Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Kanton Sredinja Bosna
Srednjobosanski kanton
Opina Kiseljak

LOKALNI EKOLOKI AKCIONI

PLAN OPINE KISELJAK
'' NACRT ''

Kiseljak Oujak/Mart 2011. godine

Strana 1

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

UESNICI U IZRADI LEAP-a:

Opina Kiseljak

Mladen Miuri-Ramljak, dipl. ing, Naelnik Opine

Marinko Komi, dipl.ing, pomonik naelnika za
gospodarstvo, urbanizam i prostorno ureenje

Radna grupa za izradu

LEAP-a

Muvedet Bejti, BA. Analitiar

Nikola Grubei, dipl.ing.
Ivana Budimir, dipl.ing.
Bernard Vujica, dipl.ing.
Mladen Mitrovi, dipl.ing.

Strana 2

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

SADRAJ
1.

UVOD

2. SVRHA I CILJEVI LEAP-a

3. OPI PODACI O OPINI KISELJAK
4.

POLAZNI ELEMENTI
4.1.
Anketni upitnik
4.2.
Swot analiza

5.

PROCJENA STANJA OKOLIA U OPINI KISELJAK

5.1.
Zatita kvalitete zraka
5.1.1. Analiza stanja
5.1.2. Ciljevi
5.1.3. Mjere i aktivnosti
5.2.
Upravljanje vodnim resursima i otpadnim vodama
5.2.1. Analiza stanja
5.2.2. Ciljevi
5.2.3. Mjere i aktivnosti
5.3.

Zatita zemljita
5.3.1. Analiza stanja
5.3.2. Ciljevi
5.3.3. Mjere i aktivnosti

5.4.

Zatita uma
5.4.1. Analiza stanja
5.4.2. Ciljevi
5.4.3. Mjere i aktivnosti

5.5.

Upravljanje otpadom
5.5.1. Analiza stanja
5.5.2. Ciljevi
5.5.3. Mjere i aktivnosti

6. UTVRIVANJE EKOLIKIH PRIORITETA

7.

AKCIONI PLAN

8.

IMPLEMENTACIJA LEAP-a

Strana 3

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

1. UVOD
Integriranim sustavom zatite ivotne sredine osiguravaju se temeljna prava ovjeka na ivot,
razvoj u zdravoj ivotnoj sredini i uravnoteeni odnos privrednog razvoja i ivotne sredine.
Sustav zatite ivotne sredine ine mjere i uvjeti za odrivo upravljanje, ouvanje prirodne
ravnotee, cjelovitosti, raznovrsnosti i kvaliteta prirodnih vrijednosti kao i uvjeta za opstanak
svih ivih bia. Na UN Konferenciji o okoliu i razvoju (UNCED) odranoj 1992. godine u
Rio de Janeiro, zemlje uesnice izrazile su volju da je neophodno integrirati i pojaati napore
na zatiti ivotne sredine. Jedan od kljunih dokumenata koji je donesen na Konferenciji je
genda 21, koja prezentira visok stepen suglasnosti o neraskidivoj povezanosti
ekonomskog razvoja i ouvanja okolia. Na ministarskoj konferenciji Okoli u Evropi koja
je odrana 1993. godine u Lucernu potpisan je Ekoloki akcioni program za centralnu i
istonu Evropu, gdje je cilj ovog programa da pomogne zemljama u tranziciji da sustignu
zapadne standarde u oblasti upravljanja i zatite okolia. On donosi smjernice za utvrivanje
prioriteta i za razvoj realnih, efikasnih i ekonomski racionalnih rjeenja. Jedan od temeljnih
zadataka je da potakne i osnai upravljanje okoliem.
Veina evropskih zemalja je zavrila izradu Nacionalnog ekolokog akcionog plana (NEAP).
NEAP je 2003. godine izraen za Bosnu i Hercegovinu od strane tima strunjaka, ime je
postavljen temelj za utvrivanje prioriteta u oblasti zatite okolia, kao i njihovo provoenje
u konkretne aktivnosti. Njime je takoer predvieno, izrada ekolokih akcionih planova na
lokalnom nivou, odnosno na nivou svih opinskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Lokalni ekoloki akcioni plan (LEAP) Opine Kiseljak predstavlja rezultat rada Radne grupe
i ankete javnosti koja je provedena na opinskom podruju u cilju utvrivanja i rjeavanja
ekolokih problema. U cilju smanjenja ugroenosti okolia, odnosno smanjenja teta u oblasti
okolia (zrak, voda, zemlja), koje mogu izazvati direktne ili indirektne posljedice po ivote ili
zdravlje ljudi, pristupilo se izradi planskog i programskog dokumenta ''Lokalni ekoloki
akcioni plan opine Kiseljak'' (LEAP).
Lokalni ekoloki akcioni plan za podruje Opine Kiseljak predstavlja kontinuirani proces
rjeavanja ekolokih problema i njegovu osnovu ini dokument, koji osigurava sveobuhvatan
pristup rjeavanju prisutnih problema u oblasti zatite i unaprijeenja ivotne sredine.
Potreba i neophodnost izrade ovog dokumenta proizala je iz injenice da do sada problemi
ivotne sredine nisu cjelovito razmatrani u smislu utvrivanja koncepta i prioriteta njihovog
rjeavanja. Najvei broj ekolokih problema na podruju Opine Kiseljak egzistira zbog
zastoja u razvoju komunalne infrastrukture, nerijeenih ekolokih problema proizvodnih
kapaciteta, te niskim nivoom svijesti graana kao i pojedinaca o potrebi ouvanja kvaliteta
ivotne sredine. Okolino odrivi razvoj se moe postii samo planskim pristupom rjeavanju
problema, te postavljanjem ciljeva koji nee dozvoliti dalje naruavanje kvaliteta okolia.
Prema tome, izradu LEAP-a treba iskoristiti kao mogunost da se na lokalnom nivou
promovira i predloi uspostava takvih organizacionih i ekonomskih temelja, koji bi omoguili
provedbu naela odrivog razvoja. Proces izrade LEAP-a za podruje Opine Kiseljak
organiziran je na demokratskim principima uz potpunu transparentnost, pristup svim
informacijama, te uz ukljuivanje svih relevantnih sudionika. LEAP treba shvatiti kao proces,
to znai da bi on trebao biti ivi dokument prilagodljiv promjenama i kojim treba uspostaviti
sustav upravljanja urbanom okolinom opine, mehanizmom stalne aktualizacije ciljeva,
politike i mjera, te monitoring provoenja i ocjenu postignua.

Strana 4

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

2. SVRHA I CILJEVI LEAP-a

Lokalni ekoloki akcioni plan je metoda koja slui i pomae lokalnim zajednicama da odlue
o najboljem nainu zatite okolia. Taj standardizirani proces stratekog planiranja na lokalnoj
razini vodi konkretnim ulaganjima u zatiti okolia. LEAP-om se odreuju prioriteti zatite
okolia te odabiru najprikladnije aktivnosti za rjeavanje tih prioritetnih problema u zajednici.
On se temelji na naelima partnerstva i podijeljene odgovornosti cjelokupne zajednice, te na
principima prava graana na dostupnost informacijama, odluivanje u donoenju i provoenju
politike planiranja zatite okoline.
Niz je razloga zbog kojih se ukazala potreba izrade LEAP-a:
Nezadovoljavajue stanje kvalitete okoline s nivoima oneienja potencijalno
opasnim po zdravlje i prirodnu okolinu;
Krajnji je trenutak da se problemi okoline, u sloenoj privrednoj i drutvenoj situaciji,
ponu rjeavati sustavno, programski i integralnim pristupom po naelu odrivog
razvoja;
Na bazi nadlenosti organa lokalne samouprave i potrebe suradnje sa svim relevantnim
subjektima kao najvaniji ciljevi LEAP-a su:
Ojaati kapacitete opinskih organa vlasti u upravljanju okolinim problemima;
Stvoriti organizacijski preduvjet za aktivno djelovanje na unaprjeenju i ouvanju
okolia kao bitnom segmentu odrivog razvoja;
Utvrditi prisutne ekoloke probleme na bazi njihovog utjecaja na ljudsko zdravlje,
privredni razvoj i ukupan kvalitet ivota;
Razviti efikasne mehanizme za rjeavanje ekolokih problema;
Potaknuti/probuditi javnu svijest i odgovornost za okolinu, ukljuujui i poveanu
javnu podrku investicijama u oblasti ouvanja okoline;
Ojaati sposobnost lokalne administracije i izvrne vlasti, strunih i znanstvenih
institucija, te NVO da bi mogli upravljati i implementirati projekte iz oblasti okoline;
Stvoriti uvjete, pravne i institucionalne okvire za rjeavanje prisutnih ekolokih
problema;
Dugoroni cilj LEAP-a je poboljanje cjelokupnog stanja ivotne sredine na podruju opine
Kiseljak, putem provoenja konkretnih i ekonominih planova upravljanja okolinom kao i
jaanje lokalnih institucija u upravljanju ekolokim problemima.
U definiranju ciljeva trebalo bi istaknuti da se ovdje misli na LEAP kao proces, koji se
kontinuirano aktualizira s gledita ciljeva, aktivnosti i instrumenata za postizanje ciljeva.

Strana 5

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

Izrada dokumenta, prvi je korak u izgradnji sustava. U ogranienim resursima raspoloivim

za izradu LEAP-a Opine Kiseljak, cilj je pokrenuti proces, te u okviru datih ogranienja
ispuniti gore navedene ciljeve.

3. OPI PODACI O OPINI KISELJAK

3.1. Zemljopis
U odnosu na krupnije prirodno geografske cjeline, za naselje Kiseljak se moe rei da po
svom poloaju pripada dolinsko-kotlinskom dijelu. Najvia nadmorska visina jeste ubren
1097 m, najnia nadmorska visina je na Zavrkom mostu i iznosi 450 m. Nadmorska visina
centra iznosi 463 m. Teritorij na kojem je razvijeno naselje je blago kupirano i ono predstavlja
dio Kiseljake kotline koja se prua od Palekog mosta do Brestovskog, a koju okruuju brda
Jasikovac, Groica, Berberua, Plaz i Kruevska Kosa sa nadmorskim visinama 700-1250 m.
3.2. Klima
Promatrajui globalno, za prostor Kiseljaka se moe rei da se nalazi pod utjecajem
pretplaninske klime. Ova klima obuhvaa predjele izmeu planina, tj. kotline i doline
kojima otjeu vode pritoka glavnih bosansko-hercegovakih rijeka, kao i breuljkasta
podruja, imaju klimu koja se prilino razlikuje i od umjereno-kontinentalne klime na
sjeveru i od planinske klime najveim visinama. Povoljne termike prilike odreene manjim
irinama izmijenjene su radi ispresijecanosti reljefa, nadmorske visine, otvorenosti prema
sjeveru, a donekle i radi umskog prostranstva.
Osnovne karakteristike ovog tipa klime ogledaju se u sljedeem:
Zime su u prosjeku hladnije. Najhladniji mjesec tijekom godine je sijeanj sa prosjenim
temperaturama od 2 stupnja C, a najtopliji je srpanj, odnosno kolovoz, sa prosjenim
vrijednostima od 18 stupnjeva C. Jesen je toplija od proljea to je uvjetovano veim
termikim utjecajima Jadranskog mora. Srednja godinja temperatura zraka u Kiseljaku je
9,1C.
Prosjena koliina padalina tijekom godine iznosi 900-1000 mm.
3.3. Demografski podaci
Prema popisu stanovnitva, domainstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991.
godine opina Kiseljak je imala 24.078 stanovnika. Broj stanovnika po etnikoj pripadnosti u
opini Kiseljak bio je sljedei:
Srbi Bonjaci Hrvati Ostali Ukupno
740
3%

9778
40%

12550 1096
52% 5%

24078
/

Strana 6

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

Prema popisu iz 1991 godine broj domainstava u Kiseljaku je iznosio 6354, stanova je bilo
6965, a poljoprivrednih gazdinstava je bilo 3891. Kada podijelimo broj stanovnika sa brojem
domainstava dobijemo da je prosjeno domainstvo brojalo 3,788 lanova.
Prema procjenama opinskih slubi u opini Kiseljak trenutno ivi oko 23 980 stanovnika, od
ega je oko 12.800 Hrvata, 10 480 Bonjaka i 340 Srba. Osim toga na podruju opine
Kiseljak ivi i 308 Roma.
Sa gustoom naseljenosti od 129 stanovnika/ km2, Kiseljak je, poslije Viteza, najgue
naseljena opina u Kantonu Sredinja Bosna.
Starosnu strukturu karakterizira znaajan postotak radno-sposobnog stanovnitva (od 15-64
godina starosti), to privredi opine osigurava dovoljno raspoloive radne snage. Zvanini
podaci ukazuju da je opina 1991. godine bila na granici koja definira reproduktivnu
sposobnost stanovnitva (25% stanovnika do 14. godina starosti), dok je trenutni udio
populacije do 14 godina starosti u ukupnom broju stanovnika 20%. Udio stanovnika starijih
od 65 godina u ukupnom stanovnitvu povean je za 5% u odnosu na 1991. godinu.
U posljednjim godinama stopa prirodnog prirataja biljei pad, osim u 2004. godini kada je
zabiljeen porast u odnosu na prethodnu godinu. U 2005. godini prirodni prirataj je iznosio
0,92 stanovnika na tisuu stanovnika. U posljednje etiri godine prosjean prirodni prirataj
je iznosio 1,5 %.
3.4. Prirodni resursi
Opina Kiseljak raspolae velikim prirodnim bogatstvima na kojima su zasnovane
perspektive njenog razvoja.
Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspolae
sa velikim umskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno sa leitima crvene i bijele gline (
kaolina) i dolomitnog pijeska.
Prvu poznatu analizu kiseljake vode uradio je 1886. godine dr. E. Ludwig, dvorski savjetnik
iz Bea, koji je utvrdio da Kiseljak u sebi ima najvie ugljinog dioksida, glauberoive soli i
mnogo eljeza, te da je ova voda, obzirom na sastav specijalitet meu europskim
mineralnim vodama.
1954. i 1958. godine obavljene su nove analize kisele vode pa je utvreno da ona pored
poznatih sastojaka sadri jo i brom, jod i titanov oksid.
Na podruju Kiseljaka, kapitirana su etiri izvora mineralne vode, izdanosti 5 dm3/s. To su:
1. Park
2.
Kiseljai
3.
Podgaj
4.
Bio-han.
Kiseljaka mineralna voda ispitana je u renomiranim znanstveno-istraivakim centrima.
Tako je poznato da pijenjem tople i hladne mineralne vode, dijetalonom ishranom, kupkama u

Strana 7

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

mineralnoj vodi, ugljinim i blatnim kupkama cijelog tijela i djelominom masaom,

parafinskim oblogama i medikamentima postiu se zavidni rezultati u lijeenju niza kroninih
oboljenja ( eerna bolest, eluano-crijevna oboljenja, bolesti jetre, bolesti krvotoka,
poremeaji metabolizma, reumatska oboljenja itd.)
Prirodna mineralna voda jedan je od nositelja razvitka opine Kiseljak, obzirom da najvee
poduzee na podruju opine djeluje upravo na bazi mineralne vode, a njihov proizvod
Sarajevski Kiseljak poznat je i izvozi se irom svijeta. Sarajevski kiseljak spada u najbolje
zemno-alkalne mineralne vode. Po svojim fizikalno kemijskim karakteristikama je natrij kalcij - magnezij - hidrogenkarbonatna-sulfatna mineralna voda. Sadrava 3142,6 mg/l
ukupno topljivih vrstih tvari i 4000 mg/i ugljinog dioksida.
Osim kapitiranih izvora mineralne vode, poznato je i ljekovito blato u Klokotima, iji
radioaktivitet, mjeren mahovim jedinicama u C/1, iznosi 3,74, a sadri i CO2.
U Zabru se nalazi izvor termo-mineralne vode Toplica, kapaciteta 30 dm/s. Izlazna
temperatura vode je izmeu 25 i 30 stupnjeva Celzijevih.
Danas je Kiseljak nezaobilazna stanica svih putnika, a tome su doprinijela upravo brojna
prirodna bogatstva, koja su i uinila da postane poznato tranzitno sjedite, mada je zadrao
epitet uvenog ljeilita.

Strana 8

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

4. POLAZNI ELEMENTI
4.1. Anketni upitnik
Tijekom oujka/marta 2011. godine, provedeno je preliminarno anketno istraivanje na
prigodnom uzorku graana sa podruja Opine Kiseljak, s namjerom da se dobije uvid u
stavove i miljenja graana o zatiti okolia.
Svrha anketnog upitnika bila je ispitivanje ekoloke svijesti, odnosno utvrivanje to graani
misle o stanju ivotne sredine na podruju opine i kako rijeiti odreene ekoloke probleme.
Navedena miljenja, komentari i prijedlozi dobiveni anketom kljuni su temelj za izradu
osnovnih smjernica za poduzimanje daljih koraka u pripremi dokumenta Lokalnog ekolokog
akcionog plana Opine Kiseljak. U anketnom istraivanju sainjenom od ukupno 13 pitanja,
sudjelovali su graani razliite ivotne dobi i sa cijelog podruja opine.
Na temelju podataka dobivenih iz anketnog upitnika proizlazi nekoliko zakljuaka:
Najvei broj graana je svjestan da na zagaenje okolia najvie utie niska ekoloka
svijest ovjeka, te da treba sauvati umu, zelene povrine, izvore vode, nacionalne
spomenike, izvore kisele vode, poljoprivredne povrine;
Najznaajniji problemi ivotne sredine na podruju opine Kiseljak su:
- Zagaenje povrinskih i podzemnih voda;
- Zagaenje zraka i zemljita;
- Otpad i divlje deponije;
- Neplanska sjea uma;
- Niska ekoloka svijest i obrazovanje;
Veina smatra da sustav zatite okolia opine Kiseljak treba unaprijediti uvoenjem
sljedeih mjera:
- Odreivanje vodozatitinih zona oko izvorita i rezervoara;
- Ureenje kanalizacionih sustava;
- Poboljati kaznenu politiku i sankcije;
- Poveati broj kontejnera u naseljenim mjestima;
- Uvesti EKO-obrazovanje u kolama, redovno poumljavanje, EKO radionice,
javne tribine, medijsku podrku;
- Sanacija divljih deponija;

Veina u narednih deset godina, Opinu Kiseljak vidi kao naprednu, razvijenu,
demografski i ekonomski stabilnu, ureenu i ekoloki osvijetenu;

Anketa provedena meu graanima predstavlja tek poetak u sustavnom praenju razvoja
svijesti o zatiti okolia Opine Kiseljak.

Strana 9

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

4.2. SWOT analiza

SWOT analiza je metoda za prepoznavanje i utvrivanje temeljnih pokazatelja ouvanja
okolia i odrivog razvoja, prirodnih potencijala za razvoj, te okolinih ogranienja.
Tako SWOT analiza ima za cilj stvaranje osnovnih smjernica za izradu Lokalnog ekolokog
akcionog plana Opine Kiseljak, koji e svojom realizacijom znaajno unaprijediti zatitu
okolia, odnosno poboljati kvalitetu ivotne sredine.
U SWOT analizu ukljueni su rezultati provedene ankete o stanju ivotne sredine sa podruja
Opine Kiseljak.
Informacije dobivene SWOT analizom pomau nam u planiranju buduih aktivnosti u oblasti
zatite okolia kao i definiranju stratekih ciljeva.
4.2.1. Snage
Spremnost i otvorenost opinske administracije za poboljanje kvaliteta ivotne
sredine implementacijom LEAP-a;
Raznolikost tipova zemljita;
Geoprometni poloaj Kiseljaka;
Izraen strateki dokument razvoja;
Relativno ouvan okoli;
Redovan odvoz otpada;
Bogatstvo vodnim resursima (rijeka, Lepenica, Fojnica, Kreevka i potok Mlava);
4.2.2. Slabosti
Velika centralizacija vlasti i financija na kantonalnoj i dravnoj razini;
Nedovoljna edukacija graana o postupanju s otpadom i niska ekoloka svijest;
Neizgraenost sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda (velik broj septikih jama
koje direktno isputanjem otpadnih voda oneiuju okoli i podzemne vode);
Nedostatak pitke vode na podruju opine;
Nekoliko divljih odlagalita otpada na podruju opine;
Mali proraun opine;

Strana 10

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

Ne postojanje sustava reciklae otpada koji bi pretvarao otpad u sekundarne sirovine;

Nedovoljno prikupljanje i sortiranje otpada;
Nepostojanje proiivaa otpadnih voda;
Zagaenost ume i zemljita od NUS-a i MES-a;

4.2.3. anse
Povlaenje sredstava iz EU fondova za projekte zatite okolia;
Edukacija lokalnog stanovnitva o vanosti ouvanja i zatite okolia;
Iskoristiti neki od fondova EU za financiranje vodovoda i odvodnje;
Suradnja sa ekolokim udrugama;
Stvaranje prepoznatljivosti opine kao ekoloki istog i nezagaenog podruja;
Mogunost suradnje sa susjednim opinama u zatiti ivotne sredine;

4.2.4. Prijetnje
Nedostatak financijskih sredstava za uvoenje najviih ekolokih standarda;
Bespravna gradnja koja umanjuje broj zelenih povrina;
Nedovoljna kontrola odlaganja otpada;
Ugroenost uma;
Zaputanje poljoprivrednih povrina;
Nastavak zagaenja ivotne sredine;
Spor postupak deminiranja od NUS-a i MES-a na podruju opine;

Strana 11

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

5. PROCJENA STANJA OKOLIA U OPINI KISELJAK

5.1. Zatita kvalitete zraka

5.1.1. Analiza stanja
Zagaenom zraku izloeno je cjelokupno stanovnitvo, a naroito su ugroene osjetljive grupe
ljudi. Najosjetljivija su djeca predkolskog i kolskog uzrasta, kronini bolesnici i stari ljudi.
Specifine zagaujue materije, ugljikovodici, fluoridi, klor, teki metali iz procesa
proizvodnje i sagorijevanja, su u velikoj mjeri rasprostranjeni u industrijskim podrujima. U
urbanim i industrijskim podrujima kvalitet zraka u najveoj mjeri zavisi od smjese
zagaujuih materija koje se formiraju pod odreenim uslovima (vrsta i koliina emisije,
topografija i meteoroloki uslovi).
Svakodnevnom emisijom velikih koliina zagaujuih materija u atmosferu naroito na
podruju Opine Kiseljak dolazi do znaajne promjene sastava zraka i njegovog zagaivanja.
Imajui u vidu ne postojanje mjerne stanice za praenje kvalitete zraka na podruju Opine
Kiseljak, nije mogue predstaviti podatke o kvalitetu zraka kao to je koncentracija CO2 i
SO2, crnog dima, ai i drugih estica.
Jedan od problema koji ozbiljno ugroava kvalitet zraka a posebno u zimskim mjesecima,
kada su meteoroloke prilike, sa aspekta kretanja zranih masa najnepovoljnije, je
zagrijavanje objekata koritenjem drvenog ogrijeva, lo ulja i uglja.
Takoer, ugroenost kvaliteti zraka doprinosi geoprometni poloaj urbanog podruja
Kiseljaka, kroz koji proe veliki broj putnikih i teretnih vozila, spaljivanje otpada na
gradskoj deponiji, kao i postojanja industrijskih objekata (pilane, briketare), kamenolomi,
koji ugroavaju zdravlje ljudi i kvalitet zraka.

5.1.2. Ciljevi koje elimo postii

Na bazi utvrenih problema koji doprinese zagaenju kvaliteta zraka na podruju Opine
Kiseljak, utvreni su ciljevi koji e doprinijeti kvalitetu ivotne sredine i zdravlja ljudi kao
to su:
Edukacija graana o znaaju kvaliteta zraka;
Unaprijediti monitoring kvaliteta zraka;
Izraditi katastar zagaivaa;
Izgraditi mini obilaznicu u Kiseljaku, ime e se smanjiti koncentracija saobraaja u
urbanom jezgru i time smanjiti emisije zagaenja zraka;

Strana 12

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

Da industrijski zagaivai poduzmu mjere o smanjenju nivoa emisije zagaenja zraka;

Da Opina Kiseljak donese potrebne odluke i programe kao i redovnu kontrolu od
strane nadlenih opinskih Slubi;

5.1.3. Mjere i aktivnosti na postizanju ciljeva

Provoenje mjera i aktivnosti zatite zraka od zagaenja kroz realizaciju preventivnih i
sanacionih mjera, tei se obezbijetiti zadovoljavajui kvalitet zraka. S ciljem poboljanja
kvaliteta zraka na podruju Opine Kiseljak potrebno je poduzeti sljedee mjere:
Uvesti u urbanom jezgru opine praenje stanja kvalitete zraka;
Pristupiti izradi katastra zagaivaa zraka na podruju Opine Kiseljak;
U suradnji sa kolama i eko udrugama na podruju opine, pristupiti edukaciji graana
o zatiti ivotne sredine;
Donijeti Odluku o zatiti zraka od zagaenja usklaenu sa zakonskim propisima iz
oblasti ekologije, ime e svi registrirani zagaivai zraka provesti potrebne tehniko
tehnoloke mjere u cilju smanjenja emisije zagaenja;

5.2.

Upravljanje vodnim resursima i otpadnim vodama

5.2.1. Analiza stanja

Gradsko podruje Opine Kiseljak i dio okolnih naselja se opskrbljuje vodom sa devet
izvorita (ubren, Grahovci, Potkraj, Borina, Vrbovik, Doci, Bijele vode, Studenac) i jednim
bunarskim sustavom. Koliina vode u vodovodnom sustavu je nedovoljna da bi se zadovoljile
potrebe stanovnika opine. Ukupna duljina vodovodne mree je 80 km. Vodovodne cijevi su
stare skoro 100 godina, a dotrajalost vodovodne mree ima za posljedicu velike gubitke, koji
prema procjeni Zavoda za vodoprivredu iznose vie od 50%.
Oko 50% teritorije opine se opskrbljuje vodom iz seoskih vodovoda, koji nisu pod
kontrolom JKP. Ne izdvajaju se sredstva za njihovo odravanje, a uglavnom se ne vri
kontrola kvaliteta vode, tako da voda u seoskim vodovodima predstavlja potencijalnu
opasnost za zdravlje stanovnitva koje je koristi. Pristup vodi za pie je naroito
problematian u dijelu opine koji granii sa susjednom opinom Fojnica, a u tom dijelu ne
postoji ni kanalizaciona mrea
Problem sa kojim se susree JKP je ilegalno prikljuivanje jednog broja korisnika seoskih
vodovoda na gradsku vodovodnu mreu. U vrijeme izvoenja radova na gradskom vodovodu,

Strana 13

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

uslijed opadanja pritiska, dolazi do mijeanja vode iz seoskih rezervoara (koja je higijenski
neispravna) sa vodom iz gradskog vodovoda.
Samo ui dio grada (oko 1.000 domainstava ili 17,8%) je prikljuen na kanalizacijsku mreu,
ija duljina iznosi 5-6 km. Kanalizacijskom mreom upravlja JKP ''Kiseljak''. Postojei
kanalizacijski sustav je mjeovitog tipa, a otpadne vode iz kanalizacijske mree se isputaju u
rijeku Fojnicu bez prethodnog tretmana proiavanja (ne postoji kolektor). Veliki problem je
propusna mo sustava, te u vrijeme velikih oborina dolazi do zaguenja kanalizacije i
izlijevanja otpadnih voda i fekalija u centru grada. Gradska i seoska domainstva koja nisu
prikljuena na kanalizacijsku mreu fekalne vode isputaju izravno u oblinje rijeke
(Lepenica, Fojnica i Kreevka), putne kanale ili u septike jame, koje se u seoskim
podrujima esto kopaju u neposrednoj blizini bunara.
Na bazi analize postojeeg stanja kvaliteta voda na podruju Opine Kiseljak identifikovani
su mnogi problemi koji uzrokuju degradaciju kvaliteta povrinskih i podzemnih voda.
Najznaajniji nerijeeni prisutni problemi koji ugroavaju kvalitet voda su:
Nerijeeno snabdijevanje pitkom vodom;
Dotrajalost vodovodne mree;
Nedovoljna propusna mo kanalizacione mree;
Nerijeeno pitanje odvajanja i preiavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda;
Naruavanje eko higijenskog reima u zonama izvorita pitke vode uslijed,
nekontroliranog odlaganja vrstog otpada (divlje deponije), bespravne sjee uma itd.;
Stalna opasnost od plavljenja stambenih objekata i poljoprivrednih povrina uslijed
nereguliranih vodnih tokova i nepostojanje vodozatitnih objekata;
5.2.2. Ciljevi koje elimo postii
Radi zatite kvalitete voda i upravljanje otpadnim vodama na podruju Opine Kiseljak, te
poboljanja vodosnabdjevanja, potrebno je postii sljedee ciljeve:
Zatiti izvorita pitke vode;
Razviti kanalizacioni sustav i rekonstruirati vodovodnu mreu na podruju Opine
Kiseljak;
Da industrijski kapaciteti prioritetno rijee problem vlastitih otpadnih voda;
Zatiti ugroena podruja Opine Kiseljak od poplava;

Strana 14

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

Redovan monitoring na zatiti i kontroli pitke vode;

5.2.3. Mjere i aktivnosti na postizanju ciljeva

Za rjeavanje navedenih ciljeva u oblasti zatite voda neophodno je poduzeti sljedee mjere:
Realizirati projekt vodovoda Fojnica-Kiseljak-Visoko;
Uraditi katastar zagaivaa voda za podruje Opine Kiseljak;
Donijeti opinske odluke o zatitnim zonama izvorita pitke vode;
Izraditi Plan zatite od poplava za podruje Opine Kiseljak;
Stvoriti uslove za rekonstrukciju dijelova dotrajale vodovodne i kanalizacione mree;
Ukloniti postojee divlje deponije u blizini izvorita pitke vode i sprijeiti njihovo
nastajanje;

5.3.

Zatita zemljita

5.3.1. Analiza stanja

U ukupno raspoloivom zemljitu (16.141 ha) na podruju opine Kiseljak, pod umama se
nalazi oko 50% zemljita (8.154 ha), poljoprivredno zemljite ini 49% (7.792 ha), dok je
ostalog neplodnog zemljita 1% (195 ha). Poljoprivredno zemljite zauzima 7.792 ha, od ega
je obradivog 6.965 ha (oranice i vrtovi 5.498 ha, vonjaci 297 ha, livade 1.170 ha) i panjaka
827 ha. Poljoprivredno zemljite je veinom u privatnoj svojini (94%). Kvalitetno
poljoprivredno zemljite se nalazi u dolinama rijeka Lepenice, Kreevice, Fojnice i Mlave.
Na podruju opine nalazi se oko 2.421 ha zemljita prve kategorije, koje se najveim dijelom
nalazi uz longitudinalu Kobiljaa Klokot.
Opa je ocjena da je poljoprivredno zemljite na podruju opine nedovoljno iskoriteno, a
naroito su zaputene povrine od Zabra do Klokota koje su posebno pogodne za bavljenje
poljoprivredom.

Strana 15

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

Prema klimatsko geografskim karakteristikama, osnovnoj namjeni koritenja zemljita

Opina Kiseljak je kategorisana u sljedee reone.

Reon

Broj MZ

Ukupno

RavniarskoBrdski

164 km2

Povrina u km2
Poljoprivred.
umsko
Neplodno
89 km2
53 km2
22 km2

Neplodnog zemljita na opini ima veih povrina, koje je nastalo kao posljedica emigracije
stanovnitva posebno na rubnim podrujima opine uslijed ratnog djelovanja, te postojanja
neoienih miniranih povrina.
Nakon rata na podruju Opine Kiseljak bilo je 15.000.000 m2 miniranog zemljita ili
prostora sumnjivog na postojanje mina. U proteklom periodu na podruju Opine Kiseljak,
reizvianjem sumnjivih povrina miniranog prostora, povrina je smanjena na 10.000.000 m2.
Na temelju reizvianja i uraenih projekata za I kategoriju deminirano je 363.186 m2.
Trenutno stanje sumnjive povrine po kategorijama od NUS-a i MES-a na podruju Opine
Kiseljak je: I kategorija 1.739.364 m2 ili 16,55 %, II kategorija 3.611.208 m2 ili 34,35%, III
kategorija 5.160.931 ili 49,10 %.
Klizanje i odronjavanje zemljita je stalna opasnost po ljude i materijalna dobra, posebno u
vrijeme velikih padavina, gdje dolazi do povrinskih i podzemnih voda.
Na temelju podataka i analize o svim dosadanjim odronjavanjima i klizanja zemljita koji
djeluju na podruju Opine Kiseljak lokaliteti su sljedei:
MZ Kiseljak Donji Pale Bijele vode
MZ Draevii Kobiljaa
MZ Gromiljak Jehovac
MZ Bilalovac Miroevii
MZ Bukovica Zabre Toplica eelovo
MZ Lepenica Ivica
Na podruju opine izraen je i problem eksploatacije mineralnih sirovina (kamena), gdje su
aktivna dva kamenoloma:
Kamnolom ''Transportbeton'' MZ Han Ploa
Kamenolom ''HOUSE-MILOS'' MZ Lepenica
Temeljni problem koji nastaje radom navedenih kamenoloma jest nastajanje tete nad
prirodnim naslijeem Opine Kiseljak.
Obradivo zemljite je kljuni resurs razvoja proizvodnje hrane. Sastavni dio politike prema
poljoprivrednom zemljitu, ali i ukupnom prostoru treba da bude okrenuta na zatiti najboljih
zemljita od trajnih gubitaka.

Strana 16

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

5.3.2. Ciljevi koje elimo postii

Na zatiti zemljita kao izuzetno vanog prirodnog resursa na podruju Opine Kiseljak,
potrebno se dostii sljedee ciljeve:
Stvoriti uvjete za zatitu zemljita;
Poveati uzgoj poljoprivrednih kultura;
Sanirati klizita na podruju Opine;
Deminirati zemljita na podruju Opine

5.3.3. Mjere i aktivnosti na postizanju ciljeva

Za rjeavanje navedenih ciljeva u oblasti zatite zemljita neophodno je poduzeti sljedee
mjere:
Donijeti i realizirati programe sanacije degradiranih zemljita;
U suradnji sa viim nivoima vlasti podsticati poljoprivrednu proizvodnju;
Poduzeti preventivne mjere na sanaciji klizita;
U suradnji sa BHMAC-om i stranima organizacijama, izraditi i realizirati projekte
deminiranja poljoprivrednih zemljita i uma;

Strana 17
5.4.

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

Zatita uma

5.4.1. Analiza stanja

Uee uma na podruju Opine Kiseljak je manjeg povrinskog prostora u odnosu na
poljoprivredno zemljite.
Napominjemo da je dobar dio umskog prostora (zemljita) pokriven degradiranim umama i
ikarama, kao i poljoprivredna dobra koja se nalaze uz rubove uma.
Manji dio uma je prekriven tehnikim stablima, gdje se vri selektivna sjea i distribuiranje
prema preraivakim kapacitetima (pilanama). U poslijeratnom periodu je zanemareno
poumljavanje i obnavljanje umskog prostora.
Opa je ocjena da stanje uma na podruju Opine Kiseljak nije zadovoljavajue. Uslijed
ilegalne sjee, naroito su ugroene ume koje se nalaze u blizini naseljenih mjesta, a ilegalna
sjea uma doprinosi i aktivnim erozijama tla i poplavama na lokalitetu Topole, Gromiljak i
Polje Zeevo. Na kantonalnom nivou nije donesena umsko privredna osnova, a umama se
gospodari na osnovu godinjih planova.
Na podruju opine nisu definirane ume sa posebnom namjenom (zatitne ume), a Opina je
nadlena da pokrene inicijativu da se prilikom izrade umsko privredne osnove odredi zatitni
umski pojas.
Opina Kiseljak je suoena i sa ilegalnom sjeom uma, nedefiniranim zatitnim umama i
umama sa posebnom namjenom. Situaciju u oblasti okolia dodatno uslonjava postojanje
miniranih povrina koje nisu adekvatno oznaene, a nije izvjesno iznalaenje sredstava za
deminiranje i trajno oznaenje minskih polja.
Takoer je izraen i problem odlaganja otpada izvan naselja, najee iznad sela u oblinjim
umama i pored umskih puteva. Navedeni otpad postaje meta ivotinja, koje raznose smee i
stvaraju mogunost za nastanak i prenoenje zaraznih bolesti.

5.4.2. Ciljevi koje elimo postii

Na planu rjeavanja ekolokih problema iz oblasti zatite uma neophodno je postii sljedee
ciljeve:
Edukacija stanovnitva o znaaju i zatiti uma;
Deminiranje umskih povrina;
Efikasniji rad inspekcijskih slubi, policije i sudova;
Sprijeiti stvaranje divljih deponija u umama;

Strana 18

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

5.4.3. Mjere i aktivnosti na postizanju ciljeva

S ciljem zatite umskih povrina na podruju Opine Kiseljak potrebno je poduzeti sljedee
mjere:
U suradnji sa kolama i eko udrugama na podruju opine, pristupiti edukaciji graana
o zatiti umskih povrina;
U suradnji sa BHMAC-om i stranima organizacijama, izraditi i realizirati projekte
deminiranja umskog prostora;
Izvriti sanaciju postojeih divljih deponija i sprijeiti njihovo nastajanje kroz povean
angaman inspekcijskih slubi.

5.5.

Upravljanje otpadom

5.5.1. Analiza stanja

Problem otpada na podruju opine Kiseljak je vrlo izraen. Problem je svakom danom sve
izraeniji, jer sa porastom ukupne potronje proporcionalno raste i koliina otpada. Moemo
rei da su koliine svih vrsta otpada u porastu zadnjih godina, zbog masovne uporabe
plastine i drugih vrsta ambalaa, kao i raznih proizvoda za linu i kunu higijenu.
Kvalitetno rjeenje pitanja sanitarnog zbrinjavanja vrstog otpada na podruju Opine
Kiseljak predstavlja kompleks problema kako prikupljanja i selektiranja, tako i transporta i
konanog odlaganja na sadanjem lokalitetu opinske deponije.
Poseban problem sa aspekta zatite ivotne sredine predstavlja niska svijest graana po
pitanju otpada, koji nekontrolirano odlagaju vrsti otpad stvarajui divlje deponije, te time
znaajno utiu na degradaciju kvaliteta ivotne sredine.
JKP vri odvoz otpada koji se deponuje na lokalitetu Berberue, gdje se nalazi opinska
deponija. Sadanja deponija se nalazi na vodopropusnom zemljitu.
Zabrinost o lokaciji sadanje deponije i potencijalnim negativnim utjecajima po zdravlje
stanovnitva dijele i lanovi Ekoloke udruge ''Izvor''. Na podruju opine se nalazi 28
registriranih ilegalnih deponija, a do sada nisu poduzimane aktivnosti po pitanju saniranja
ovih deponija, osim u sluaju kada je jedna od ilegalnih deponija bila locirana u vodozatitnoj
zoni. Odvoz i deponovanje organskog otpada regulirano je ugovorom koji potpisuju JKP i
pravna lica. Prikupljanje i odvoz otpada za fizika lica je organiziran na podruju itave
opine, bilo da se radi o kontejnerskom prikupljanju otpada ili deponovanju u ekoloke
plastine vree.

Strana 19

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

5.5.2. Ciljevi koje elimo postii

Temeljem analize navedenih problema na podruju Opine Kiseljak, ciljevi u oblasti
upravljanje otpadom su:
Saniranje divlji deponija;
Organizirati ienje svih korita rijeka na podruju Opine Kiseljak;
Uspostaviti inspekcijski nadzor;
Educirati stanovnitvo o upravljanju sa otpadom;

5.5.3. Mjere i aktivnosti na postizanju ciljeva

Za rjeenje prisutnih problema u ovoj oblasti prioritetno je potrebno poduzeti sljedee
aktivnosti;
U suradnji sa kolama i eko udrugama na podruju opine, pristupiti edukaciji graana
na temu upravljanje otpadom ;
Pristupiti organiziranoj akciji saniranja divljih deponija na identificiranim lokalitetima
na podruju Opine Kiseljak;
Reimom redovnog odvoza vrstog otpada potpuno obuhvatiti podruje opine
Kiseljak;

Strana 20

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

6. UTVRIVANJE EKOLOKIH PRIORITETA

Na temelju procjene i analize stanja okolia na podruju Opine Kiseljak, u okviru svake
oblasti prezentirani su okolini problemi. Odabir ekolokih prioriteta uraen je na temelju
rezultata provedene ankete, gdje su graani svojim miljenjem dali doprinos u utvrivanju
istih.

Lista odabranih ekolokih prioriteta za podruje

Opine Kiseljak
Prioritet

Zatita kvalitete zraka

Problem

Spaljivanje otpada na gradskoj deponiji

Zagaenje zraka iz saobraaja, kamenoloma i
pilana
Zagaenje zraka u urbanom jezgru
zagrijavanjem objekata koji koriste lo ulje,
ugalj i drveni ogrjev uslijed loih meteorolokih
prilika
Dotrajalost vodovodne i kanalizacione mree

Upravljanje vodnim resursima i

otpadnim vodama

Nerijeeno snabdijevanje pitkom vodom;

Naruavanje eko higijenskog reima u zonama
izvorita pitke vode uslijed, nekontroliranog
odlaganja vrstog otpada (divlje deponije) i
bespravne sjee uma
Nerijeeno pitanje odvajanja i preiavanja
komunalnih i industrijskih otpadnih voda
Zaputanje poljoprivrednih povrina

Zatita zemljita

Zatita uma
Upravljanje otpadom

Miniranost zemljinih povrina

Eksploatacija zemljita (kamenolomi)
Aktivna klizita
Miniranost umskih povrina
Ilegalna sjea uma
Divlje deponije
Nedovoljan stepen svijesti graana o postupanju
s otpadom

Strana 21

7.

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

AKCIONI PLAN
ZATITA KVALITETE ZRAKA
Aktivnosti

Nosilac aktivnosti

Zakonski okvir

3.

4.

5.

Izgraditi mini
obilaznicu

zagaenja zraka;

zagaivai poduzmu
mjere o smanjenju
nivoa emisije

Da industrijski

Zagaenje zraka iz saobraaja, kamenoloma i pilana

Donijeti potrebne
odluke i programe
kao i redovnu
kontrolu od strane
nadlenih
opinskih Slubi;

Cilj

Spaljivanje otpada
na opinskoj
deponiji

Problem

Financijska
sredstva

-Zakon

Efikasniji rad Slube za

Civilnu zatitu

Sluba za civilnu
zatitu

Priprema potrebne
dokumentacije za
realizaciju ovog projekta

Sluba za
imovinsko pravne
poslove i Sluba za
gosp. urban. i
prostorno planiranje

Provoenje i potivanje
zakonske regulative

Privredni subjekti,
kantonalna
inspekcija i Opina
Kiseljak

o vodama,
(Slubene novine
Federacije BiH,broj:
70/06),
- Zakon o umama,
(Slubene novine
Federacije BiH,br.
20/02),
- Zakon o zatiti
okolia, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Zakon o zatiti
prirode, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Zakon o zatiti zraka,
(Slubene novine
Federacije BiH,br.
33/03),
- Zakon o upravljanju
otpadom, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Zakon o prostornom
planiranju i koritenju
zemljita na nivou
Federacije BiH,
(Slubene novine
Federacije
BiH,broj:02/06),

Rok

Kontinuirano

Do 2013. god.

Do 2013. god.

Proraun Opine

Proraun Opine,
nadlena
kantonalna i
federalna
ministarstva

Proraun Opine
Kiseljak i
KSB/SBK

Strana 22

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

ZATITA KVALITETE ZRAKA
Cilj

Aktivnosti

Nosilac aktivnosti

Zakonski okvir

3.

4.

5.

Edukacija graana o
zatiti ivotne sredine
Izraditi katastar

zagaivaa zraka

Opina Kiseljak,
NVO, kole,
Mediji

o vodama,
(Slubene novine
Federacije BiH,broj:
70/06),
- Zakon o umama,
(Slubene novine
Federacije BiH,br.
20/02),
- Zakon o zatiti
okolia, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Zakon o zatiti
prirode, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Zakon o zatiti zraka,
(Slubene novine
Federacije BiH,br.
33/03),
- Zakon o upravljanju
otpadom, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Zakon o prostornom
planiranju i koritenju
zemljita na nivou
Federacije BiH,
(Slubene novine
Federacije
BiH,broj:02/06),

Rok

Financijska
sredstva

Do 2013. god.

Proraun Opine

-Zakon

Smanjiti potronju energije i izrada katastra zagaivaa

Zagaenje zraka u urbanom jezgru zagrijavanjem objekata koji koriste lo

ulje, ugalj uslijed loih meteorolokih prilika

Problem

Strana 23

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA I OTPADNIM VODAMA
Zakonski okvir

3.

4.

5.

Razviti kanalizacioni sustav i

rekonstruirati vodovodnu mreu na
podruju Opine Kiseljak;

Nosilac aktivnosti

Iscrpiti sve mogunosti oko

dogovora na realizaciji vodovoda
Fojnica Kiseljak Visoko

Aktivnosti

Dotrajalost vodovodne i kanalizacione

mree

Cilj

Nerijeeno snabdijevanje pitkom

vodom;

Problem

Financijska
sredstva

-Zakon

Izrada projektne
dokumentacije

Sluba za
gospodarstvo
urbanizam i
prostorno planiranje,

Raditi na usklaivanju
Naelnici i
stavova i interesa putem
vijenici opina
dijaloga s ciljem
Kiseljak, Fojnica i
realiziranja projekta
Visoko

o vodama,
(Slubene novine
Federacije BiH,broj:
70/06),
- Zakon o zatiti
okolia, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Zakon o zatiti
prirode, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Zakon o upravljanju
otpadom, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Pravilnik o higijenskoj
ispravnosti vode za
pie ("Slubeni list
SFRJ, br. 33/87 i
13/91),
-Pravilnik o uslovima
za odreivanje zona
sanitarne zatite i
zatitnih mjera za
izvorita vode koje se
koriste ili planiraju da
koriste za pie
(Slubene novine
Federacije BiH, broj:
51/02)

Rok

Do 2013. god

Proraun Opine,
kantona, EU
fondovi

Do 2013. god

Proraun Opine,
kantona, EU
fondovi

Strana 24

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA I OTPADNIM VODAMA
Aktivnosti

Nosilac aktivnosti

3.

4.

Da industrijski kapaciteti prioritetno rijee

problem vlastitih otpadnih voda;

Nerijeeno pitanje odvajanja i

preiavanja komunalnih i industrijskih
otpadnih voda

Redovan monitoring na zatiti i

kontroli pitke vode;

Cilj

Naruavanje eko higijenskog

reima u zonama izvorita pitke
vode

Problem

Izrada plana zatite zone

izvorita za podruje
opine Kiseljak i
kontrolirati kvalitet pitke
vode

Sluba za
gospodarstvo
urbanizam i
prostorno planiranje
i Sluba za civilnu
zatitu

Poduzimanje zakonom
Opina Kiseljak, JP
predvienih mjera na
'' Komunalno''
otklanjanju problema
Kiseljak, poduzea
komunalnih i industrijskih
na podruju Opine
otpadnih voda.

Zakonski okvir

Rok

Financijska
sredstva

5.

- Zakon o vodama,
(Slubene novine
Federacije BiH,broj:
70/06),
- Zakon o zatiti
okolia, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Zakon o zatiti
prirode, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Zakon o upravljanju
otpadom, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Pravilnik o higijenskoj
ispravnosti vode za
pie ("Slubeni list
SFRJ, br. 33/87 i
13/91),
-Pravilnik o uslovima
za odreivanje zona
sanitarne zatite i
zatitnih mjera za
izvorita vode koje se
koriste ili planiraju da
koriste za pie
(Slubene novine
Federacije BiH, broj:
51/02)

Do 2013. god

Proraun Opine

Do 2013. god

Proraun Opine i
sredstva poduzea

Strana 25

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA I OTPADNIM VODAMA
Cilj

Aktivnosti

Nosilac aktivnosti

Zakonski okvir

3.

4.

5.

Rok

Financijska
sredstva

-Zakon o vodama,

Zatiti ugroena podruja Opine Kiseljak od poplava;

Stalna opasnost od plavljenja stambenih objekata i poljoprivrednih

povrina uslijed nereguliranih vodnih tokova i nepostojanje vodozatitnih
objekata;

Problem

Izraditi Plan zatite od

poplava za ugroena
podruja Opine Kiseljak

Sluba za civilnu
zatitu

(Slubene novine
Federacije BiH,broj:
70/06),
- Zakon o zatiti okolia,
(Slubene novine
Federacije BiH,br.
33/03),
- Zakon o zatiti prirode,
(Slubene novine
Federacije BiH,br.
33/03),
- Zakon o upravljanju
otpadom, (Slubene
novine Federacije
BiH,br. 33/03),
- Pravilnik o higijenskoj
ispravnosti vode za pie
("Slubeni list SFRJ, br.
33/87 i 13/91),
-Pravilnik o uslovima za
odreivanje zona
sanitarne zatite i
zatitnih mjera za
izvorita vode koje se
koriste ili planiraju da
koriste za pie
(Slubene novine
Federacije BiH, broj:
51/02)
- Uredba o planovima
odbrane od poplava,
(Slubene novine
Federacije
BiH,broj:.3/02),

Do 2012. god.

Proraun Opine,
kantona, EU
fondovi

Strana 26

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

ZATITA ZEMLJITA
Nosilac aktivnosti

Zakonski okvir

3.

4.

5.

Deminirati zemljita na podruju

Opine

Miniranost zemljinih povrina

Poveati uzgoj
poljoprivrednih kultura;

Aktivnosti

Stvoriti uvjete za zatitu

zemljita;

Cilj

Zaputanje poljoprivrednih
povrina

Problem

Izrada plana zatite i

koritenja
poljoprivrednog
zemljita
Poticaj i edukacija
graana o zatiti i
koritenju
poljoprivrednog
zemljita

U suradnji sa BHMACom i stranima

organizacijama, izraditi
i realizirati projekte
deminiranja
poljoprivrednih
zemljita

Opina Kiseljak,
KSB/SBK,
Federacija BiH

Opina Kiseljak,
KUCZ, FUCZ, BH
MAC

- Zakon o zatiti okolia,

(Slubene novine
Federacije BiH,br. 33/03),
- Zakon o zatiti prirode,
(Slubene novine
Federacije BiH,br. 33/03),
- Zakon o upravljanju
otpadom, (Slubene
novine Federacije BiH,br.
33/03),
- Zakon o prostornom
planiranju i koritenju
zemljita na nivou
Federacije BiH,
(Slubene novine
Federacije
BiH,broj:02/06),
- Uputstvo o utvrivanju
dozvoljenih tetnih
opasnih materija u
zemljitu i metode
njihovog ispitivanja,
(Slubene novine
Federacije BiH,br. 11/99),

Rok

Utvrdit e se na
temelju plana

Kontinuirano

Financijska
sredstva

Proraun opine
Kiseljak,
KSB/SBK,
Federacije BiH i
EU fondovi

Proraun
KSB/SBK,
Federacije, BiH i
donacije

Strana 27

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

ZATITA ZEMLJITA
Nosilac aktivnosti

Zakonski okvir

3.

4.

5.

Sanirati klizita na podruju Opine;

Aktivna klizita

regulative za
eksploataciju
kamenoloma

Aktivnosti

Potivanje zakonske

Cilj

Eksploatacija zemljita
(kamenolomi)

Problem

Zahtijevati od

Opina Kiseljak

Izrada plana i poduzeti

preventivne mjere na
sanaciji klizita;

Sluba za civilnu
zatitu

nadlenih institucija da
se potuje zakonska
regulativa

- Zakon o zatiti okolia,

(Slubene novine
Federacije BiH,br. 33/03),
- Zakon o zatiti prirode,
(Slubene novine
Federacije BiH,br. 33/03),
- Zakon o upravljanju
otpadom, (Slubene
novine Federacije BiH,br.
33/03),
- Zakon o prostornom
planiranju i koritenju
zemljita na nivou
Federacije BiH,
(Slubene novine
Federacije
BiH,broj:02/06),
- Uputstvo o utvrivanju
dozvoljenih tetnih
opasnih materija u
zemljitu i metode
njihovog ispitivanja,
(Slubene novine
Federacije BiH,br. 11/99),

Rok

Do 2012. god

Utvrdit e se na
temelju plana

Financijska
sredstva

Proraun opine
Kiseljak,

Proraun
KSB/SBK,
Federacije, BiH i
donacije

Strana 28

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

ZATITA UMA
Aktivnosti

Nosilac aktivnosti

Zakonski okvir

3.

4.

5.

Efikasniji rad inspekcijskih slubi,

policije i sudova;

Ilegalna sjea uma

Deminiranje umskih
povrina;

Cilj

Miniranost umskih povrina

Problem

U suradnji sa BHMACom i stranima

organizacijama, izraditi
i realizirati projekte
deminiranja umskog
prostora;

Pojaati nadzor i rad

inspekcijskih slubi,
sudova, i drugih
nadlenih institucija
Educirati stanovnitvo o
znaaju uma

Sluba za civilnu
zatitu, BH MAC

Opina Kiseljak,
KSB/SBK, mediji,
eko udruge,
policija i sudovi

- Zakon o zatiti okolia,

(Slubene novine
Federacije BiH,br. 33/03),
- Zakon o zatiti prirode,
(Slubene novine
Federacije BiH,br. 33/03),
- Zakon o upravljanju
otpadom, (Slubene
novine Federacije BiH,br.
33/03),
- Uputstvo o utvrivanju
dozvoljenih tetnih
opasnih materija u
zemljitu i metode
njihovog ispitivanja,
(Slubene novine
Federacije BiH,br. 11/99),
- Pravilnik o sadraju
planova za zatitu uma
od poara, (Slubene
novine Federacije BiH,br.
21/04),
- Zakon o umama,
(Slubene novine
Federacije BiH,br. 20/02),

Rok

Do 2015. god

Kontinuirano

Financijska
sredstva

Proraun opine
Kiseljak,
KSB/SBK,
donacije

Proraun Opine
Kiseljak,
KSB/SBK,
Federacije i
donacije

Strana 29

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

UPRAVLJANJE OTPADOM
Aktivnosti

Nosilac aktivnosti

Zakonski okvir

3.

4.

5.

upravljanju sa otpadom

Educirati stanovnitvo o

Nedovoljan stepen svijesti graana o

postupanju s otpadom

Saniranje divljih deponija

na podruju Opine
Kiseljak
Uspostaviti inspekcijski
nadzor;

Cilj

Divlje deponije

Problem

Izraditi plan za
uklanjanje i saniranje
divljih deponija
Imenovati odgovorne
osobe da vre nadzor
na terenu o
sprjeavanju nastanka
divljih deponija

U suradnji sa
kolama, medijima,
eko udrugama na
podruju opine,
pristupiti edukaciji
graana na temu
upravljanje otpadom

Sluba za civilnu
zatitu
JP ''Komunalno''
Kiseljak

Opina Kiseljak,
KSB/SBK, NVO,
kole i mediji

- Zakon o zatiti okolia,

(Slubene novine
Federacije BiH,br. 33/03),
- Zakon o zatiti prirode,
(Slubene novine
Federacije BiH,br. 33/03),
- Zakon o upravljanju
otpadom, (Slubene
novine Federacije BiH,br.
33/03),
- Uputstvo o utvrivanju
dozvoljenih tetnih
opasnih materija u
zemljitu i metode
njihovog ispitivanja,
(Slubene novine
Federacije BiH,br. 11/99),
- Zakon o umama,
(Slubene novine
Federacije BiH,br. 20/02),
-Zakon o vodama,
(Slubene novine
Federacije BiH,broj:
70/06),

Rok

Utvrdit e se na
temelju plana

Kontinuirano

Financijska
sredstva

Proraun opine
Kiseljak,
KSB/SBK,
donacije

Proraun Opine
Kiseljak,
KSB/SBK,

Strana 30

Lokalni ekoloki akcioni plan Opine Kiseljak

8. IMPLEMENTACIJA LEAP-a

Veoma dobar polazni temelj za uspostavu zatite i ouvanja okolia na podruju Opine
Kiseljak je realizacija Lokalnog ekolokog akcionog plana (LEAP), koji predstavlja
uspostavljanje jasne institucionalne organizacije za provedbuu aktivnosti, te mogunost stalog
unapreenja ciljeva mjera i aktivnosti na zatiti okolia i ivotne sredine.
LEAP mora biti povezan sa procesima planiranja i odluivanja na lokalnom nivou, gdje
uspjena realizacija ovog LEAP-a zavisi od realizacije brojnih zadataka, ciljeva i
aktivnosti iz oblasti: pravne regulative, primjene tehniki tehnolokih mjera, ekonomskih
odnosa, organizacije, upravljanja, jaanja institucija, obrazovanja itd.
Implementacijom LEAP-a i aktivnou svih zainteresiranih strana u ovom procesu,
pokazat e se odlunost lokalne zajednice, da koristei sve raspoloive resurse i potencijale,
kvalitetno rijei nagomilane ekoloke probleme.
Za poetnu provedbu LEAP-a treba se osloniti na vlastita financijska sredstva u emu treba
dobra koordinacija s nacionalnom i kantonalnom politikom.
Gdje god je mogue treba insistirati na trajno odrivim rjeenjima temeljenim na privatnim
ulaganjima i interesnom partnerstvu. Za izgradnju kapaciteta i pripremu projekata moe se
raunati na odreenu tehniku i financijsku pomo iz fondova EU, meunarodnih institucija i
pojedinih drava.
Iskustva pokazuju da su mnogi planski dokumenti lokalne zajednice kao to je LEAP
posustali u provedbi ili uope nisu implementirani.
Da bi LEAP uspio, potrebna je puna podrka lokalne vlasti, potrebno je odrati partnerski
odnos s akterima i graanima, te raditi na izgradnji ope kolektivne i individualne svijesti
graana.
Za to uspjeniju implementaciju Lokalnog ekolokog akcionog plana za podruje Opine
Kiseljak, bilo bi neophodno uspostaviti Odbor za provoenje LEAP-a, koji e svojim jasnim
zadacima biti u procesu stalnog praenja, analiziranja i sumiranja rezultata provedbe ciljeva,
mjera i aktivnosti na zatiti kvalitete ivotne sredine.