Prezentacije za predavanja iz kolegija METALNE KONSTRUKCIJE 1 - 0

METALNE KONSTRUKCIJE I
PRIKLJUCI

mr.sc. Jurko Zovki

2/40

POTREBA ZA
POSTOJANJEM
SPOJEVA

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

3/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

TIPOVI SPOJEVA U KONSTRUKCIJAMA

A

A
C

C
A
A

A
D

D
D

RADIONIKI I MONTANI SPOJEVI

4/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

ZNAAJ SPOJEVA U KONSTRUKCIJAMA

EKONOMSKO ZNAENJE
koliina utroenog materijala
jednostavnost izrade spojeva

TEHNIKO ZNAENJE
usklaivanje globalnog prorauna s lokalnim
ponaanjem u spojevima
utjecaj vrste spoja na raspodjelu reznih sila

5/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

ZADATAK PRIKLJUAKA (SPOJEVA)

PRENIJETI DJELOVANJA IZMEU SPOJENIH
ELEMENATA
OSIGURATI ODGOVARAJUU ROTACIJU IZMEU
SPOJENIH ELEMENATA

rotacija vora

rotacija spoja

6/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

OSNOVNA SVOJSTVA PRIKLJUAKA

1. VRSTOA

mogunost preuzimanja i
prijenosa momenata i sila

2. KRUTOST

imati odgovarajui
nagib krivulje M -

3. DEFORMABILNOST

posjedovati odgovarajui
rotacijski kapacitet

ANALOGIJA S PONAANJEM ELEMENATA

7/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

M- OVISNOST ZA SPOJEVE
M
moment savijanja

Mj

S j,ini

rotacija
ELEMENT

rotacija
PRIKLJUAK

- RELATIVNI ZAOKRET izmeu grede i stupa

KLASIFIKACIJA SPOJEVA ovisno o obliku dijagrama

8/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

MODELIRANJE PRIKLJUAKA
tradicionalno
ZGLOBNI PRIKLJUCI
UPETI PRIKLJUCI
rotacijsko ponaanje STVARNIH PRIKLJUAKA
nalazi se IZMEU ova dva ideala
Prikljuak

Spoj
Jednostrani vijani prikljuak

Lijevi prikljuak

Desni prikljuak

Lijevi spoj

Desni spoj
Dvostrani zavareni prikljuak

9/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

DEFORMABILNOST PRIKLJUAKA
SVAKI DIO PRIKLJUKA ima svoju SPOSOBNOST
ROTACIJE, a meusobno su spojeni u SERIJSKI SUSTAV

Mb

JEDNOSTRANI PRIKLJUAK

Mb2

Mb1

DVOSTRANI PRIKLJUAK

10/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

DEFORMABILNOST PRIKLJUAKA

11/40

M- OVISNOST ZA
PRIKLJUAK

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

12/40

VIJANI SPOJEVI

VIJANI SPOJEVI
30o

d
r
k

lg

do

l
B

ESTEROKUTNA GLAVA VIJKA

CILINDRINO TIJELO VIJKA S NAVOJEM
ESTEROKUTNA MATICA S NAVOJEM
PODLONA PLOICA KRUNOG ILI KVADRATNOG OBLIKA

NAZIVNA MJERA vijka : debljina tijela vijka na

mjestu navoja (d)
OZNAKA VIJKA M d x l
najei vijci s desnim navojem
najvaniji dio je TIJELO VIJKA

13/40

VIJANI SPOJEVI

VRSTE VIJAKA
PREMA TONOSTI IZRADE TIJELA VIJKA
do d 1.0 mm
do d 0.3 mm

PREMA KLASI VRSTOE VIJKA

4.6 , 4.8 , 5.6 , 5.8 , 8.8 , 10.9
OBZIROM NA PRETEITO OPTEREENJE
vijci optereeni na POSMIK (kategorije A, B, C)
vijci optereeni na VLAK (kategorije D, E)
SPECIJALNE VRSTE VIJAKA

vijci s unutarnjom esterokutnom glavom

(tzv.imbus), vijci s uputenom glavom, vijci bez
matice, konusni vijci

14/40

VIJANI SPOJEVI

FUNKCIONIRANJE VEZE OSTVARENE VIJCIMA

DISKONTINUIRANO povezivanje elemenata

RAVNOTEA naprezanjem vijaka na
PRITISAK PO OMOTAU RUPE
POSREDNO i POSMIK u ravninama spoja

15/40

VIJANI SPOJEVI

FUNKCIONIRANJE VEZE OSTVARENE VIJCIMA

Stvarni pritisak
po omotau rupe
Posmina naprezanja
1N
2

raunsko
naprezanje

1N
2

deformacija
vijka

d
raunsko naprezanje
stvarno naprezanje

16/40

VIJANI SPOJEVI

PRORAUN VIJANIH SPOJEVA

VIJCI OPTEREENI NA POSMIK
VIJCI OPTEREENI NA VLAK
VIJCI ISTOVREMENO OPTEREENI NA POSMIK I VLAK

V
V
N

Vijci optereeni na vlak

Vijci optereeni na posmik

Vijci optereeni na vlak i posmik

17/40

VIJANI SPOJEVI

PRORAUN VIJANIH SPOJEVA

VIJCI OPTEREENI NA POSMIK :

Fv , Sd Fv , Rd
MJERODAVNA MANJA VRIJEDNOST
Fv , Sd Fb , Rd
- RAUNSKE OTPORNOST NA POSMIK PO JEDNOM PRESJEKU:
Fv , Rd =
Fv , Rd =
Fv , Rd =

0.6 f ub As

Mb
0.5 f ub As

Mb
0.6 f ub As

Mb

klase 4.6, 5.6 i 8.8

klase 4.8, 5.8, 6.8 i 10.9
za presjek koji nije unutar navoja vijka

- RAUNSKA OTPORNOST NA PRITISAK PO OMOTAU RUPE :

Fb , Rd =

2 .5 f u d t

Mb

18/40

VIJANI SPOJEVI

PRORAUN VIJANIH SPOJEVA

VIJCI OPTEREENI NA VLAK

Ft ,Sd Ft , Rd
- RAUNSKA OTPORNOST NA VLAK JEDNOG VIJKA:

Ft , Rd =

0.9 f ub As

Mb

VIJCI ISTODOBNO OPTEREENI NA POSMIK I VLAK

Fv , Sd
Ft , Sd
+
1
Fv , Rd 1.4 Ft , Rd
TABLINI PRIKAZ VRIJEDNOSTI OTPORNOSTI VIJAKA !

19/40

VIJANI SPOJEVI

OZNAAVANJE VIJAKA NA CRTEIMA

TEHNIKA DOKUMENTACIJA:
vrsta navoja, promjer vijka, duina navoja, klasavrstoe i
standard po kojem je vijak izraen
POSEBNE OZNAKE za razliite vrste vijaka:
KLASA
VRSTOE

M 12

M 14

M 16

M 18

M 20

M 22

M 24

M 27

M 31

15

19

28

31

15

19

28

31

MONTANI
VIJAK

15

19

28

31

MONTANA
RUPA I VIJAK

15

19

28

31

4.6 4.8 5.6 5.8

10.9

20/40

VIJANI SPOJEVI

PRIMJER KORITENJA OZNAKA VIJAKA

1

2
PRESJEK 2 - 2

40 70 40 40 70 40
300

M 24 x l 4.6 obran s d =25 mm

210x28x840

2
45

45

1
50

4x80=320

50 50
840

4x80=320

50

50 110 50

2
M 20 x l 4.6 obran s d =21 mm

45

80

300x12x440

5 x 70 = 350

440

70

280

160

80

70

100

100

45

PRESJEK 1 - 1

21/40

ZAVARENI SPOJEVI

ZAVARIVANJE fiziko i kemijsko spajanje osnovnog i

dodatnog materijala uz pomo visoke temperature
ZAVAR - materijalizirano mjesto spajanja
LIJEB za zadravanje i pravilnu raspodjelu rastopa u spoju
izvoenje veze s JEDNIM ILI VIE SLOJEVA zavara

rastop
elina ica
obloga elektrode
ljaka
zavar

plinska zatita
rastopljena obloga
osnovni materijal

rastop

22/40

ZAVARENI SPOJEVI

POJAVA ZAVARIVANJA

prvi pokuaji topljenja metala za izvedbu spoja u 18. i 19.

stoljeu pri spajanju tranica
1881.g., Francuska: ostvarenja spoja elektrolunim
zavarivanjem netopljivom grafitnom elektrodom zavari
krti i tvrdi
1889.g., Rusija: topljiva elektroda,
1908.g., vedska: obloena elektroda,
1929.g., postupak zavarivanja pod zatitnim prahom

23/40

ZAVARENI SPOJEVI

PREDNOSTI TEHNOLOGIJE ZAVARIVANJA

MATERIJALNI KONTINUITET S PRAVILNOM RASPODJELOM SILA

MOGUNOST OSTVARIVANJA KRUTIH VEZA
SMANJENJE UKUPNE TEINE KONSTRUKCIJE
OSTVARIVANJE NEPROPUSNIH SPOJEVA
VELIKE MOGUNOSTI KONSTRUKCIJSKOG OBLIKOVANJA
NEMA OSLABLJENJA ELEMENATA RUPAMA za spojna sredstva

24/40

ZAVARENI SPOJEVI

NEDOSTACI TEHNOLOGIJE ZAVARIVANJA

POTREBA ZA KVALIFICIRANOM RADNOM SNAGOM

NUAN PROCES STALNE KONTROLE KVALITETE U RADIONICI I
NA GRADILITU
ZAHTJEVI U POGLEDU KLIMATSKIH UVJETA PRI ZAVARIVANJU
NA GRADILITU (MIN. 0OC)
POVEANA OSJETLJIVOST NA DJELOVANJE POARA

25/40

PODJELA ZAVARENIH SPOJEVA

OBZIROM NA MEUSOBNI
POLOAJ ELEMENATA KOJI SE
ZAVARUJU:

ZAVARENI SPOJEVI
ZAVARI U UVALI

Kutni spoj

Preklopni spoj

SUELNI ZAVARI
Suelni zavari s potpunom penetracijom

V - zavar
1/2 V - zavar

ZAVARI U UVALI (KUTNI ZAVARI);

preklopni, krini, K- zavar
SUELNI ZAVARI
ZAVARI U RUPAMA
ZAVARI U PROREZU
ZAVARI U LIJEBU

X - zavar
dvostruki 1/2 V - zavar

U - zavar
J - zavar

dvostruki U - zavar
Suelni spojevi

dvostruki J - zavar
Kutni spojevi

26/40

ZAVARENI SPOJEVI
rupa

Suelni zavari s djelominom penetracijom

dvostruki V - zavar

dvostruki 1/2 V - zavar

dvostruki U - zavar
Suelni spojevi

Kutni spojevi

ZAVARI U PROREZIMA

27/40

POSTUPCI ZAVARIVANJA

ZAVARENI SPOJEVI

IZVORI TOPLINE:

ELEKTROTERMIKI IZVORI (elektrini luk, elektrini otpor itd.)

TERMOKEMIJSKI IZVORI (plinsko zavarivanje)
MEHANIKI izvori
OSTALI izvori
ELEKTROTERMIKI IZVORI najei

ELEKTROLUNO
ELEKTROLUNO
ELEKTROLUNO
INERTNOG PLINA
ELEKTROLUNO
AKTIVNOG PLINA
ELEKTROLUNO
INERTNOG PLINA
ELEKTROLUNO

Z. S OBLOENOM ELEKTRODOM
Z. POD ZATITNIM PRAHOM
Z. ELEKTRODNOM ICOM POD ZATITOM
Z. ELEKTRODNOM ICOM POD ZATITOM
Z. NETOPLJIVOM ELEKTRODOM POD ZATITOM
Z. VALJKASTIH MODANIKA

28/40

POSTUPCI ZAVARIVANJA

ZAVARENI SPOJEVI

ELEKTROLUNO ZAVARIVANJE OBLOENOM ELEKTRODOM RUNI POSTUPAK

TOPLJIVA OBLOENA ELEKTRODA

OBLOGA FORMIRA ZATITNI SLOJ U VIDU LJAKE
DEBLJINE LIMOVA 3-50 MM
JAKO ULTRALJUBIASTO ZRAENJE
POTREBNA ZATITNA OPREMA
dra elektrode

elektroda s oblogom

prikljuak na
elektrinu mreu

elektrini luk
zavar

element koji se zavaruje

kablovi

uzemljenje

29/40

POSTUPCI ZAVARIVANJA

ZAVARENI SPOJEVI

PLINSKO ZAVARIVANJE
TERMOKEMIJSKI POSTUPAK ZAVARIVANJA
izvor topline PLAMEN koji nastaje sagorjevanjem
mjeavine plinova - najee kisika (O2) i acetilena (C2H2)
TEMPERATURA PRI SAGORJEVANJU 3000 - 3500 oC
dodatni materijal je ica za zavarivanje
za zavarivanje TANKIH LIMOVA (do 4 mm), UPLJIH
PROFILA debljina 6-8 mm, NEELJEZNIH METALA
i za REZANJE dijelova metala, ZAGRIJAVANJE ZA
OBRADU kovanjem i savijanjem, ispravljanje iskrivljenih
dijelova, IENJE KONSTRUKCIJE OD HRE i sl.

30/40

ZAVARENI SPOJEVI

GREKE U ZAVARIMA
DIMENZIONALNE GREKE

GREKE KOMPAKTNOSTI

nedovoljno ispunjenje lijeba,

preveliko nadvienje zavara, otri
prelazi, nedovoljan provar korjena,
prokapljine, zarez na rubu zavara,
rupiavost na povrini zavara,
denivelacija elemenata i sl.

zarez na rubu
neistoe
(ljaka i sl.)

zrane upljine, ukljuci

troske, pukotine, greke
uvarivanja, poprene i
uzdune pukotine u
unutranosti zavara,
mjehurii

neistoe (ljaka i sl.)

pukotine

pukotine

preveliko nadvienje

nedovoljno ispunjenje zavara

mjehurii zraka

neprovaren korjen zavara

mjehurii zraka

prokapljine

odstupanje od
ravnine elemenata

31/40

ZAVARENI SPOJEVI

KONTROLA KVALITETE ZAVARENIH SPOJEVA

opseg i vrsta kontrole ovisi o INTENZITETU, VRSTI
NAPREZANJA, te o ZNAENJU ZAVARA za SIGURNOST
itave konstrukcije
problem: TO RADITI S OTKRIVENOM GREKOM?
kompleksno NUMERIKO EKSPLICITNO utvrivanje
RIZIKA OD LOMA
METODE KONTROLE KVALITETE BEZ RAZARANJA:
VIZUALNA KONTROLA
RADIOGRAFSKA KONTROLA
ULTRAZVUNA KONTROLA
MAGNETSKA ILI ELEKTROMAGNETSKA KONTROLA
PENETRACIJSKA KONTROLA

32/40

ZAVARENI SPOJEVI

KONTROLA KVALITETE ZAVARENIH SPOJEVA

RADIOGRAFSKA KONTROLA

oznaka snimka
oznaka mjesta zavara u
konstrukciji
debljina materijala
USPOREDBA s ETALONSKIM
snimcima

33/40

ZAVARENI SPOJEVI

VLASTITA NAPREZANJA I DEFORMACIJE

EMPIRIJSKI IZRAZI ZA PROCJENU DEFORMACIJA
1) POPRENO SKUPLJANJE ZAVARA

A
S =k
t

A- povrina poprenog presjeka zavara

t debljina ploe
k=0.1 do 0.17 (empirijski koeficijent)

2) UZDUNO SKUPLJANJE ZAVARA

0.1 0.3 mm/m duine zavara

ovisi o odnosu povrine elementa koji se zavaruje i
povrine zavara

3) ROTACIJA ZAVARA

ne javlja se kod simetrinih zavara (X ili K), nego samo

kod NESIMETRINIH I KUTNIH

34/40

ZAVARENI SPOJEVI

FUNKCIONIRANJE ZAVARENIH SPOJEVA

KONTINUITET MATERIJALA - tijek sila u spoju kontinuiran
potpuni kontinuitet samo kod SUELNIH ZAVARA
kod zavara u uvali i preklopnih zavara dolazi do
SKRETANJA LINIJA SILA

greka u zavaru

35/40

ZAVARENI SPOJEVI

FUNKCIONIRANJE ZAVARENIH SPOJEVA

NAPREZANJA U KUTNOM ZAVARU
ravnina najveeg
naprezanja C

posmino naprezanje
na rubu BC

zavar
A
B
normalno naprezanje
na rubu AB

posmino naprezanje
na rubu AB

NAJVEE NAPREZANJE pod 45o u odnosu na ravninu spoja

36/40

ZAVARENI SPOJEVI

PRORAUN ZAVARENIH SPOJEVA

GEOMETRIJA ZAVARA
ZAVARI U UVALI

SUELNI ZAVARI

- DEBLJINA ZAVARA aw
- DULJINA ZAVARA l

aw

aw

aw

aw

dimenzije osnovnog
materijala
raunska debljina
jednaka DEBLJINI
TANJEG ELEMENTA
naprezanja kao kod
osnovnog materijala

37/40

ZAVARENI SPOJEVI

PRORAUN ZAVARENIH SPOJEVA

ZAVARI U UVALI (KUTNI ZAVARI)
KOMPONENTE NAPREZANJA

II

DJELUJE NA POPRENI PRESJEK ZAVARA

II

DJELUJU U ZAVARU
ravnina spoja

simetralna ravnina zavara

38/40

ZAVARENI SPOJEVI

DOKAZ DIMENZIJA ZAVARA

w, Sd =

+3

za f u = 360 = 0.8
za f u = 510 = 0.9
M = 1.25

w, Rd

fu
=
M

39/40

ZAVARENI SPOJEVI

OZNAKE ZAVARA NA CRTEIMA

I - ZAVAR
V - ZAVAR
V - ZAVAR s potkorjenom
trakom
Y - ZAVAR
X - ZAVAR
U - ZAVAR
Dvostruki U - ZAVAR
1/2 V - ZAVAR
K - ZAVAR
J - ZAVAR
KUTNI ZAVAR

Dvostruki KUTNI ZAVAR

ZAVAR U KUTU
PROVAREN KORJEN
Kontinuirani KUTNI ZAVAR
Ravno lice KUTNOG ZAVARA
Ispupeno lice KUTNOG ZAVARA
Udubljeno lice KUTNOG ZAVARA
KUTNI ZAVAR zavaren
po cijeloj konturi
Isprekidani KUTNI ZAVAR

Ravno obraen zavar

Glatko obraen (bruen) zavar

40/40

ZAVARENI SPOJEVI
X
4-565

4 ili

4-3165 ili

Y
4-2350

4-1540
4-1000

4-565

4
4-1000

D
4

A
4

1:10 9 9
2
Detalj X

4-250

Detalj Y

4-2080

PRIMJER OZNAKA
ZAVARA NA CRTEU

15

Presjek C- D

15

4-250

4 16

Presjek A-B

15