1.

Teorija sustava i kibernetika

2. Koja je razlika izmedju transportne telematike i ITSa
3. Koje informacije moraju osigurati (ITS) transportna telematika za optimiranje logistickih
procesa
4. Koje su temeljne znacajke funkcionalnog informiranja putnika
5. Koja su prioritetna podrucja razvoja itsa do 2014-te godine
6. Koja su funkcionalna podrucja itsa
7. Koji su zahtjevi interperobilnosti u zeljeznickom prometu
8. Koje su znacajke prometnog inzenjerstva za razvoj itsa
9. Kako se moze izraziti vrjednost putne informacije za korisnika i razina putne informacije
10. Sta predstavlja sekvencijalni (iterativni) a sta evollutivni razvoj ITSa
11. Koji su zahtjevi operativne perabilnosti zeljeznickog prometa evropske unije
12. Koja su prioritetna podrucja razvoja itsa u zeljeznickoj saobr uniji do 2014-te godine
13. Cime se mogu mjeriti ucinci itsa na transportne terminalne sustave
14. Koji su korisnicki zahtjevi ITS usluge putnih informacija o javnom prevozu
15. Koja su funkcionalna podrucja evropske okvirne arhitekture
16. Kibernetika i teorija sistema
17. Kakve su osobine informacija koje pruza ITS za korisnika
18. Funkcionalna podrucja itsa prema ISo
19. Putno informiranje u sustavu ITSa
20. Koja su nacela dobre arhitekture ITSa
21. Sta je arhitektura ITSa i zasto je znacajna za razvoj ITSa
22. Informacioni lanac i njegova uloga u ITS-u?
23. Karakteristike inteligentnog ponasanja?
24. Sta je inteligentni agent i koje su njegove karakteristike
25. Usluge informisanja putnika?!
26. Fizicka arhitektura?
27. Logicka arhitektura?
28. Korisnicki zahtjevi i uticaj sustavskog inzinjerstva na zahtjeve
29. Intermodalni putnicki promet
30. Tehnike predputnog informiranja
31. ta su ITS funkcionalnosti inteligentne prometnice i sta cini njihovu informacijskokomunikacijsku strukturu (CS)
32. ta je evaluacija sustava ITS-a
33. Zadaca dinamickog upravljanja prometnim tokovima i dijagram qV
34. Taksonometrija, i funkcionalna podrucja po iso normi
35. Uticaji itsa na terminale
36. Taksonomija i funkcionalnosti ITS po ISO standardizaciji.
37. Velicine prometnog toka koje se koriste pri dinamickom upravljanju
38. Validacija I verifikacija
39. Sta obuhvata distribucija informacija u okviru informacionog lanca
40. Sta su prednosti i nedostaci objektno-orjentisanog pristupa i kako se definira prometna mreza
41. Nabrojati 3 tipa arhitekture
42. Kako se odredjuje na teoriji grafova max.protok na prometnoj mrezi
43. Sta je komunikacijska arhitektura
44. Kako je kreirana evropska fizicka arhitektura

45. Faze procesa upravljanja incidentima

46. Kakva je razlika procesa rasciscavanja incidenata u klasicnom prometu i ITS- sustavu.
47. Mjerljive velicine koristi ITS-a
48. Sta je evropska ITS okvirna arhitektura i uloga kreiranja
49. Funkcionalna arhitektura i sta je potrebno znati prilikom pruzanja informacija korisniku
50. Sta su inteligentna vozila.
51. Sta je vodjenje sustava s unaprijednom ili povrtanom vezom
52. ta su inteligentni agenti i kakva su njihova svojstva u pogledu inteligencije, pokretljivosti, i
samostalnosti u djelovanju?
53. Razlika izmedju inteligentnog upravljanja i vodjenja saobracajnog toka
54. Sta je znanje, a sta umjjetna ineteligencija
55. Kako se moze izraziti vrijednost putne informacije i razina putne informisanosti korisnika
ITS-a ( to je 8 poglavlje 11 strana, dvije formule)
56. Virtuelni cestovni vlak
57. Glavne grupe korisnickih zahtjeva prema Wymore-u
58. Kako sustavsko inzenjerstvo utjece na razvoj ITS-a
59. Korisnicki zahtjevi za izbor rute i navigacije RGN?
60. Modul za planiranje rute RGN?
61. Inteligentna vozila i aplikacije inteligentnih vozila?
62. Parametri prometnog toka? Gustoca prometnog toka?
63. Europska fizicka ITS arhitektura?
64. Incident i zagusenja

1. Teorija sustava i kibernetika

ITS predstavlja kompleksan, otvoren, dinamian sustav iji dijelovi imaju svojstva
samoorganiziranosti. Teorija sustava odnosno sustavska znanost i kibernetika su kljucna uporista
za razumjevanje i razvoj ITSa. Sutinska razlika izmeu sustavske znanosti i kibernetike je u
tome da sustavksa znanost ima jae teite na strukturu sustava dok je kibernetika vie
usmjerena na funkcioniranje sustava.
2. Koja je razlika izmedju transportne telematike i ITSa
ITS je sustav sustava koji obuhvaa tehniku, tehnoloku i organizacijsku razinu tako da se
razlikuje od klasinih izoliranih telematikih rjeenja izgraenih bez ITS arhitekture. U Europi
je prije termina ITS ponajvie koriten nazin transportna telematika ili cestovna transportna
telematika. Izraz telematika je nastao kao kombinacija rijei telekomunikacije i informatika.
Izolirani tehniki sustavi za elektroniku naplatu cestarine, SMS plaanje parkiranja,
elektronike tablice vozila jo ne predstavljaju inteligentni transportni sustav jer nisu holistiki
integrirani i ne postoji interoperabilnost na instucionalnoj, logikoj i fizikoj razini. Prema tome

ITS TT
ITS TT

moemo zapisati

gdje je : ITS skup ITS rjeenja

TT skup telematikih rjeenja

3. Koje informacije moraju osigurati (ITS) transportna telematika za optimiranje logistickih
procesa
4. Koje su temeljne znacajke funkcionalnog informiranja putnika
Ovo funkdcionalno podrucje obuhvata sljedece usluge: predputno informiranje putnika, putno
informiranje putnika i vozaca, putne informacije o javnom prevozu, osobne informacijske
usluge, izbor rute i navigacije. U funkcionalnom podrucju informiranja putnika obuhvacene su
staticke i dinamicke informacije o prometnoj mrezi, usluge predputnog i putnog informiranja, te
podrska sluzbama koje obavljaju prikupljanje, pohranjivanje i upravljanje informaijama za
planiranje transportnih aktivnosti. Temeljne znacajke funcionalnog informiranja putnika su :
brze, pouzdane i relevantne informacije, tacne itd
5. Koja su prioritetna podrucja razvoja itsa do 2014-te godine
-Optimalno koristenje prometnica i prometnih podataka
-Kontinuitet usluga upravljanja prometom i prijevozom tereta na EU koridorima
-Sigurnost u cestovnom prometu
-Integracija vozila i prometne infrastrukture
-Sigurnost i zastita podataka i pitanja odgovornosti
-Evropska ITS saradnja i koordinacija
6. Koja su funkcionalna podrucja itsa
1. Informiranje putnika
2. Upravljanje prometom i operacijama
3. Vozila
4. Prijevoz tereta
5. Javni prijevoz
6. urne slube
7. Elektronika plaanja vezana za transport
8. Sigurnost osoba u cestovnom prijevozu
9. Nadzor vremenskih uvjeta i okolia
10. Upravljanje odzivom na velike nesree
11. Nacionalna sigurnost i zatita
Funkcionalna podruja ITS-a sadre korisnike usluge grupirane prema
funkcionalnostima koje podravaju. Usluga ITS-a predstavlja korisniki pogled na
ITS, tako da uslugu kao rezultat percipira i vrednuje krajnji korisnik.
7. Koji su zahtjevi interperobilnosti u zeljeznickom prometu
Mogu se identificirati etiri glavna aspekta ITS interoperabilnosti: tehnika interoperabilnost,
funkcionalna interoperabilnost, institucionalna interoperabilnost i legislativne mjere za
interoperabilnost.
8. Koje su znacajke prometnog inzenjerstva za razvoj itsa

Voenje prometa vozila (traffic control) predstavlja jedno od kljunih podruja prometnog
inenjerstva i od posebnog je interesa za ITS aplikacije inteligentnog voenje prometa.
Inteligentno voenje ukljuuje rjeenja adaptivnog voenja, voenje sustava koji ui te
kombiniranje unaprijednog voenja i reguliranja. Adaptivno ili prilagodljivo voenje znai
sposobnost prilagodbe vanjskim utjecajima i zbivanjima unutar svoje strukture.Imamo porast
mobilnosti, opterecenje transportne infrastrukture, uvodjenje razlicitih prometnih strategija,
zahtjevi za smanjenje prometnog zagusenja, zahtjevi za osiguranje zastite okolisa, zahtjevi za
osiguranje sigurnih i efikasnih operacija transportnog sustava.
Imamo sljedece znacajke: -protok vozila - gustoa prometnog toka -brzina prometnog toka
(prostorna i vremenska) -vremenski razmak ili interval slijeenja vozila -prostorni razmak
slijeenja vozila
9. Kako se moze izraziti vrjednost putne informacije za korisnika i razina putne
informacije
Vrijednost putne informacije za korisnika se moze nacelno izraziti kao slozena funkcija za
konkretan prostorno-vremenski okvir (s,t). Wp=F ( relevantnost, tacnost, azurnost,
promjenjivost)s,t
Razina putne informacije procjenit ce se iz odnosa: Lp=le/lmax, gdje je: Lp=razina putne
informacije, lr=informacije kojima raspolaze korisnik, lmax=potpuna informacija o putovanju i
stanju prometnog sustava. Vrijednost putne informacije se iskazuje kroz: vrijeme cekanja,
uspjesnost odziva putnika, zadovoljenje potreba na osnovu duzine relacije, brzine putovanja,
sigurrnosti itd
10. Sta predstavlja sekvencijalni (iterativni) a sta evolutivni razvoj ITSa
Kod klasinog sekvencijalnog ili iterativnog razvoja komplesnog sustava pretpostavlja se da su
zahtjevi i tehniki standardi poznati i definirani tako da se razmatra nekoliko opcija izmeu kojih
se procesom eliminacije dolazi do konanog dizajna sustava. Evolutivni razvoj koji se temelji
na dobro definiranoj arhitekturi ima bitne prednosti u odnosu na klasini sekvencijalni ili
iterativni razvoj. Evolutivni razvoj ITS-a zahtijeva definiranje arhitekture sustava koja je
konzistentna, fleksibilna i otvorena za nova tehniko-tehnoloka i organizacijska rjeenja.
Razvoj ITS-a je desetljetni proces tijekom kojeg dolazi do znaajnih promjena u:
- poetnim zahtjevima korisnika
- raspoloivim tehniko-tehnolokim rjeenjima
- organizacijskom i pravnolegislativnom okruenju
Svrha arhitekture sustava ITS-a je da prui stabilan i otvoren okvir za razvoj sustava nie razine
koji e biti : konzistentni, kompatibilni i interoperabilni.
11. Koji su zahtjevi operativne perabilnosti zeljeznickog prometa evropske unije
12. Koja su prioritetna podrucja razvoja itsa u zeljeznickoj saobr uniji do 2014-te godine
13. Cime se mogu mjeriti ucinci itsa na transportne terminalne sustave
*Vecom produktivnoscu prevoznika i davatelja terminalnih usluga; *smanjenjem cekanja i
vremenskih gubitaka za putnike; *smanjenjem zagusenja prometnica; *povecanjem sigurnosti i

zasticenosti putnika i tereta; *vecom udobnoscu putnika zbog njihove bolje informiranosti;
*smanjenjem oneciscenja i buke,

14. Koji su korisnicki zahtjevi ITS usluge putnih informacija o javnom prevozu
*sustav treba omoguciti informiranje putnika u uslugama javnog prevoza,*sustav moze omoguciti
opci prikaz dinamicnih informacija u vozilu; *sustav moze omoguciti opci prikaz dinamickih
informacija i osobnih sigurnosnih informacija o refrakcijskim tackama razlicitih roba; *sustav ce
pruziti informacije tako da budu jasne, glasne, citljive, razumljive, i brzo shvatljive za korisnika,
* sustav ce davati informacije na domacem jeziku, uz mogucnost izbora na odredjenim
lokacijama gdje je to potrebno.Jos imamo : raspored linija, cijena putovanja, vrijeme cekanja
15. Koja su funkcionalna podrucja evropske okvirne arhitekture
1. Elektronika plaanja
2. Sigurnost i djelovanje urnih slubi
3. Upravljanje prometom
4. Upravljanje operacijama javnog prijevoza
5. Napredni sustavi pomoi vozau
6. Pomo putnicima tokom putovanja
7. Provedba prometne regulative
8. Upravljanje operacijama transporta robe i voznim parkom
9. Pruanje podrke za kooperativne sustave
17. Kakve su osobine informacija koje pruza ITS za korisnika
Osobine informacija su : pouzdanost, tacnost, relevantnost, brzina pruzanja informacija,azurnost,
dostupnost
18. Funkcionalna podrucja itsa prema Iso
-Informiranje putnika
-Upravljanje prometom i operacijama
-Vozila
-Prijevoz tereta
-Javni prijevoz
-urne slube
-Elektronika plaanja vezana za transport
-Sigurnost osoba u cestovnom prijevozu
-Nadzor vremenskih uvjeta i okolia
-Upravljanje odzivom na velike nesree
-Nacionalna sigurnost i zatita
19. Putno informiranje u sustavu ITSa

Putno informisanje spada u prvo funkcionalno podrucje ITS a i obuhvata prikupljanje i obradu
stvarnovremenskih podataka (tzv on line prikupljanje) radi sto boljeg informisanja putnika o
izboru nacina transporta, mogucoj promjeni moda (nacina) tranasporta, vrijeme putovanja,
moguca zadrzavanja, raspoloziva parking mjesta sto sve utice na smanjenje stresa
putnika.Informacije se pruzaju putem terminala, na zeljeznickim, autobuskim stanicama...
20. Koja su nacela dobre arhitekture ITSa
konzistentnost, ortogonalnost, umjesnost, transparentnost, opcenitost, otvorenost, kompleksnost
21. Sta je arhitektura ITSa i zasto je znacajna (se ona primjenjuje) za razvoj ITSa
Arhitektura predstavlja temeljnu organizaciju sustava koja sadrzi kljucne komponente, njihove
odnose i veze prema okolini, te nacela njihovog dizajniranja i razvoja promatrajuci cijeli zivotni
ciklus sustava. Arhitektura ITSa je bitna za razvoj ITSa kako bi se omogucilo funkcionisanje
sustava ITSa i realizirale funkcije koje osiguravaju izvedivost sustava.
22. Informacioni lanac i njegova uloga u ITS-u?
Informacioni lanac ITS-a ukljuuje prikupljanje podataka, obradu podataka, distribuciju
podataka, i koritenje informacija (za upravljake odluke i podrku ITS korisnicima) te
komunikacije kojima se ostvaruju tokovi podataka.Informacione tehnologije predstavljaju
osnovu za ITS sustav.
23. Karakteristike inteligentnog ponasanja?
1.
2.
3.
4.
5.

brz i uspjean odziv na novu situaciju

uenje iz iskustva
uporaba razmiljanja u rjeavanju problema
primjena znanja u djelovanju prema okruenju
prepoznavanje relativnog znaenja pojedinih dijelova

24. Sta je inteligentni agent i koje su njegove karakteristike

Agent je entitet (fizicki-osoba ili programski modul) koji sakuplja podatke samostalno za nekoga
drugoga. Dok inteligentni agent je agent (fizicki entitet ili prograsmki modul) koji sakuplja
informacije uz kooperaciju sa drugim inteligentnim agentima ili osobama. Njegove karakter su :
autonomsnost, ciljna orjentiranost, mobilnost u mrezi, mogucnost interakcije sa ljudima,
sposobnost ucenja,brzina, pokretljivost, fleksibilnost
25. Usluge informisanja putnika?!
Usluge infor putnika su : putno informisanje, pred putno infor, putno informisanje vozila i vozaca,
putno informisanje u javnom prevozu, pruzanje osobnih (personalnih) informacije, usluge
vezane za izbor rute i navigacije. U podrucju usluga informiranja putnika obuhvacene su staticke
i dinamicke informacije o prometnoj mrezi, usluge predputnog i putnog informiranja putnika, te
podrska sluzbama koje obavljaju prikupljanje, pohranjivanje i upravljanje informacijama za
planiranje transportnih aktivnosti
26. Fizicka arhitektura?

Fizicka arhitekt se definira i opisuje nacine povezivanja logickih komponenti u fizicke entitete.
Fizicki entiteti pruzaju mogucnost pruzanja jedne ili vise usluga istovremeno svojim korisnicima,
i ova arhitektura se moze fizicki realizovati. Dakle bazirna je na logickoj arhitekturi.
Komunikacijska arhitektura je dio fizicke i definira (zicnu i bezicnu) komunikaciju izmedju
komponenti.
27. Logicka arhitektura?
Ona opisuje korisnicke zahtjeve i funkcionalne procese i sluzi kao baza za izradu fizicke
arhitekture..Logicka arhitektura prikazuje funkcijske procese i tokove podataka koji su potrebni
da se zadovolje korisnici usluga.

28. Korisnicki zahtjevi i uticaj ITSa na zahtjeve

Korisniki zahtjevi ITS-a koji su usmjereni ka poboljanju usluga prometnog sustava su polazite
za definiranje arhitekture ITS-a te specificiranje servisa koji e biti osigurani razvojem i
implementacijom ITS-a. Zahtjev je izjava o esencijalnim karakteristikama odnosno atributima
sustava ili njegove komponente koja usmjeruje razvoj sustava tako da je koristan za jednog ili
vie stakeholdera.
Osnovna pitanja koja treba postaviti pri identifikaciji korisnikih zahtjeva su :
emu e sustav sluiti ?koje ciljeve treba ostvariti ?to su mu inputi koje e procesirati a to
outputi ? to ini jezgru sustava ? koje su restrikcije i posebni zahtjevi ? koji su kriteriji za
performanse sustava ? koja su trokovna ogranienja ? koji su mogui kompromisi trokova i
performansi ?
29. Intermodalni putnicki promet
Koncept intermodalnog putnikog prometa podrazumijeva davanje mogunosti
putnicima da koriste razliite modove transporta tijekom putovanja. Tako koncipiran
transport pridonosi integraciji i djelotvornosti prometnog sustava i uspostavi
transportnih mrea menusobno povezanih modova. Takav koncept nudi putnicima
koritenje alternativnih opcija s ciljem sigurnijeg breg i udobnijeg putovanja.
Poboljanje procesa intermodalnog putnikog prometa u ITS okruenju zahtijeva
sljedee promjene u okviru klasinog prometnog sustava:
1. Poboljanje interoperabilnosti zahtijeva bolju koordinaciju transportnih usluga
razliitih javnih i privatnih operatera razliitih modova transporta s ciljem
zadovoljavanja zahtijeva putnika za fleksibilnijom, sigurnijim, jeftinijim, udobnijim
i brim uslugama transporta.
2. osiguranje stvarnovremenskih informacija za putnike na cijeloj ruti putovanja (ukljuujui
predputne i putne informacije) za sve modove transporta integrirane i
prilagonene zahtjevima putnika.
3. Integracija sustava tarifa i naplate karata na cijeloj ruti putovanja za sve modove
transporta uz nadilaenje postojeih izoliranih rjeenja koja pokrivaju samo
odrenene linije ili modove prijevoza. To podrazumijeva koritenje elektronikog
plaanja uz koritenje sustava standardiziranih rjeenja pametnih kartica (smart

card).
4. poboljanje procesa rukovanje prtljagom. Rukovanje prtljagom je automatizirano
skoro u potpunosti u zranom prometu, djelomino u eljeznikom prometu ali pri
promjeni moda transporta problem rukovanja prtljagom nije rijeen to predstavlja
znaajan problem putnicima prilikom promjene moda transporta.
5. Rzvoj intermodalnog sustava informiranja uz koordinaciju i harmonizaciju procesa
razliitih modova transporta e znaajno utjecati na kvalitetu pruene usluge u
intermodalnom transportu a samim tim e i poticati njegovo koritenje.
30. Tehnike predputnog informiranja
Predputne informacije su dostupne korisniku putem razliitih medija odnosno
telekomunikacijskih terminalnih urenaja: inih/fiksnih telefona telefaksa i teleksa
radija RDS/TMC (Radio Dana System/Traffic Managment Centre)
raunala spojenog na internet, mobilnog (GSM) aparata i osobnih digitalnih urenaja (PDA)
javnog interaktivnog (elektronikog) kioska. Svrha sustava PTI je pruiti korisnicima prije
poetka putovanja kvalitetne aurne podatke odnosno informacije koje e omoguiti donoenje
bolje odluke o : - nainu putovanja modu - ruti
- vremenu polaska
31. ta su ITS funkcionalnosti inteligentne prometnice (CS)
Inteligentne prometnice predstavlja kibernetsku i informatiku nadgradnju klasinih prometnica
tako da se osim osnovnih fizikih funkcija ostvaruje bolje informiranje vozaa, voenje prometa,
sigurnosne aplikacije, itd.
ITS funkcionalnosti automatizirane prometnice ukljuuju:
-

mjerenje prometa i klasifikaciju vozila te analizu prometnog toka

videonadzor i daljinsko upravljanje protonou prometnica
naplatu cestarine putem pametnih kartica
telekontrolu gabarita (primjenom lasera i optikih reetki)
poboljanje vidljivosti u tunelima
telekontrolu pojave dima i vatre
telemetriju meteorolokih uvjeta (temperatura, vlanost, brzina vjetra, snijeg, kia)
upravljanje promjenljivom prometnom signalizacijom, infopanoima,semaforima i
radiokomunikacijskim porukama
- navigacijske upute o trenutano optimalnim prometnim smjerovima
- ukljuivanje i regulaciju rasvjete
- automatsko ukljuivanje gaenja poara u tunelu
Sustavi koji slue prikupljanju prometnih podataka, mjerenju i prometnoj signalizaciji
promatraju se kao dio ITS informacijskog sustava na prometnicama.
Telekomunikacijski sustav omoguuje razmjenu podataka, govora ili video informacija izmenu
korisnika (izdvojenih jedinica) i centralnih jedinica. pravljaki sustav temeljem prikupljenih
informacija i ugranenog ekspertnog znanja donosi odluke vezane za dinamiko (adaptivno)
upravljanje prometom.
32. ta je evaluacija sustava ITS-a

Evaluacija je integralni dio svakog sustavski utemeljenog razvojnog procesa odnosno integralni
dio ivotnog ciklusa ITS projekta.
Razlikuju se tri tipa evaluacije:
1. evaluacija tijekom planiranja
2. praenje implementacije
3. procjena utjecaja
Evaluacija koja prethodi dizajniranju i gradnji sustava predstavlja formativnu evaluaciju, dok
evaluacija nakon provedbe projekta u osnovi predstavlja sumativnu evaluaciju.
Reevaluacija znai kontinuirani proces s veim brojem paralelnih petlji pri emu se promatraju
outputi i koriste informacije za modifikaciju sustava, inputa i outputa ili rezultata procesa.
ITS evaluacija zahtijeva drugaiji pristup u odnosu na klasine prometne projekte budui da je

tee procijeniti stvarnu efektivnost investicija u ITS, posebice u poetnom razvoju.

33. Zadaca dinamickog upravljanja i dijagram qV
Zadaca dinamickog upravljanja jeste preventivno i korektivno djelovanje na odvijanje prometa u
mrezi i pripadajucim suceljima tako da se postizu zeljene preformanse uz prihvatljive troskove.
34. Taksonometrija, i funkcionalna podrucja po iso normi

35. Uticaji itsa na terminale

Uvodjenje ITS funkcionalnosti u transportne terminalne sustave moze bitno podici razinu
preformansi i kvalitetu usluga, sto se moze mjeriti: vecom produktivnoscu prijevoznika i
davatelja terminalnih usluga, smanjenjem cekanja i vremenskih gubitaka za putnike, smanjenje
zagusenja prometnica, povecanje sigurnosti i zasticenosti putnika i tereta. Terminal opcenito
predstavlja pocetno zavrsnu, odnosno tranzitnu tacsku transportnog procesa gdje putnik, roba,
posiljka ulazi u ustav ili izlazi iz sustava, odnosno mjenja mod prevoza.

36. Taksonomija i funkcionalnosti ITS po ISO standardizaciji.

Taksonomija je znanstvena disciplina koja na temelju slinosti i razlika taksonomske jedinice
kategorizira i razvrstava u skupine. Taksonomija ITS usluga znai njihovo grupiranje i
sistematizaciju po nekom kriteriju razvrstavanja. Taksonomiju ITS usluga mogue
je provoditi: - prema pojedinim domenama - prema podrujima odgovornosti (javni prijevoz,
sigurnost prometa, itd.)
ITS usluge te je definirao 11 funkcionalnih podruja:
1. informiranje putnika
2. upravljanje prometom i operacijama
3. vozila
4. prijevoz tereta
5. javni prijevoz
6. urne slube
7. elektronika plaanja vezana za transport
8. sigurnost osoba u cestovnom prijevozu
9. nadzor vremenskih uvjeta i okolia
10.upravljanje odzivom na velike nesree
11. nacionalna sigurnost i zatita
37. Velicine prometnog toka koje se koriste pri dinamickom upravljanju
Mogu se u kontekstu ITS-a promatrati sljedee relevantne veliine za opisivanje prometnih
tokova:
1. protok vozila
2. gustoa prometnog toka
3. brzina prometnog toka (prostorna i vremenska)
4. vremenski razmak ili interval slijeenja vozila
5. prostorni razmak slijeenja vozila
38. Validacija I verifikacija
Validacija i verifikacija su vezane za modele i trebaju dati odg Verifikacija modela daje odgovor
na pitanje je li model graen na pravi nain, dakle konzistentno i bez logikih greaka.
Validacija modela daje odgovor na pitanje je li graen pravi model koji zadovoljava
postavljenu svrhu i koristan je.
39. Sta obuhvata distribucija informacija u okviru informacionog lanca
Distribucija informacija u prometnom lancu obuhvata distribuciju prometnih i drugih povezanih
informacija putem fiksnih ili mobilnih terminala sto u prvom redu utjece na poboljsanje
efikasnosti i sigurnosti transporta i poboljsanje kvaliteta okolisa. Distribucija infor obuhvata
dalje sirenje dobivenih informacija do krajnjih korisnika (a to su mrezni operateri, vozila i
vozaci, putnici )

40. Sta su prednosti i nedostaci objektno-orjentisanog pristupa i kako se definira prometna

mreza
Objektno orjentirani pristup rezultat je razvoja digitaliziranih racunala i matematicko-logickih
disciplina. Modelima objekata objedinjuju se modeli podataka i modeli procesa. Temeljni
concept OO pristupa je apstrahiranje i nasljedjivanje. Prednosti: Reduciranje velicine
programskog koda, Lakse odrzavanje aplikacija,Veca razina ponovnog koristenja,Lakse
prosirenje.......Nedostatak je vezan za probleme u koristenju deskriptivno opisanih korisnickih
zahtjeva, te problem sigurnosti.
41. Nabrojati 3 tipa arhitekture
Okvirna ITS arhitektura, obavezna ITS, arhitektura, i servisna ITS arhitektura
42. Kako se odredjuje na teoriji grafova max.protok na prometnoj mrezi
Maximalna vrijednost toka koji se moze postici predstavlja propusnu moc ili maksimalni
operativni kapacitet (metodom dodavanja pozitivnog toka, metodom etiketiranja) tako da
vrijedi: Cm=max (qm), 0<qm<=Cm; gdje je: Cm- operativni kapacitet mreznog
elementa, qm- protok na mreznom elementu
43. Sta je komunikacijska arhitektura
Komunikacijska arhitektura ITS-a definira naine komunikacije izmeu ITS podsustava
(prometnica, upravljakih centara, vozila) te komunikaciju s terminatorima. Specifikacija
zahtjeva ukljuuje koliinu informacija, zahtijevanu vremensku i semantiku transparentnost,
prioritete, ifriranje i ispravljanje pogreaka. Za povezivanje fizikih podsustava ITS-a
(prometnice, vozila, upravljaki centri, vozai, transportno-logistiki terminala) koriste se
razliiti beini komunikacijski sustavi od kratkog do globalnog dometa. ini sustavi ,Beini
sustavi GSM i UMTS,GSM, UMTS je trea generacija mobilnih elijskih sustava koja
omoguuje i prijenos pokretne slike.,Digitalno audioemitiranje DAB ,DSRC.
Komunikacijska arhitektura tretira se kao dio fizike arhitekture ili kao zasebna arhitektura.
Komunikacijska arhitektura opisuje tokove podataka i zahtjevne karakteristike prijenosnih
medija
44. Kako je kreirana evropska fizicka arhitektura
Fizika arhitektura je rezultat objedinjavanja komponenata funkcionalne arhitekture u fizike
entitete. Openito sustav prua sredstva implementacije funkcionalne arhitekture i mogunosti
pruanja usluga gdje su korisniki zahtjevi fiziki realizirani. Mogue je kreirati sustav za fiziku
arhitekturu na razliite naine koristei komponente funkcionalne arhitekture. Stoga europska
fizika ITS arhitektura ne prua iscrpnu listu svih sustava koji se mogu stvarati od funkcionalne
arhitekture.

45. Faze procesa upravljanja incidentima

*Detekcija incidenta,*Identifikacija i klasifikacija incidenta, *procjena incidenta i odredjivanje
odgovora na incident,*upravljanje podatcima o incidentu,* osiguranje interfejsa operatoru koji
upravlja incidentima. Imamo pet sljedecih faze procesa upravljanja incidentima: detekcija,
verifikacija, odgovor, rasciscavanje, normalizacija
46. Kakva je razlika procesa rasciscavanja incidenata u klasicnom prometu i ITS- sustavu.
Rasciscavanje incidenta u ITS sustavu u odnosu na klasicni promet ima smanjeno vrijeme
detekcije i odgovora na incident, smanjeno vrijeme rasciscavanja incidenta i smanjeno vrijeme
normalizacije prometnog toka. Nadzor i otklanjanje incidenata na prometnicama obuhvaa
detektiranje, odziv i raiavanje incidenata na prometnicama ili u neposrednoj njihovoj blizini.
Razlika je u potrebnom vrmeneu jer u its vremenski razmak rasciscavanja kao i same detekcije i
odgovora je mnogo manji nego kod klasicnog.
47. Mjerljive velicine koristi ITS-a
Pri razvoju i implementaciji novih ITS projekata postoje u osnovi tri pristupa mjerenju uinaka i
koristi od ITS-a:
- pregledna analiza iskustva drugih uz eksploataciju rezultata
- izvoenje pilot projekata i odreivanje izglednih koristi u konkretnom kontekstu
- koritenjem simulacijskog modela
Podruje koristi
Mjerljive veliine
prijevoz osobnim automobilom

javni prijevoz

ekonomski razvoj
ekologija
turizam

vrijeme putovanja
brzina prometnog toka (km/h)
broj nezgoda (brojem i teinom)
razina usluge na rutama
protok putnika (putnika/sat)
duljina redova ekanja (broj vozila)
prometni stres (subjektivna mjera)
broj vonji mjeseno ili godinje
iskoritenje kapaciteta vozila
prihodi
poveanje eksploatacijske brzine vonje
poboljanje modalne razdiobe
porast trgovine (/god)
porast novih poslova
porast zaposlenosti (%/god)
smanjenje buke
emisija tetnih tvari (CO, CO2, NOx,
SOx, krute estice)
poveanje broja turista
poveanje prihoda po turistu
mjerenje zadovoljstva turista
popunjenost hotela i objekata uz

prometnice
48. Sta je evropska ITS okvirna arhitektura i uloga kreiranja
Europska okvirna arhitektura je razvijena za primjenu ITS-a u Europi. Ona se zasniva na
skupu korisnikih zahtjeva za Europu koji su sainjeni kroz KAREN projekt.
Razvoj ITS-a u Europi treba da:
- osigura konzistentnu i potpunu sliku prometne i transportne mree
- osigura upravljanje procesima na prometnoj mrei
- da omogui provoenje zajednikih upravljakih aktivnosti ( prometni
signali, VMS,)
- da omogui distribuciju korisnih i neproturjenih informacija korisnicima,
operatorima i dravnim institucijama
Identificirane su etiri glavne kategorije korisnika koji e imati utjecaj na implementaciju ITS-a :
1. Korisnici koji ele ITS 2. Korisnici koji ine ITS 3. Korisnici koji koriste ITS.
4. Korisnici koji upravljaju ITS-om
Postoje dvije grupe opih korisnikih zahtjeva u pogledu europske okvirne
arhitekture ITS-a.
a/ prvu grupu ine korisniki zahtjevi u pogledu osobina koje treba da ima europska
okvirna arhitektura ITS-a
b/ drugu grupu ine korisniki zahtjevi u pogledu kvalitete usluga koje korisnicima
treba osigurati ITS.
Korisniki zahtjevi koji definiraju osobine same europske okvirne arhitekture
ITS-a su :
- okvirna arhitektura treba da bude predstavljena na strukturiran nain, ime se
itaocu omoguava da shvati generalni kontekst okvirne arhitekture ITS-a preko
referentnih modela. Specifini detalji trebaju se dati iz funkcionalne,
informacijske, fizike i komunikacijske perspective
europska okvirna arhitektura ITS-a mora biti tehnoloki neovisna jer e servisi
ITS-a koji zahtijevaju velike investicije u infrastrukturu imati veoma dug vijek
trajanja
- europska okvirna arhitektura ITS-a ne treba biti vezana za specifine
organizacijske ili pravne strukture
- kako bi se ohrabrilo trite europska okvirna arhitektura ITS-a treba da olaka
kreiranje modularnih sustava, sa uslugama raznih provajdera i koritenje
opreme raznih proizvonaa
- tamo gdje god to bude mogue, razvoj postojeih naslijenenih sustava putem
europske okvirne arhitekture ITS-a treba usmjeriti u smjeru koji e omoguiti
usklanivanje sa novim rjeenjima u okviru ITS-a.
b/ Korisniki zahtjevi korisniki zahtjevi u pogledu kvalitete usluga koje
korisnicima treba osigurati ITS su:
- razmjena podataka kompatibilnost formata informacije, opreme i infrastrukture
- prilagodljivost sposobnost prilagonavanja promjenjivim korisnikim zahtjevima

- ogranienja pravila i zakoni kojima e se sustavi morati povinovati

- trajnost sposobnost odravanja usluge u vremenu i prostoru
- trokove/koristi izbjegavanje nepotrebnih trokova
- nadogradnja mogunost dodavanja opreme i funkcija
- mogunost odravanja - mogunost odravanja, popravke, modificiranja ili poboljanja uz
minimalno ometanje
- kvalitetu sadraja podataka informacija mora biti prikladna svojoj svrsi
- robusnost mogunost zadovoljavajueg rada u svim oekivanim uvjetima
- sigurnost mogunost zatite sustava i podataka od vanjskih napada ili ometanja
- laka uporaba jednostavno i efikasno koritenje
49. Funkcionalna arhitektura i sta je potrebno znati prilikom pruzanja informacija korisniku
Logika (funkcionalna) arhitektura izvodi se iz specificiranih korisnikih zahtjeva i slui za
izradbu fizike arhitekture odnosno primjera ITS sustava. Logika ili funkcijska arhitektura:
-

prikazuje potrebne funkcijske procese i tokove podataka koji su potrebni da se zadovolje

zahtjevi korisnika odnosno usluge
- neovisna je o tehniko-tehnolokoj implementaciji (opremi)
- osnova je za definiranje fizike arhitekture
- informacijska arhitektura (kao dio logike) opisuje podatke potrebne za ITS funkcije
Pri razgranienju ITS-a s okolinom posebno je znaajno definirati tzv. TERMINATORE koji
su u stvari ogranieni sustavi odnosno entiteti preko kojih ITS djeluje s okolinom.
Terminatori su podijeljeni u etiri skupine :
-

fiziki entiteti (okolina, povrina ceste i dr.)

ljudski entiteti (operater, voza, putnik i dr.)
operativni sustavi (urne slube, sustavi za nadzor vremenskih prilika i dr.)
organizacije (uprave za transport, financijske institucije i dr.)

50. Sta su inteligentna vozila.

Inteligentna vozila (IV) imaju dodatne funkcionalnosti kojima se postie prikupljanje i obrada
podataka iz okruenja te automatizirana prilagodba kao pomo ili zamjena ovjeka-vozaa.
Inteligentna vozila nude znatne mogunosti za poveanje sigurnosti, operativne uinkovitosti i
udobnosti vozaa tako da se IV sustavi proglauju kljunim sljedeim valom (next wave) za ITS.
Vozila koja se mogu autonomno voditi autocestom ili u urbanom podruju postaje realnost.
Inteligentna vozila omoguuju bitno viu razinu mrenih performanci i kvalitete usluge za
krajnje korisnike u odnosu na dosadanja voenja prometnog toka sa zelenim valom i
regulacijom temeljem podataka prikupljenih od senzora
51. Sta je vodjenje sustava s unaprijednom ili povrtanom vezom
Voenje unaprijednom i/ili povratnom unaprijedno voenje koje se primjenjuje kad je
potrebno otkloniti poremeaji djelovanja prije nego to ona pogoraju ponaanje sustava.

Reguliranje je nain voenja utemeljen na povratnoj vezi. Poremeajno djelovanje se otkriva

motrenjem izlazne veliine tako da je potrebno saekati da ono obavi negativni utjecaj.
52. ta su inteligentni agenti i kakva su njihova svojstva u pogledu inteligencije,
pokretljivosti, i samostalnosti u djelovanju?
Agent je openito definiran kao entitet (osoba, programski modul ili objekt) koji prikuplja
informacije i za nekog drugog samostalno djeluje u ostvarivanju postavljenog cilja.
Inteligentni agent (IA) surauje s drugim agentima, informacijama i korisnicima u izvravanju
sloenih zadataka. Agencija predstavlja objedinjene agente u jedinstvenoj mrenoj strukturi.
Inteligencija opisuje sposobnost agenta za prihvaanje zadanih ciljeva i izvrenje zadatka.
Smatra se da pravi inteligentni agenti imaju ne samo sposobnost jednostavnog zakljuivanja
nego sposobnost uenja i prilagoavanja. Razina samostalnosti i odgovornosti razlikuje se
ovisno o nainu komunikacije i suradnje s drugim agentima. Pokretljivost agenta iskazuje se u
razinama, od statikog agenta do vrlo pokretnog agenta.
53. Razlika izmedju inteligentnog upravljanja i vodjenja saobracajnog toka
Voenje saobracajnog toka i inteligentno upravljanje prometom u ITS okruenju razlikuju se u
pristupu, sadraju i razini inteligencije. Upravljanje prometom (MT) odreuje razinu usluge
(prvenstveno brzina) kojom se ponueni prometni volumen (PV) moe posluiti na odreenoj
prometnici (mrei).
Brzina u mrei je odreena opim izrazom Vm=f(Cm, PV, MT, Vm=brzina na mrei
Cm=operativni kapacitet mrenih elemenata PV= prometni volumen MT= upravljanje prometom
t=vremenski okvir promatranja
Operativni kapacitet prometne mree odreen je razinom investiranja (Inv) ili izgraenosti
osnovne infrastrukture i kvalitetom upravljanja prometom (MT) tako da vrijedi
Cm=f(Inv, MT)
Inteligentno upravljanje oznaava pristup, metode i tehnika pomagala koja omoguuju
dinamiko prilagoavanje potranje, adaptivno voenje tokova i djelovanje urnih slubi u
sluajevima incidenata.
54. Sta je znanje, a sta umjjetna ineteligencija?
Znanje je skupljanje tacnih infromacija i potrebnih informacija kako bismo rijesili
problem..Kako atribut inteligentni odreuje razliku ITS-a u odnosu na klasini sustav odvijanja
prometa i obavljanja transporta, potrebno je bolje poznavanje pojma umjetna inteligencija AI
(Artificial Inteligence). Atribut inteligentni u kontekstu ITS-a odnosi se na sposobnost
prikupljanja podataka i obrade tako da se postie bolje i prilagodljivo ponaanje prometnog
odnosno transportnog sustava. Kao znanost umjetna inteligencija je dio spoznajne znanosti s
fokusom na teoriju inteligencije, usvajanja znanja, dokazivanju teorema. Kao tehnologija,

umjetna inteligencija prvenstveno pripada podruju raunalne tehnologije s fokusom na dizajn

ekspertnih sustava, neuronskih mrea i bioraunala.
55. Kako se moze izraziti vrijednost putne informacije i razina putne informisanosti
korisnika ITS-a
Vrijednost putne informacije za korisnika Wp moze se nacelno izraziti kao slozena funkcija
za konkretan prostorno.vremenski okvir (s,t)
Wp= f (relevantnost, tacnost, azurnost, promjenjivost)s,t,
Razina putne informiranosti donositelja odluke procjenit ce se iz odnosa: Mpi= Ir/Imax
Gdje je: Lpi-razina putne informiranosti korisnika, Ir.informacije kojima raspolaze korisnik,
Imax-potpuna informacija o putovanju i stanju prometnog sustava
56. Virtuelni Cestovni vlak
Jedan od vrlo aktualnih rjeenja automatskog voenja cestovnih vozila je zajedniko
voenje niza teretnih vozila prema konceptu trains of truck. Rjeenja virtualnog cestovnog
(kamionskog) vlaka pogodna su za dulja putovanja za skupine vozila koja imaju isto
odredite ili im se itinereri podudaraju u odreenom dijelu. Zahtijeva se da autoceste imaju
poseban rezerviran trak za automatsko voenje cestovnih vozila.
Prednosti: poboljsanje protocnosti, smanjena potrosnja goriva, usteda vremena vozaca,
povecanje sigurnosti.
57. Glavne grupe korisnickih zahtjeva prema Wymore-u
Input/output zahtjevi, Tehnoloski zahtjevi, Zahtjevi u pogledu performansi, Toskovni
zahtjevi, Trade-of zahtjevi (razmjene troskova i performansi), Zahtjevi testiranja sustava
58. Kako sustavsko inzenjerstvo utjece na razvoj ITS-a
Sustavsko inzenjerstvo je usmjereno na koncept i funkcionalnu razinu neovisno o
specificnom tehnickom rjesanju. Definiranje korisnickih zahtjeva i sustavskih specifikacija
za ITS prvi je kljucni korak u zivotnom cikulusu ITSa. Zahtjeve generiraju korisnici ili drugi
koji se potom segmentiraju i dotjeruju u specifikacije za ordedjene segmente sustava.
59. Korisnicki zahtjevi za izbor rute i navigacije RGN?
sustav e vozaima preporuiti rute do specificiranog odredita;*2. sustav moe identificirati
lokaciju vozila u cestovnoj mrei 3. sustav moe imati mogunost modifikacije navigacijskih
instrukcija u sluaju pogrenog skretanja 4. sustav moe pruiti rutnu informaciju o dolasku do
P&R lokacije sa slobodnim mjestima za parkiranje 5. sustav moe imati mogunost ukljuivanja
stvarnovremenskih informacija u proraunu preporuene rute 6. sustav moe izraunati
oekivano ukupno vrijeme putovanja odrenenom rutom 7. sustav moe imati mogunost
pruanja navigacijske informacije prema vie kriterija i posebnim odreditima od interesa
8. sustav moe pruiti rutne informacije vizualnim i govornim instrukcijama
9. sustav moe biti logiki strukturiran tako da je olakan pristup do najee
koritenih funkcija 10. sustav moe podravati dvosmjernu podatkovnu i govornu komunikaciju
sa vozilom
60. Modul za planiranje rute RGN?

Modul za planiranje rute omogucava proces planiranja rute prije pocetka i u toku samog
putovanja. Razlikuju se 2 grupe planiranja rute: Skupno planiranje za vise vozila na
promatranom segment mreze i pojedinacno odredjivanje za svako vozilo posebno. Bazira se
na digitaliziranim kartama, cilj je pronaci najkraci put od polazista do odredista.
61. Inteligentna vozila i aplikacije inteligentnih vozila?
Inteligentna vozila imaju dodatne funkcionalnosti kojima se postie prikupljanje i obrada
podataka iz okruenja te automatizirana prilagodba kao pomo ili zamjena ovjeka-vozaa.
Inteligentna vozila nude znatne mogunosti za poveanje sigurnosti, operativne uinkovitosti i
udobnosti vozaa tako da se IV sustavi proglauju kljunim sljedeim valom (next wave) za ITS.
Vozila koja se mogu autonomno voditi autocestom ili u urbanom podruju postaje realnost.
Postojee IV aplikacije u osnovi se mogu podijeliti na :
-

upozoravanje vozaa
djelomina kontrola vozila i podrka vozau
potpuno automatsko voenje vozila
62. Parametri prometnog toka? Gustoca prometnog toka?

Glavni pokazatelji za opisivanje prometnih tokova su:

(1) protok vozila, q
(2) gustoa prometnog toka, g
(3) brzina prometnog toka, v
(4) vrijeme putovanja vozila u toku t
(5) jedinino vrijeme putovanja vozila u toku
(6) vremenski interval slijeenja vozila u toku
(7) razmak slijeenja vozila u toku s
Pod pojmom gustoa prometnog toka podrazumijeva se broj vozila
na jedinicu duljine prometnice, po prometnoj traci, po smjerovima za
jednosmjerne prometnice, odnosno u oba smjera za dvosmjerne
prometnice. Pojam gustoe vezan je prostorno za odsjek ili prometnu
dionicu, a vremenski za trenutno stanje
U praksi, obzirom na vremenski period u kome se promatra, gustoa
prometnog toka moe predstavljati:
Broj vozila po jedinici duine promatranog odsjeka (dionice) u
trenutku promatranja g (voz/km).
g= N/s [ voz/km]
N - broj vozila u prometnom toku na promatranom dijelu puta u odreenom trenutku,
s - duljina dijela u kilometrima.
b) Broj vozila po jedinici duljine promatranog dijela (dionice) kao aritmetika
sredina vie trenutnih promatranja u nekom vremenskom periodu
63. Europska fizicka ITS arhitektura?

Europska fizika arhitektura ITS- predstavlja seriju realiziranih sustava koji se dizajniraju i
realiziraju tako da zadovoljavaju specificirane korisnike zahtjeve.
Svaki primjer ITS sustava ima jedinstveno ime i oznake usklaene u okviru cjelovite ITS
arhitekture. U sladu s time potrebno je definirati i razvijati sustav upravljanja gradskim
prometom s prioritetima javnog prijevoza (SUGP-PJP.
64. Incident i zagusenja
Konkretne nepovoljne posljedice zaguenja su :
produljenje vremena putovanja na odrenenoj dionici
povean rizik nezgode
poveana potronja goriva
poveano oneienje okolia
frustracije i stres putnika
agresivnost vozaa
kanjenje urnih slubi
poveanje prometa na sporednim cestama (koje za to nisu osposobljene)
dulje vrijeme i vei trokovi dostave
U prometnim analizama razlikuju se dva osnovna tipa zaguenja:
- ponavljajue (predvidivo ) zaguenje prometa
- neponavljajue (nepredvidivo) zaguenje prometa