UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULET
PROIZVODNO MAINSTVO

ALATI I NAPRAVE
PROGRAMSKI ZADATAK

Student:
Jusufovi Edin II-476/12

Asistent:
Adnan Mustafi, vii asistent.
Tuzla, Mart 2016. godine

1. Postavka zadatka:

Za proizvod prikazan na donjoj slici potrebno je konstruisati kombinovani alat za izradu 300.000 komada
(rok od 3 godine) kvaliteta IT9, uzastopnim probijanjem/prosijecanjem i savijanjem. Potrebno je
provjeriti koliko se za zadani izradak moe izraditi jedan alat, ili je ipak potrebno vie deformacionih
alata.
Rad treba da sadri:
1.
2.
3.
4.

6.
7.

Odreivanje polaznih dimenzija komada (razvijena duina, dimenzije platine); odreivanje

dimenzija polazne trake (ukupna ulazna irina, izlazna irina, izbor irina ruba i irine mosta, itd.);
Izvriti analizu ekonominosti za najmanje tri varijante (odrediti trokove materijala, korak trake,
itd.);
U mjerilu nacrtati odabrane i analizirane varijante posmaka trake kroz alat;
Proraun elastinog ispravljanja pri savijanju;
5. Ispitati koji tip alata je najpogodniji u cilju izrade predmeta, prednosti i nedostaci svih tipova
alata za kombinovane procese probijanja/prosijecanja i savijanja;
Proraun potrebnih deformacionih sila (sile probijanja i prosijecanja, sile savijanja, sile
pritiskivanja, itd.) kao i potreban deformacioni rad;
Izvriti izbor potrebne deformacione maine (prese) prema odreenim kriterijima (visina hoda
alata, nominalne deformacione sile, dimenzije alata, nainu vezivanja alata sa presom, nainu izbacivanja
predmeta iz alata, itd.);
8. Potpunu CAD-tehniku dokumentaciju (trodimenzionalni model alata i radionike crtee svih
nestandardnih elemenata alata);

Slika 1: Izgled gotovog proizvoda

Podaci o proizvodu:
1

Tolerancije u skladu sa DIN 6930 i DIN 6935;

Materijal: elik DIN St. V(DIN 17162St05Z); 1046 P 3;
Mehanike karakteristike: vrstoa na smicanje: 240-340 [MPa];
Relativna deformacija nakon prekida: >25%
Kvalitet izrade
Broj komada: 30000
Period izrade: 3 godine.

1. ODREIVANJE POLAZNIH DIMENZIJA KOMADA

1.1 Proraun razvijene duine elemenata
2

Slika 2: Razvijena duina

Softverski odreene dimenzije konanog proizvoda (pomou sotverskog paketa SolidWorks ) su:
-

Duine: l1 = 33 mm; l2 = 3,5 mm; l3 = 12,5 mm;

Radijusi savijanja: r = 2 mm;
Debljina lima: s0 = 2 mm;
Ugao savijanja: = 56,3

Odreivanje korekcionog faktora za proraun razvijene duine savijenog proizvoda vri se preko
dijagrama na slici 3:

Slika 3: Odreivanje korekcionog faktora [1]

Slika 4: Proraun razvijene duine [1]

11,02

x=0,05 1,02 + 0,25+ 0,13 lg

12 ri
ri

)
so
300so

90

11,02
x=0,05 1,02

90

+ 0,25+ 0,13 lg

12 1
1

)
1,5 3001,5

x=0,31
Pa slijedi da je razvijena duina prema slici 4 jednaka :
lo=l 1+ l 2+l 3 +2

(r i+ x s 0)
180

lo=28,5+28,5+17+ 2

3,14
90 (1+0,31 1,5)
180

lo=78,6 mm

1.2 Odreivanje dimenzija platine i dimenzija ulazne irine lima

Obzirom da su dimenzije platine ovisne od razvijene duine komada, ukupna ulazna irina trake dobit e
se kao zbir duine platine i dodataka za irinu ruba. Uloga dodataka za irinu ruba i irinu mosta jeste
osiguranje potrebne krutosti trake pri kretanju kroz alat kao i kompenzacija eventualnih greaka
pomjeranja trake. Ovi dodaci zavise od vrste materijala lima, debljine lima, oblika radnog predmeta, itd.

Slika 5: Dimenzije platine i ulazne irine trake

Za dimenzije irine trake do 100 mm i debljine lima (elinog) od 1,5 mm podaci za irinu ruba i
irinu mosta prikazani su donjom tabelom:
Dimenzije platine, le, la [mm]
Za dimenzije od 50 - 100 mm

irina ruba, i [mm]

2,5

irina mosta, e [mm]

2,5

Za uzduni jednoredni raspored komada (Varijanta 1) irina trake iznosi:

B +2 i
B +2 i=76,3+2 2,5
5

B 81,3 mm , za debljinu lima od 1,5 mm usvaja se irina trake B=82 mm

Za popreni jednoredni raspored komada ( Varijanta 2 ) irina trake iznosi :
B +2 i
B +2 i=96+ 2 2,5

B 101 mm , za debljinu lima od 1,5mm usvaja se irina trake B=102 mm

Za kosi jednoredni raspored komada ( Varijanta 3 ) irina trake iznosi :

C lesin 45

C 96 sin 45
C 67,88 mm

B C+ 2 i
B 67,88+2 2,5

B 72,88 mm
g=78,6 /sin 45

g=54,57
x=2 q +2,5 sin 45

x=2 54,57+2,5 sin 45

x=110,9 mm

2. TEHNOLOKO-EKONOMSKA
ELEMENATA

ANALIZA

RASPORED

REZNIH

Dijelovi (izradci) od lima treba da su konstrukcijski oblikovani kako bi izrada cjelokupnog

alata bila ekonomina s obzirom na sloenost procesa izrade, neophodne obradne sisteme i
trokove materijala.
Elementi za ocjenu tehnologinosti konstrukcije izradka su: utroeni materijal, broj i
komplikovanost operacija tehnolokog procesa izrade, potrebni obradni sistemi, postojanost
alata, potrebe naknadnih obrada, raspored reznih elemenata i drugo [Jovii, Tanovi].
Raspored reznih elemenata moe biti jednoredni, vieredni, vieredni smaknuti i kombinovani
Jednoredni popreni raspored ( Varijanta 1 ) :

Slika 6: Jednoredni popreni raspored V1

irina trake: 82 mm;

Duina trake: 4000 mm (pretpostavka)
Posmak trake (korak): v la e 96 + 2,5 98,5 mm

Broj izradaka iz jedne trake :

Leztr
Zst=
V
Zst=

40002,550
98,5

Zst=40,076,usvaja se da je Zst=40 kom

Broj potrebnih traka :

Na
Z=
Zst
Z=

300000
40

Z =7500usvaja se da je broj potrebnihtraka Z=7500 traka

Stepen iskoritenja :
A Na
=
Z Btr
=

5272 300000
7500 82 4000

=0,643=64,3

Jednoredni uzduni raspored ( Varijanta 2 )

Slika 7: Jednoredni uzduni raspored V2

irina trake: 102 mm;

Duina trake: 4000 mm (pretpostavka)
Posmak trake (korak): v la e 78,6 + 2,5 81,1 mm

Broj izradaka iz jedne trake :

Zst=

Leztr
V

Zst=

40002,560
81,1

Zst=48,55 usvaja se da je Zst=48 kom

Broj potrebnih traka :
Na
Z=
Zst
Z=

300000
48

Z =6250usvaja se da je broj potrebnihtraka Z=6250traka

Stepen iskoritenja :
A Na
=
Z Btr

5272 300000
6250 102 4000

=0,622=62,2

Jednoredni kosi raspored 45 raspored ( Varijanta 3 ) :

Slika 8: Jednoredni kosi raspored V3

irina trake: 120 mm;
Duina trake: 4000 mm (pretpostavka)
Posmak trake (korak): v la e 107 mm

Broj izradaka iz jedne trake :

Leztr
Zst=
V
Zst=

40002,550
112

Zst=35,24 usvaja se da je Zst=35 kom

Broj potrebnih traka :
Na
Z=
Zst
Z=

300000
35

Z =8571,4 usvaja se da je broj potrebnih traka Z=8572 traka

Stepen iskoritenja :
A Na
=
Z Btr

10

5272 300000
8572 107 4000

=0,41=41
Odreivanje potrebnog materijala i proraun trokova
Varijanta 1 :
Potrebna masa materijala na godinjem nivou rauna se prema obrazcu :
Na
ma=S vor BSo
Zv
ma=82 103 98,5 103 1,5 103 7850

300000
1

ma=28532 kg
Godinji trokovi materijala raunaju se prema :
Pa=ma m
Pa=28532 1
Pa=28532

Pri emu je

m=1

kg

to predstavlja specifinu cijenu materijala.

Trokovi materijala za cijeli period proizvodnje ( za 2 godine ) odreuju se prema izrazu

P= pa t f
P=28532 3
P=85592

Varijanta 2 :
Potrebna masa materijala na godinjem nivou rauna se prema obrazcu :
Na
ma=S vor BSo
Zv
3

ma=102 10 81,1 10 1,5 10 7850

300000
1

ma=29221,6 kg
Godinji trokovi materijala raunaju se prema :
Pa=ma m
11

Pa=29221,6 1
Pa=29221,6

Pri emu je

m=1

kg

to predstavlja specifinu cijenu materijala.

Trokovi materijala za cijeli period proizvodnje ( za 2 godine ) odreuju se prema izrazu

P= pa t f
P=29221,6 3
P=87664,8

Varijanta 3 :
Potrebna masa materijala na godinjem nivou rauna se prema obrazcu :
Na
ma=S vor BSo
Zv
3

ma=120 10 112 10 1,5 10 7850

300000
=47476,8 kg
1

Godinji trokovi materijala raunaju se prema :

Pa=ma m
Pa=47476,8 1
Pa=47476,8

Pri emu je

m=1

kg

to predstavlja specifinu cijenu materijala.

Trokovi materijala za cijeli period proizvodnje ( za 2 godine ) odreuju se prema izrazu

P= pa t f
P=47476,8 3
P=142430,4
Korak trake, mm

Varijanta 1
82

Varijanta 2
102

Varijanta 3
120
12

irina trake, B [mm]

Debljina lima, s0 [mm]
Specifina teina, gustina, [kg/m3]
Ukupan broj komada
Broj izradaka po jednom koraku
Specifina cijena materijala, [/kg]
Period izrade u godinama, tf

98,5
1,5
7850
300000
1
1
3

81,1
1,5
7850
300000
1
1
3

112
1,5
7850
300000
1
1
3

Potrebna masa materijala u godini, ma [kg]

Godinji trokovi materijala, pa []
Ukupni trokovi materijala, P []

28532
28532
85592

29221,6
29221,6
87664,8

47476,8
47476,8
142430,4

2.5 Cjelokupna procjena i ostali kriterij

U prikazanoj tabeli slijedi pregled i izbor vanih kriterija pri odluci za konstrukciju alata:
Kriteriji

Varijanta
Teinski
faktori

Nepovoljn
o
V1
V2
V3
1
Materijalni zahtjevi i trokovi
0,3
3
2
1
Poloaj radijusa savijanja
0,3
3
1
2
Korak trake
0,2
2
3
1
Oekivani trokovi alata (npr. aktivni
0,2
3
2
1
elementi, izbijai, itd.)
Ukupno
1
2,75
2
1,25
Prema navedenim kriterijima najpogodnija varijanta poloaja izratka u traci je varijanta 1. Iz
navedenih razloga, konstrukcija alata za kombinovano probijanje/prosijecanje i savijanje izvrit
e se sa poloajem izratka prema varijanti V1.
Povoljno
3

Srednje
2

Osobine poloaja izratka u traci prema varijanti V1:

Relativno male potrebe materijala;
Rubovi savijanja se nalaze u pravcu kretanja trake posmak trake se dobro realizira;
Mali koraci trake manje dimenzije alata potrebna manja presa kao deformabilna
maina;
Zbog dobrog poloaja kontura probijanja/prosijecanja i rubova savijanja jednostavna
konstrukcija alata manji trokovi alata (nije potreban diza lima, mali broj aktivnih
elemenata, itd.)
3.
3.1

PRORAUN ELEMENATA NA SAVIJANJE

Odreivanje elemenata elastinog ispravljanja komada

Na osnovu unaprijed definiranih vrijednosti:

Ugao savijanja lima:
= 90
Radijus savijanja:
ri = 1 mm
Debljina lima:
s0 = 1,5 mm
DIN St. V
Vrsta materijala:
13

Odreivanje elemenata elastinog koji su znaajni za elastino ispravljanje izvrit e se na

osnovu izraza prikazanog slikom 12.

Ugao savijanja lima

Ugao kalupa alata
Unutr. radijus savijanja
lima
Radijus kalupa alata
Slika 9: Elastino ispravljanje savijenih komada

Faktor elastinog ispravljanja K u zavisnosti od odnosa radijusa savijanja i debljine lima po

G.Oehler-u (slika 9.), za materijal St.70-2 i ri/s=2 oitava se vrijednost K=0,99.

Slika 10: Faktor elastinog ispravljanja K u zavisnosti od ri/s

14

Krive iz slike 10. (1-11) odnose se na razliite vrste materijala za koje je ispitan faktor
elastinog ispravljanja koji su prikazani donjom tabelom:

Prema tome je dakle, ugao savijanja bez elastinog ispravljanja:

=K w =0,98 90=88,2
Odnosno, veliina ugla elastinog ispravljanja iznosila bi:
= w
=9088,2=1,8
Prema DIN-standardu (DIN 6935) tolerancije uglova za krakove duina do 30 mm moraju biti
manji od 2. Prilikom konstrukcije alata mora se voditi rauna o uglu elastinog ispravljanja
koji iznosi 1,8o. Potrebno je izvesti konstrukciju alata za savijanje koji e obezbjediti
preoptereenje nakon ega bi se dobio zahtjevani ugao od 90o. Ugao kalupa deformacionog alata
pri kojem bi se nakon elastinog ispravljanja dobila vrijednost ugla od 90 rauna se:
90
w= =
=91,83
K 0,98
Tako da se profil mora ''preopteretiti'' za vrijednost ugla od:
= w
=91,8390=1,83
15

3.2

Odreivanje radijusa savijanja

Odreivanje radijusa savijanja izvrit e se na osnovu izraza prikazanog na slici 10. Radijus
kalupa potreban za savijanje profila lima za vrijednost od 2 mm preraunava se na osnovu
formule:
r iW =r i K
r iW =1 0,98=0,98(mm)
Koeficijent savijanja (c) za hladno valjani (paralelno) i rekristalizaciono areni lim od elika tipa
St. V, prema donjoj tabeli iznosi c=0,5:

Pa je radijus savijanja na osnovu gornjeg koeficijenta:

r i ,min c s o
r i ,min 0,5 1,5 = 0,75 mm
Zadovoljen je uslov da radijus savijanja mora biti vei od minimalnog radijusa savijanja, te da je
vrijednost za radijus definirana konstruktivnim crteom prihvatljiva. Na donjim skicama su
prikazani konstruktivni poduhvati u cilju izbjegavanja deformacija u vidu ispupenja i
udubljenja na radijusu savijanja.

16

Slika 11: Deformacije pri savijanju i prijedlozi za njihovo uklanjanje.

3.3 Odreivanje redoslijeda operacija /savijanje pa probijanje ili obrnuto/

Minimalno rastojanje vanjske konture otvora do poetka radijusa savijanja prema DIN
6935 definira se na osnovu prikaza na slici 12.

Slika 12: Izvedba radijusa savijanja od otvora probijanja saglasno DIN 6935.

Na osnovu relacija sa slike minimalno rastojanje je:

amin =s o
amin =1,5( mm)
Za konkretan primjer rastojanja na osnovu gornjih relacija iznosi:
- rastojanje otvora do poetka radijusa savijanja: 1,5 mm
Na osnovu prikazanog moe se zakljuiti da se prije savijanja moe izvriti probijanje otvora.

4. ANALIZA TIPOVA ALATA ZA PROBIJANJE/PROSIJECANJE I SAVIJANJE

4.1 Zasebni alati za probijanje/prosijecanje i savijanje

17

Slika 13: Alat za probijanje/ prosijecanje (lijevo) i alat za savijanje (desno)

Prednosti:
- Prosta i jednostavna konstruktivna izvedba alata za probijanje/prosijecanje i savijanje
manji trokovi izrade alata.
- Male ukupne visine alata potrebne manje dimenzije presa.
- Dobro iskoritenja materijala.
- Veliki broj izrade predmeta u jedinici vremena, meutim, obzirom da je potrebno
naknadno savijanje eliminira se prednost ostvarena kroz probijanje/prosijecanje
Nedostatak!
Nedostaci:
- Potrebne dodatne naprave za voenje trake kroz alate.
- Potreban vei broj radnika za manualno opsluivanje alata postavljanje i vaenje
traka.
- Produktivno samo u zemljama sa niskim linim dohotkom.
- Dui periodi mainskih obrada visoke cijene kotanja mainke obrade.

4.2 Uzastopni alati za probijanje/prosijecanje i savijanje

18

Slika 14: Alat za uzastopno probijanje i prosijecanje.

Prednosti:
- Za komplicirane predmete obrade sa veim brojem probijanja i prosijecanja, (pogodno i
za predmete sa malim debljinama lima i manjim debljinama rubova koji se u blok-alatu
ne mogu izraditi).
- Potrebna samo jedna presa.
- Visoka produktivnost.
- Postie se visoka tanost zbog koranog pomjeranja trake.
- Za komplicirane predmete obrade koji se u jednoj operaciji probijanja/prosijecanje ne
mogu izraditi.
- Krai periodi mainskih obrada nie cijene kotanja mainke obrade.
Nedostaci:
- Zbog kompleksnije izvedbe konstrukcije visoki trokovi razvoja, izrade i odravanja.
- Ogranienja po pitanju dimenzija presa ograniene dimenzije alata ograniene
dimenzije predmeta izrade.
- Pri jednostavnijim konstruktivnim izvedbama (bez vodee ploe sa oprugama) krivi
se traka.
- Zbog velikog broja koraka (uslijed kompleksnosti predmeta izrade) mogue izraivati
samo izratke manjih dimenzija obzirom na ogranienja po pitanju prostora.
4.3 Blok alati za probijanje/prosijecanje i savijanje
19

Slika 15: Blok alat

Na osnovu iznesenih karakteristika o moguim konstruktivnim izvedbama alata za plastino

oblikovanje limova, te na osnovu dimenzija konanog izratka, kao najrentabilnija konstrukcija
bira se alat sa uzastopnim probijanjem/prosijecanjem i savijanjem. Proizvodnja predmeta
pomou bloka alata u jednoj operaciji realizirala bi se jako teko ili ak nikako to bi rezultiralo
i loijom produktivnou.
5. Redoslijed izvoenja obrade.

Slika 16: Redoslijed izvoenja operacija

Slika 17: 3D prikaz rasporeda operacija

20

6. PRORAUN DEFORMACIONIH SILA

6.1. Sile probijanja, prosijecanja i savijanja; deformacioni rad
PROSIJECANJE

Slika 18: Operacija prosijecanja

Sila prosijecanja :
F s=2 F s 1 +2 F s 2+ 2 F s 3
F s 1=l s o M
F s 1=( 4,7+9,4 +2+1,6+19,5+10,2+5+8,2) 1,5 300
F s 1=27270 N
F s 2=( 8,5+27,8 ) 1,5 300
F s 2=16335 N
F s 3=( 10,2+2+10+13+4,7 +4,7+ 23,5+4,7+ 2+ 11+19+6,7 ) 1,5 300
F s 3=50175 N
F s=2 F s 1 +2 F s 2+ 2 F s 3
F s=2 27270+2 16335+ 2 50175
F s=187560 N

21

F sM 1=Fs 1,3
F sM 1=243828 N
Deformacioni rad:
W s 1=

F sM 1 s o x 243828 1,5 0,63

=
=230,42 Nm
1000
1000

x=0,65 0,60

za

Meki elik (

= 250 350)

PROBIJANJE

Slika 19: Operacija probijanja

Sila probijanja :
F p =2 F p1 + F p 2+ 2 F p 3 + F p 4 +2 F p 5 +2 F p6
F p =(2 15,7 +12,56+2 15,5+26+ 2 12,28+2 15,7) s o M
F p =156,92 1,5 300
F p =70614(N )
F Mp=1,3 F pu ( N )
F Mp=1,3 70614=91798 N

Deformacioni rad:

22

W p=

F Mp s o x 91798 1,5 0,63

=
=86,8 Nm
1000
1000

x=0,65 0,60

za

Meki elik (

= 250 350)

SAVIJANJE I ODSIJECANJE

Slika 22: Operacija savijanja i odsijecanje

Za jednostrano savijanje sa obje strane sila se rauna prema sljedeem izrazu:

1,2 b s 2 M
F B=
w
w=0,39
2

F B=

1,2 31 1,5 350

=75115,4 N
0,39

F Bu=2 F B =2 75115,4=150230,8 N

23

Deformacioni rad:
W =x F B h
w 0,39
h= =
=0,195
2
2
W =0,39 150230,8 0,195=11425 Nmm=11,43 Nm

Odsijecanje:
F s 4=l s o M
F s 4=(19+3,14+13+ 3,14) 1,5 300
F s 4=17226 N
F sM 2=F s 1 1,3
F sM 2=22393,8 N
F sM =F sM 1 + F sM 2 + F Mp =243828+22393,8+91798=358019,8 N
Ukupni deformacioni rad probijanja i prosijecanja:
F s x 358019,8 1,5 0,63
W sM = sM o =
=338,33 Nm
1000
1000
x=0,65 0,60

za

Meki elik (

= 250 350)

6.4. Proraun probojaca i prosjekaa na izvijanje

Usvojena je konstruktivna izvedba sa ploom za voenje, prema tome, kritina duina probojca
se rauna pomou sljedeeg izraza:
l kr =

2 E I min
FM

Minimalni moment inercije za prosjeka se odrediti pomou softverskog paketa AutoCAD

Mechanical i on iznosi:
Prosjeka I :

24

Slika 23: Prosjeka 1

Tabela 1: Prosjeka 1

Moment inercije
I1 [mm ]
57810
I2[mm4]
2867
Sc[mm]
20,03
St[mm]
18,29
2
A[mm ]
343,9
4

I min=57810 mm

E=215000 MPa

F M =27270 N
l kr =

2 E I min
2 215000 57810
=
=1691 mm
FM
27270

Prosjeka II :

Slika 24: Prosjeka 2

Tabela 2: Prosjeka 2

Moment inercije
I1 [mm ]
15218
4
I2[mm ]
1422,7
Sc[mm]
13,9
St[mm]
13,9
2
A[mm ]
236,3
4

I min=15218 mm 4
25

E=215000 MPa
F M =16335 N
l kr =

2 E I min
2 215000 15218
=
=1121 mm
FM
16335

Prosjeka III :

Slika 25: Prosjeka 3

Tabela 3: Prosjeka 3

Moment inercije
I1 [mm ]
483400
4
I2[mm ]
56140
Sc[mm]
41,36
St[mm]
36
2
A[mm ]
1336,6
4

I min=483400 mm4
E=215000 MPa

F M =50175 N
l kr =

2 E I min
2 215000 438400
=
=3434 mm
FM
50175

Prosjeka IV :

Slika 26: Prosjeka 4

26

Tabela 4: Prosjeka 4

Moment inercije
I1 [mm ]
2094
4
I2[mm ]
74,53
Sc[mm]
3,3
St[mm]
1,8
2
A[mm ]
63,1
4

I min=2094 mm

E=215000 MPa

F M =17226 N
l kr =

2 E I min
2 215000 2094
=
=405 mm
FM
17226

Proraun probojcaa na izvijanje:

Probojac I :
Tabela 5: Probojac 2
Moment inercije ( 4)
I1 [mm4]
I2[mm4]
Sc[mm]
St[mm]
A[mm2]
I min=12,56 mm

12,56
12,56
2
2
12,56
4

E=215000 MPa
F M =7347,6 N
l kr =

2 E I min
2 215000 12,56
=
=48 mm
FM
7347,6

Za minimalan kruni popreni presjek probojca, kritina duina izvijanja je lkr = 48 mm

Zbog male duine kritinog izvijanja uraeno je ojaanje na 5 i ona iznos l = 75 mm
kr

27

Probojac II :

Slika 26: Prosjeka 4

Tabela 6: Probojac 3
Moment inercije
4
I1 [mm ]
25,16
I2[mm4]
3,8
Sc[mm]
3
St[mm]
3
2
A[mm ]
11
I min=25,16 mm4
E=215000 MPa
F M =6975 N
l kr =

2 E I min
2 215000 25,16
=
=6 8 mm
FM
6975

Za minimalan nepravilni popreni presjek probojca, kritina duina izvijanja je lkr = 68 mm i

zbog toga to je ova se duina najmanja uzima za duinu probijaa i prosjekaa.

6.5. Provjera povrinskog pritiska na mjestu oslanjanja izvrnih elemenata

Provjera povrinskog pritiska na mjestu oslanjanja izvrnih elemenata (probojaca, prosjekaa,
elemenata koji vre savijanje) se radi u cilju sprijeavanja oteenja elemenata alata usljed
velikih povrinskih pritisaka. Dozvljeni povrinski pritisak iznosi:
pdoz =250(MPa)
U sluaju da povrinski pritisak prelazi dozvoljeni pritisak, potrebno je izvriti ugradnju kaljene
meuploe koja ima znatno veu tvrdou a samim time dozvoljeni povrinski pritisak raste.
Za prosjeka I za opsijecanje (slika 23).
F 27270
p= =
=79,3 ( MPa )
A 343,9
Za prosjeka II za opsjecanje (slika 24).
28

p=

F 16335
=
=69,1 ( MPa )
A 236,3

Za prosjeka III (slika 25).

F 50175
p= =
=37,5 ( MPa )
A 1336,6
Za prosjeka IV (slika 26).
F 17226
p= =
=273 ( MPa )
A
63,1
Za probojac I za probijanje 4.
F 7347,6
p= =
=585 ( MPa )
A 12,56
Za probojac II za probijanje (slika 26).
F 6975
p= =
=634 ( MPa )
A
11

6.6. Proraun rezne ploe i noeva

U izvrne dijelove alata za probijanje i prosijecanje spadaju rezna ploa, probojci, prosjekai i
granini no. Svi ostali elementi alata mogu se svrstati u pomone elemente koji doprinose
sigurnosti i dugovjenosti alata.
6.6.1. Zazor izmeu rezne ploe i noeva
Izmeu reznih ivica rezne ploe i prosjekaa odnosno probojaca mora postojati mjereno okomito
na reznu povinu odreeni zazor kao to je prikazano na donjoj slici.

Slika 27. Zazor izmeu rezne ploe i probojaca/prosjekaa.

Veliina zazora ovisi o debljini i o mehanikim osobinama materijala koji se obrauje, kao i
29

ovrsti izrade alata i zahtjevanog kvaliteta odrezane povrine. Obino se uzima da je zazor izmeu
reznih alata od 2 do 5% debljine lima pri emu se donje mjere uzimaju za manje debljine limova.
Vrijednost zazora (z) bira se iz tabele 17.Obrada metala plastinom deformacijom, B. Musafija,
na osnovu debljine lima 2 mm i srednje vrijednosti tvrdoe elika koji iznosi:
w=0,075
6.6.2. Dimenzije probojaca/prosjekaa i rezne ploe
a) Za sluaj probijanja:
Ukoliko je kod probijanja u materijalu potrebno izraditi otvor nominalnog prenika D sa
tolerancijom koja je pozitivna za dimenzionisanje alata mjerodavna je maksimalna dimenzija
predmeta.
D max =D+
Prenik probojca dS jednak je maksimalnoj dimenziji predmeta a prenik u matrici dM jednak je
preniku probojca uveanom za vrijednost zazora.
d S =Dmax
d M =d S + w=D+ + w
Troenje probojca se vri u podruju tolerancije predmeta i alat se smatra istroenim kada se
prenik probojca smanji do vrijednosti D.

- Tolerancija izrade predmeta

tS Tolerancija izrade probojca

tM Tolerancija izrade matrice
Tolerancije izrade predmeta za svaku konturu koja se probija. Na osnovu zahtjevanog kvaliteta
izrade predmeta IT9, iz tabele 60 (Alati i pribori M.Jovii, Lj.Tanovi) i podruja nazivne
mjere biraju se tolerancije izrade predmeta (otvora) = 0,036 mm i w = 0,12 mm.
Tolerancije izrade probojaca i matrica se uzimaju iz tabele za osnovne tolerancije, koritena
literatura Obrada Metala Plastinom Deformacijom autora Binko Musafija tab.18. Zahtjevani
kvalitet proizvoda je IT9, a po preporukama se za kvalitet matrici treba usvojiti IT7 dok se za
probojce treba usvojiti kvalitet IT5. Za otvore u matrici koristiti e se tolerancija H6, a za
probojce h5.
b) Za sluaj prosijecanja:

30

Kod prosijecanja predmet izrade ima nazivni prenik D i toleranciju izrade koja je negativna i
za dimenzionisanje alata mjerodavan je minimalni prenik predmeta izrade.
D min =D
Prenik matrice se uzima da je jednak minimalnoj dimenziji predmeta izrade, a prenik
prosjekaa dS umanjuje se za vrijednost zazora u odnosu na prenik matrice.
d M =Dmin
d S =d M w=Dw
Troenje matrice ide na raun izradne tolerancije predmeta i alat se smatra istroenim kada se
prenik matrice povea do vrijednosti D.
tS Tolerancija izrade prosjekaa
tM Tolerancija izrade matrice
Tolerancije izrade prosjekaa i matrica se uzimaju iz tabele za osnovne tolerancije, koritena
literatura Obrada Metala Plastinom Deformacijom autora Binko Musafija tab.18. Zahtjevani
kvalitet proizvoda je IT9, a po preporukama se za kvalitet matrici treba usvojiti IT6 dok se za
probojce, prosjekae i korani no treba usvojiti kvalitet IT5. Za otvore u matrici koristiti e se
tolerancija H6, a za prosjekae h5.
6.6.3. Gabaritne dimenzije rezne ploe
Visina rezne ploe za limove do 6mm debljine i otvore do 300 mm moe se izraunati po izrazu:
H RP =(10+5 s +0,7 a+b) c
H RP =(10+5 1,5+0,7 70,1+ 30,9)1
H RP =24,5(mm)
a,b dimenzije najveeg otvora
c koeficijent koji zavisi od vrstoe lima, bira se iz tabele
Tabela 7: Vrijednost koeficijenta c.

31

-Izraunate vrijednosti visine rezne ploe zaokruuju se na prvi vei broj iz reda standarndnih
brojeva: 12, 16, 20, 25, 28, 32, 35, 40, 45, 50, 56, 63, 71 i 80.
H RP =35(mm)

- Presjek rezne ploe usvajamo iz tabele, H.. na osnovu zahtijevane tanosti i kompleksnosti
oblika. Usvajamo presjek rezne ploe A u obliku cilindra sa konusom za dijelove sa veom
tanou i sloenog oblika (h=5 10 mm i = 3 o 5o). Kod konstrukcije alata je usvojeno
h=5mm i =3o.

Tabela 8: Oblici presjeka reznih ploa.

Tabela 9: Podaci za dimenzije otvora i njihove pozicije na reznoj ploi:

Rastojanje otvora za vijke i ivije
Dimenziona uputstva za glave vijka
sa estostranim slijepim otvorom
(imbus vijak)

Nazivn
i
32

Prenik
vijka

Vijak
ivij
a
a
b
c
emin

M
6
5

M
8
6

M1
0
8

M1
2
10

M1
6
13

M2
0
16

M5

D
5,5

D1
9

H
5,2

M6

6,6

10,6

6,2

12
13
10
12

15
14
13
14

18
16
15
17

20
18
17
19

25
22
20
24

30
26
24
28

M8
M10
M12
M16

9
11
14
18

14
17
20
26

8,3
10,3
12,3
16,5

Rezne ploa e se raditi iz vie dijelova, prvenstveno zbog velike duine. U sluaju oteenja ili
istroenosti pojedinih elemenata rezne ploe, nije potrebno mijenjati cijelu reznu plou nego
samo jedan dio. Po pitanju izrade ploe, usljed velike duine, nakon kaljenja mogue su
deformacije u vidu uvijanja ploe to se nastoji izbjei podjelom rezne ploe na manje rezne
ploe.
6.7.1. Izbor tipa alata
Radi veliine radnog prostora nee se izvriti izbor standardnog kuita alata ve e se
konstruisati alat sa veom radnom povrinom koja e zadovoljiti nae potrebe te e sve
karakteristike tog alata biti date u tehnikoj dokumentaciji.
Preko empirijskih obrazaca odreuju se veliine:
- Debljina rezne ploe: Hrp = 35 mm ve ranije odreeno
- Debljina vodee ploe Hvp = (0,7-1)Hrp = 0,7 Hrp = 24,5 mm =25 mm
- Debljina nosaa noeva: Hnn = (0,6-0,8)Hrp = 0,6Hrp= 19,9 mm = 20 mm

6.7.2.Izbor vodeih stubova i vodeih ahura

Vodei stubovi trebaju da obezbjede bezbjedno kretanje gornjeg dijela alata u odnosu na donji.
Oni se izrauju od elika .4830 i potom se kale na (62HB2) H. Gornji dio voice se brusi u
tolerantnom polju h6 kako bi se dobio klizni spoj izmeu voice i ahure u tolerantnom polju
(H7/h6). Donji dio se brusi u tolerantnom polju r6 tako da sa donjim kuitem obezbjedi vrst
spoj u tolerantnom polju (H7/r6).

33

Slika 28: Izgled stubne voice

Slika 29: Izgled ahure

Voenje stubne voice bez ahura za voenje se koristi u situacijama kada je gornje kuite
izraeno od livenog eljeza. Nedostatak ovakvog voenja jeste da se voice brzo troe pa je i
vea potreba za njihovom zamjenom. Upotreba ahura za voenje je bolje i trajnije rijeenje pri
emu se ahura upresuje u gornji dio alata.
7. IZBOR POTREBNE DEFORMACIONE MAINE
Na osnovu ukupne sile:
FUK =508,25 kN
Usvaja se presa EP 1000 sa radnim karakteristikama datim u tabeli:
TEHNIKEKA
RAKTERISTI.

TEHNIKE KARAKTERISTIKE EKSCENTRINIH PRESA

TIPPRESE
EP
25

EP
40

EP
63

EP
100

EP
160

EP
250

EP
400

EP
500

EP
630

EP
1000

EP
2000

EP
3000

MAKSIMALNI
PRITISAK [kN ]

25

40

63

100

160

250

400

500

630

1000

2000

3000

BROJ HODOVA
U MINUTI

180

170

160

150

130

120

100

113

100

48

45

40

VELIINA HODA
IGA [mm]

4
do
40

4
do
40

6
do
40

6
do
40

8
do
50

8
do
60

10
do
80

10
do
80

10
do
100

20
do
120

40
do
180

40
do
200

34

DU.RADNOG
STOLA [mm]

280

315

355

400

450

500

560

640

630

710

1030

1200

IR. RADNOG
STOLA[mm]

220

250

280

315

355

400

450

440

500

560

740

850

PRE.OTVORA
U IGU ZA EP

20

20

25

25

32

32

40

40

40

50

65

65

PRE.OTVORA
U RAD.STOLU

70

90

120

120

160

160

200

200

250

250

300

300

MAX.RAST. IGA I
RADNOG STOLA
[mm]

140

160

180

220

220

260

280

320

315

355

560

600

3D IZGLED ALATA

35

Slika 30. Izgled Alata u softverskom paketu SOLIDWORKS

9. LITERATURA

36

[1] Obrada metala plastinom deformacijom; Binko Musafija, Svjetlost Sarajevo, 1979. god.
[2] Alati i pribori; Milenko Jovii, Ljubodrag Tanovi, Beograd 2007. god.
[3] Obrada deformisanjem; Himzo uki, Mirna Noi ,Mainski fakultet Mostar, 2013.god.

37