Malo pela = malo meda, puno pela = puno meda.

To vam vjerojatno zvui normalno i

razumljivo. U suvremenom pelinjaku i pelarstvu prema tome da bi bio rentabilan potrebno
je imati puno pela u puno konica, jer jedna pela ne samo da sama ne moe opstati ve
moe prikupiti vrlo male koliine meda preko sezone jasno uz uvijet da je sakupljaica a ne
trut ili matica.
Kako onda drati stalno priblino isti broj radnih konica u pelinjaku da bi isti bio
profitabilan usprkos moguim zimskim gubicima ili nekim drugim? Formiranje i odravanje
nukleusa, pomonih pelinjih zajednica je jedan od naina. Nekad se u pelarstvu kao dio
tehnolokog procesa irenja pelinjaka sve odvijalo preko "rojeva s grane" danas je to
nezamislivo.
Danas pelar na pelinjaku ormira novu zajednicu pela onda kada to njemu odgovara i
koliko mu u datom trenutku odgovara s obzirom na kapacitete pelinjaka. Za to se najee
koriste dva naina:
a) punjenjem nukleusa sastavljenog od tri okvira legla i dva meda + oploena matica
b) punjenjem nukleusa paketnim rojem pela + oploena matica
Prema istraivanjima koja su proveli u cilju usporedbe efikasnosti novoformiranih nukleusa u
jednakim uvijetima sa maticama istog uzgajivaa Z.Pukadija, A.Opaak, T.Florijani,
D.Jelki, P.Miji, I.Bokovi dobili su sljedee podatke razvoja nukleusa:(skupina a je sa
leglom, skupina b je paketni roj)

Iz podataka koje su dobili vidljivo je da su se nukleusi skupine A razvijali bre u odnosu na

skupinu B i donosili vie meda, tako da su do trenutka uzimljavanja prosjeno zauzeli 17
okvira saa i postigli teinu konice do prosjenih 35 kg.

Na Grafikonu takoer moemo uoiti kako su nukleusi skupine B bili u slabijoj kondiciji u
odnosu na nukleuse skupine A i do trenutka uzimljavanja zauzimali su prosjeno 13 okvira i
teili prosjeno 23 kg.
Kako smo po prirodi znatieljni i tui podaci nisu za nas "zakon" ako ih ne usporedimo sa
vlastitima ukoliko je to mogue napravio sam mali usporedni test, formirao sam etri
nukleusa dva na jedan i dva na drugi nain. Oni su u testiranju formirali osam nukleusa
(duplo).
Rezultat sam radi usporedbe stavio na isti gornji grafikon godina 2009.:

Crvena i zelena linija prikazuje napredak u isto vrijeme ali 2009.godine na pelinjaku u
Varadinskoj upaniji. Podaci se ne poklapaju u potpunosti, meutim niti su matice bile istog
uzgajivaa, lokacija je razliita, godina i slino. Cilj je utvren, nukleus u koji je dodano legla
razvijao se bre to je i normalno s obzirom na to da je paketnom roju matica prvo morala
poeti zalijegati dok smo u situaciji 1 leglo dodali u startu. Sve matice su bile prihvaene,
svim nukleusima to se i vidi po grafikonima u oba sluaja primjeen je gubitak pela nakon
10-15 dana. Kritino razdoblje za novoformirani nukleus, formiran od paketnoga roja,
nastaje nakon 10-tak dana, jer stare pele polako poinju umirati, a nove jo ne poinju
izlaziti te nema dovoljno pela da hrane leglo i brinu o matici.