje da plae. "Ne diraj
to!" Tada dijete poinje osjeati da je neto loe uradilo, da neto nije
u redu sa njegovim genitalijama. Ono mora to da potisne. A genitalije
su najosjetljiviji dio tvog tijela, najivlji dio tvog tijela, najfmije dio
tijela. Kada se jednom uskrati doticanje i uivanje u tim organima,
tada se ubija osnovni izvor senzitivnosti. Dijete potom postaje
neosjetljivo. to vie dijete raste, to je sve vie neosjeajnije. Zato se
uvijek u poetku nametne pogodba - nuna, ali i tuna. Onoga
trenutka kada budete to shvatili. ta pogodba e biti odbaena i vi ete

289

ponovo povratiti svoju osjetljivost. Drugi razlog za ovakvu pogodbu

je usled sigurnosti.
Ja sam bio sa jednim prijateljem mnogo godina u
zajednici; ivio sam u njegovom bungalovu. Jo od prvog dana sam
primijetio da on ne obraa panju na svoju poslugu. on je bio bogat
ovjek ali nije nikada obraao panju na svoje ukuane, na svoju
djecu, na svoje sluge. Obino bi urbom dolazio do svog bungalova,
a potom, opet u urbi, odlazio ka svojim kolima. Upitao sam ga
jednom: "U emu je stvar?" on je na to odgovorio: "Ako obrati
panju na svoje sluge, oni e se odmah osjetiti komotnije i poee da
ti trae novac ili druge usluge. Ako zapone razgovor sa djetetom, ti
vie tu nijesi gospodar. Ti vie nee moi kontrolisati svoju djecu."
Zato je on proizveo fasadu neosjetljivosti oko njega on se plaio ako
ukae izvjesnu brigu prema slugi, ako pone sa njim prijateljski
razgovarati, ako pokae simpatiju ili suut, tada e mu morati dati
neto novca ili pruiti neku pomo.
Svako naui, prije ili kasnije, da je osjetljivost isto to i
ranjivost prema nekoj stvari. Ti se zato povue, stvori izvjesnu
barijeru oko sebe nalik strai - izvjesnu mjeru predostronosti. Tek
tako moe izai na ulicu. Prosjaci prose svuda unaokolo, svugdje je
prljavtina i bijeda ali ti na to ne reaguje- jednostavno ne vidi takvu
stvanost. U jednom ovakvom prljavom drutvu, pojedinac treba da
stvori barijeru oko sebe, zid - jedan suptilan, providni zid - iza koga
se moe sakriti. Inae, on e biti ranjiv i za njega e biti veoma teko
da ivi. To je razlog zbog ega se neosjeajnost uspostavlja. To ti
pomae da opstane u ovom runom svijetu, ali i to ima svoju cijenu
- i cijena je velika. Ti si tako bezbrian i oputen u ovom svijetu, ali
tako ne moe dospjeti do Boanskog, do Potpunog, do Cjeline. Ti
ne moe tako ui u drugi svijet. Ako je za ovaj svijet neosjeajnost
dobra, za onaj svijet je osjeajnost dobra, a to proizvodi probleme.
Ako si zaista zainteresovan za ulazak u taj svijet, senzitivnost ti je za
to nophodna. Ti mora da srui sve te zidove oko sebe, da se lii
sigurnosti.
Naravno, ti e tako postati ranjiv. Tada e osjeati
znatno vie patnju, ali ta patnja nije nita pri usporedbi sa
blaenstvom do kojeg e doi kroz senzitivnost. to bude vie
osjeajan, to e sve vie osjeati milostivost. Ali e i znatno vie
patiti jer je svuda oko tebe pakao. Ti si zatvoren: zbog toga to i ne
moe osjetiti. Kada jednom postane otvoren, ti e biti otvoren za
oboje - za pakao ovog svijeta i za raj na onom svijetu. Ti e tako
postati otvoren za oboje! Nemogue je da ostane zatvoren na

290

jednom mjestu, a da bude otvoren na nekom drugom mjestu; ti si ili

zatvoren ili si otvoren. Ako si zatvoren, ti si zatvoren za oboje; ako si
otvoren, otvoren si za oboje. Zato zapamti ovo: Buda je ispunjen
blaenstvom, ali je ispunjen i sa patnjom. Ta patnja nije od njega. To
proistie od drugih. on je u dubokom blaenstvu, ali i pati zbog
drugih. Mahajana budisti navode kada je Buda doao pred vrata
Nirvane, vratar je otvorio vrata (a to je samo jedan mit, ali zaista
predivni mit) i ponudio Budi da ue unutra, ali Buda je to odbio.
Vratar ga je upitao: "Zato ne ue? Mi smo te ekali vjekovima.
Svakoga dana bi dolazili glasovi da e Buda doi. itav raj eka na
tebe. Udi! Ti si ovdje dobrodoao!"
.
Buda je na to odgovorio: "Ja nikako ne mogu ui prije
no to svi drugi ne udu prije mene. Ja u saekati! Sve dok svi ne
udu unutra, dok i poslednje ljudsko bie ne ue unutra, raj nije za
mene." Tako je Buda patio zbog drugih. on je sa sobom u dubokom
blaenstvu. Pogledaj tu paralelu? Ti si u dubokoj patnji, a osjea da
svi drugi uivaju u ivotu. Sa Budom je sasvim drugaije. on je u
dubokom blaenstvu, ali zna da svi drugi pate.
Ovi metodi su -nain da se ukloni ta neosjeajnost. Mi
emo o tome kasnije vie raspravljati KAKO da se to ukloni.
Za sada je dovoljno.

291

15

USUSRET
NEDODIRLJIVE
UNUTARNJE S1VARNOSTI
18. novembar 1972, Bomba], Indija.

SUTRE:
22. Neka se tvoja panja usmjeri ka
mjestu gdje si uoio neka prola dogaanje, tu ak i
tvoja forma
gubi sadanja obiljeja; to je
preobraaj.
23. Doivi jedan predmet ispred sebe.
Onda doivi odsustvo svih drugih predmeta sem
tog. Tada stavi po strani i doivljaj tog predmeta i
doivljaj odsustva drugih. Ostvari to.
24. Kada ti se ukae raspoloenje za
nekog ili protiv nekoga, nemoj usmjeravati to ka
predmetnoj osobi, ostani usrediten.

293

Zapamti i ovo: uvijek kada neto sanja, ti se

sa time, a nikada se ne moe sjetiti za vrijeme
snivanja da je to bio samo san. Tek ujutro, kada se prene iz sna,
kada se probudi, konstatuje da je to ipak bio samo san a ne
stvarnost. Zato? To je zbog toga to si ti tada izvan toga sna, a ne u
njemu. Tu tada postoji izvjesni jaz, distanca. Tu postoji neki prostor
. iz koga moe zakljuiti da je to bio samo san. to je tvoja prolost?
Distanca je tu, tu je taj prostor. Pokuaj da to vidi kao san. Sada je
to samo san, to i nije nita drugo do san jer kada san postane
sjeanje, i tvoja prolost e postati samo sjeanje. Ti ne moe
dokazati da lije tvoje djetinjstvo zaista bila stvarnost ili samo san. To
je teko dokazati. To je moda bio samo san, a moda i stvarnost.
Sjeanje ne moe iskazati da li je to bio san ili java. Psiholozi kau da
stari ljudi povremeno bivaju u nedoumici da li je neto zaista
stvarnost ili san.
Djeca su uvijek zbunjena, ona su uvijek u takvoj
nedoumici. Kada se probude djeca se ne mogu lako povratiti u
stvarnost, Sve ono to su vidjeli u snu nije bila stvarnost, ali djeca
mogu plakati u snu i traiti igraku. Cak i vi bivate, upravo
neposredno posle buenja, jo povezani par trenutaka sa snom. Ako
bi neko pokuao da vas ubije u snu, vi biste zbog toga iznenada
prekinuli san, probudili biste se i, sa ubrzani kucanjem srca, sa
poveanim krvnim pritiskom, zastali u strahu da se uvjerite da li je to
samo bio san. Sada ste budni, i san je prekinut, ali vi ete jo par
trenutaka oklijevati da priznate da to zaista nije bilo na javi. Tek kada
se sasvim uvjerite da to nije bila stvarnost, da je to bio samo san, vi
tek tada izlazite iz toga osjeanja i bivate lieni straha.
Ako moe osjetiti da je ta prolost bila samo san (ti
nee to nametati i insistirati da je prolost san: to e biti samo
posledica); ako to moe osmotriti, ako moe biti svjestan toga bez
da bude uvuen u to, bez da se poistovjeti sa svim tim stvarima;
ako moe stojati po strani i biti neovisan, samo gledati na sve to; sve
e to postati samo san. Sve e postati san ako to moe posmatrati
kao svjedok. Zbog toga su ankara i Nagarduna mogli rei da je
ovaj svijet samo san. Ne da je to zaista san: oni nijesu bili budale,
budala ne bi mogla konstatovati da je ovaj svijet san. Kada su to oni
rekli, htjeli su naglasiti da su postali svjedoci. ak i u ovom svijetu
koji je u toku, oni su postali svjedoci. Kada jednom postane svjedok
neega to e postati san. Tu lei razlog zato je svijet nazvan "maya"
- iluzija, To ne znai da je ovaj svijet nestvaran, ve da on moe
postati san ukoliko je promatra postao svjedok tog dogaanja. Kada
poistovjeuje

Jedan od velikih tantrika ovog vijeka, Georg

Gurdijev, misli da je poistovjeenje jedini grijeh - a sljedea sutra,
deseta sutra usreditenja, koju mi hoemo veeras da rasvijetlimo je
povezana sa poistovjeenjem, Zato je prvo najbitnije veoma jasno
odrediti to je to poistovjeenje, to je identifikacija, Ti si jednom bio
dijete, a sada to vie nijesi. Neko postaje mlad, a neko star, a
djetinjstvo biva stvar prolosti. Mladalatvo je prolo a ti si i dalje
ostao poistovjeen sa djetinjstvom. Ti ne moe vidjeti kako se to
dogaa nekome drugome; jo ne moe biti svjedok svega toga.
Uvijek kada se prisjeti djetinjstvo, ne moe ostati ravnoduan
prema tome: ti si sjedinjen sa time. Uvijek kada se neko prisjeti svoje
mladosti, biva sjedinjen sa time. I zaista, to je samo jedan san. Ako
moe sagledati svoje djetinjstvo kao san - kao da se neki film daje
ispred tebe a ti se ne poistovjeuje sa time, kao da si samo svjedok _
ti onda postie jedan duboki uvid unutar sebe. Ako moe vidjeti
svoju prolost kao na filmu, kao neki san ( ti onda nijesi dio toga: ti
si tako izvan toga - tada tek zaista bitie), mnoge stvari e se onda
dogoditi. Ako razmilja o svom djetinjstvu, nijesi u tome; ne moe
vie tamo biti. To tvoje djetinjstvo je samo sjeanje - samo sjeanje
na prolost. Ti sada samo ostaje indiferentan, i to posmatra sa
strane. Ti si sada drugaiji: sada si svjedok. Ako moe osjetiti to
svjedoenje i svoje djetinjstvo promatrati kao na filmu, mnoge stvari
e se dogoditi.
Ako ti djetinjstvo postane samo san koji moe vidjeti,
onda e se dogoditi da e sve biti narednog dan san to je sada
stvarnost. Ako si sada mlad, tvoja mladost e sada postati san. Ako si
star, tada e tvoja starost postati san. Jednom si bio dijete; sada je
tvoje djetinjstvo samo san koji ti moe promatrati. Zato je dobro da
se pone sa prolou: promatraj prolost i nastoj da se ne
poistovjeuje sa njom; postani svjedok svega Potom posmatraj
budunost - bilo to da zamisli za budunost, budi svjedok i toga.
Tako e moi posmatrati svoju sadanjost veoma lako jer ti zna da
je ovo sada upravo jo jue bila samo budunost, a sjutra e biti
prolost. Ali tvoje svjedoenje nikada nee biti prolost, nikada nee
biti budunost. Tvoja svijest svjedoenja je vjena; to ne pripada
vremenu. Zbog toga se dogaa da sve to se dogodi u vremenu
postaje san.

294

295

jednom postane svjedok, svjesni svjedok - potpuno svjestan, sve e

tada biti nalik: snu ZA TEBE, jer je taj prostor tu, ali ti nijesi
poistovjeen sa time. Mi se obino poistovjeujemo sa time.
Upravo prije nekoliko dana sam proitao an ak
Rusoove "Ispovijesti". To je jedna zaista rijetka knjiga. To je prva
knjiga u svjetskoj literaturi u kojoj je autor sebe sasvim razgolitio.
Bilo koji grijeh da je poinio, bilo to loe da je uradio, on je u toj
svojoj ispovijesti sasvim otvoreno iznio. Ako budete itali tu knjigu,
sigurno ete osjetiti kako je on u tome uivao: on je bio veoma
poneen. Kada bi govorio o svojim grijehovima, kada bi govorio o
nemoralu, on je bio veoma poneen, zanijet. Izgledalo je kao da on u
tome uiva sa mnogo ara, U poetku, u uvodu, Ruso navodi: "Kada
bude doao sudnji dan, ja u Bogu rei da se ne brine za mene. Rei
u mu da samo proita ovu knjigu i da e sve znati o meni." Niko se
jo prije njega nije ispovijdio tako iskreno i istinito. A na kraju knjige
on je rekao: "Svemoni Boe, Vjeni Boe, ispuni mi samo jednu
elju. Ja sam se sasvim ispovijedio; neka sada doe mnogo ljudi da
uju moju ispovijest." Za oekivati je da e on ispovijediti i grijehove
koji nije ni poinio. on je bio tako nadahnut da je uivao u svemu
tome. on se poistovjetio sa time. Jedini grijeh koji on nije ispovijedio
je bio taj da se poistovjetio. on se poistovjetio sa svim grijehovima,
sa onim koje je poinio i koje nije poinio- a to je ujedno i jedini
grijeh za one koji duboko znaju kako ljudski um funkcionie.
Kada je prvi put proitao svoju ispovijest pred manjom
grupom intelektualaca, pomislio je kao da e u zemlju da propadne
jer je bio prvi koji se tako iskreno ispovijedio. Intelektualci su ga
sasluali, a potom im je postalo biti dosadno. Ruso se osjetio
neprijatno jer je mislio da e se neko udo dogoditi. Kada je zavrio
izlaganje, svima je bilo lake, ali niko nije nita rekao. Tada je nastao
potpuni tajac na nekoliko trenutaka. Rusoovo srce je zakucalo jae.
Mislio je da je izumio neku veoma revolucionarnu stvar, potresnu,
istorijsku, a tada je samo ostao potpuni tajac. Svi su tada eljeli samo
da pobjegnu odatle. Ko bi bio zainteresovan za tvoje grijehe sem
tebe? Nikoga nije briga za tvoje vrline, nikome nije stalo do tvojih
grijehova. Covjek je takav da postaje umiljen, postaje ponesen, biva
usmjeren ka svom egu, biva okrenut vrlinama, pa i ka grijehovima,
takoe. Poto je napisao "Ispovijesti", Ruso je poeo da o sebi misli
kao o svecu, mudracu: on se ispovijedio. Meutim, osnovni grijeh je
ostao. Taj osnovni grijeh se poistovjeivao sa dogaanjima u
vremenu. Sve to se dogaalo tada bilo je nalik:snu; i sve dok se ti ne
odlijepi od toga, dok ne prestane da se poistovjeuje sa time, ti

296

nee

saznati to je blaenstvo. Identifikacija je patnja, jad, a

je blaenstvo. Ova deseta tehnika je uslovljena

nepoistovjeenje

poistovjeivanjem,

Deseta sutra: "Neka se tvoja panja usmjeri ka mjestu

gdje si uoio neka prola dogaanja, tu ak i tvoja forma gubi
sadanja obiljeja - to je preobraaj."
Ti se sjea svoje prolosti - bilo kog dogaaja: svog
djetinjstva, tvojih ljubavi, smrti oca ili majke, bilo ega. Pogledaj u to
ali nemoj dozvoliti da se unese. Prisjeti se toga ko da su to
dogaanja iz ivota nekog drugog bia. Kada se dogaanja ponovo
ukau u tvom sjeanju kao na filmskom platnu, nastoj da bude
paljiv, svjestan, da bude svjedok, da ostane neponeen. Tvoja
prolost, tvoje prolo oblije e biti prikazano kao na filmu, to e biti
samo jedna pria. Ako se moe sjetiti svoje ljubavi. svoje prve
ljubavi. ti e se prenijeti u to doba i bie tu sa svojom ljubavlju:
tvoja preanja forma e biti tu sa tvojom prolom ljubavlju. Ti se
drugaije i ne moe toga prisjetiti. Zato treba biti odvojen i
osloboen i od svoje preanje forme. Osmotri sav taj fenomen kao
da neko drugi voli nekog drugog, isto kao da itav taj dogaaj
pripada nekome drugome. Ti si samo svjedok, promatra.
Ovo je jedna veoma temeljna tehnika. Ona je bila
veoma mnogo koriena, posebno od strane Bude. Postoje mnogi
oblici ove tehnike. Ti moe nai svoj pristup ovoj tehnici. Na
primjer, upravo prije no to e utonuti u san, nastoj da se vrati kroz
sjeanje unazad u protekli dan - UNAZAD. Nemoj to zapoeti od
jutra, poni da se prisjea od tog trenutka, od trenutka u kojem si
tada, od samog kreveta - od zadnjeg ina, i onda poni da se vraa
natrag ka jutru. To vraanje mora biti polagano, malo po malo, korak
po korak, sve do prvih dogaaja koje si iskusio ujutro, upravo poto
si se probudio. Vrati se natrag i poni se kontinuirano prisjeati da ti
u tome nijesi uestvovao. Na primjer, popodne te je neko uvrijedio.
Osmotri sebe, osmotri svoju formu u tom trenutku kada te je neko
uvrijedio - ali tada ostani promatra. Nemoj da dopusti da bude
upleten u to; nemoj se dati ponovo naljutiti. Ako dopusti da se
ponovo ljuti, ti si se onda poistovjetio sa time. Ti si tada ispustio
osnovnu poruku meditacije. Nemoj se ljutiti. on te uopte nije
uvrijedio. on je povrijedio samo formu koja je bila prisutna popodne.
Ta forma vie nije prisutna.

297

II,

li

III

III,I
!I

Ti si upravo nalik rijeci koja tee: oblija se mijenjaju,

oblici protiu. U djetinjstvu posjedujete jednu formu, a sada vie
nemate tu formu. Taj oblik je nestao; nalik rijeci, ti se neprestano
mijenja. Zato kada navee meditira osmatranje unazad, uvijek se
sjeti da si samo svjedok: nemoj se ljutiti. Neko te je pohvalio: nemoj
se ushititi. Samo pogledaj na to indiferentno kao da gleda neki film,
Osmatranje unazad je od velike pomoi - posebno za one koji imaju
nevolje sa nesanicom. Ako ima problem sa nesanicom, ako ne
moe zaspati, ako te mui nono bdijenje, ovo e ti mnogo pomoi.
Zato? Zato to je ovo proces umirenja uma. Ujutro ti pone da
promilja tako da um biva zategnut u mnogim stvarima, na mnogim
mjestima. Mnoge stvari tako ostaju u umu nezavrene i
nekompletirane jer tada nema dovoljno vremena da se one postave na
to mjesto u trenutku kada su se i dogodile. Zato je dobro da se
navee povrati. To je jedan proces odmotavanja. A kada se u tom
odmotavanju vrati nazad do jutra, do tvojih prvih radnji po buenju,
ti e ponovo imati svjei um koji si imao ujutro. Potom e .zaspati
lako kao dijete.
Ti moe prihvatiti ovu tehniku za cio svoj ivot.
Mahavira je veoma mnogo koristio ovu tehniku. Sada u Americi
postoji pokret koji se zove "Dianetics" . oni koriste ovaj metod i
smatraju ga veoma korisnim. oni tvrde da su sve tvoje bolesti
uzrokovane prolou. oni su u pravu. Ako bi se mogao vratiti
unazad i odmotati sav svoj ivot, sa tim odmotavanjem bi mnoge
bolesti sasvim nestale. Ovo je bilo esto dokazivano u mnogim
uspjenim eksperimentima. Mnoge osobe pate od odreenih bolesti, i
nita se pomou medicine ne moe postii; ta bolest i dalje ostaje.
Ima izgleda da je to psiholoka bolest. to onda da se radi sa time?
Rei nekome da je njegova bolest psiholoke prirode nee biti od
koristi. Zapravo, na taj nain e ga jako povrijediti jer niko ne voli
da mu se kae da je njegova bolest psiholoka. to e osoba tada
uraditi? Ta osoba e se osjetiti bespomonim.
Ovo vraanje unatrag je jedan udestveni metod. Ako
nastoji da polagano krene natrag- da postepeno i polagana odvija
um prema prvom trenutku pojavljivanja ove bolesti. ako se, malo po
malo, povrati do trenutka kada se prvi put ta bolest manifestovala, ti
e moi zakljuiti da je to samo jedan kompleks mnotva odredenih
stvari. odredenih psiholokih problema. Onoga trenutka kada uspije
da se vrati do zaetka tih problema, to e se samo raspui. Ako
moe dospjeti do tog prvog momenta, kada je ta bolest napala tvoje
bie, ti e doi do spoznaje koji su sve psiholoki fenomeni

prouzrokovali sve to. Ti tu ne treba nita da uradi: ti samo treba da

bude svjestan tih psiholokih faktora i da se vrati natrag. Mnoge
bolesti e tada nestati od tebe jer je kompleks razbijen. Onda kada
budete svjesni tog kompleksa, vie nee biti nikakve potrebe ni za
tim metodom. Ti e biti oien - proien.
To je jedna duboka katarza. Ako bude u mogunosti
da to obavlja svakodnevno, ti e onda biti znato boljeg zdravlja,
neka nova svjeina e doi u tvoj ivot. A ako uspijemo da djecu
.nauimo tim dnevnim aktivnostima, ona se nikada nee optereivati
svojom prolou. Ona nikada nee imati nikakvu potrebu da se
osvru ka prolosti. Djeca e uvije biti ovdje i sada. Tu nee biti
potrebe za nikakvim rastereenjem; nita se vie nee gomilati na njih
iz prolosti. A i ti to moe praktikovati svakog dana. To e ti dati
neku novu snagu i smjer da ode znatno dublje natrag u protekli dan.
Um bi elio da to pone od jutra, zapamti to, ali to ve ne bi bilo
odmotavanje. Zapravo, itava stvar bi se jo vie umotala, spetljala.
Ako bi to zapoeo od jutra, uradio bi jednu veoma lou stvar.
U Indiji postoje mnogi takozvani uitelji koji predlau
da se to radi - da se ogleda sav protekli dan, ali oni predlau da se u
tome pone od jutra. To je pogeno i uznemirujue jer tako jo vie
naglaava svu stvar i vie zapada u jaz koji se produbljuje. Nikada
nemoj kreati od jutra: uvijek idi unazad. Samo tako e biti u prilici
da raisti cijelu stvar, da proisti svoj put. Um nastoji da krene od
jutra jer je tako lake: um to zna i zato za to nema problema. Ako,
pak, krene unazad ti e iznenada osjetiti kako si skoio ka jutru i
zato e se morati ponovo kretati naprijed. Nemoj to raditi. Budi toga
svjestan i idi polako unazad. Moe uvjebati um da ide unazad i
pomou drugih metoda. Kreni od stotinu i poni brojati - 99, 98, 97 ..
: idi tako nazad. Ponavljaj brojeve od stotinu do jedan. To e biti
teko jer je um stekao naviku da ide od jedan do sto, a nikako
obratno.
Na isti nain moe poeti i sa ovom tehnikom. to e
se dogoditi? Vrati se natrag, odvij Um, ti si svjedok toga. Ti si vidio
stvari koje su se tebi dogaale ali koje ti se sada ne dogaaju. Sada si
ti samo promatra, a te stvari se dogaaju kao na ekranu uma. Ako
bude ovo praktikovao svakodnevno, iznenada jednoga dana, dok
bude radio na trgu, u svojoj kancelariji ili bilo gdje drugo, postae
svjestan injenice da ne moe biti svjedok dogaaja koji se odvijaju
upravo sada. Ako moe biti svjedok kasnije, i ako moe pogledati
unazad na dogaaje koji su te razljutili, zato to ne moe postii i u
trenutku dogaanja? Neko te je naljutio: koja je nevolja u tome? Ti

298

299

.;:li 1

II

I~ .

III

I,

Illi
III

,I,

I~'I

',\1

I,

tada moe povui sebe na stranu i vidjeti da te je neko razljutio, i da

si drugaiji od svog tijela, od svog uma, od onoga to je ljutito. Ti to
moe svjedoiti. Ako moe biti svjedok toga, ti se nee razljutiti.
To je tada nemogue. Ljutina je mogua samo onda kada se ti
poistovjeti sa time. Ako se ti ne da poistovjetiti, ljutina nee ni
doi. Ljutina znai poistovjeenje.
Ova tehnika nalae da pogledate na bilo koje
dogaanje u prolosti: tvoje oblije e biti tu. Sutra kae "tvoja
forma", ona ne kae "ti". TI nijesi nikada tamo. Uvijek je samo tvoje
oblije ukljueno: ti nijesi nikada ukljuen u to. Kada ti izazove
mene, ti uopte ne izaziva MENE. Ti me ne moe izazvati. Ti
moe izazvati samo oblije, moju formu. Oblik koji sam ja, je ovdje
i sada samo za tebe. Ti moe izazvati tu formu, a ja se mogu
iskljuiti iz te forme. Zbog toga su hindusi uvijek insistirali da se
odvojimo od imena i forme. Ti nijesi ni tvoje ime ni tvoje oblije. Ti
si samo Svijest koja sna oblik i ime, a ta Svijest je neto drugo - neto
sasvim drugo. To je teko postii. Zato treba otpoeti sa prolou.
To je neto lake jer kod prolosti nema urbe. Neko te je uvrijedio
prije dvadeset godina, sada nema neke urbe u tome. Taj ovjek je
moda ve umro, i tu vie nema nikakve urbe. To je sada samo
smrtni sluaj, samo smrt iz prolosti. Mnogo je lake kada se
svjesnost ukljui. kada se budnost ukljui. u tom sluaju ne postoji
nikakva tekoa da se sve to obavi i u stvarnosti, sada i ovdje.
Teko je zapoeti od sada i ovdje. Problem je u hitnosti
i blizini dogaaja tako da nema vremena da reaguje. Veoma je
teko da stvori prostor i da se udalji od dogaaja kako bi sve to
mogao promatrati sa strane. Zbog toga sutra kae "zaponi od
prolosti". Zagledaj vlastito oblije sa strane; netaknut, isprazan,
slobodan, indiferentan, i transformii se putem toga. Ti e se sigurno
preporoditi putem toga jer je to jedno duboko proienje, jedno
duboko odmotavanje. Tek tada e moi spoznati da tvoje tijelo, tvoj
um, tvoje bitisanje u vremenu, i nije tvoja prava stvarnost. Prava
realnost je neto druigaija. Stvari dolaze i odlaze a da te, nerijetko, i
ne dotiu. Ti ostaje netaknut, edan; ostaje nevin. Sve prolazi pored
tebe, itav ivot proe - dobro i loe, uspjesi i neuspjesi, nagrade i
uvrede - sve prolazi. Bolesti i zdravlje, mladost i zrelost, roenje i
smrt - sve prolazi i ti biva netaknut time.
Ali kako da spozna tu netaknutu stvarnost unutar
sebe? U tome je svrha ove tehnike. Zaponi sa prolou. Postoji
vremenski jaz kada ti moe pogledati svoju prolost; perspektiva je
tada mogua. Ili, pogledaj ka budunosti. Ali pogled u budunost je
300

teko ostvarIjiv. Samo za neke osobe nije teko sagledavati

budunost: za pjesnike, za ljude koju imaju razvijenu imaginaciju i
koji mogu gledati u budunost kao da gledaju stvarnost. Ali obino
je bolja prolost za upotrebu: ti moe lako pogledati to je bilo u
prolosti. Za mlade ljude je dobro da pogledaju u budunost; za njih
je lake jer je mladost orjentisana ka budunosti. Za starije osobe ne
postoji budunosti osim smrti. Oni ne mogu gledati u budunost; oni
se toga boje. Zbog toga stariji ljudi obino uvijek poinju razmiljati
o prolosti. oni uvijek zalaze u svoje uspomene i tako uvijek iznova
prave iste greke. Oni poinju od prolosti da bi doli do sadanjeg
trenutka. To je pogreno. Oni moraju poeti unazad: od sadanjeg
trenutka ka prolosti.
Ako bi oni mogli kreati od sadanjeg trenutka, malo
po malo bi poeli osjeati kako se sva njihova prolost udaljava od
njih. Tako osoba moe i umrijeti a da se prolost ne prilijepi za nju.
Ako moete umrijeti bez da nosite svoju prolost sa sobom, tada e
vaa smrt biti svjesna; vi ete umrijeti sasvim svjesno. Tada ni taj
dogaaj nee predstavljati smrt: zapravo, to e biti jedno susretanje sa
besmrtnou. Oisti svu svijest od prolosti, i tada e se svo tvoje
bie transformisati kroz to. Pokuaj sa ovom metodom. Ovaj nain
nije tako teak. Samo je istrajnost potrebna za to, nikakvi priroeni
napor nije sadran u tome. To je zaista veoma jednostavno, i ti sa
time moe poeti istog dana. Ba poni veeras u svom krevetu,
nastoj da odmotava unazad svoj dan i uoie svu ljepotu u tome,
svo blaenstvo. Tako e ti sav dan nestati iz sjeanja. Ali nemoj
nimalo uriti. Poni sa time polako kako ti nita ne bi promaklo. To
je jedno veoma udno osjeanje jer e ti tada iznenada doi mnoge
stvari pred oima. Ti e mnogo toga ispustiti tokom dana jer si
previe uposlen. Ali tvoj um e sve sakupljati ak i kada toga ne
bude svjestan.
Ti e prolaziti ulicom. Neko e tuda pjevati. ali ti
nee obratiti panju na to. Ti ak ni ne mora biti svjestan injenice
da si uo da neko pjeva ulicom, ali tvoj um je to uo i zabiljeio.
Sada e to postati optereenje: sada e to postati nepotreban teret za
tebe. Zato se vrati natrag, ali se vrati veoma sporo, VEOMA sporo,
isto kao kada bi ti neko prikazao usporeni film. Kreni sa
promatranjem detalja, tada e ti dan izgledati veoma dug. To je istina
jer je za um to previe informacija, a um biljei sve. Sada se vrati
natrag. Malo po malo e biti u prilici da spozna sve to je bilo
zabiljeeno. Kada se jednom vrati natrag u mislima, a to je neto
nalik magnetofonu, to e se sve izbrisati. Vremenom e dospjeti do

301

I'

II1I

IIIII

II

I
'1'1"

I
!I

II

II'

III

jutra, i tada e zaspati - a kvalitet toga sna e biti sasvim drugaiji: to

e biti meditativan san. Posle takvog sna, ujutro kada se probudi,
nemoj odmah otvoriti oi, vrati se natrag u proteklu no.
U poetku e biti teko, veoma malo e moi otii.
Jedan dio, neki fragment sna koji si sanjao upravo kada se san
prekinuo, moda je uao u tvoj um. Ali malo po malo, nekim
postepenim upinjanjem, posle perioda od tri mjeseca, ti e biti u
mogunosti da prodire sve vie i vie unuatrag do mjesta kada si
usnio. A ako se moe vratiti duboku u svoj san, kvalitet tvog sna i
buenja e se sasvim izmijeniti jer tada vie nee moi sanjati;
sanjanje e posle toga biti izline. Ako se bude mogao vratiti u
prethodni dan i no, snivanje vie nee biti potrebno. Zaista, ve
danas psiholozi tvrde da je sanjanje izvjesno odmotavanje. Ako si ti
to sam obavio, onda nema potrebe da se to u snu deava. Sve ono to
je optereivalo um, sve ono to je ostalo neispunjeno, nezavreno,
pokuava da sebe kompletira tokom snova.
Ti si nekuda iao i u prolazu uoio predivnu kuu _
jedna suptilna errja da je posjeduje se u tebi javi. No, ti si upravo
krenuo u kancelariju i vie nijesi imao vremena da to odmata.
Nijesi ni registrovao da je um poelio da ima jednu takvu kuu. Sada
jedan takav san nosi sobom. Ako se to ne moe pomjeriti, ti e
veoma teko zaspati. Tekoe sa nesanicom u osnovi znae samo
jedno: da se tvoj prethodni dan jo mota oko tebe i da se ti ne moe
osloboditi toga. Ti si se zalijepio za to. Tako e tokom snivanja
vidjeti tu kuu i sebe kao vlasnika. Onog trenutka kada taj san
dospije do tebe, tvoj um preivljava to i oslobaa se toga. Zato
obino ljudi misle da su njihovi snovi uznemiravajui za san. To je
sasvim pogreno gledite. Snovi uopte nijesu inilac remeenja tvog
urednog spavanja. oni ne remete tvoje spavanje: oni su samo
pomagai tvog lakog sna. Bez snivanja ti ne bi uopte mogao zaspati.
Onakav kakav si sada, ti uopte ne bi mogao zaspati ukoliko ne bi
sanjao jer ti snovi pomau da kompletira stvari koje nijesi zavrio
tokom prethodnog dana.
Postoje stvari koje se ne mogu kompletirati. Tvoj um
esto udi za apsurdnim eljama. Te elje se u stvarnosti ne mogu
kompletirati, to onda da se radi? Takve nezavrene elje uu u tebe i
izazovu nadanje, pokrenu te da razmilja. to da se radi? Ti si na
ulici vidio jednu prelijepu enu i bio privuen njenom ljepotom. U
tebi se sada javila elja da je ima. To moda nee biti mogue. Ta
ena te moda nee ni pogledati. to onda uiniti? Snovi e ti u tome
pomoi. U snovima ti moe imati tu enu, a potom je um osloboen

toga. Kada je um u pitanju nema nikakve razlike izmeu stvarnosti i

snova - samo kada je UM u pitanju. U emu je ta razlika? Voljeti
enu u stvarnosti ili u snu, koja je tu razlika kada je um u pitanju? Tu
nema neke razlike - ili moda i ima : u snu to moe biti jo ljepe jer
tada ta ena ne bi nita remetila. To je tvoj san i ti tu moe raditi bilo
to; ta ena nee praviti nikakve probleme. Drugo bie ~ odsutno
sasvim. Ti si tu sam. Tu ne postoji nikakve zapreke; ti moe raditi
to god hoe.
Ne postoji razlike za um; um ne pravi razliku izmeu
sna i jave. Na primjer, ako bi bio u komi cijelu jednu godinu, i ako bi
za to vrijeme samo sanjao, ti za to svo vrijeme ne bio mogao da zna
da je to samo san to vidi. To bi za tebe bila stvarnost. Psiholozi
tvrde da ako stavite ovjeka u komu i na period od sto godina, po
buenju iz kome, on bi mislio da je to bio period stvarnog ivota.
Ako bi u meuvremenu i umro, ne bi ni znao da je to bio samo san,
da to nije bila stvarnost. Za um tu ne postoji nikakve razlike;
stvarnost i san je za um jedno isto. Zato um moe sebe odviti i u snu.
Ako praktikuje ovu tehniku, nee biti nikakve potrebe za snivanjem.
Kvalitet tvog sna bi se potpuno izmijenio jer bez snova ti pada na
samo dno tvog bia, i bez snova ti e biti svjestan i za vrijeme sna.
To je ono to Krina govori u Giti - dok su svi duboko
uspavani, jogin je budan. To ne znai da jogin nije spavao: i on je
spavao. Kvalitet tog sna je drugaiji. Tvoje spavanje je nalik
drogiranoj nesvijesti. Joginovo spavanje je duboka relaksacija liena
nesvjesnosti. itavo njegovo tijelo je oputeno; svaki mii i svaki
nerv je oputen. on je u potpunosti svjestan cijelog tog fenomena.
Pokuaj ovu tehniku. Poni jo od noas, pokuaj to! Uradi to,
ponovo i ujutro! Kada osjeti da si se uklopio sa tom tehnikom, da to
moe praktikovati, posle jedne nedelje korienja te tehnike, probaj
da to primijeni na itavu tvoju prolost. Uzmi jedan slobodan dan i
otii na neko usamljeno mjesto. Dobro bi bilo ako tada moe
gladovati - primijeni post i budi u tiini. Isprui se na neku usamljenu
plau ili ispod nekog drveta i poni da se vraa prolosti poevi od
tog trenutka: ti lei na plai i osjea pijesak i sunce, i vraa se u
svoju prolost. Nastoj da prodire, i prodire, da ulazi sve dublje u
svoju prolost i da pronalazi najmanju stvar iz prolosti koje se
moe sjetiti.
Ti e biti time iznenaen. Obino se ne moe sjetiti
mnogo ega, obino ne moe ii dalje od etiri ili pet godina tvog
djetinjstva. oni koji imaju zaista dobro pamenje, mogu doi do tri
godine djetinjstva, a potom nastaje barijera, sve postaje crno kada je

302

303

II

lilil

dalja prolost u pitanju. Ali ako zapone sa ovom tehnikom, malo

po malo e uspjeti da probije tu barijeru i da veoma lako doe i do
prvog dana po tvom roenju. To je otkrovenje. A kada se ponovo
vrati svojoj plai i suncu, ti e biti sasvim drugi ovjek. Ako uloi
vie napora, moe dospjeti i do majine utrobe. Ti posjeduje
sjeanje o maternici - devet mjeseci sjeanja utrobe svoje majke. Taj
period od devet mjeseci je takoe zabiljeen u sjeanju. Kada je tvoja
majka bila depresivna, i ti si bio u tom stanju jer si to osjetio. Ti si
bio veoma povezan sa svojom majkom, bio si sjedinjen sa njom, bili
ste jedno za period od devet mjeseci. Bilo to da se dogodilo tvojoj
majci, odraavalo bi se na tebe. Kada je ona bila ljuta, i ti si bio ljut.
Kada je ona bila srena, ti si bio srean. Kada je ona bila potovana, i
ti si to osjeao. Kada bi ona bila bolesna, ti bi osjeao bol, patnju,
jad.
Ako moe da prodre dublje u utrobu svoje majke, ti
si onda na pravom putu. Tako e biti u mogunosti da se prisjeti i
prvog trenutka zaea u maternici. Samo na osnovu ovog prisjeanja,
Mahavir i Buda mogu tvrditi da postoje proli ivoti, preporaanje.
Preporod nije neki princip. To je samo jedno duboko psiholoko
iskustvo. Ako se moe sjetiti prvog trenutka kada si uao u utrobu
svoje majke, ti onda mee prodrijeti jo dublje i prisjetiti se svoje
prethodne smrti. Kada jednom dotaknete to mjesto, metod je u vaim
rukama; vi se onda moete veoma lako kretati kroz sve svoje prole
ivote. To je jedno iskustvo, a rezultat je fenomenalan jer tada vi
moete spoznati da ste kroz mnoge ivote inili razne besmislice koje
inite i sada. Vi ste mnogo puta ponavljali ovakve besmislene
ludorije koje i sada inite. Navike su iste, ponaanje je isto; samo se
detalji razlikuju. Nekada si voljeo neku drugu enu, sada voli ovu
enu. Ti sakuplja novac, gomila bogatstvo: novii su nekada bili
drugaiji, a sada su drugaiji, ali to je ipak jedan isti novac.
Ponaanje je isto, navike se ne mijenjaju: sve se ponavlja. Ako
moete uvidjeti da ste mnoge ivote ivjeli u takvim besmislenim
okolnostima, kada uvidite kako je samo glup bio taj beskonani krug
ponavljanja ludosti, iznenada ete se osvijestiti i sve e vam to
izgledati nalik snu. Ti si uspio da se otrgne od toga i vie nee initi
iste stvari u budunosti.
elje tako prestaju da se nameu jer su one samo
projektovana prolost u budunost. elja nije nita drugo do tvoje
prolo iskustvo u traganju za ponavljanjem: elja znai samo jedno
staro iskustvo koje ti eli da ponovi- nita drugo. Ti ne moe
napustiti elje sve dok se ne suoi sa ovim cijelim fenomenom.

304

Kako se moe toga osloboditi? Prolost je tu kao jedna velika

prepreka, kao jedan kamen spoticanja. Taj kamen ti stoji nad glavom
i goni te ka budunosti. udnje su stvorene u prolosti i projektovane
ka budunosti. Ako moe spoznati prolost kao jedan san, sve elje
e tada postati nemone. One e jednostavno otpasti od tebe,
ieznuti - tako e nestati i prolost. U tom iezavanju prolosti i
budunosti, ti se transformie, preporod se dogaa.
Jedanaesta tehnika: "Doivi jedan predmet ispred sebe.
Onda doivi odsustvo svih drugih predmeta sem ovog. Tada stavi po
strani i doivljaj tog predmeta i doivljaj odsustva drugih. Ostvari to.

Doivi jedan predmet ispred sebe- bilo koji predmet:

na primjer, ruu. Bilo to e biti u redu. Kao prvo, "osjeti to". Samo
gledanje nee pomoi: treba to osjetiti. Ti vidi cvijet, ali tvoje srce
nije tu. Ti to ne osjea: inae bi odmah poeo plakati i jecati; ili bi se
odmah poeo smijati i plesati. Ti to uopte ne osjea: ti to samo
gleda. Cak ni to gledanje ne mora biti kompletno jer ti nikada i ne
gleda potpuno. Tvoja prolost, tvoje sjeanje ti kae da je to cvijet, i
ti ide dalje. Ti taj cvijet uopte i nijesi vidio. Tvoj um ti govori da je
to cvijet. Ti "zna" sve o tome kao to poznaje i ruu, i onda "to tu
ima?". Tako ti prolazi pored toga. Dovoljan je samo jedan bljesak da
se oivi sjeanje o tvom prethodnom iskustvu rue, i proe dalje.
ak ni gledanje nije kompletno.
Ostani sa ruom. Pogledaj je, a onda je osjeti. to treba
uraditi da bi se ona osjetila? Pomirii je, dotakni je, dopusti da to
postane jedno duboko tjelesno iskustvo. Prvo zatvori oi i dopusti da
rua dotakne tvoje lice. Osjeti to. Stavi je na oi; neka je oi dotaknu;
pomirii je. Stavi je i naspram srca; smiri se; daj taj osjeaj ruil
Zaboravi sve; zaboravi itav svijet. Osjeti predmet ispred sebe i osjeti
odsustvo svih drugih predmeta - jer ako tvoj um jo misli o neemu
drugome, ovo osjeanje nee prodrijeti dovoljno duboko. Zaboravi
sve druge rue, zaboravi sve druge osobe, sve zaboravi. Samo
dopusti da ta rua bude tu. Samo ta rua, rua, rua! Zaboravi sve
drugo; neka te ta rua potpuno zaokupi. Ti si se smjestio u tu ruu.
To nee biti tako lako jer mi nijesmo tako osjetljivi. Za ene to nee
biti tako teko: one to mogu osjetiti znatno lake. Za mukarce e to
biti neto tee sve dok oni ne budu razvili jedan estetski osjeaj nalik

305

pjesnicima, slikarima ili muziarima: ti ljudi mogu doivljavati stvari.

Ali, ipak, pokuaj. Djeca to mogu postii vrlo lako.
Ja sam ovom metodu poduavao sina mog prijatelja.
on je to doivio veoma jednostavno. Kada sam mu dao ruu i kada
sam mu rekao sve ovo to sam vama rekao, on je to uradio i uivio se
u to veoma duboko. Onda sam ga upitao: "Kako se osjea?" on mi
je odgovorio: "Osjetio sam kako sam postao rua: bio sam rua."
Djeca to mogu postii veoma lako ali ih mi tome ne uimo. oni
mogu biti najbolji meditanti.
Zaboravi sve druge predmete. "Doivi odsustvo svih
drugih predmeta sem ovog." Upravo to se dogaa II ljubavi. Ako si
zaljubljen u neku osobu, ti zaboravlja na sav svijet. Ako se i dalje
sjea svijeta, zapamti dobro da ti uopte nijesi u ljubavi. Ti tada
zaboravlja na sav svijet: samo voljeni ili voljena je tu. Zbog toga ja i
kaem da je ljubav meditacija. Vi moete koristiti ovu tehniku i kao
ljubavnu tehniku: zaboravite sve drugo.
Upravo prije nekoliko dana je doao jedan prijatelj sa
svojom suprugom. Njegova supruga se alila na neku stvar; to je bio
i razlog njene posjete. Prijatelj mi je rekao: "Ja meditiram ve godinu
dana i veoma sam duboko u tome. Dok meditiram otkrio sam da je
od pomoi kada doem do vrhunca meditacije da zajecam: Osho,
Osho, Osho. To mi je mnogo pomagalo ali sam sada otkrio jednu
veoma udnu stvar. Kada vodim ljubav sa svojom suprugom, kada
dospijem do vrhunca seksualnog uitka, ja ponem jecati: Osho,
Osho, Osho. Usled svega toga, moja supruga je veoma uznemirena i
pita me: "Da li vodi ljubav sa mnom, ili meditira, ili radi neto
drugo? Zato je taj Osho i tu prisutan?" Taj ovjek je dalje nastavio:
"To je sada veoma nezgodno za mene. Ako ne bih jecaao tvoje ime,
ja ne bih mogao doivjeti vrhunac, a ako bih tako radio, moja
supruga bi bila veoma uznemirena. Ona bi obino poela da plae,
vie i da stvara neprijatne scene. to da radim? Zbog toga sam doveo
i svoju suprugu." Naravno, njegova supruga je gunala sa pravom jer
nije eljela da bude bilo ko drugi izmeu njih dvoje. Upravo zbog
toga, ljubav treba privatnost - potpunu intimu. Ta intima je potrebna
kako bi se moglo zaboraviti na sve drugo.
U Evropi i Americi se sada radi u seks terapijskim
grupama To su besmislice - mnogo parova vodi ljubav u jednoj sobi.
To je sasvim besmisleno jer tada ljubav uopte nee ii duboko. To
e postati samo jedna obina seks orgija. Prisustvo drugih tada
postaje prepreka. To onda ne moe postati meditativno stanje. Sa bilo
ime ili kime, ako moe zaboraviti itav svijet, ti e biti u dubokoj

306

ljubavi - sa cvijetom, stijenom, kamenom ili bilo im drugim. Ali

uslov je da osjeti taj predmet i da osjeti, odsustvo svega drugog.
Neka taj predmet bude jedina egzistencijalna stvar u tvojoj svijesti.
To e biti lake ako pokua sa nekim sa kime si prirodno povezan u
ljubavi. Bie veoma teko ako to okua sa stijenom ili kamenom,
ako stane ispred stijene i zaboravi na sav drugi svijet. To e biti
tee, ali i to rade zen Majstori. oni posjedju stjenovite vrtove za
meditaciju. Tu nema ni cvijea, ni drvea ni trave; samo kamen i
pjesak. oni meditiraju sa stijenama jer tvrde, ako moe postii
duboki meditativni odnos sa stijenom, nijedno bie ti vie nee biti
prepreka u ljubavi. A ljudi su nalik stijenama. Ako moe voljeti
stijenu, moe voljeti i ovjeka; tu vie nee biti problema. Ljudi su
nalik stijeni - ak i skamenjeniji. Veoma ih je teko razbiti i prodrijeti
dublje u njih.
Zato treba izabrati neto sa ime si prirodno u ljubavi,
a onda zaboraviti na sve drugo. Doivi prisustvo toga, osjeti to, okusi
ga, ui duboko u to i dopusti da to ue duboko u tebe. "Tada, stani
po strani..." Tada e doi najtei dio ove tehnike. Ti e napustiti sve
druge predmete promatranja i ostati samo sa jednim. Ti si zaboravio
na sve: samo jedno je ostalo. Sada "stavi po strani i doivljaj
predmeta...". Stavi po strani osjeanje koje si gajio za taj predmet.
"Tada, stavi po strani i doivljaj predmeta i doivljaj odsustva
drugih." Tada su ostale samo dvije stvari; sve drugo je iskljueno.
Potom odbaci i to odsustvo. Samo je ovaj cvijet, ovo lice, taj ovjek,
ta ena, ta stijena je prisutna. Odbaci i to, odbaci i to osjeanje,
takoe. Iznenada e ostati u jedan potpuni vakum i nita nee ostati.
A iva kae "Ostvari to." Ostvari taj vakum, tu nitavnost, taj prazan
prostor. To je tvoja priroda, to je isto Bie.
Bie veoma teko da se direktno pristupi nitavnosti
veoma teko i naporno. Zato je bolje da se pomognemo jednim
objektom kao sredstvom. Prvo to treba uraditi je da se zaokupi um
nekim predmetom, da se to osjeti u potpunosti kako se ne bi mislilo
na neto drugo. Tvoja itava svijest je ispunjena samo tim
predmetom. Potom napusti i to; zaboravi i na to. Ti zapada u jedan
ambis. Sada samo nita ostaje - nikakav predmet: samo je tu tvoja
subjektivnost - ista, nezagadena, nezaokupljena niim. To isto
Bie, ta ista Svijst je tvoja priroda. Ali do toga mora doi
postepeno, korak po korak; nemoj koristiti cijelu tehniku. Prvo stvori
predmet osjeanja. Nekoliko prvih dana samo radi taj prvi dio; nemoj
raditi cijelu tehniku. Nekoliko prvih dana ili nedjelja, samo radi taj
prvi dio. Stvori jedan predmet osjeanja; budi ispunjen tim

307

predmetom. Koristi samo jedan predmet: nemoj mijenjati predmete

jer sa svakim novim predmetom mora uloiti isti napor. Ako pone
sa cvijetom, koristi cvijet svakog dana. Budi sasvim ispunjen sa time
tako da jednog dana moe rei: "Ja sam sada cvijet." Tada je prvi
dio ispunjen. Kada je samo cvijet tu i kada je sve drugo zaboravljeno,
onda uivaj u ovoj ideji nekoliko dana. To je predivne _ veoma,
veoma divno, vitalno, mono. Samo to treba osjeati nekoliko dana _
i onda, kada bude u skladu sa time i kada to postane jednostavno,
onda vie nee trebati napor i borbu. Tada e se iznenada pojaviti taj
cvijet; sav svijet je nestao, samo je taj cvijet ostao.
Potom poni sa drugim dijelom: zatvori oi i zaboravi i
na cijet. Ako uspije da uradi prvi dio, drugi dio uopte nee biti
teak - zapamti to. Ako pokua sa cijelom tehnikom odjednom,
drugi dio e biti nemogue uraditi - jer ako moe uraditi prvi dio,
ako moe zaboraviti cio svijet zbog jednog cvijeta, ti e lako moi
zaboraviti cvijet zbog nitavnosti. Drugi dio e lako dOi, ali za to se
prvo mora izboriti. Ali um je veoma sklon trikovima. Um e ti
uvijek rei da uradi svu tehniku, u to nee uspjeti. Onda e ti um
rei da to nije korisno," ili nije za tebe. Zato to treba uraditi u
djelovima kako bi bio uspjean u tome. Neka se prvi dio kompletira,
a tek onda poni sa drugim dijelom. Tada vie predmeta tu nee biti,
i samo e tvoja svijest ostati nalik nekom svijetlu, nalik plamenu bez
iega oko sebe.
Ti ima svjetiljku ija svjetlost pada na mnoge
predmete. Zamisli to. U tvojoj sobi postoji mnogo predmeta Ako
unese svjetiljku u mranu sobu, svi predmeti e biti osvijetljeni.
Svjetiljka obasipa svjetlou sve predmete tako da ih ti moe vidjeti.
Sada nastoj da ostane sa jednim predmetom; neka tu bude samo
jedan predmet. Svjetilka je ista, ali postoji samo jedan predmet koji
ona osvjetljava. Pomjeri i taj predmet svjetlost je sama bez ikakvog
predmeta. Isto se dogaa i sa tvojom svijeu. Ti si plamen, svjetlost.
itavi svijet je tvoj predmet. Ti naputa sav svijet i ostaje samo sa
jednim predmetom na koji se koncentrie. Tvoj plamen je isti, ali
vie nije opsjednut mnogim drugim predmetima. on je zaokupljen
samo jednim predmetom. Potom i taj jedini predmet odbaci. Iznenada
tu je ostalo samo svijetlo - svijest. To svijetlo ne pada na nita. Ovo
je Buda nazvao "nirvana"; a Mahavir je to zvao "kaivalya" - potpuna
osama. Upaniade su to nazivale iskustvo Bramana ili Atmana. iva
kae, ako moe upranjavati ovu jednostavnu tehniku, ti e ubrzo
ostvariti Najvie, Vrhovno.

Dvanaesta tehnika: "Kada se ukae raspoloenje za

nekog ili protiv nekog, nemoj usmjeravati to ka predmetnoj osobi,
ostani usrediten.
Ako se ukae mrnja prema nekome, ili ako se pojavi
ljubav prema nekome, to mi obino radimo? Mi nastojimo da to
projektujemo na osobu. Ako osjetite mrnju prema meni, vi obino
sasvim zaboravite na sebe; tada samo ja postojim kao predmet tvog
interesovanja. Ti tada projektuje ka meni ljubav, ili mrnju ili bilo
to drugo. Ti sasvim zaboravlja na svoj unutarnji centar; ona druga
osoba sada postaje tvoje sredite bitisanja. Ova sutra kae, kada se
pojavi neka mrnja, ljubav ili bilo koje raspoloenje prema nekome:
"Nemoj usmjeravati to ka predmetnoj osobi." Zapamti, ti si izvor
toga.
Ja te volim. Uobiajeno osjeanje je da si ti izvor moje
ljubavi. To nije uistinu tako. Ja sam izvorite. Ti si samo platno na
koje ja projektujem svoju ljubav. Ti si samo platno; ja projektujem
svoju ljubav ka tebi i kaem da si ti izvor moje ljubavi. To nije
injenica. To je izmiljotina. Ja izvuem svoju ljubavu energiju i
projektujem je na tebe. Sa tom projekcijom ljubavne energije, ti
postaje ljubavniji. Ti moda i nijesi ljubavan prema nekome
drugom. Ti si ak i odbojan ka nekome drugome. Zato? Ako si
izvor ljubavi, onda svako mora osjeati ljubav prema tebi. Ali ti nijesi
izvorite ljubavi. Ja projektujem ljubav ka tebi, ti onda postaje
ljubavan; neko ispoljava mrnju, i ti onda biva odbojan. A neko ne
projektuje nita: on je indiferentan; on te ak nee ni pogledati. to se
tu dogaa? Mi ispoljavamo svoje raspoloenje ka drugima.
Zbog toga nam mjesec za vrijeme naeg medenog
mjeseca izgleda predivan, fantastian, oaravajui. Tada nam itav
svijet izgleda drugaiji. A te iste noi, za tvog najblieg susjeda, ta
predivna no uopte nee ni postojati. Njegovo dijete je umrlo; tada
je taj isti mjesec tuan. Ali za tebe je taj prizor mjeseca fascinantan,
inspirativan, oduevljavajui. Zato? Da li je taj mjesec izvorite ili je
on samo platno na koje ti ispoljava sebe? Ova sutra kae: "kada se
ukae raspoloenje za nekog ili protiv nekoga, nemoj usmjeravati to
ka predmetnoj osobi." Ostani usrediten. Zapamti da si ti izvorite i
zato nemoj ii ka nekome drugome: kreni ka izvoru. Kada osjeti
mrnju, nemoj se usmjeravati ka tom predemetu. Kreni ka mjestu
odakle je mrnja krenula. Nemoj ii ka osobi ka kojoj je usmjerena
mrnja, idi ka mjestu odakle je to krenulo. Kreni ka sreditu; ui u to;

308

309

'!!"!l.,'

iskoristi svoju mrnju, ljubav ili bilo to drugo za putovanje ka svom

unutarnjem sreditu izvora. Kreni ka izvoritu i ostani usrediten
tamo.
Pokuaj to! Ovo je jedna veoma, veoma nauno
psiholoka tehnika. Neko te je izazvao; ljutnja iznenada izbija iz tebe;
ti si u groznici. Bijes kree ka osobi koja te je izazvala. Sada e
ispoljiti svu svoju ljutinu na njega on nije nita uradio. Ako te je i
izazvao, to je on uradio? on te je samo bocnuo, on je 'pomogao da
tvoj bijes pokulja van - ali taj bijes je samo tvoj. Ako bi on otiao
kod Bude i pokuao da ga izazove, ne bi uspio da stvori nikakvu
ljutinu u njemu. Ili ako bi otiao Isusu, on bi mu pruio i drugi obraz.
Ako bi otiao Bodidarmi, ovaj bi se samo tresao od smijeha To sve
ovisi o osobi. Drugi nijesu izvorite. Izvor je uvijek u tebi. Drugi
samo uspije da pogode izvorite, ali ako ne postoji bijesa u tebi, nita
nee izai van. Ako udarite Budu, samo e milostivost izai iz njega
jer je u njemu prisutna samo milost. Nikakva ljutina nee izai iz
njega jer u njemu toga nema. Ako baci vedro u suvi bunar, nita se
nee moi izvaditi; ako baci to vedro u bunar pun vode, vodu e
izvaditi: ta voda dolazi iz bunara Vedro ti slui samo da izvadi
vodu. Onaj koji te je naljutio je bacio vedro u tebe i izvadio vedro
puno bijesa, ljutine, mrnje i vatrenosti koja je u tebi. Ti si izvorite,
zapamti to.
Za ovu tehniku uvijek treba pamtiti da si ti izvorite
svega to nastoji da projektuje na druge: uvijek to pamti. Uvijek
kada postoji u tebi raspoloenje za nekoga ili protiv nekoga, odmah
se okreni svojoj nutrini i pogledaj odakle ta mrnja dolazi. Ostani
usrediten; nemoj se kretati ka predmetu tvog raspoloenja. Neko ti je
ukazao mogunost da bude svjestan svojeg bijesa: zahvali mu za to i
odamah ga zaboravi. Zatvori oi, udi unutar sebe i pogledaj gdje je
izvorite te tvoje mrnje ili ljubavi; pogledaj odakle je to dolo. Udi
unutar sebe; krei se unutar sebe: ti e nai taj izvor jer tvoja ljutina
dolazi iz tvog izvorita. Ljubav, mrnja ili bilo to drugo dolazi iz
tebe. Zato je najlake poi ka izvoru u onom trenutku kada se tvoje
raspoloenje promijeni jer si ti tada jo vru. Tada je najlake da se u
to ude. Ta nit je jo vrela i ti je moe uhvatiti. Ti moe prodrijeti
unutar sebe pomou te vreline. Kada dospije do ohlaenog mjesta
unutar sebe, ti e iznenada Ostvariti jednu drugaiju dimenziju;
jedan drugaiji svijet e se otvoriti pred tobom. Zato iskoristi ljutinu,
mrnju. iskoristi ljubav kako bi mogao dospjeti unutar sebe.
Mi obino uvijek to koristimo kako bi uli u ivot
nekoga drugoga, a onda budemo veoma razoarani ako ne nademo

310

nekoga na koga moemo projektovati nae raspoloenje. Onda

nastojimo da se iskaemo i na neive predmete. Ja sam vidio osobe
koje su se ljutile i na svoje cipele, koje su bacale cipele u ljutnji. to
su oni radili? Vidio sam ljutite ljude koji su lupali vrata \1, bijesu, koji
su iskaljivali svoj bijes na vratima, koji su se svaali sa vratima,
psovali ih. to su oni radili?
Zavriu ovo poglavlje sa jednim zen kazivanjem.
Jedan od najveih zen Majstora po imenu Lin-Chi
obino bi govorio: "Kada sam bio mlad bio sam veoma oduevljen
amcima. Imao sam jedan mali amac i volio sam da se vozim
jezerom. Satima bih ostao tamo. Jednom sam zatvorenih oiju nou
meditirao u mom amcu. Jedan naputeni amac je doao sa strujom i
udario u moj amac. Oi su mi bile zatvorene i ja sam pomislio:
"Neko me je udario svojim amcem." Ljutina se podigla u meni.
Otvorio sam oi i bio spreman da se posvaam sa tim ovjekom.
Tada sam otkrio da je amac prazan. Vie nije bilo naina da se
povuem. Na koga u iskaliti svoj bijes? Nikoga nije bilo u tom
amcu. amac je sam na struji doplovio do mene i udario u moj
amac. Dakle, tu se nije nita moglo uraditi. Nije se mogla moja
ljutina ispoljiti na jedan naputeni amac.
Zato je Lin-Chi tada rekao: "Zatvorio sam oi Bijes je
i dalje kuljao -' ali nije mogao nati izlaz. Zatvorio sam oi i pokuao
da otplovim nazad ka ljutini. Taj prazni i naputeni amac je bio moja
Realizacija. Ja sam doao do nutrine sebe u toj tihoj noi Taj prazni
amac je bio moj Uitelj. Ako bi se dogodilo da neko sada doe do
mog amca i pokua da me razljuti, ja bih se nasmijao i rekao da je i
ovaj amac prazan. Zatvorio bih oi i uao unutar sebe."
Koristi ovu tehniku. To moe djelovati udotvorno za
tebe.

311

16

IZVAN
"GRIJEHA" NESVJESNOSTI
19. novembar 1972. Bombaj, Indija

PITANJA:
1. Kako da koristimo ovu tehniku bez da
prebacujemo svoje raspoloenje na druge a da ne
potiskujemo sebe?
2. Zato psihoanalisti na Zapadu nijesu
uspjeni sa tehnikom "odmotavanja"?
moan

3. Da li je istina da nijedan metod nije

ukoliko se ne iniciramo u njemu?

4. Ako je poistovjeenje "jedini grijeh",

zato onda mnoge tehnike nalau "sjedini se" sa
stvarima?

Prvo pitanje: " lj zadnjoj tehnici koju ste jue tumaili

kaete, kada se pojavi raspoloenje za nekoga ili protiv nekoga, ne
treba to prebacivati predmetnoj osobi ve treba ostati usrediten. Ali
kada mi eksperimentiemo sa ovom tehnikom, kada se pojavi mrnja,
bijes itd..., mi osjetimo kao da potiskujemo svoja osjeanja i kao da
to postaje jedan potisnuti kompleks. Zato, molimo vas, razjasnite
nam kako da se oslobodimo tog potisnutog kompleksa dok koristimo
navedenu tehniku."
Ispoljavanje i potiskivanje su dvije strane jedne iste
medalje. One su kontradiktorne, ali u sutini one nijesu drugaije. I u
ispoljavanju i u potiskivanju, u obije stvari, onaj drugi je sredite
zbivanja. Recimo, ja sam ljut: ja potisnem taj bijes. Ja sam htio da
ispoljim bijes protiv tebe; sada ja potiskujem tu ljutnju. Ali taj bijes
se usmjerava na tebe bilo da ti to potiskuje ili ispoljava. Ova
tehnika nije za potiskivanje. Ova tehnika iz temelja mijenja i
potiskivanje i ispoljavanje. Ova tehnika ti nalae da nita ne projicira
na druge: ti si izvorite. Bilo da potiskuje ili ispoljava, ti si izvor
svega. Naglasak nije ni na potiskiraoju ni na ispoljavanju. Bitna stvar
u svemu tome je da se spozna odakle taj bijes dolazi. Ti treba da se
okrene sreditu, izvoru odakle bijes, mrnja ili ljubav dolaze. Kada
neto potiskuje, ti uopte ne ide ka svom sreditu. Ti se samo bori
sa ispoljavanjem. Ako se ljutina pojavi u meni, ja obino mogu
uraditi dvije stvari - da to ispoljim na nekoga ili da to potisnem u
sebe. Ali u oba sluaja sam povezan sa drugima, povezan sam sa
energijom bijesa koja je izala na povrinu - nijesam povezan sa
izvoritem.
Ova tehnika slui da se potpuno zaboravi na druge.
Samo treba uhvatiti svoju energiju bijesa i ui sa njom dublje u sebe
kako biste pronali polazite, kako biste vidjeli odakle to dolazi.
Onog trenutka kada pronae izvor, ostanite usrediteni u njemu.
Nemoj nita preduzimati sa bijesom - zapamti to. U ispoljavanju
izraava ljutinu; a u potiskivanju to radi sa ljutinom, takoe. Nemoj
nita raditi sa ljutinom; nemoj to poticati. To samo iskoristi kao put.
Samo budi duboko u tome kako bi vidio odakle se to pojavljuje.
Onog trenutka kada bude pronaao izvor, veoma e se lako
usredititi u njemu. Bijes treba iskoristiti, zaista, kao sredstvo za
pronalaenje izvora. Bilo koja emocija se moe iskoristiti za to.
Kada to potiskuje, nikako ne moe pronai izvor: ti
se tako samo bori sa energijom koja se izdigla i pokuava da se

314

ispolji. Ti to moe potisnuti, ali ona e se bilo kako ispoljiti prije ili
kasnije jer se ne moe boriti sa energijom koja se podigla Ona se
mora ispoljiti. Moda to nee pokazati na mjestu "A", ali e se
sigurno vidjeti na mjestu "B" ili "C". Uvijek kada nae nekoga ko je
slabiji od tebe, ti e ispoljiti svoju energiju. Sve dok to ne ispolji, ti
e
osjeati optereenim, napetim, tekim i skoro bolesnim. Zato
e se to ispoljiti. Ne moe to vjeno potiskivati. 'Odnekuda e to
istei, a ako ne istee, ti e stalno biti zabrinut. Zato potiskivanje nije
nita drugo do odlaganje ispoljavanja. To e samo odlagati.
Ti si ljut na svog efa; a to ne smije ispoljiti. To nije
"poeljno". Svoje raspoloenje mora da potisne, zato e ekati
trenutak kada e moi da to ispolji na svoju suprugu ili djecu. Onog
trenutka kada ue u svoj dom, ti e to iskazati. Ti e za to nati
uzrok, naravno, jer je ovjek ipak ivotinja koja rasuuje. on e
rasuivati i nati neki razlog - neto uistinu sasvim trivijalno, nebitno,
ali tada zaista veoma znaajno jer se to mora ispoljiti. Potiskivanje
nije nita do odlaganje. Ti neto moe mjesecima ili godinama
odlagati. oni koji to znaju kau da se i ivotima odlae, ali jednoga
dana se to ipak mora ispoljiti. Ova tehnika uopte nije povezana ni sa
potiskivenjem ni sa ispoljavanjem, ova tehnika samo koristi tvoje
raspoloenje, tvoju energiju kao sredstvo i put kojim moe ui
dublje unutar sebe.
Gurdijev je obiavao da stvara situacije u kojima je
mogao da izaziva bijes kod tebe, da izaziva mrnju, strah ili bilo koje
drugo raspoloenje: to je bio proizvedeni fenomen. Ti toga nijesi
mogao biti svjestan. Gurdijev bi sjedio sa svojim uenicima kada bi
ti uao. Ti ne bi bio svjestan to e se potom dogoditi, ali oni su ve
bili spremni da izazovu gnjev u tebi: oni bi nastojali da se tako
ponaaju. Neko bi neto rekao i svi bi se poeli ponaati na taj nain
da bi to tebe razljuivalo i dovodilo do bijesa Iznenada bi se bijes
podigao u tebi; ti bi bio u vatri. Onda kada bi Gurdijev vidio da je
doao pravi trenutak odakle ti moe ui dublje u sebe ili pobjei,
kada bi vidio da e eksplodirati. tada bi on rekao: "Zatvori oi, budi
svjestan svog gnjeva i vrati se natrag."
Tek tada bi mogao shvatiti da je ta situacija bila
proizvedena. Niko nije bio posebno zainteresovan da tebe razljuuje.
To je bila samo izmiljena drama, jedna psihodrama. Ali bijes se
ukazao. ak iako bi znao da je to bila samo drama, energija se nee
odmah opustiti. Trebate za to malo vremena. Sada se ti moe vratiti
svom izvoru pomou te energije koja se oputa. Ova energija e ti
pomoi da se spusti tamo odakle je sve krenulo; ti se sada moe

se

315

povezati sa prvobitnim izvorom. Ovo je jedan od najuspjenijih

metoda za meditaciju.
Proizvedi bilo koje raspoloenje - a to i nije neophodno
jer je cio dan sastavljen od razliitih raspoloenja. Odaberi bilo koje
raspoloenje za meditaciju. Tada bi zaboravio na sve drugo i ne
potiskuje nita. Ti se samo sputa u sebe uz pomo neke energije
koja se izdigla. Svaka energija dolazi iz izvora zato je ta staza jo
topla i moe je iskoristiti da se vrati natrag. Onog trenutka kada
bude stigao do praizvora, energija e se sjediniti sa tim praizvorom.
To nije nikakvo potiskivanje: energija se samo vratila svom
polazitu. Kada bude sposoban da ponovo sjedini svoju energiju sa
njenim izvorom, ti e postati gospodar svog tijela, svojeg uma, svoje
energije. Ti treba da postane gospodar! Tako ti nee vie rasipati
svoju energiju.
Kada jednom bude spoznao kako se energija vraa u
tvoje sredite, nee biti potrebe za nikakvo potiskivanje ili
ispoljavanje. Ti, recimo, sada nijesi ljut. Ako ja neto kaem, to e te
razljutiti. Odakle je ta energija ljutine dola? Jedan trenutak prije, ti
nijesi bio ljut, ali je ta energija bila u tebi. Ako se ta energija moe
ponovo vratiti izvoru, ti e biti isti kao to si bio trenutak prije tvog
bijesa. Zapamti to: energija nije niti bijes, niti ljubav niti mrnja.
Energija je samo energija - neto neutralno. Jedna ista energija
postaje gnjev, postaje seks, postaje ljubav i postaje mrnja. To su sve
oblici jedne iste energije. Ti samo tome daje oblik, tvoj um tome
daje oblik i energija se kree kroz to.
Zato zapamti, ako duboko voli, nee imati snage za
bijes. Ako uopte ne voli, imae previe energije za ljutnju i uvijek
e traiti situaciju u kojoj e moi ispoljiti taj svoj bijes. Ako se
tvoja energija ispolji putem seksa, ti e biti manje nasilan. Ako se
tvoja energija ne ispolji kroz seks, ti e biti znatno vie nasilan.
Zbog toga se u vojsci ne doputa seksualni ivot. Ako bi im se
dozvolile seksualne veze, oni bi postali sasvim nemoni za borbu.
Zbog toga se dogaa kada jedna civilizacija dospije do svog vrhunca,
ona biva nesposobna za borbu. Uvijek su kulturni i civilizovani
narodi bili pobjeivani od strane manje emancipovanih nacija. To je
zbog toga to se vie emancipovani narodi brinu za sve svoje
potrebe, ukljuujui i seks. Kada je jedno drutvo zaista utemeljeno i
sreeno, seksualne potrebe graanstva su potpuno ispunjene, a kada
su seksualne potrebe ispunjene, narodu nije stalo do rata. Ti se moe
lako tui ako tvoje seksualne potrebe nijesu ispunjene. Zato ako eli
mir u svijetu, vie sloboda za seks e biti potrebno. Ako hoe svijet

316

rata i nasilja, onda zabrani ili uskrati seksualne slobode; stvori jedan
anti-seksualan pristup.
Veoma je paradoksalno da takozvani sveci i mudraci
propovijedaju mir a istovremeno govore protiv seksa. oni nastoje da
proizvedu jednu antiseksualnu atmosferu a u isto vrijeme govore
kako svijet treba mir, a ne rat. To je apsurd. Hipici su bili ispravniji.
Njihov slogan je bio ispravan: "Vodite ljubav, a ne rat". To je
ispravno. Ako si u prilici da puno vodi ljubav, zaista nee moi
ratovati. Zbog toga su takozvani posveenici koji su potiskivali seks
uvijek bili nasilni i ljutiti - bili su gnjevni nizata: samo su bili bijesni,
nervozni, napeti do eksplozije. Sva "njihova energija je bila
neispoljena. Sve dok se tvoja energija ne spusti nisko do izvora,
brahmacharya - pravi celibat nije mogu. Ti moe potisnuti seks, ali
e se onda to preobratiti u nasilje.Ako se seksualna energija pokrene
u njenom centru, vi ete biti nalik djetetu. Dijete posjeduje seksualnu
energiju vie nego ti, ali je ta njegova seksualna energija jo u
zaetku, jo je na izvoritu. Ona se jo nije pokrenula ka tijelu. Ona
e se pokrenuti onog trenutka kada tijelo bude spremno za to, kada
lijezde budu spremne; kada tijelo sazrije, energija e se pokrenuti.
Zato dijete izgleda tako bezazleno? Njegova energija je jo na
izvoritu; jo se nije pokrenula. Ista stvar se ponovo dogaa kada se
neko Prosvijetli: sva njegova energija krene ka izvoru i ta osoba
postaje nalik djetetu. To je ono to Isus misli kada kae: "Samo oni
koji budu djeci nalik e biti spremni da udu u Kraljevstvo Boje."
to to znai? Nauno gledano to znai da se sva tvoja
energija vratila na izvorite. Ako to iskaete, to e izai vani. Kada se
to ispolji, ti stvara naviku da se energija izliva, da otie. Ako, pak, ti
to potiskuje, energija se onda ne kree od izvora vani. ona se ne
ispoljava: ona se tako zadrava. Zadrana energija je prepreka. Zbog
toga se dogaa ako ispolji gnjev da se preporodi, olaka, Ako
neto razbije, tvoja mrnja se iskali i ti biva ko preporoen, Zato
se osjea olakan, rastereen? To je zato to je potisnuta energija
bila optereenje, teina, breme. Tvoj um je prepun toga. Ti mora da
toizbaci vani ili da mu dopusti da se vrati ka praizvoru: samo dvije
mogunosti postoje kao razrjeenje. Ako se to vrati izvoritu, to
postaje bezoblino. Na izvoru je energija bezoblina. Na primjer,
elektina energija je bezoblina. Kada dospije do nekog elektrinog
aparata ona dobija svoje oblije. Kada dospije do sijalice, drugaija
se forma ispoljava. Ti tu energiju moe koristiti na hiljadu naina.
Energija je ista i jedinstvena. Forma se ispoljava kroz mehanizam
kojim se kree.

317

Gnjev je jedan takav mehanizam; seks je mehanizam;

ljubav je mehanizan; mrnja je mehanizam. Kada energija dospije do
provodnika mrnje, ona postaje mrnja. Ako se ta ista energija kree
kroz ljubav, ona postaje ljubav. A kada se energija kree kroz
izvorite, onda je to jedna bezoblina energija - to je ista energija.
To nije ni mrja, ni ljubav, ni seks ni gnjev: to je jednostavno samo
energija. To je onda bezazleno jer je bezoblinost apsolutno
bezazlena, nevina. Zbog toga Buda izgleda bezazleno, nalik djetetu.
Energija se kod njega kree izvorom. Nemoj je ispoljavati jer tako
troi svoju energiju i pomae drugima da to isto rade. Nemoj je ni
potiskivati jer tako proizvodi fenomen nagomilavanja koji se nekada
mora osloboditi. to onda raditi?
Ova tehnika kae da ne radi nita sa svojim
raspoloenjem. Treba se samo vratiti izvoritu odakle je raspoloenje
krenulo. Dok je raspoloenje jo u toku, taj put je jasan, uoljiv; ti si
jo vru. Ti se moe usmjeriti ka njemu. Iskoristi svoje raspoloenje
za meditaciju. Rezultat je udotvoran, nevjerovatan. Kada jednom
pronae klju kojim e otvoriti vrata ponovnog vraanja energije
ka izvoru, ti e postii drugaiji kvalitet svoje linosti. Tada nee
dopustiti da se neto rasipa. To e ti tada izgledati besmisleno i
glupo.
Buda je rekao da kada smo ljuti na nekoga, mi
kanjavamo sebe zbog neije tue greke. Taj te je povrijedio: to je
njegovo djelo. A ti tada kanjava sebe ljutinom; tako samo rasipa
svoju energiju. To je bilo glupo, ali tada mi, sluajui Isusa, Budu,
Mahavira, poinjemo potiskivati to; tada pomiljamo da to nije dobro
to radimo - da je glupo biti gnjevan. to onda da radimo?
"Potiskivati" svoju ljutinu; "ne potiskivati" svoj bijes; "povlaiti se
unutar sebe; zatvarati se u sebe"; boriti se sa svojim gnjevom ili
"potiskivati to". Tako e samo sjedjeti na nekom opasnom mjestu
koje moe svakog trena da eksplodira. Ti sjedi na Vezuvu koji moe
svakog asa eksplodirati. Nastoji da cijelog dana neto sakuplja;
cijelog dana sakuplja svoju ljutnju i nervozu; cijelog mjeseca kupi
gnjev; cijele godine, cijelog ivota, i za mnogih tvojih prolih ivota,
ti si samo sakupljao svoju gorinu i bijes. To je sve tu: moe
eksplodirati svakog trena. Tada ti biva veoma zabrinut to si uopte
iv jer se svakog trenutka moe dogoditi neto to e proiizvesti
eksploziju u tebi. Zbog toga ti biva zabrinut. Svaki trenutak je
ispunjen unutamjom borbom.
Psiholozi tvrde da je bolje ispoljavati nego neto
potiskivati; ali religija tako ne govori. Religija kae da je oboje

glupo. Prilikom ispoljavanja ti uznemirava i druge i sebe. pri

potiskivanjuuznemirava samo sebe, a jednoga dana e tako
vrijeati i druge. Treba se kretati ka izvoritu tako da se energija vrati
izvoru i postane bezoblina. Tako e se osjetiti monim bez da
bude gnjevan. Tada e osjetiti energiju - ivotnu energiju: ti e biti
iv. Ti e tak~~sjedovati jedan intenzivan ivot bez ikakvog
oblija. Svako e biti impresioniran u tvom drutvu. Nee imati
potrebu da nekim dominira: dovoljno e biti samo tvoje prisustvo i
svi e osjetiti da su blizo nekog monog izvora energije. Uvijek kada
bi neko otiao Budi ili Krini, iznenada bi osjetio u svojoj energiji
izvjesne promjene usled monog izvora pored koga stoji. Onoga
trenutka kada proe pored njih, biva privuen. Niko tebe nije
~ magnetisao; oni nijesu nita pokuali. To je samo usled njihovog
prisustva. Ti moe i pomisliti kako te je neko hipnotisao, ali tebe
nije niko hipnotisao. Samo prisustvo Bude, ija je energija postala
bezoblina, ija energija je dospjela do izvora, koji se usredsredio u
svom .izvoru, njegovo samo prisustvo je hipnotiue. on je postao
izuzetno privlaan.
Kada je Buda postao Prosvijetljen, jo i prije njegovog
Prosvijetljenja, on je imao pet uenika - PRIJE Prosvjetljenja. oni su
bili askete - i sami Buda je tada bio veliki asketa koji je na mnoge
naine muio svoje bie i ak izmiljao mnoge sadistike tehnike
kako bi sebe muio. Tada su njih pet bili njegovi vrli sljedbenici.
Potom je Buda osjetio da je to ialino, da je apsolutno apsurdno.
Samo muenjem svog tijela osoba nee nikada postii svoju
Realizaciju. Kada je to spoznao, on je napustio preanji asketski
nain ivota. Ona petorica su ga potom odmah napustili. Reklu su
mu: "Ti si popustio. Ti vie nijesi asketa." Tako su otili.
Kada se Buda prosvijetlio, prva misao koja mu je pala
na um bili su onih pet asketa. Nekada su oni bili njegvi sljedbenici.
sada je on morao otii k njima. on je osjetio tu dunost. on ih je
morao pronai i rei im da je naao nain Prosvjetljenja. Tako je
poeo da ih trai. Putovao je Biharom, od Bodh Gaya, odakle je
krenuo, i stigao u Benares. oni su bili u Samatu. Buda se posle toga
nikada vie nije vratio u Benares, nikada vie u Samat jer je tu samo
doao zbog njegovih pet uenika. Bilo je vee kada je stigao u
Samat. Sunce je zalazilo, a pet asketa je sjedelo na brijegu. Tada su
ugledali Budu kako im dolazi i rekli: "Onaj izgubljeni Gautam Buda
dolazi, onaj Gautam Sidarta koji je skrenuo sa puta nam dolazi.
Neemo mu ukazati nikakvo potovanje. Neemo mu ukazati ni
uobiajeno potovanje i pozdraviti ga."

318

319

:l

Tako su zatvorili oi i nastavili svoju veernju molitvu.

Kako je Buda prilazio sve blie, oni su poeli osjeati izvjesnu
promjenu, promjenu u umu. Postalo im je nelagodno. Kada se Buda
sasvim pribliio, upravo pored njih, svi petorica su otvorili oi i
iznenda klekli ispred Bude. Buda je na to rekao: "Zato to inite? Vi
ste odluili da me ne potujete, zato sada to radite?"
oni su odgovorili: "Mi to nijesmo svjesno radili. To se
dogodilo. Sto si ti uradio? Ti si postao tako mono privlaan. Mi smo
iznenada bili privueni. Sto si to uradio sa nama? Da li si nas
hipnotisao?" Buda im je odgovorio: "Ne! Ja nijesam nita uradio
vama, ali se neto dogodilo sa mnom. Sva moja energija se vratila
izvoru. Zato bilo gdje da se kreem, iznenada se osjeti magnetina
sila." Zbog toga ljudi koji su protiv Bude ili Mahavira, vjekovima
ponavljaju da oni nijesu dobri, da oni hipnotiu ljude. Niko vas ne
hipnotie. Vi bivate hipnotisani: to je druga stvar. Kada se vaa
energija vrati ka prvobitnom izvoru, vi postajete srdite magnetne
sile. Ova tehnika slui da se stvori taj magnetni centar u tebi.
Drugo pitanje: "Jue ste rekli da je meditaciona
tehnika odvijanja uma veoma znaajna. Medutim, na Zapadu stotine
frojdijanskih i jungovskih psihijatara i psihoanalitiara koriste tu
tehniku ali oni nijesu jo postigli neke znaajne rezultate u
transformaciji bia. Koji je razlog njihovog neuspjeha na tom polju?
"
Mnoge stvari se tu trebaju napomenuti. Prvo:
psihologija jo ne vjeruje u postojanje Bia. oni samo
vjeruju u um. Za njih ne postoji nita drugo do um, ne postoji nita
iza uma. Ako ne postoji nita iza uma, onda bilo to da uradite nee
nita pomoi ovjeku. Najvie to tu moe biti od pomoi je da to
ovjeka moe uiniti normalnim. A to znai biti normalan? Sto je
normalnost? To je samo "prosjenost". Ako jedan prosjean ovjek
nije normalan, onda pojam biti normalan ne znai nita To samo
znai da si se izravnao sa svjetinom. Zato zapadnjaka psihologija
ini samo jednu stvar: uvijek kada se neko pone odvajati od sredine,
kada nije poravnan sa drugim svijetom, njihov zadatak je da ga
dovedu u ravninu sa masom. Masa nita ne pita; da li je sama ta masa
u redu, ne postavlja se uopte takvo pitanje.
Za istonjaku psihologiju, masa ne predstavlja
nikakav kriterij. Zapamti tu razliku: za istonjaku psihologiju, masa
zapadnjaka

320

nije mjerodavan kriterij, drutvo nije kriterij. Drutvo je bolesno. Sto

je onda mjerilo? Za nas je Buda kriterijum. Sve dok ne postane nalik
Budi., ti e biti bolestan - a ne samo drutvo. Za zapadnjaku
psihologiju, medutim, drutvo je mjerilo jer za njih Buda ne moe
biti kriterij. oni ne mogu da povjeruju da postoji neto nalik
unutarnjem Biu; a ako ne postoji nita nalik tome, kako je mogue
da postoji Prosvjetljenje? Ali kada se unutarnje Bie iluminira, tada je
mogue Prosvjetljenje. Zato je zapadnjaka psihologija samo terapija,
samo je dio medicine. Ona ispituje; ona ti pomae da bude u
ravnotei. To nije transcedentno. Istonjaki napor je usmjeren ka
tome kako da preporodi um, da transcendira misli., jer za nas ne
postoji nikakvih mentalnih bolesti., zapamti to. Zapravo, sami um je
bolest. Za zapadnjaku psihologiju, um nije bolest. Za njih si um, ti:
a to nije bolest. Um moe biti zdrav, um moe biti i bolestan.
Za nas um predstavlja bolest. Um nikada ne moe biti
zdrav. Sve dok ne ode izvan uma, ne moe biti zdrav. Ti moe biti
bolestan ili uravnoteen, i moe biti bolestan i neuravnoteen, ali
nikada ne moe biti zdrav. Zato normalan ovjek nije zaista zdrav.
on je samo na granici; on je uvijek na granici bolesti. Abnormalni
ovjek je onaj koji je samo otiao preko granice normale; a razlika
izmedu to dvoje je samo u procentima - u koliini., a ne i u kvalitetu.
Dakle, ludak u ludnici i ti: tu ne postoji kvalitativne razlike - razlika
je samo u procentima. on je samo neto malo vie ludi od tebe; ti si u
granici normale. Ti se uvijek moe povui; on se sada vie ne moe
povui, on je otiao neto dalje od tebe. on je samo poodmakli
sluaj, nita vie. Ti si na putu ka tome, a on je ve tamo stigao.
Zapadnjaka psihologija nastoji da ga vrati oboru,
stadu, gomili., masi. To ga ini "normalnim". To je dobro: sve dok to
funkcionie, to je za njega dobro. Ali za nas, sve do onog trenutka
dok ovjek ne ode iza uma, on je lud, jer je um pravo ludilo. Zato mi
pokuavamo da odmotamo um kako bismo saznali to se nalazi iza
toga oni. takoe, pokuavaju da odmotaju um, ali samo iz razloga
ravnotee uma; nita vie tu ne postoji. Zato zapamti ovo: dok ne
ode dalje od sebe, nita vrijedno se nee dogoditi. Dok ne postoji
neto to je ispred tebe, i to treba dostii, ivot nee imati smisla.
Postoji i jo jedna izvjesna stvar: za Frojda i frojdijance, ovjek je
takav stvor koji nikada ne moe biti sretan. Za njih je bitisanje takvo
da ovjek nikada ne moe biti sretan. Ako ti nijesi neseretan, to je
sve. Zapamti., ako nijesi nesretan, budi zadovoljan: to je sasvim
dovoljno. Ti moe biti sretan. Zato? Zato to frojdijanski psiholozi
govore da se srea ostvaruje u biu instiktivno, da se srea ostvaruje

321

kao kod ivotinja. Po njima, ovjek to ne moe postii. Razlog lei u

neprestanom sukobljavanju. Ti moe izgubiti taj svoj razlog i postati
nalik ivotinji: tada moe biti sretan. Ali tada uopte nee biti
svjestan svoje sree. To je paradoks za njih.
Ako se spusti na nii nivo i postane slian ivotinji, ti
e biti sretan ali toga nee biti svjestan. Ako bi, pak, pokuao da
bude svjestan toga, ne bi bio sretan jer se ti ne moe kao svjesno
bie ponaati nalik ivotinji. Taj razlog se proima sa svime, uplie
se u sav tvoj ivot. ovjek ne moe izgubiti razlog za bitisanja, ali,
isto tako, ne moe ni ivjeti sa njim: u tome je problem. Zato ti i ne
moe biti sretan onako kako Frojd zamilja. Najvie to moe
postii, ukoliko si mudar, moe tako urediti svoj ivot da ne bude
nesretan. To je jedna veoma negativna stvar. Medutim, za istonjaku
psihologiju, ili za metafiziku, za religiju, pozitivan cilj ipak postoji.
Ti moe biti sretan. Ti se moe usreiti! I ne samo da moe biti
sretan, ve moe biti i blaenstven. Istonjaka psihologija kae, ako
moe osjetiti da si nesretan, to ukazuje na tvoj potencijal, to
pokazuje da ima mogunosti da bude sretan: inae, ti ne bi mogao
ni osjetiti da si nesretan.
Ako ovjek moe vidjeti mrak, on posjeduje vid; a
onaj koji moe vidjeti mrak, moe vidjeti i svijetlo. Zapamti, slijepi
ovjek ne moe vidjeti mrak. Ti moda misli da slijepi ovjek ivi u
mraku. Zaboravi to sasvim. on ne moe vidjeti ni mrak, jer da bi
mogao vidjeti mrak potreban je vid. Ako se moe osjeati nesretnim,
ti posjeduje mogunost za to, ima oi za to, usled toga moe
doivjeti i sreu, I zaista, ako ne moe osjetiti sreu, ti se ne moe
osjetiti nesretnim. To su suprotnosti. Ti si sposoban da bude sretan
ali tada um nee djelovati. Uzmi to ovako: ako se spusti nisko i
postane samo tijelo, ti moe biti sretan. I Frojd se slae sa time: ako
se spusti nisko i zaboravi na svoj razum potpuno, ako postane
nalik ivotinji, ako bude samo tjelesan, ti e biti sretan ali to nee
znati. Ti to moe znati pomou uma, ali tada ne moe biti sretan jer
je um taj koji e to remetiti. Tijelo moe biti sretno, ali e um to
remetiti.
Postoji jo jedna mogunost koju je Istok razvio: otii
izvan uma. Frojd kae, ako se spusti nisko i postane nalik ivotinji,
ti e biti sretan ali nee za to znati. Ako si okrenut umu, ti e biti
svjestan ali nee biti sretan. Istonjaka istraivanja govore da ako
ode iza uma moe biti sretan i, istovrememo, toga svjestan: to je
trea pozicija - prostor iza umnog. Dakle, postoje tri take. ovjek je
u sredini. Ispod je ivotinjsko bitisanje. Podi u umu i osmotri

ivotinje: one moda i nijesu svjesne da su sretne, ali ti e imati

dojam da su one sasvim zadovoljne. Podi jutrom na plau ili u vrt i
osluni pjesmu ptica. One moda to i ne znaju, ali ti tu ljepotu
osjea, osjea kao da su sretne. Ti nikada nijesi mogao tako pjevati.
Zagledaj im duboko u oi: one su tako bezazlene i jednostavne. One
su sretne, a ti nijesi sretan. Sidi nie i budi samo tijelo: tada e biti
sretan. Ili, podi iza svega toga i postani duhovan. postani Bie, i tek
tada e moi biti sretan. Ali u sredini e uvijek biti napet jer um,
zaista, nije kraj. To je samo konopac rastegnut izmedu dvije
stvarnosti - izmedu tijela i due.
Zato si ti sada nalik nata ,nalik marioneti na koncu.
Marioneta ne moe biti oputena. Ona moe ii ili naprijed ili nazad
ali ne moe nikako ostati na uetu. One moraju sii sa tog ueta, a za
to postoje samo dvije mogunosti: ili moe ii natrag ili naprijed. Um
je isto to i konopac; ivjeti sa umom je ivot marionete. Ti si tako
prinuen da bude neuravnoteen, nespokojan. Svakog trenutka e u
tvom ivotu biti prisutna tjeskoba, bol. Nain ivota u skladu sa
umom je napetost. Zbog toga je uspjeh zapadnjakih psihologa kada
te uine normalnim, ali tada oni gube mogunost da ti ukau na put
samo-ostvarenja. Ali sada postoje neki novi trendovi, a to su mislei
trendovi. Istok je sada veoma mnogo prodro u Zapad. I zaista, to je
pravi istonjaki put pobjede. Zapad je pobijedio Istok: to je bilo na
jedan veoma grub nain. Istok posjeduje vlastiti nain pobjede
veoma suptilan, veoma tih i miran nain pobjedivanja. Sada je Istok
prodro duboko u zapadnjaki um. Bez ikakvog nasilja, bez ikakvog
vidljivog konflikta, Istok je veoma duboko zaao u Zapad. Tako e
se dogoditi, prije ili kasnije, da e zapadna psihologija evoluirati, da
e se razviti u pravcu transcendencije - nauie kako da transcendira
um.
Odmotavanje e biti od pomoi u oba sluaja. Ako
bude pokuao da uspostavi normalni um, odmotavanje e biti od
pomoi. Ali u tom sluaju, tvoj cilj nee biti transcendencija,
preobraaj. Ako je tvoj cilj preobraaj, i tada e ti odmotavanje biti
od koristi. Sve ove tehnike se mogu koristiti za uobiajeni mentalni
mir, a one mogu biti iskoriene i za stvarni mir i tiinu bia koje nije
proisteklo iz uma. Zato postoje dvije vrste tiine - jedna je od uma,
kada je um smiren, a druga je tiina koja nastaje kada um iezne. Ta
tiina je umnogome drugaija od mentalnog mira uma. Um je
prisutan, ali nije previe lud. To ludilo se tako uspokojuje - to je sve.
Zapadnjaka psihologija mora postati metafizina; samo tada se
ovjek moe preporoditi. To mora postati i filozofija, a konano, ona

322

323

mora postati i religija. Tek tada moe biti od

preporoda.

pomoi

na putu

ff;

Tree pitanje: "Vi ste nam objanjavali mnoge

meditacione metode. Stoga, da li je istina da nijedna od tih metoda
ne moe biti djelotvorna i mona ukoliko se pojedinac ne inicira u
tom smjeru?"

Pojedini metod postaje kvalitativno drugaiji kada se

inicira u tom pravcu. Ja sam objanjavao mnoge metode: ti ih moe
koristiti. Kada jednom spozna njihovu naunu pozadinu i nain na
koji se koriste, ti ih moe lako upotrijebiti. Ali inicijacija od toga
ini sasvim neto kvalitativno drugaije. Ako bih te ja inicirao, ako
bih te uveo u odreenu metodu, to bi bilo neto sasvim drugo; mnoge
stvari su ukljuene u inicijaciju.
Kada govorim o nekom metodu i kada ti ga objasnim,
ti to moe posle i sam koristiti. Metod ti je objanjen, ali jo nije
razjanjeno da li ti taj metod odgovara, da li djeluje pravilno na tvoje
bie, koja si ti vrsta osobe, to jo nije rastumaeno. To nije mogue
uraditi. U inicijaciji, ti si mnogo bitniji nego odreena tehnika. Kada
te Majstor uvodi, on te veoma paljivo osmotri. on razotkrije koji si
ti tip osobe, osmotri koliko si radio na sebi u prolim ivotima; gdje
se nalazi u ovom trenutku, u kojem centru funkcionie ovog
trenutka, tek posle toga e on odluiti koju metodu da ti preporui:
on je taj koji odabira metode. To je jedan individualan pristup.
Metoda nije bitna; TI si u tome najvaniji, ti si bitan. TI si bio
studiran, promatran i analiziran. Tvoji proli ivoti, tvoja svijest, tvoj
um, tvoje tijelo, sve je to bilo potanko ispitivano. Ti si doivljen
onakav kakav si u ovom trenutku jer putovanje zapoinje odatle - sa
mjesta gdje se sada nalazi. Bilo koji metod nee djelovati.
Tada Majstor odabira odredeni metod za tebe, a ako on
osjeti da taj metod treba da bude izmijenjen, da treba neto dodati ili
oduzeti, on tu reaguje i prilagoava tehniku tvojim potrebama. Tek
tada ti on daje inicijaciju; tada ti daje metodu za rad na sebi. Zato se i
insistira da se nikome ne govori o metodi koja ti je data za rad; jer
metoda koja je tebi data ne mora da je dobra i za drugoga. To treba
da bude tajna jer je to stvar individualnosti. Ako bi tu metodu
preporuio nekome drugome, moda ona ne bi bila korisna, moda bi
bila i uznemiravajua. Zato se to treba drati u tajnosti. Sve dok ti to
ne osvoji, i dok ti Majstor ne kae da moe i druge inicirati u tu

324

..

';1
"

tehniku, o tome se ne treba govoriti - ni rijei o tome; ni supruzi, ni

suprugu, ni prijatelju. Ne, nikome ne treba ni rije rei jer je to
opasno, i kao takvo mora biti tajno. To je zaista mona stvar. To je
bilo odabrano i sainjeno samo za tebe. To e imati djejstva za tebe,
ali ne i za nekoga drugoga. I zaista, svaka osoba je sasvim
jedinstvena, tako da svako treba drugaiju tehniku.
Ovo sve to vam govorim - o mnogim tehnikama - to
su samo generalizovani stavovi o tim metodama. U ovih 112 metoda
ivinih tehnika postoji mnogo dobrih pouka, sve tehnike se mogu
koristiti. To su samo generalizovani stavovi tako da bi se ti mogao za
njih zainteresovati. Ti to moe pokuati. Ako ti se neto dopadne, ti
moe nastaviti. Ali ovo nijesu uvoenja u metodu. Inicijacija je lina
stvar; to je individualni odnos izmeu Majstora i uenika. To je jedna
tajna tranzmisija. Jo mnoge druge stvari su ukljuene u to. Tada
Majstor nae pravi momenat kada e ti dati metodu kako bi ona
duboko prodrijela u tvoju podsvijest.
Dok ja sada govorim, tvoj svjesni um to slua. Ti e
to zaboraviti. Kada budem zavrio predavanja o ovih 112 metoda, ti
ih se nee moi svih ni sjetiti, nee moi nabrojati sve njihove
nazive. Ti e tako mnoge sasvim zaboraviti. Ti e biti u mogunosti
da zapamti tek nekoliko. Mnoge druge e pomijeati i zbrkati to je
to, ti o tome vie nee nita znati. Majstor je taj koji e znati da
odabere pravi trenutak kada je tvoje podsvjesno otvoreno i kada ti
moe dati pravi metod. Tada e to prodrijeti sasvim duboko u tvoje
podsvjesno. Zato se mnogo puta dogaa da se inicijacija daje i za
vrijeme sna, kada ti nijsi svjestan. esto se inicijacija daje i za
vrijeme hipnotinog transa, onda kada je tvoj svjesni um sasvim
uspavan, a kada je podsvjesno otvoreno. Zbog toga je predaja veoma
bitna u inicijaciji. Sve dok se .ne preda Majstoru, inicijacija nije
mogua; sve dok nijesi predat, tvoj svjesni um je uvijek budan i
obazriv. Kada se preda, tvoj svjesni um biva osloboen od dunosti,
a podsvjesni um tada dolazi u direktni odnos sa Majstorom. Zato je
potrebno izabrati pravi trenutak za to i onda se pripremiti za
inicijaciju. Ponekada su potrebni mjeseci da bi se osoba pripremila:
potrebna je odreena hrana, odreeni nain spavanja, i sve e onda
doi na svoje mjesto. Tek tada ti moe biti uveden u neko uenje;
zato je inicijacija jedan dug proces, jedan individualni proces. Sve
dok neko nije spreman da se sasvim preda, inicijacija nije mogua.
Zato vas ja ne iniciram u ove metode. Ja vas samo
upoznajem sa tim tehnikama. Ako neko osjeti da ga odreeni metod
inspirie, da duboko dopire do njega, ako osjeti da bi on mogao biti

325
~

iniciran u taj metod, ja u ga inicirati. Ali to moe biti i jedan dug

proces. Tada se tvoja individualnost i tvoj kakakter mora sasvim
znati. Ti se mora sasvim razgolititi tako da ne bi nita ostalo
sakriveno. I tada, samo TADA, stvari bivaju jednostavne - jer kada
se prava metoda prui pravoj osobi u pravo vrijeme, to onda odmah
pone djelovati. Nekada se dogodi da se uenik prosvijetli tokom
inicijacije: upravo ta sama inicijacija postaje Prosvjetljenje. Taj metod
tada postaje iv - onda kada se dobije od Majstora lino, u privatnoj
audijenciji, individualno. Sve ovo to radim sada nije inicijacija,
zapamtite to. Ovo je samo jedan nauni pristup kako bi se razjasnili
ovi metodi - kako bi se za njih saznalo.
Ako je neko za njih zainteresovan, on moe biti
iniciran. Ako si ti zaista zainteresovan, ti e traiti da bude iniciran
jer ako bude sam radio na tom metodu, to e trajati veoma dugo. Za
to mogu biti potrebne godine, moda i cio ivot - a na to se ne moe
ekati. Putem inicijacije, to ide znatno lake, i tada taj metod postaje
tranzmisija. Tada kroz taj metod Uitelj poinje da radi na tebi.
Inicijacija predstavlja jednu ivu vezu sa Majstorom, a takva veza,
naravno, ide veoma duboko. To te mijenja i preporaa.
Sljedee pitanje: "Vi navodite Georga Gurdijeva koji
kae da je poistovjeenje grijeh, ali u mnogim tehnikama se koristi
proces identifikacije. One nalau, na primjer: sjedini se sa voljenom
osobom, sjedini se sa cvijetom ili sa Uiteljem. tavie, poistovjeenje
se nalae kao meditativni i spiritualni kvalitet tako da se Gurdijevo
kazivanje moe uzeti samo djelimino ili, pak.samo kao sredstvo za
odredene tehnike."

Ne! To nije samo djelimina istina: to je potpuna istina.

Ali ti to mora pravilno shvatiti. Poistovjeenje je nesvjesnost, ali ako
poistovjeenje koristi u meditativne svrhe, to je onda svjesan in. Na
primjer, tvoje ime je Ram. Neko uvrijedi "Ramu" - iznenada se TI
osjeti povrijeenim jer si se poistovjetio sa imenom "Rama". Ali to
nije neki svjestan in sa tvoje strane; to je nesvjesno uraeno. Tvoj
um ne reaguje na sljedei nain: " Ja sam nazvan Rama. Naravno, ja
nijesam Rama To je samo moje ime, a svako je roen bezimen. To
ime mi je dato, ono je proizvoljno. Taj ovjek je uvrijedio samo moje
proizvoljno ime, uvrijedio je samo jedno ime. Moram li se ja zbog
toga ljutiti?" Ti nee nikada ovako razmiljati. Ako bi mogao ovako
rezonovati, ti se nikada be bi ljutio. Ali dogodi se da neko iznenada

326

,
~

uvrijedi "Ramu", i ti se povrijedi iako je to samo jedno svagdanje

ime. To se zove nesvjesno poistovjeenje: to uopte nije svjesno.
Kada se identifikuje sa ruom, to je onda jedan svjesni
napor. Ti se nijesi poistovjetio sa ruom, ti samo POKUAVAS da
se poistovjeti sa ruom, i ti tada pokuava da zaboravi sebe. Ti
pokuava da se sjedini sa ruom, a ti si veoma duboko svjestan
toga - ti si tako svjestan cijelog procesa. TI si taj koji to ini. Ako se
poistovjeenje uradi svjesno, ono moe postati meditacija. Isto tako,
ako odreenu meditacionu tehniku upranjava nesvjesno, to nee
biti meditacija - zapamti to.
Ti nastoj i da upranjava svoju molitvu svakog jutra
ili veeri, ali to je nesvjesno, tek rutinerski. Dok to radi, uopte
nijesi svjestan to ini. Uopte nijesi svjestan rijei koje ponavlja u
molitvi. Ti to ponavlja samo kao papagaj. To uopte nije meditacija.
ak ako i kupanje obavlja svjesno, to e biti meditacija. Zato
zapamti ovo: bilo to da radi svjesno, sa svjesnou, potpuno budno,
to e postati meditacija. ak iako nekoga ubije svjesno, tokom te
potpune svjesnosti, to e biti meditativno. To je ono to je Krina
govorio Arduni: "Nemoj se plaiti. NEMOJ se uopte plaiti! Ubij,
porazi, sasvim svjesno to uradi kao da niko nije ubijen, kao da niko
nije ozlijeen." Arduna je veoma lako mogao nesvjesno poubijati
svoje neprijatelje. on je mogao poludjeti i u bijesu sve potui: to bi
bilo lako. Ali Krina je rekao: "Budi budan. Budi potpuno svjestan
toga Samo postani sredstvo u rukama Boanskog, i znaj da niko
nee biti ubijen i da niko nee ubiti. Unutranje Bie je vjeao,
beskonano, besmrtno. Tako ti samo unitava oblik, a ne ono to
stoji iza tog oblija Zato uniti oblija" Ako bi Arduna mogao biti
meditativno budan, tada ne bi bilo nasilnitva. Niko nije ubijen,
nikakvi grijeh nije poinjen.
Ispriau vam jednu anegdotu iz Nagarduninog
ivota. Nagarduna je bio jedan od najveih Majstora u Indiji - bio je
veliine Bude, Mahavira ili Krine. on je bio jedan veoma rijetki
genije. Zaista, na intelektualnom planu nije bilo veega od njega u
cijelom svijetu. Takav otrouman i blistavi intelekt se zaista rijetko
moe sresti. Jednoga dana je prolazio gradom - glavnim gradom. on
je uvijek bio nag. Kraljica tog kraljevstva je bila predani sljedbenik
Nagardune. Zato je Nagarduna doao do kraljevske palate da
zatrai hranu. on je samo posjedovao jednu prosjaku drvenu iniju.
Kraljica mu ree: "Daj mi tu iniju. Ja u je primiti kao tvoj dar, a
tebi u zanju dati jednu drugu." Nagarduna joj ree: "U redu!" Ta
druga inija je bila od zlata i dragog kamenja. Bila je veoma vrijedna.

327

on na to nije nita odgovorio. Obino nijedan posveeni uenik ne bi

to primio. Taj bi rekao: "Ja ne smijem dotai zlato." Ali Nagarduna
je uzeo tu iniju. Ako je, zaista, zlato proisteklo iz mulja, zato onda
praviti neku razliku izmeu njih?" Dakle, on je uzeo poklon. ak ni
kraljica nije mislila da je to dobro. Pomislila je: "Zato? on je to
morao odbiti. Jedan tako veliki svetac. Zato je takav ovjek, koji
ivi nag, uzeo jedan tako vrijedan poklon? Zato on to nije odbio?"
Da je Nagarduna to odbio, kraljica bi bila uporna da
on primi taj poklon. Ona bi bila zadovoljna sa svojom upornou.
Nagarduna je uzeo zlatnu iniju i otiao svojim putem. Jedan lopov
je prolazio tuda i vidio Nagardunu. Pomislio je: "Ovaj ovjek ne
moe posjedovati takvu iniju. Neko e mu je ukrasti ili oduzeti.
Jedan tako siromaan i nezatien ovjek je nee moi sauvati. "
Zato ga je ovaj poeo pratiti.
Nagarduna je ivio sam u jednom starom manastiru
izvan grada. To je bio jedan zaista stari manastir, sama ruevina. on
je uao unutra i za sobom uo korake nepoznatog. Nije se osvrao jer
je pomislio da je ovaj doao zbog zlatne inije, a ne zbog njega. Niko
ga jo nije pratio do tih ruevina. Kada je Nagarduna uao, lopov je
ostao iza zida i ekao. Svetac je pomislio da ovaj eka napolje da se
domogne zlatne inije, pa je uzeo iniju i bacio kroz vrata. Lopov to
nije mogao razumjeti. Kakav je to ovjek? Takav prosjak, a baca
zlato napolje. Zato je uao i upitao Nagardunu: "Mogu li ui,
gospodine? elim da vas neto pitam." Nagarduna mu je na to
rekao: "Ja sam bacio iniju vani samo da bih ti pomogao da ue
unutra, jer sada namjeravam da obavim moj popodnevni poinak. Ti
si doao zbog inije, zato se ne moe susresti sa mnom. Zato, izvoli,
"
u 1.
Lopov je uao. Rekao je: "Tako vrijednu stvar si
bacio? Ja sam lopov i ne mogu kleknuti pred tobom da ti ukaem
poast. Ja sam lopov." Nagarduna mu ree: "Nemoj o tome brinuti.
Svako je lopov. Samo ti nastavi. Nemoj gubiti vrijeme na tako
nebitne stvari." Lopov mu odgovori: "Kada ponekada sretnem
ovjeka nalik tebi, pomislim kako se moe postii takvo stanje. Ja
poelim da budem u takvom stanju duha. Ja sam lopov i to izgleda
nemogue postii. Ali se nadam da u jednoga dana i sam to ostvariti
i moi da bacim tako vrijednu stvar napolje. Ja u biti u mogunosti
da odbacim tako vrijedne stvari. Naui me neemu. Ja sam bio kod
mnogih svetaca, ja sam veoma poznati lopov tako da me mnogi
poznaju. Svi su mi oni rekli da prvo moram da napustim preanji
posao, moju profesiju, pa tek onda da mogu ui u meditaciju. To je

328

I.

nemogue,

ja nikako ne mogu napustiti lopovluk. Znai, ja ne mogu

u meditaciju. "
Nagarduna mu odgovori: "Ako ti neko kae da prvo
mora napustiti krau i tek onda pristupiti meditaciji, taj ne zna nita
o meditaciji - jer kakve veze ima meditacija sa kraom? Tu ne postoji
nikakve povezanosti. Zato ti nastavi sa onim to si oduvijek radio. Ja
u ti dati tehniku koju e moi koristiti." Lopov na to ree: "Sada
mi izgleda da moemo nastaviti skupa. Dakle, ja mogu nastaviti sa
svojom profesijom? Koja je to tehnika? Reci mi odmah!"
Nagarduna mu ree: "Samo ostani svjestan. Onda
kada ode da neto ukrade, samo budi potpuno svjestan toga. Kada
ue u neiju kuu, budi potpuno svjestan toga. Kada otvori sef u
toj kui, budi potpuno svjestan; kada bude odnosio blago iz te kue
budi svjestan toga. Radi to sa svjesnou. Sve to radi nije moja
briga. Doi mi za petnaest dana, ali nemoj dolaziti ako ovo ne bude
slijedio. Tako radi petnaest dana; radi sve to eli, ali to radi
potpuno svjesno. "
Posle tri dana lopov doe i ree: "Petnaest dana je
previe dugo, a ti si sklon trikovima. Ti si mi dao takvu tehniku zbog
koje ja ne mogu krasti ako nastojim da budem toga sasvim svjestan.
Svake noi sam iao u palatu; dolazio sam do sefa i otvarao ga. Sve
dragocjenosti su bile preda mnom, i tada sam postao svjestan. Onog
trenutka kada sam bio potpuno svjestan postao sam nalik Budinoj
statui. Nijesam se mogao pomjeriti, nijesam mogao nastaviti; moje
ruke se nijesu mogle pomai. itavi sef mi ~ tada izgledao
beskoristan zato sam se tamo vraao nekoliko puta. Sto sam to radio?
A ti si mi rekao da nije potrebno da napustim svoj zanat. Taj tvoj
metod mora da ima neki skriveni razvojni proces."
Nagarduna mu odgovori: "Nemoj mi vie dolaziti.
Sada ti moe odabrati. Ako eli da nastavi sa kraom, zaboravi na
meditaciju. Ako, pak, eli meditaciju, onda zaboravi na krau. Ti
moe izabrati." Na to lopov ree: "Stavio si me u dilemu. Ova tri
dana sam spoznao da sam iv. A kada bih se vraao neobavljenog
posla, praznih ruku, ja bih se osjeao kao kralj, a ne kao lopov. Ta tri
dana su bila blaenstvena tako da sada ne mogu napustiti meditaciju.
Ti si napravio trik; sada me iniciraj i uini svojim uenikom. Nema
potrebe nita vie da pokuavam. Tri dana su dovoljna. "
Bilo koji predmet da je u pitanju, ako si svjestan i
budan, to postaje meditacija. Pokuaj da se "svjesno" poistovjeti: to
e postati meditacija. Kada je to poinjeno nesvjesno, to je onda
veliki grijeh. Ti se poistovjeuje sa mnogim stvarima: ." Ovo je
ui

329

moje, ono je moje..." Ti si poistovjeen! "Ovo je moja zemlja, ovo je

moj narod, moja nacija; to je moja nacionalna zastava..." Ako bi
neko pogazio tvoju nacionalnu zastavu, ti bi pobijesnio. to on to
. radi? A ti, zapravo, nema nikakvu naciju; sva nacinalna obiljeja i
zastave su samo mitovi. oni su dobri samo za djeju igru: to su samo
igrake. Ali ti si spreman ak i da ubije i da bude ubijen za te
igrake. Narodi se mogu stvarati ili unitavati putem vrijeanja neije
zastave; a to je samo jedno pare krpe! to se dogodilo? Ti si se
poistovjetio sa time. Takvo poistovjeenje je nesvjesnost.
Nesvjesnost je grijeh.
Dovoljno je za danas.

t
I

Osho lotos knjiga

12.
i,1

:;1
.,

,.'

OSIIO
Knjiga tajni I

"

~I
. I

Izadava:

~~

I.t
~

I,
I,

Slobodan Vukovi, knjievnik

Osho lotos knjiga
85355 Sutomore
tel: 085 72 960

Prevod
Swami Prem Mahavira

Sve informacije traite na

adresu izdavaa ili
Osho Commune International
17 Koregoan Park,
Poone 411001 M.S
India
l

~Ii
330

331

---

.ji

KNJIGA TAJNI 1
OSHO
Na jedan posve jasan i shvatljiv nain,
spiritualni Majstor izlae kako da se ue u duboki svijet
meditacije kroz istonjaki put tantre.
Knjiga tajni sadri izuzetna predavanja na
temu drevnih spisa Boga ive poznata pod imenom
"Vigyana Bhairava Tantra". U tim spisima iva je dao
112 meditacionih tehnika - temelj svih meditacionih
tehnika poznatih u svijetu. Po prvi put, na engleskom
jeziku, su objanjene ove tehnike na nain kako to samo
moe uraditi jedan mudar Majstor - iz dubine njegovog
vlastitog
iskustva
sjedinjenosti
sa Kosmikom
Egzistencijom.
"Biti filozofian, dogmatian i doktrinaran
to je veoma lako. Pristupiti nekom problemu
intelektualno je veoma lako. Ali razmotriti problem
egzistencijalno - ne samo da se rasuuje o njemu, ve da
se taj problem proivi, da se proe kroz to, da se dopusti
sebi da se transformiemo kroz to - to je zaista teko. To
znai, ako neko eli da spozna ljubav, mora da se zaljubi.
To je opasno jer ti vie ne moe biti isti posle toga.
Samo iskustvo e te promijeniti. Onog trenutka kada ue
u ljubav, ti biva drugaija linost. Kada izae iz toga, ti
nee biti u mogunosti da se prepozna. Tvoje staro lice
vie nee pripadati tebi. Dogodie se izvjesni prekid.
Sada e tu biti neki jaz. Onaj bivi ovjek je umro, a novi
se rodio. To je ono to se podrazumijeva pod pojmom
preporoenje - biti ponovo roen"

OSHO