Za osobe sa BT1 i BT2*

Inzulin
nove generacije
za stabilnu budunost

1 5

Predvidljiv i stabilan uinak

koji traje i dulje od 24 sata5,6

Brzina infuzije glukoze

(mg/kg/min)

Stabilan profil djelovanja5

Toujeo
Lantus

Stabilno5

Dulje od 24 sata 5,25

Ravnomjerno otputanje 5

0
0

12

18

24

30

36

Vrijeme nakon sc primjene (sati)

Prilagoeno prema: Becker RH, et al. Diabetes Care 20155

Novo na Listi
lijekova HZZO-a
*Toujeo je indiciran za lijeenje eerne bolesti u odraslih.
BT1 i BT2: eerna bolest tip 1 i tip 2

Kontrola HbA1C, koju oekujete4

Nii rizik od hipoglikemija u
usporedbi s inzulinom Lantus
u osoba s BT24,6,7
Potvrena dugorona
kardiovaskularna
sigurnost glargina6,8

1. Yki-Jarvinen H, et al. (Poster #946) presented at EASD, Vienna, September 1519 2014. Available from: http://www.easdvirtualmeeting.org/resources/19180. Date accessed: April 2015.
2. Riddle MC, Diabetes, Obesity and Metabolism 17: 835842, 2015. 3. Bergenstal R, et al. (Poster #949) presented at EASD, Vienna, September 1519 2014. Available from: http://www.easdvirtualmeeting.
org/resources/18574. Date accessed: April 2015. 4. Yki-Jarvinen H, et al. Diabetes Care 2014;37:32353243. 5. Becker RH, et al. Diabetes Care 2015;38(4):637643. 6. Toujeo Saetak opisa svojstava lijeka.
Detaljnije informacije o ovom lijeku dostupne su na web stranici Europske agencije za lijekove: http://www.ema.europa.eu. 7. Ritzel R et al. Diabetes, Obesity and Metabolism 17: 859867, 2015
8. Gerstein HC, et al. New Eng J Med 2012;367:319328.

POMIE GRANICE KONTROLE15

1. Naziv lijeka: Toujeo 300 jedinica/ml otopina za injekciju u napunjenoj brizgalici. Inzulin glargin. 2.Terapijske indikacije: Lijeenje eerne bolesti u odraslih. 3. Doziranje i nain primjene: Toujeo je bazalni
inzulin koji se primjenjuje jedanput na dan u bilo koje doba, po mogunosti svaki dan u isto vrijeme. Reim doziranja (dozu i vrijeme primjene) treba prilagoditi odgovoru pojedinog bolesnika. U bolesnika sa
eernom boleu tipa 1, Toujeo se mora kombinirati s kratkodjelujuim/ brzodjelujuim inzulinom kako bi se zadovoljila potreba za inzulinom u vrijeme obroka. U bolesnika sa eernom boleu tipa 2, Toujeo
se moe primjenjivati i u kombinaciji s drugim antihiperglikemicima. Bolesnici po potrebi mogu primijeniti Toujeo do 3 sata prije ili nakon uobiajena vremena primjene. U bolesnika sa eernom boleu tipa
2 preporuena poetna dnevna doza iznosi 0,2 jedinice/kg, a zatim se doza prilagoava pojedinom bolesniku. Inzulin glargin jaine 100 jedinica/ml i Toujeo nisu bioekvivalentni i nisu izravno meusobno
zamjenjivi.Prijelaz s inzulina glargina 100 jedinica/ml na Toujeo moe se obaviti po naelu jedinica za jedinicu, ali, da bi se postigle ciljne vrijednosti razine glukoze u plazmi, moda e biti potrebna vea
doza lijeka Toujeo (priblino 10-18%). Pri prijelazu s lijeka Toujeo na inzulin glargin 100 jedinica/ml potrebno je smanjti dozu (priblino 20%) da bi se smanjio rizik od hipoglikemije. Kad se prelazi s lijeenja
inzulinom srednje dugog ili dugog djelovanja na lijeenje lijekom Toujeo, moda e biti potrebno promijeniti dozu bazalnog inzulina i prilagoditi istodobno lijeenje antihiperglikemicima (dozu i vrijeme primjene dodatnih obinih inzulina ili brzodjelujuih inzulinskih analoga odnosno dozu neinzulinskih antihiperglikemika). Prijelaz s bazalnih inzulina koji se primjenjuju jedanput na dan na lijeenje lijekom Toujeo
jedanput na dan moe se izvriti u omjeru jedinica jedan naprama jedan, na temelju dotadanje doze bazalnog inzulina. Pri prijelazu s bazalnih inzulina koji se primjenjuju dvaput na dan na lijeenje lijekom
Toujeo jedanput na dan, preporuena poetna doza lijeka Toujeo je 80% ukupne dnevne doze bazalnog inzulina koji se prestaje primjenjivati. Tijekom prijelaza i u prvim tjednima nakon toga preporuuje
se pomno nadzirati metabolizam. U starijih osoba ( 65 godina) progresivno pogoranje bubrene funkcije moe dovesti do postupnog i ravnomjernog smanjenja potrebe za inzulinom, a u bolesnika s
oteenjem funkcije bubrega i jetre potrebe za inzulinom mogu biti smanjene. Sigurnost i djelotvornost lijeka Toujeo u djece i adolescenata mlaih od 18 godina nisu ustanovljene. Toujeo se primjenjuje
supkutano. Toujeo se ne smije primjenjivati intravenski. Toujeo se ne smije primjenjivati u inzulinskim infuzijskim pumpama. Napunjenom brizgalicom Toujeo SoloStar, u jednoj se injekciji moe primijeniti doza
od 1-80 jedinica, koja se odmjerava u koracima od 1 jedinice. Prozori za prikaz doze prikazuje broj jedinica lijeka Toujeo koje e se injicirati. Napunjena brizgalica Toujeo SoloStar oblikovana je posebno za
Toujeo i stoga nije potrebno preraunavati dozu. 4. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomonih tvari. 5. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi: Toujeo nije inzulin
izbora za lijeenje dijabetike ketoacidoze. U takvim se sluajevima preporuuje intravenska primjena obinog inzulina. U sluaju nedostatne kontrole glukoze ili sklonosti hiperglikemiji odnosno hipoglikemiji,
prije razmatranja prilagodbe doze mora se procijeniti pridrava li se bolesnik propisanog reima doziranja i mjesta injiciranja, pravilne tehnike injiciranja te sve ostale vane imbenike. 6. Interakcije s drugim
lijekovima i drugi oblici interakcija: Tvari koje mogu pojaati uinak na sniavanje razine glukoze u krvi i poveati sklonost hipoglikemiji obuhvaaju antihiperglikemike, inhibitore angiotenzin konvertirajueg
enzima (ACE), dizopiramid, fibrate, fluoksetin, inhibitore monoaminooksidaze, pentoksifilin, propoksifen, salicilate i sulfonamidske antibiotike. Za ostale tvari koje mogu smanjiti uinak na sniavanje razine
glukoze u krvi ili pojaati ili oslabiti uinak inzulina na sniavanje razine glukoze u krvi vidjeti cjelokupni Saetak opisa svojstava lijeka. 7. Trudnoa i dojenje: Nema klinikog iskustva s primjenom lijeka Toujeo
u trudnica.Velika koliina podataka o trudnicama (vie od 1000 iznesenih trudnoa izloenih lijeku koji sadri inzulin glargin jaine 100 jedinica/ml) ne ukazuje ni na kakve specifine tetne uinke na trudnou niti na specifine malformacije i fetalnu/neonatalnu toksinost. Moe se razmotriti primjena lijeka Toujeo tijekom trudnoe, ako je to kliniki opravdano. Nije poznato izluuje li se inzulin glargin u majino
mlijeko. Dojiljama e moda biti potrebno prilagoditi dozu inzulina i prehranu. 8. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i rada na strojevima: Bolesnikova sposobnost koncentracije i reakcije moe biti
umanjena zbog hipoglikemije ili hiperglikemije ili, primjerice, zbog oteenja vida. To moe predstavljati rizik u situacijama u kojima su takve sposobnosti posebno vane. Bolesnicima treba savjetovati da
poduzmu mjere opreza kako bi izbjegli hipoglikemiju tijekom vonje. To je osobito vano u osoba u kojih su upozoravajui simptomi hipoglikemije slabije izraeni ili izostaju te u osoba s estim epizodama
hipoglikemije. Treba razmotriti da li je preporuljivo u takvim okolnostima upravljati vozilom ili rukovati strojevima. 9. Nuspojave: Vrlo esto (>1/10) hipoglikemija. esto ( >1/100,<1/10) lipohipertrofija;
reakcije na mjestu injiciranja (ukljuuju crvenilo, bol, svrbe, koprivnjau, oticanje ili upalu). Manje esto: (>1/1000,<1/100) lipoatrofija. Rijetko (>1/10000,<1/1000): alergijske reakcije (Takve reakcije na
inzulin (ukljuujui inzulin glargin) ili na pomone tvari mogu, primjerice, biti povezane s generaliziranim konim reakcijama, angioedemom, bronhospazmom, hipotenzijom i okom te mogu ugroziti ivot);
poremeaj vida, retinopatija; edem. Vrlo rijetko( <1/10000) disgeuzija; mialgija. 10. Predoziranje: Predoziranje inzulinom moe uzrokovati teku, a katkada i dugotrajnu te po ivot opasnu hipoglikemiju. Blage
epizode hipoglikemije obino se mogu lijeiti oralnim uzimanjem ugljikohidrata. Tee epizode popraene komom, konvulzijama ili neurolokim oteenjima mogu se lijeiti intramuskularnom/supkutanom
primjenom glukagona ili intravenskom primjenom koncentrirane glukoze. 11. Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Sanofi-Aventis Deutschland GmbH, D 65926 Frankfurt na Majni, Njemaka.
12. Farmakodinamika svojtva: Pripravci za lijeenje eerne bolesti; inzulini i analozi za injiciranje, dugog djelovanja. ATK oznaka: A10A E04.13. Nain i mjesto izdavanja: Izdaje se na recept, u ljekarni.
14. Brojevi odobrenja za stavljanje lijeka u promet: EU/1/00/133/033-036 - Detaljnije informacije o ovom lijeku dostupne su na web stranici Europske agencije za lijekove: http://www.ema.europa.eu
Ovo je Skraeni saetak opisa svojstava lijeka te sukladno Pravilniku o nainu oglaavanja o lijekovima (NN broj 43/15) molimo prije propisivanja lijeka Toujeo proitajte zadnji odobreni Saetak opisa svojstava
lijeka i Uputu o lijeku.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE. Izdaje se na recept. Prije propisivanja molimo proitajte u cijelosti posljednji odobreni Saetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku.
2

Sanofi-aventis Croatia d.o.o. Heinzelova 70/II, Zagreb. Tel: 01/6003400, www.sanofi.com

HR.TJO.15.09.05.

i m pr e ss u m

kazalo

LIJENIKE NOVINE
Glasilo Hrvatske lijenike komore
Adresa urednitva
10000 Zagreb, Ulica Grge Tukana 37, Hrvatska

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK

Prof. dr. eljko Poljak
Vlaka 12, 10000 Zagreb
e-mail: zeljko.poljak@zg.t-com.hr
POMONICA GLAVNOG UREDNIKA
Daniela Dujmovi Ojvan
e-mail: daniela.dujmovic@hlk.hr
TAJNIK REDAKCIJE
Doc. dr. sc. Draen Pulani, dr. med.
MEDICAL NEWS
FOUNDER AND PUBLISHER
The Medical Chamber of Croatia
ADDRESS
10000 Zagreb, Tukanova 37, Croatia
Editor-in-chief Professor eljko Poljak, M.D.
Published in 20.000 copies
LIJENIKA KOMORA NA INTERNETU
www.hlk.hr e-mail:hlk@hlk.hr
IZDAVAKI SAVJET
Nikolina Budi, dipl. iur.
Dr. Miran Cvitkovi
Mr. sc. Trpimir Golua
Dr. sc. Miro Hanevaki
Dr. Eva Jendri krljak
Dr. Ivan Leroti
Dr. sc. Kreimir Lueti
Prim. dr. Hrvoje Minigo
Dr. Darija Mogu Vonina
Dr. sc. Jadranka Pavii ari
Dr. sc. Iva Pejnovi Franeli
Dr. Ivan Ragu
Dr. Dragan Soldo
Doc. dr. sc. Davor Vagi
Prof. dr. sc. Lada Zibar
UREDNIKI ODBOR
Tomislav Boek Stella Fatovi Fereni
Zdenko Kova Slavko Lovasi Adrian Lukenda
Meri Margreitner Ingrid Marton Tatjana Nemeth Blai
Davor Plavec Matija Prka Draen Pulani Livija Puljak
Ana Tei Vuger Ivica Vuak Ksenija Vuur
UPUTE SURADNICIMA
Rukopisi se alju na adresu:
Lijenike novine HLK, 10000 Zagreb, Ulica Grge Tukana 37,
e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku.
lanci ne podlijeu recenziji i urednitvo
se ne mora slagati s miljenjem autora.
lanci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.
Mali oglasnik je za lanove Komore besplatan.
Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od
12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj: 53404-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene u ovom
broju Lijenikih novina, cjelokupni odobreni saetak
svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputa sukladni su
lancima 16. i 22. Pravilnika o nainu oglaavanja i obavjeivanja
o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvodima
(NN br. 62/05).

U VO DNA RI J E
"Strah od neprijateljskog udruivanja"

6 RAZG OVO R

Doc. Darko Chudy
12

M L ADI I U SPJ ENI

Dr. Nikolina Sesar

16

T EM A BROJA
Egzodus mladih lijenika

26

I Z KO M O RE
Odvjetnici u aferi Hipokrat Vodstvo Komore u Gospiu, Rijeci,
Koprivnici ... Reforma hitne pomoi Suradnja sa Slovenskom
komorom PZZ Pitanja i odgovori

38

I Z HRVAT SKO GA ZDRAVST VA

41

NOVO ST I SA ST RU NI H SKU POVA

44

I Z U DRU ENJA PO SLO DAVACA U ZDRAVST V U

Hrvatski zdravstveni sustav

46

O NKO LO G I JA U HRVAT SKOJ

50

CO CHRANE ZANI M L J I VO ST I
Helikopterska hitna sluba

52

NOVO ST I I Z M EDI CI NSKE L I T ERAT U RE

58

L I J EV I KU T - DESNI KU T
Prvih 100 dana nove Vlade

60

PL AST I NA KI RU RG I JA
Nova uka

6 4 FARM AKOV I G I L ANCI JA

66

ZAJ EDNO U BO RBI PROT I V RAKA

Podrka pred kraj ivota

68

RI J ET KE BO L EST I
Gaucherova bolest

7 2 EPI DEM I O LO G I JA

Ospice u Hrvatskoj
76

KO M O RI N T EST ZNANJA

8 4 HZZO

Zdravstveno osiguranje za sve graane
86

M EDI CI NA I SPO RT
Doc. Damir Erceg

90

G RAA ZA POV I J EST HRVAT SKE M EDI CI NE

Klinika citologija u KB-u Merkur

92

M L ADI L I J ENI CI ZNANST V ENI CI

Dr. Tomislav Kopjar

94

KO L EGA HI T NJAK

9 6 ESEJ

Lijenike novine su glasilo Hrvatske lijenike komore za

staleka i drutvena pitanja. lanovi ih dobivaju besplatno.
Godinja pretplata: 400,00 kn. Pojedinani broj 50,00 kn.

98

BEZ RECEPTA

100

M EDI CI NA I J EZI K

Pretplatnika sluba HLK-a

Tel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

102

HRVAT SKI L I J ENI CI SPO RTAI

Prim. Jerko Karada

Dizajn: Restart, Hrvojka i Antonio Doli,

e-mail: hrvojka@restart.hr, tel. 091/3000 482

1 0 7 REAG I RANJA

Inenjeri optometrije?

Tisak: Grafiki zavod Hrvatske

108

KAL ENDAR ST RU NO G U SAV RAVANJA

Naklada: 20.000 primjeraka

112

U REDNI KOV KU TAK

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

u vo d n a r i j e

Tko se jo u Republici
Hrvatskoj boji udruivanja
zbog neprijateljske
djelatnosti?

M R . S C . T R P IMI R G O L U A
P r e d sj e d n i k H rv a tsk e
l i j e n i k e ko m or e
Drage kolegice i kolege, u protekla dva i pol
mjeseca obili smo velik dio Hrvatske kako
bismo vas informirali o radu novoga vodstva
Hrvatske lijenike komore. Posjetili smo sva
upanijska povjerenstva HLK-a i omoguili
neposrednu komunikaciju svim zainteresiranim lanovima. Smatramo kako vi koji ste
nam dali povjerenje za voenje Komore trebate znati to i kako mi radimo.
Novom organizacijom radnog vremena
Komoru smo uinili dostupnijom lanovima. Ubrzali smo rjeavanje upravno pravnih predmeta i spisa, postali smo usluniji.
Unaprijedili smo i standardizirali poslovne
procedure i u dobrom dijelu ih informatiki
povezali. U potpunosti smo uredili arhiv Komore.
Obavili smo reviziju financijskog poslovanja i unaprijedili ga uvoenjem principa
strunosti, odgovornosti i interne kontrole
u rad financijske slube. Pri tome smo utvrdili nenaplaena potraivanja u iznosu od
oko etiri milijuna kuna, koje smo dobrim
dijelom ve naplatili ili smo osigurali njihovu potpunu naplatu tijekom svog mandatnog razdoblja. Bitno smo racionalizirali
poslovanje, utedjeli na godinjoj razini
oko dva milijuna kuna pri emu nismo ukinuli niti umanjili niti jedno steeno pravo
lana. Prihode Komore, neovisne o lanarinama, povisili smo za 200 posto. Svu ostvarenu financijsku dobit preusmjerili smo u
korist lanova. Ustanovili smo jednokratnu
pomo lanovima Komore za novoroeno
dijete te godinju stipendiju maloljetnoj
djeci pokojnih lanova do njihove punoljetnosti. Po toj osnovi pomogli smo ve
stotinjak lanova.

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

U zavrnoj smo fazi pregovora oko ugovaranja osiguranja pravne zatite u kaznenom
i prekrajnom postupku za kaznena i prekrajna djela iz profesionalne djelatnosti za
nae lanove. Donijeli smo vane strateke
dokumente: novi Statut HLK-a, strategiju za
unaprjeenje trajne medicinske izobrazbe,
komunikacijski strateki plan, strategiju za
informatizaciju HLK-a, Kodeks medicinske
etike i deontologije, ijim smjernicama se
vodimo u svakodnevnom radu. Obavili smo
vie strunih nadzora iji nalazi su utjecali
na poboljanje statusa lijenika zaposlenih u
nadziranim ustanovama. Principijelno titimo sve lanove u sluajevima neprimjerenog
prozivanja u medijima.
Vizualno i sadrajno smo promijenili Lijenike novine. Krenuli smo u temeljitu rekonstrukciju slubene mrene stranice Komore.
Intenzivno i uspjeno suraujemo s gotovo
svim dionicima u zdravstvenom sustavu.
Pokrenuli smo inicijativu za osnivanje koordinacije komora u zdravstvu. Sve smo to
napravili za samo devet mjeseci rada, a za to
smo na terenu dobili vau podrku i pohvale.
Naravno, nisu svi zadovoljni naim radom i
oduevljeni naim rezultatima. Konano, na
izborima smo zavrijedili samo osamdesetak posto mandata. Nisu zadovoljni ni neki
od smijenjenih dunosnika Komore koji u
medijima izjavljuju da su od nas oekivali
vie. teta to sami nisu uinili vie dok su
bili u prilici i na pozicijama. Sve je to razumljivo, ali mi je poprilino teko prihvatiti
injenicu da u dananjoj Hrvatskoj, u relativno ozbiljnim medijima (Globus, 18. oujka
2016.) izie lanak s naslovom Hobotnica
dr. Golue u kojem se nastoji pokazati kako
smo ja i HUBOL postali apsolutni vladari
hrvatskog zdravstva. U lanku smo optueni da toboe vrlo uspjeno kadroviramo
po naelu tko nije s nama, taj je protiv nas.
Tamo se pekulira i kako smo presudno utjecali na izbor ministra zdravlja koji je lan
HUBOL-a, ali istovremeno i da smo sprijeili imenovanje na tu funkciju kolege koji je
isto tako lan HUBOL-a. Oito, lanstvo u
HUBOL-u nije pretpostavka za imenovanje
na funkcije koje odreuje politika kroz stranaka dogovaranja i kadroviranja.

Ono za to se nas optuuje i to nam se zapravo prigovara, najslinije je optubama

iz kaznenog zakona propale socijalistike
Jugoslavije a odnosilo se na udruivanje
zbog neprijateljske djelatnosti. Pod tim se
podrazumijevalo svako udruivanje koje
nije bilo pod kontrolom Partije i koje se nije
odvijalo unutar socijalistikog saveza. Kao
takvo bivalo je ocijenjeno protivnim socijalizmu i samoupravljanju te proskribirano i
kriminalizirano. Naravno, svaki pokuaj
eventualnog preuzimanja neke od poluga
vlasti, bio bi okarakteriziran kontrarevolucionarnim i puistikim djelom, ba kao i
u spomenutom lanku, samo to je to sada u
skladu s aktualnom terminologijom nazvano hobotnicom. Ja sam prozvan jurinikom uz neizostavno pitanje koje postavlja
svaki nedemokratski reim i svaki novinar
formiran u takvom reimu, a to je tko iza
njega stoji odnosno suvremenim rjenikom reeno koja ga politika opcija gura u
prvi plan.
Izgleda da se u nekim medijima i u nekim glavama nita bitno nije promijenilo mada se
ugledni novinari i ugledni ortoped slono
ale da nismo nita bitno napravili. Prikazali
smo vam to smo napravili u proteklih deset
mjeseci i to je nama bitno, a bitni su nam svi
lijenici bez razlike gdje rade. Prethodno vodstvo Komore imalo je dvadesetak godina za
pokazati to im je bitno, a to oito nisu bili svi
lijenici, nego samo neki. A koji su to bitni
lijenici pokazuje nam i spomenuti lanak,
odnosno kritika upuena meni osobno kao i
naim novinama zbog neprimjerene politike karikature kojom je ilustriran sluaj vesela vjeverica. Teko se oteti dojmu kako je lanak u Globusu kao i teza o hobotnici nastala
kao reakcija uvrijeene vesele vjeverice koja
nam poruuje da emo se htjeli ne htjeli
morati vratiti tamo gdje nam je mjesto, a to
je iskljuivo zdravstvo i zdravlje. U politiku
ne smijemo dirati, to je rezervirano za partijske strukture i podlijee posebnim pravilima
i hijerarhiji, sve dok ne izgubite izbore i poziciju u Partiji, nakon ega se htjeli ne htjeli
morate vratiti tamo gdje vam je mjesto. E pa
dragi prijatelji, mi dobro znamo gdje nam je
mjesto i to nam je raditi, bez da nam itko daje
direktive i dijeli savjete.

RAZGOVOR

R A Z G O V O R S J E D N I M O D V O D E I H N E U R O K I R U R G A U H R VAT S K O J

Doc. dr. sc. Darko Chudy:

"Privatizacija u zdravstvu je
neizbjena, odaberimo najbolji model!"
Razgovorala / DANIELA DUJMOVI OJVAN
daniela.dujmovic@hlk.hr

Prva operacija je
pokazala kako robot
radi vrlo precizno. Do
sada je napravljen
prototip i taj robot ne
samo da je toan pri
izvedbi nego i lijepo
izgleda

Kada smo mi
zapoeli s dubokom
mozgovnom
stimulacijom (DBS) u
Hrvatskoj, u SAD-u ih
jo nisu radili.
U jugoistonom
dijelu Europe mi
smo bili pioniri

dluili smo se za razgovor s docentom Darkom Chudyjem, proelnikom Zavoda za

neurokirurgiju KB Dubrava iz vie razloga. Kao prvo, rije je o jednom od vodeih
hrvatskih neurokiruga i neuroznanstvenika, koji je prepoznat i u svijetu. Uveo je
metodu duboke mozgovne stimulacije u Hrvatsku, jedan je od idejnih pokretaa
inovativnog projekta Ronna, to je velik pothvat nae znanosti i medicine; autor je i koautor poglavlja u vie knjiga stranih izdavaa i amerikih urednika, a ima svoje mjesto
i u udbenicima iz kojih ue specijalizanti neurokirurgije iz cijelog svijeta. Angairan je
i na Washington Universityju u Seattleu kao Associated Affiliated profesor, iz svoje
je generacije najvie proveo na kolovanju u inozemstvu Mogli bismo tako nabrajati
unedogled. Unato profesionalnim uspjesima, rije je o ovjeku koji u javnim istupima
ne proputa pohvaliti svoju suprugu (potvruje pravilo kako Iza svakog uspjenog
mukarca stoji uspjena ena), ali i istaknuti injenicu kako je otac etvoro djece, to je
uistinu bogatstvo i prava rijetkost u naoj demografski osiromaenoj zemlji. Dok smo
jo inicijalno razgovarali pripremajui se za intervju, doc. Chudy je odmah napomenuo
kako je njegova supruga postigla puno vie od njega jer obavlja puno odgovorniji posao,
a to je odgoj djece. Svi koji su roditelji znat e o emu govori. ao mu je to se ne titi
poloaj majke u drutvu i to majinstvo nije stavljeno na pijedestal kao to i zasluuje,
kako bi svim mukarcima bilo krivo to ne mnogu raati. No, da je na sugovornik to
mogao, na razgovor o njegovim uspjesima i radu na podruju neurokirurgije sigurno
ne bi toliko trajao niti zauzeo nekoliko stranica Lijenikih novina.
Jedan ste od idejnih zaetnika
inovacijskog projekta Ronna (robotske
neuronavigacije), na kojem surauje 27
znanstvenika i lijenika. U kojoj je fazi taj
projekt?
Rije je o interdisciplinarnom projektu koji
sam prije sedam godina pokrenuo zajedno
s prof. Bojanom Jerbiem, voditeljem tog
projekta, i prof. Gojkom Nikoliem. To je zajedniki projekt zagrebakog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Hrvatskog instituta
za istraivanje mozga i KB-a Dubrava. Prvu
smo operaciju obavili 10. oujka u naoj
bolnici; radilo se o biopsiji cistinog tumor-

skog tkiva na mozgu uz robotsku navigaciju

Ronna. U ovoj je fazi robot uao u operacijsku salu, mi radimo rutinsku operaciju i
pri tom nadgledamo kako bi to robot izveo,
dakle, simultano je izvodimo. Prva operacija je pokazala kako robot radi vrlo precizno.
Do sada je napravljen prototip i taj robot ne
samo da je toan pri izvedbi nego i lijepo
izgleda.
Na kojim e operacijama taj robot
sudjelovati?
Na stereotaktikim i neuronavigacijskim
operacijama, takva je bila zamisao.

Doc. Darko Chudy,

jedan je od rijetkih
koji smatra kako
novca u zdravstvu ima
dovoljno, samo se ne
troi "pametno"

Budunost tog projekta s obzirom na komercijalizaciju?

To je duga pria, a takvom bi se ishodu vjerojatno najvie veselila
moja supruga. Osobna mi je zadovoljtina vidjeti te mlade angairane ljude, kako u naoj bolnici, tako i na Fakultetu za strojarstvo i brodogradnju, jer je rije o velikom ljudskom potencijalu
koji mi iskoritavamo tako da oni u drugim zemljama budu vrhunski. Pri tom se jo hvalimo kako su nai znanstvenici uspjeli u
svijetu. Zaboravljamo da Japan nije postao svjetska velesila samo
zato to su Japanci dobro radili u Engleskoj ili Njemakoj. Onog
trenutka kada politike elite prepoznaju na koju kartu treba igrati da bismo dobili i zadrali taj potencijal, tek tada moemo biti
optimistini glede nae budunosti i kao nacije i kao drave. Ako
je ovaj projekt samo mali mozaik, mala kockica u tom cijelom
legolandu, onda sam zadovoljan postignutim.
Vi ste uveli metodu duboke mozgovne stimulacije u
Hrvatsku?
Da. Bilo je to 2000. godine u KBC-u Zagreb. Poetak je bio jako
teak jer su pacijenti morali sami platiti neurostimulator da bih
im ga ja ugradio. Morao sam se boriti s dvostrukim rizikom; rizikom od same operacije ali i rizikom od oekivanog uspjeha. U
sluaju da zahvat nije donio oekivane rezultate, odgovarate i za
to to je ovjek platio 10 ili 15 tisua eura za operaciju koja nije
donijela poboljanje njegova zdravstvenog stanja. Zato to smo
bili prisiljeni raditi u sustavu gdje je takve zahvate ovjek morao
sam sebi plaati, traili smo naine kako bismo zaobili pravilnike prema kojima pacijent ne moe platiti ugradbeni materijal.
Naime, nismo htjeli da nai ljudi plaaju goleme trokove odlaska
na te operacije u inozemstvo, tim vie to ju je tada rijetko tko
radio u svijetu. Kada smo mi zapoeli s dubokom mozgovnom

stimulacijom (DBS) u Hrvatskoj, u SAD-u ih jo nisu radili. U

Europi se ta operacija izvodila u visoko razvijenim zemljama. U
jugoistonom dijelu Europe mi smo bili pioniri.
Gdje ste stekli znanja iz stereotaktike neurokirurgije?
Kod profesora Volkera Sturma na neurokirurgiji Sveuiline bolnice u Klnu. Zatim sam uio kod profesora Lauri Laitinena u
Stockholmu, koji je tada (1996.), bio vodei stereotaktiar u svijetu. Moj je mentor na neki nain, s kojim i danas usko suraujem, profesor Marwan Hariz iz vedske, sada profesor u Qeens
Square bolnici u Londonu.
Kod kojih se neurolokih bolesti i stanja primjenjuje
metoda duboke mozgovne stimulacije?
Kod Parkinsonove bolesti, gdje daje najbolje rezultate (kod tzv.
on-off fenomena), distonije, tortikolisa i esencijalnog tremora.
Mi smo je koristili i za ublaavanje Gill de la Tourettovog sindroma, ali i kod vegetativnih stanja i minimalnih stanja svijesti.
DBS pomae u distonijama, gdje mlade ljude od 17 do 25 godina
vraate u ivot, jer im smanjujete simptome kao to su nevoljne
kretnje i miine kontrakcije te im tako dajete nadu za normalan
ivot i ostvarenje ivotne sree, jer imaju veu mogunost za pronalaenje prijatelja, ivotnog partnera ali i za osnivanje obitelji.
to je zapravo duboka mozgovna stimulacija?
To je uvoenje elektrode u neuroanatomsku strukturu; kao ciljna
toka koristi se najvie subtalamika jezgra i globus palidus kod
distonija. Zato je vano dobro selekcionirati pacijente, jer nisu
svi dobri kandidati za DBS. U timu je stoga najvaniji neurolog
koji e ih selekcionirati, a u naem je timu to docentica Vladimira
>>

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

RAZGOVOR

Ne moe se znanou
baviti bilo tko. Ta se
privilegija treba stei
radom, projektima i
dokazivanjem

Vuleti. Vani su i psiholozi koji procjenjuju

kritinost pacijenta, njegovu sposobnost da
kritiki sagleda oekivane uspjehe i rizike
operacije. Zatim psihijatar koji ne dozvoljava da pacijenti s nekim teim psihikim
poremeajima budu kandidati za duboku
mozgovnu stimulaciju, posebice ne oni koji
su podloni suicidu i tekoj depresiji. Dakle,
radi se o irem timu koji je osnovan u KB-u
Dubrava, i to velikim dijelom zaslugom
predstojnika Zavoda za neurologiju, prof. dr.
Silvija Baia. Kao tim zajedniki uivamo u
uspjehu, ali i odgovaramo za komplikacije
ako se dogode i rjeavamo ih. Za sada smo
jedini tako kompletiran tim u Hrvatskoj.
Koji su rizici DBS-a?

Moram priznati kako

imam sreu s mladim
neurokirurzima.
Danas ako izaberete
pogrenu osobu, vie
ne moete nita uiniti.
Ona do kraja ivota
radi u vaoj ustanovi

Rizik svake neurokirurke operacije na mozgu jest postoperacijsko krvarenje, kojeg se

boje svi neurokirurzi na svijetu. Postoji rizik
i od infekcija, pri emu je najgori meningitis,
ali se moe inficirati i sam hardver, elektrode, jer je to strani materijal. Mogu nastati
pucanja i lomovi na mjestu gdje se elektroda spaja s kuitem ili gdje se nalazi baterija, ali to je danas rjee, jer je tehnika dosta
napredovala. Danas imamo elektrode koje
se spajaju s kuitem, a koje mogu izdrati
ezdesetpostotno rastezanje.
Koliko ste do danas napravili takvih
operacija?
Oko 150, znai da je u Hrvatskoj ugraeno
300 elektroda.
Kakvi su rezultati?

Nau svijest oblikuju

emocije i empatija.
Svoju ljudskost
potvrujemo kad se
ponemo pitati kako
je drugima

Rezultati su zadovoljavajui, na razini ustanova koje u svijetu dui niz godina rade
takve operacije. Nama je HZZO godinje
odobrio 30 operacija pa moemo rei da
smo postigli odreenu rutinu, no ipak stalno
preispitujemo naine kojima tu metodu jo
moemo poboljati. Bitno je i to na taj nain
u KB-u Dubravi stvaramo kolu, nau hrvatsku kolu, jer postoje mladi neurokirurzi
koji mogu raditi DBS, ako ja sutra obolim.
Znam da bi dr. Fadi Almahariq, dr. Domagoj
Dlaka i dr. Dominik Romi mogli obaviti tu
operaciju na prihvatljivo kvalitetnoj razini,
jer su me u to uvjerili.
Vi ste im pretpostavljam, mentor?
Jesam, no ne i jedini, jer kod nas rade i drugi iskusni neurokirurzi. Njihova kvaliteta
rezultat je i angamana dr. sc. Vjekoslava
Jelea, dr. sc. Tonka Marinovia, dr. Damira

Tomca i dr. sc. Jurice Marakovia. Moram

priznati kako imam sreu s mladim neurokirurzima, jer danas kada birate specijalizanta,
ako pogrijeite ili ako ste izabrali pogrenu
osobu, vie ne moete nita uiniti. Ona do
kraja ivota radi u vaoj ustanovi. Moji se
specijalizanti meusobno jako dobro slau
i meusobno pomau. Trojica mladih specijalista koje sam spomenuo, kada se udrue,
moi e savladati velik broj zahtjevnih operacija. Uvjeren sam da u ih kao starac moi
zamoliti za pomo jer se i odnos prema starijima kolegama u naem timu ui.
Uspjeh DBS-a kod vegetativnih stanja i
stanja minimalne svijesti?
Rije je o projektu koji smo prof. Vedran Deletis i ja zapoeli prije etiri godine; sad ve
imamo konkretne rezultate i prikazujemo ih
na kongresima. Imamo dovoljan vremenski
odmak tako da je duina praenja zadovoljila uvjete za pisanje ozbiljnog rada. DBS kod
vegetativnih stanja i stanja minimalne svijesti
ne radi puno zdravstvenih ustanova u svijetu.
Sada ih poinju raditi u SAD-u i Italiji.
A Japan?
Japan je to nekad radio, ali su prestali, iako
su imali najvee uspjehe.
Zato?
Prestali su iz jednostavnog razloga to je tadanji ef neurokirurgije Tsubokawa, koji je
bio jako zainteresiran za tu metodu, otiao
u mirovinu i nitko je nije nastavio s tolikom
energijom gurati dalje. I u Japanu trebate
dobro obrazloiti ima li svrhe neto raditi,
uostalom, kao u svim ozbiljnim dravama.
Za sada ne prihvaaju da se DBS radi rutinski kod vegetativnih stanja, jer ta metoda ne
zahtijeva samo neurostimulatore, nego kompletnu logistiku i tim ljudi koji e oko nje biti
angairani. Osim toga, prava pacijenata u Japanu nisu tako visoka kako neki zamiljaju.
Dobili ste i nagradu Ponos Hrvatske
zbog primjene DBS-a kod pacijenta u
vegetativnom stanju svijesti?
To je bilo zbog prvog i poetnog uspjeha
kada smo jednog mladia iz Splita uspjeli
vrlo brzo podii na razinu ne samo svjesnosti, nego potpune samostalnosti. Naime, on
je tri mjeseca nakon ugradnje elektrode ve
mogao samostalno hodati i praktiki brinuti
se sam o sebi.

RAZGOVOR

projekt koji e sigurno trajati desetak godina, a mi smo ga prihvatili zbog velikog
poetnog uspjeha s mladiem iz Splita.
Koliko se takve operacije plaaju?
Neurostimulator kota oko 8 tisua eura,
a ostalo ide na uputnicu kada se DBS radi
kod vegetativnog stanja i stanja minimalne svijesti. Kod Parkinsonove bolesti
i drugih poremeaja pokretanja cijena je
via i potpuno je plaa HZZO. U tim sluajevima cijena operacije se penje na 16 tisua eura, jer se elektroda ugrauje o obje
hemisfere.
Izjavili ste da su vas godinama koili
ugledni neurolozi jer su vjerovali da e
im DBS oduzeti pacijente. Moete li biti
konkretniji?

Doc. Chudy nije zadovoljan programom specijalizacije iz

neurokirurgije. Istie i nedostatak odgovornosti kod mentora.
Kako je on danas?
Dobro. Zgodan deko, koji ivi pun ivot.
Jo smo u kontaktu. To je jedna dobra pria.
Koliko ste napravili takvih operacija
do sada i kakvi su rezultati?
Od deset pacijenata u vegetativnom stanju, jednu smo pacijenticu doveli u stanje
svjesnosti, a od etiri pacijenta u minimalnom stanju svijesti, trojicu smo doveli
u potpuno svjesno stanje. Nai se rezultati
mogu usporeivati s japanskim i oni su
razmjerno dobri. Svojim projektom elimo rei da se itekako isplati raditi takve
operacije kod selekcioniranih pacijenata,
jer je rije o stanjima kod kojih je potrebna
briga 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, 365
dana u godini. Roditelji ili skrbnici nemaju niti sekundu odmora. Svaki uspjeh koji
dovodi do svjesnosti i omoguava pacijentu da moe odgovarati na fizioterapeutska pomicanja ekstremiteta, neto je to
vodi brem oporavku i rehabilitaciji.
Pitanjem svijesti danas se u
svijetu bavi manje od pet posto
neuroznanstvenika.
Pitanjem svijesti bavi se sedam milijardi
ljudi u svijetu, ali za to je plaen vrlo mali

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

broj njih. ovjek koji se eli baviti znanou, a onda i neuroznanou, mora stei
tu privilegiju. Antonio Damasio je u svojoj
knjizi to dobro rekao: Ja sam kao neurolog
godinama radio u bolnicama da bih stekao
privilegiju bavljenja neuroznanou. Ne
moe se znanou baviti bilo tko. Ta se
privilegija treba stei radom, projektima i
dokazivanjem. Damasio je neuroznanstvenik koji se bavi stanjem svijesti i u svojoj je
knjizi Dekartova pogreka ustvrdio kako
je umjesto Dekartove glasovite izreke Mislim dakle jesam, zapravo tono Osjeam
dakle jesam. Drugim rijeima, svjesnost
je vie vezana uz nae emocije nego uz na
razum. Nau svijest oblikuju najveim dijelom emocije i empatija, jer upravo je ovjekova specifinost mogunost uivljavanja
u tue patnje i boli. Onog trenutka kad se
ponemo pitati kako je drugima, tada potvrujemo svoju ljudskost.
Pokriva li HZZO i operacije DBS-a
kod vegetativnog stanja i stanja minimalne svijesti?
Ne. Ministarstvo je u pravu kad trai da mi
prvo dokaemo njihovu uinkovitost pa e
to onda i platiti. DBS je kod vegetativnih
stanja u eksperimentalnoj fazi, pacijenti je
plaaju i veinom su iz inozemstva. To je

Ne. To su bili pojedinci, ali na dovoljno

visokoj funkciji da su mogli s dvije noge
stati na konicu. To nije specifino samo
za Hrvatsku, ali je specifino da se nakon
osnivanja Centra koji moe obavljati takve operacije on ignorira na nain da se
daje prednost susjedima. S druge strane,
neurolozi su u svijetu bili ti koji su nagovarali neurokirurge da rade DBS, ta je inicijativa u svijetu od njih krenula. Vrlo sam
se teko probijao s tom metodom u Hrvatskoj, iako su mi neki neurolozi pomogli
u odabiru pacijenata, poput prof. Vesne
Brinar. Bio sam kao mlad uporan i imao
energiju koja granii s psihijatrijskim poremeajem. Biti malo lud je kao cjepivo,
ono vas titi od toga da vas ludilo cijelog
ne obuzme. Kao takav, uspio sam savladati opstrukcije nekih dobrih kolega.
Psihokirurgija je kod nas zabranjena.
Tvrdite da DBS ima uspjeha kod opsesivno-kompulzivnog poremeaja. Zalaete se da se ta metoda primjenjuje kod
tog psihikog poremeaja i u Hrvatskoj?
Zalaem se za to da psihijatri u Hrvatskoj
ponu ozbiljno razmiljati o takvom zahvatu. Oni su inicijatori.
Imate li od njih kakav feedback?
Koga god pitate uvijek postoji dobra volja.
Inae, u naem narodu ima toliko puno
dobre volje a toliko malo izvedbe, da sve
ostaje na jednom ugodnom razgovoru.
Vjerujem da e jednoga lijepog dana krenuti ta inicijativa od psihijatara. Moda je
i bolje ne raditi prevelik pritisak na njih,
>>
9

RAZGOVOR

Drava mora imati

pod kontrolom barem
sveuiline bolnice,
kako strukovnom,
tako i financijskom.
Ne smije se dogoditi
da u sveuiline
bolnice ulazi privatni
kapital jer e taj
biti zainteresiran
iskljuivo za profit.
Tada e se operirati i
provoditi dijagnostika
i terapija i onda kad
treba i kad ne treba

jer kad se psihijatri raeste nije dobro, sjetimo se samo frontalne lobotomije.

Upravo je mentorstvo loe ocijenjeno

meu specijalizantima.

Vi ste protiv privatizacije javnog

zdravstva, iako biste u tom sluaju kao
neurokirurg mogli odlino zaraivati?

O tome govorim. Svakako. Mentore treba

kontrolirati i za to je najpozvanija Komora
kao strukovna udruga, ali i medicinski
fakultet kao matina ustanova u kojoj se
kolujemo.

Protivnik sam neuredne privatizacije

javnog zdravstva. Drava mora imati pod
kontrolom barem sveuiline bolnice, kako
strukovnom, tako i financijskom. Ne smije
se dogoditi da u sveuiline bolnice ulazi
privatni kapital jer e taj biti zainteresiran
iskljuivo za profit. Tada e se operirati i
provoditi dijagnostika i terapija i onda kad
treba i kad ne treba. Radit e se sve samo
da bi se isplatili trokovi, instrumenti, kako
bi gizdavi gazda zaradio, a ne pomogao
pacijentima. Kvaliteta u zdravstvu i profit
ne idu zajedno, jer zarada kao jedini i
iskljuivi cilj bitno moe ugroziti kvalitetu
lijeenja. Koliko se samo pacijenata u svijetu
nepotrebno operira i lijei samo da bi
ustanove ostvarile profit!
Jeste li zadovoljni programom
specijalizacije iz neurokirurgije?
Nisam nikako zadovoljan. Program specijalizacije u Hrvatskoj nije dobar. On bi
trebao biti puno bolji i ozbiljniji. Kad su
me Komora i Medicinski fakultet predloili
tadanjem Ministarstvu zdravstva za predsjednika Povjerenstva za specijalizaciju iz
neurokirurgije, nisam bio prihvaen.
I dalje ste zainteresirani za to mjesto?

Lijenici koji su bili

upleteni u bankarske
malverzacije, glavni
su inicijatori ulaska
privatnog kapitala u
klinike bolnice.
Kako im vjerovati?

10

Uvijek sam zainteresiran. Vjerujem da

imam sposobnosti i znanja koja bi se mogla
iskoristiti na dobrobit mladih specijalizanata i njihovih buduih pacijenata u Hrvatskoj.
to biste izdvojili kao kljune
nedostatke aktualnog programa
specijalizacije iz neurokirurgije?
Kljuni je nedostatak pomanjkanje znanstvene edukacije, ali i svjesnosti kako je
kolovanje u inozemstvu nunost kako bi
se stekla kritinost prema vlastitom znanju.
Velik je nedostatak i pomanjkanje odgovornosti kod mentora. elio bih da efovi
neurokirurkih klinika podastru koliko su
puta bili asistenti u operacijskim dvoranama i pomagali mladim kolegama da izvedu
operaciju. Neka i to bude tema ankete meu
mladim lijenicima.

Edukaciju u inozemstvu smatrate

dakle obveznim dijelom specijalizacije iz
neurokirurgije?
Svakako. Predlaem japanski model, iako
mi sebi ne moemo priutiti kolovanje naih specijalizanata u inozemstvu u trajanju
od godinu dana. Ali bi im trebalo omoguiti barem tri mjeseca, a nakon toga da pristupe specijalistikom ispitu. I to nije financijsko pitanje, dravu ne bi kotalo mnogo,
jer specijalizant ne mora biti u hotelu s
etiri zvjezdice nego u domovima pokraj
bolnica. Ako bi za to vrijeme mogao imati
plaen dopust, onda bi od tih novaca imao
i za ostale trokove i hranu. kolovanje za
neurokirurga ne smije imati propusta.
Kako vidite budunost neurokirurgije
u Hrvatskoj?
Mogu rei da je neurokirurgija u Hrvatskoj
na razmjerno visokoj razini, postoje mladi
ljudi koji su predani poslu i budunost nam
je svijetla ako ne krenemo u pogrenom
smjeru, a ta opasnost postoji ako drava
odustane od kontrole nad sveuilinim
bolnicama. Tada bi nam se moglo dogoditi
kao to je ponegdje u inozemstvu, gdje neki
od vrlo cijenjenih i uglednih kolega ele
operirati i onda kada nije potrebno, ali se
moe lijepo zaraditi. U Njemakoj imaju
dobar model, tamo ef kirurgije ima pravo
operirati 10 posto privatnih pacijenata. To
se moe i kod nas urediti. Primjerice, mora
se napraviti 200 operacija preko HZZO-a
godinje, a sto operacija moe biti plaeno
preko privatnih osiguravajuih drutava,
ali sve to mora kontrolirati struka i javnost.
To bi bila daljnja privatizacija
zdravstva
Gledajte, privatizaciju ne moete izbjei. To
je injenica. Sve ostalo ima za posljedicu
uruavanje sustava. Sustavi uravnilovke su
propali. Neurokirurg, kao i svaki drugi hrvatski lijenik, ima jednaku plau, obavljao
on 300 ili 10 operacija godinje. To nije prihvatljivo. Privatizacija je u tom segmentu
poeljna, ali mora biti kontrolirana.

RAZGOVOR

Kako komentirate injenicu da je

Hrvatska tek 2016. dobila prvu enu
neurokirurginju? Kakvo je stanje u
svijetu?
Puno je manje ena neurokirurginja u
svijetu, jer je to posao koji vas oduzima
obitelji. Je li muki ili enski mozak bolji
ili loiji da bude neurokirurg, u to ne bih
ulazio. Kad odabirem specijalizanta ne
gledam niti na spol niti na nacionalnost,
uvijek u izabrati najboljeg kandidata. Bit
u malo provokativan. Kad bi vas netko
pitao biste li eljeli da vas operira Hrvat,
ali lo strunjak ili Srbin, ali vrstan znalac, znali biste odgovor jer se radi o vaoj
glavi. No kad se radi o tuoj glavi, onda
emo propitivati je li kirurg ljeviar, desniar, homofob, pripadnik LGTB zajednice i je li red da se angairaju i ene.
ivimo u svijetu apsurda gdje je glavno
mjerilo politika korektnost, iako to ponekad uistinu nema smisla. Uostalom,
specijalizacija iz neurokirurgije nije mjesto za borbu meu spolovima.
Kako je s pravima u naem
zdravstvenom sustavu?
Politiari objanjavaju graanima da na
sve imaju pravo, a to pravo im moraju
osigurati lijenici entuzijasti koji su spremni ostati i poslije radnog vremena da bi
rijeili probleme u zdravstvu.
Svojevremeno ste dobili zabranu javnog istupanja zbog lanka u Veernjem
listu. to je bilo sporno?
Govorio sam o nakaradnosti sustava u
kojem se efovi klinika, odjela i zavoda
bave fakturiranjem. Oito sam pritom
kritizirao i ovjeka koje je gradio taj sustav u HZZO-u, a rije je bila o bivem
direktoru HZZO-a, po struci ginekologu.
Kada je otiao iz HZZO-a, osnovao je privatnu tvrtku koja je davala usluge bolnicama ili ih savjetovala kako e taj sustav
zaobii. Mi smo jednostavno majstori
iluzije.
Tko vam je zabranio javno istupanje ?
Tadanji ministar dr. Sinia Varga koji je
dao proglas kojim se lijenicima zabranjuje komentiranje u medijima. Ali mu to
nisam previe zamjerio jer je pomogao i
meni i mojim pacijentima da im neurosti-

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

"Robot neurokirurg" u fazi je klinikog ispitivanja

mulatore plaa HZZO. To u mu, bez obzira na sve, uvijek priznati i javno i privatno.
Koji su prema vaem miljenju glavni
problemi hrvatskog zdravstva?
Glavni je problem to se jednom hrvatskoj
javnosti treba otvoreno rei da u zdravstvenom sustavu ima novaca, samo se ne
troi pametno. Prema pravima koja nai
pacijenti uivaju u zdravstvu, pri samom
smo vrhu Europe (vidi Eurostat), a da su
nam pri tom izdvajanja za zdravstveni sustav ispod EU prosjeka (oko 20 milijardi
kuna godinje). Ipak to nije mali novac,
treba ga dobro raspodijeliti, no zato mora
postojati jaka kontrola, treba uvesti kult
rada i, opet, strogo kontrolirati privatizaciju. Naime, neki lijenici, koji su estoko
bili upleteni u bankarske malverzacije,
sada su inicijatori ulaska privatnog kapitala u klinike bolnice. Kako onda vjerovati u njihove potene namjere? To se ne
smije dopustiti. Isto tako, samo se kod
nas moe dogoditi da netko kae da je 72
sata - program. Taj tzv. program uveo je
pomonik biveg ministra, dr. sc. Dragan
Korolija Marini, ije iskustvo u lijeenju
onkolokih bolesnika nije respektabilno
iako je abdominalni kirurg. Ne moe se
neto zvati programom samo zato to ste
naloili lijenicima da u roku 72 sata od
dijagnoze mora poeti terapija. Prije svega
postoji neto to se zove protokol lijeenja onkolokih bolesnika. Takav naputak,

odnosno program 72 sata, podsjea me na

Staljinovo vrijeme i gradnju Sibirske eljeznice. Kada su inenjeri rekli Staljinu da im
prije gradnje eljeznice treba dvije godine
da ispitaju teren, Staljin je naredio da mu
se donesu karta Sovjetskog Saveza, ravnalo
i olovka. Pomou njih je na karti ravnom
crtom spojio Moskvu i Novosibirsk te rekao inenjerima: Evo drugovi, utedio sam
vam dvije godine posla. To je taj nain razmiljanja, ije ostatke jo moemo vidjeti u
hrvatskom drutvu i zdravstvu.
Kako ocjenjujete sposobnost nove
zdravstvene administracije za rjeavanje
nagomilanih problema u zdravstvu?
Za sada bih ih pozitivno ocijenio. Rije je o
mladim ljudima koji nisu optereeni raznoraznim dugovanjima. elim im da uspiju,
da sauvaju hrvatsko zdravstvo, kako bi i
dalje bilo prepoznatljivo i kvalitetno. Neka
susjedi budu zavidni nama, a ne mi njima.
Komu od susjeda moemo biti zavidni?
Pa ako vam anesteziolozi odlaze raditi u
fuu u Sloveniju, onda moda nismo
jalni, nego smo alosni, pristojno reeno.
I nama nedostaje anesteziologa, no umjesto u Hrvatskoj, zainteresirani su dodatno
raditi kod Slovenaca. Jasno vam je zato.
Omoguimo zato da ti mladi, vrhunski kolovani ljudi, ostvare materijalnu dobit i kod
nas. Rad mora biti plaen jer to je temeljno
pravo ovjeka.

11

M ladi i uspje ni

P R VA H R VAT S K A N E U R O K I R U R G I N J A

Dr. Nikolina Sesar:

Neurokirurgija je
pravi poziv za mene
Razgovorala / DANIELA DUJMOVI OJVAN
daniela.dujmovic@hlk.hr

Najvei su mi interes
operacije tumora
na mozgu, posebno
operacije u budnom
stanju i neurokirurko
lijeenje epilepsije

U Hrvatskoj se
trenutno obrazuje
jo sedam
ena, buduih
neurokirurginja

12

Hrvatska je, istina, s kojih 30 godina zakanjenja u odnosu na svijet, dobila

prvu neurokiruginju, a rije je o 33-godinjoj dr. Nikolini Sesar, zaposlenoj u
Klinici za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice. injenica je i da su mediji
prepoznali tu vijest te smo za promjenu, osim izvjetaja o tome kako se Severina provela u Disneylandu ili kakvu nam budunost prorie baba Vanga,
imali priliku proitati i o ulasku jedne mlade ene u muki svijet neurokirurgije.
Dr. Sesar tvrdi kako je pozitivno diskriminirana jer je postala vijest samo zato
to je tu zahtjevnu specijalizaciju uspjeno svladala iako je ena. U ovom sluaju
nemamo nita protiv malo pozitivne diskriminacije, tim vie to e se ova mlada
lijenica u svom radu, kao prva ena neurokirurginja, itekako morati dokazivati
kako joj iza lea ne bi govorili da joj je to uspjelo zbog politike korektnosti.
Smatrali smo kako je njezin uspjeh dovoljno velik da s njom, kao sugovornicom,
otvorimo nau novu rubriku: Mladi i uspjeni, gdje emo predstavljati mlade
lijenike koji su se ve na poetku svoje profesionalne karijere uspjeli istaknuti
svojim radom, angairanou i sposobnou.

Kakav je osjeaj biti prva ena neurokirurginja u Hrvatskoj? Polaganjem specijalistikog ispita iz neurokirurgije vi ste
zapravo uli u povijest, htjeli to ili ne...
Naravno, jako sam sretna to sam poloila
ispit iz neurokirurgije, ali to ne bi trebala
biti nikakva vijest. U ovom trenutku sam
pozitivno diskriminirana zato to sam ena.
Trebalo bi biti potpuno normalno da ene
i mukarci ravnopravno sudjeluju u ovoj
struci. Ipak sam ponosna da sam prva. Nisam oekivala ovako veliki interes javnosti
i ovom prilikom zahvaljujem se svima na
podrci.

Kako komentirate injenicu da Hrvatska

tek 2016. ima prvu neurokirurginju? Je
li tome kumovala predrasuda da je neurokirurgija zbog svoje zahtjevnosti ipak
muko podruje ili ene jednostavno nisu
bile zainteresirane za tu specijalizaciju?
Teko je odgovoriti na pitanje zato se u Hrvatskoj prva ena u neurokirurgiji pojavila
tek sada. Dostupni podaci o povijesti neurokirurgije govore da su se u svijetu prve
ene neurokirurginje pojavile negdje sredinom 80-ih godina prolog stoljea, otprilike u isto vrijeme i u Europi i u Sjevernoj
Americi. Zato smo morali ekati vie od
30 godina da bi se to dogodilo u Hrvatskoj,

teko je znati. Je li to bila samo sluajnost

ili splet kompleksnih kulturno- sociolokih okolnosti, ne znam.
Svakako da spretnost ruku, sposobnost
reagiranja u nepredvidivim situacijama
te bilo koja druga osobina potrebna u
neurokirurgiji, ne ovisi o spolu nego o
karakteru ovjeka. Puno toga ovisi i o
motiviranosti.
Smatram da glavni razlog zato se ene
ne odluuju tako esto za neurokirurgiju treba traiti u ustaljenim drutvenim
normama koje nalau da ena ne moe
istodobno biti ena i potpuno posveena
zahtjevnoj karijeri. To je pogreno utemeljeno u naoj kolektivnoj podsvijesti,
no prilike se polako mijenjaju i kod nas.
Jeste li od prve dobili tu specijalizaciju?
Vlada li velik interes za nju?
Dvije sam se godine javljala na natjeaje
iz ope kirurgije i neurokirurgije, poslala
sam preko dvadeset molbi, ak i u gradove izvan Zagreba. U meuvremenu sam
radila kao asistent na Zavodu za fiziologiju Stomatolokog fakulteta u Zagrebu.
U 2009. godini dobila sam tri ponude
za specijalizaciju, jednu u Sisku i dvije u
Zagrebu. Kad su me pozvali na razgovor
u KBC Sestre milosrdnice, odluila sam
prihvatiti mjesto pod mentorstvom prof.
dr. Kreimira Rotima i danas se to pokazalo kao najbolja mogua odluka. Mislim
da je interes za neurokirurgiju velik,ali
nije uvijek lako nai pravog kandidata.
Hoemo li uskoro dobiti jo koju neurokirurginju?
U Hrvatskoj se trenutno obrazuje jo
sedam ena, buduih neurokirurginja.
Uglavnom ih sve osobno poznajem, sve
su sjajne i svaka zasluuje pohvalu, i to
nita manju nego muki kolege koji su
se odluili za ivotni put koji trai puno
energije i volje.

Hrabra i uporna. Dvije se godine javljala na natjeaje za

specijalizaciju iz ope kirurgije i neurokirurgije.

Zato ste odabrali ba tu specijalizaciju?

govoriti o tome je li moja struka najzahtjevnija grana medicine, budui da sam

u tom pitanju vrlo subjektivna. injenica
je da naa edukacija najdue traje, est godina, a to je sukladno subspecijalistikoj
razini u nekim drugim specijalnostima.
Uvrijeeno je miljenje da je neurokirurgija najtea specijalizacija u medicini.

Nakon odluke da se upiem na medicinu,

znala sam odmah da se elim baviti nekom kirurkom strukom. To je neto to
se jednostavno instinktivno osjea u sebi.
Poslije, kroz edukaciju, kad sam poela
otkrivati neurokirurgiju, shvatila sam da
je to pravi poziv za mene. Nezahvalno je

Ne postoji neki tajni recept kako odluiti kojim smjerom krenuti. Mislim da
treba upoznati i sluati samog sebe i ne
obazirati se previe na razna nametnuta
miljenja i stereotipne forme. Kad neto
odluite, toga se treba vrsto drati i ne
odustajati usprkos svim preprekama.

Koji je va poseban interes u toj grani

medicine?
Moj profesionalni put tek je poeo najvei su mi interes operacije tumora na
mozgu, posebno operacije u budnom
stanju i neurokirurko lijeenje epilepsije. Operacije tumora na mozgu su iznimno kompleksne te zahtijevaju skupu
opremu, koja je na naoj klinici dostupna. Imamo najbolje opremljene neurokirurke sale u Hrvatskoj i prole smo
godine prvi u zemlji poeli izvoditi takve
zahvate. Ponosna sam to sam dio tog
tima. Za kirurko lijeenje epilepsije potrebna je velika sinergija s neurolozima,
>>

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

13

M ladi i uspje ni

koje treba educirati u smjeru invazivnijih postupaka lijeenja.

Oni su ti s kojima lijeenje ovih bolesti zapoinje. Multidisciplinarni pristup i vrlo uska suradnja su od kljune vanosti. Oba
smjera zahtijevaju cjeloivotno uenje a i skupljanje iskustva u
inozemnim klinikama. Mene najvie motivira golema razlika u
kvaliteti neijeg ivota kojoj mi kao neurokirurzi kroz ove postupke moemo doprinijeti svojim predanim radom.
U medijima pie da ste se educirali u vie svjetskih neurokirurkih klinika te da ste godinu dana proveli u francuskom
Caenu (Centre Hospitalier Universitaire de Caen) na poziv
neurokirurginje prof. Evelyne Emery. Moemo li rei da je
tu dijelom rije i o enskoj solidarnost, koja se inae toliko
osporava?
Sudjelovala sam u mnogobrojnim inozemnim teajevima i simpozijima. Meu malobrojnima sam u dravi koja je poloila ispit Europskog udruenja neurokirurkih drutava (EANS- European Association of Neurosurgical Societies), ispit koji ima
teinu meunarodnog specijalistikog ispita. Profesoricu Emery
upoznala sam prilikom njenog posjeta naoj bolnici u svrhu Europske neurokirurke akreditacije koju smo dobili 2013. godine.
Bila je lanica komisije koja nam je dodijelila to priznanje. Tada
su provedeni iscrpni intervjui sa svakim pojedinim mladim lijenikom specijalizantom i ja sam dobila ponudu da doem u

Francusku na probni rok od nekoliko mjeseci. Potom se moj

boravak na nagovor profesorice Emery produljio. Ne bih rekla
da je to bilo pitanje enske solidarnosti, budui da je zajedno sa
mnom poziv dobio i muki kolega dr. Darko Stipi koji se nekoliko mjeseci tamo educirao za kompleksnu kirurgiju kraljenice.
Koliko ste neurokirurkih operacija do sada izveli ili u njima
sudjelovali?
Sudjelovala sam u oko dvije tisue operacija, od kojih sam ih samostalno, ali u prisutnost starijega kolege, izvela vie stotina. U
Hrvatskoj lijenik slubeno smije biti naveden kao prvi operater
tek kada postane specijalist, a u toku specijalizacije operira pod
nadzorom starijega kolege. Zadnjih est i pol godina svakodnevno sudjelujem u nekoliko operacija dnevno.
U Francuskoj su prilike drugaije i tamo specijalizanti, ovisno
o stupnju edukacije i iskustva, smiju operirati i sami. U osam
mjeseci provedenih u toj velikoj sveuilinoj bolnici slubeno je
dokumentirano stotinjak neurokirurkih zahvata koje sam samostalno izvela.
estitamo vam na uspjehu i hrabrosti, probili ste led. Vaim
e kolegicama biti barem mrvicu lake.
Hvala.

14

UINKOVITO OUVANJE NORMALNE

OLAKAVANJE BOLI1, 3, 4 CRIJEVNE FUNKCIJE1-4
Za bolesnike s jakom boli koja se odgovarajue
moe suzbiti samo opioidnim analgeticima2

NI
ATIV OJEG
V
O
IN
K
ETIK LI
G
L
A
A
AN E EK
ST

Dodani antagonist opioida nalokson spreava

opioidima uzrokovanu konstipaciju blokirajui
djelovanje oksikodona na lokalne opioidne
receptore u crijevu2

PREKR
E
LIJEE TNICA U
NJU B
OLI

DOKAZANO OLAKAVANJE BOLI RAZLIITE

ETIOLOGIJE (OSTEOARTROZA, BOL U DONJEM
DIJELU LEA, NEUROPATSKA BOL...)1, 3, 4

HR-TAR-0216-001 Samo za zdravstvene radnike

NA
DOPU
N
LISTI H SKOJ
ZZO-a
*

SPREAVANJE POREMEAJA CRIJEVNE FUNKCIJE

UZROKOVANIH OPIOIDIMA (KONSTIPACIJA,
GERB, NADUTOST, MUNINA...)1-4

* Za lijeenje teke boli.

Tablete Targinact sadre opioidni analgetik.
1. Clemens KE et al. Expert Opin Pharmacother 2010; 11: 297-310 / 2. SmPC Targinact / 3. Lwenstein et al., BMC Clinical Pharmacology 2010; 10: 12 / 4. Simpson K et al., Curr Med Res Opin 2008; 24: 3503-3512
Skraeni saetak opisa svojstava lijeka Targinact
Naziv lijeka i sastav: Targinact 5 mg/2,5 mg tablete s produljenim oslobaanjem: jedna tableta sadri 5 mg oksikodonklorida i 2,5 mg naloksonklorida; Targinact 10 mg/5 mg tablete s produljenim oslobaanjem: jedna tableta
sadri 10 mg oksikodonklorida i 5 mg naloksonklorida; Targinact 20 mg/10 mg tablete s produljenim oslobaanjem: jedna tableta sadri 20 mg oksikodonklorida i 10 mg naloksonklorida, Targinact 40 mg/20 mg tablete s
produljenim oslobaanjem: jedna tableta sadri 40 mg oksikodonklorida i 20 mg naloksonklorida. Terapijske indikacije Za lijeenje teke boli koja se odgovarajue moe suzbiti samo opioidnim analgeticima. Za simptomatsko
drugolinijsko lijeenje bolesnika s tekim do vrlo tekim idiopatskim sindromom nemirnih nogu nakon neuspjene dopaminergike terapije. Dodan je antagonist opioida nalokson, koji spreava pojavu konstipacije uzrokovane
djelovanjem opioida blokirajui djelovanje oksikodona na lokalne opioidne receptore u crijevu. Targinact je indiciran u odraslih. Doziranje i nain primjene Doziranje-Analgezija Analgetska djelotvornost Targinacta odgovara
uinku oksikodonklorida u obliku tableta s produljenim oslobaanjem. Ako nije drugaije odreeno, Targinact je potrebno primijeniti na sljedei nain: Odrasli Uobiajena poetna doza za bolesnike koji nisu prije uzimali opioidne
analgetike jest 10 mg/5 mg oksikodonklorida/naloksonklorida svakih 12 sati. Bolesnici koji su ve uzimali opioide lijeenje mogu zapoeti veom dozom Targinacta, ovisno o njihovu prethodnu iskustvu s primjenom opioida.
Targinact 5 mg/2,5 mg namijenjen je za titraciju doze na poetku lijeenja opioidima, odnosno za prilagodbu doze u pojedinog bolesnika. Najvea dnevna doza Targinacta jest 160 mg oksikodonklorida i 80 mg naloksonklorida.
Doziranje-Sindrom nemirnih nogu Targinact je indiciran za bolesnike koji pate od sindroma nemirnih nogu najmanje 6 mjeseci. Simptomi sindroma nemirnih nogu moraju biti prisutni svakodnevno i tijekom dana ( 4 dana/tjedan).
Targinact treba primijeniti nakon neuspjeha prethodnog dopaminergikog lijeenja. Ako nije drugaije propisano, Targinact treba primjenjivati na sljedei nain: Odrasli Uobiajena poetna doza je 5 mg/2,5 mg oksikodonklorida/
naloksonklorida svakih 12 sati. U sluaju da su potrebne vie doze preporuuje se tjedna titracija. Nain primjene Za peroralnu primjenu. Utvrena terapijska doza Targinacta primjenjuje se dva puta na dan prema unaprijed
utvrenom vremenskom rasporedu. Tablete s produljenim oslobaanjem treba uzeti s dovoljno tekuine, neovisno o obroku. Targinact tablete se moraju progutati cijele, ne smije ih se lomiti, vakati niti drobiti. Kontraindikacije
Preosjetljivost na djelatne tvari ili neku od pomonih tvari, bilo koja situacija u kojoj je primjena opioida kontraindicirana, teka respiratorna depresija s hipoksijom i/ili hiperkapnijom, teka kronina opstruktivna bolest plua,
pluno srce, teka bronhalna astma, paralitiki ileus koji nije posljedica lijeenja opioidima, umjereno do teko oteenje jetre. Dodatno za sindrom nemirnih nogu: Zlouporaba opioida u anamnezi. Posebna upozorenja i mjere
opreza pri uporabi Potreban je oprez kod primjene Targinacta u starijih ili nemonih bolesnika, u bolesnika s paralitikim ileusom koji je posljedica lijeenja opioidima, u bolesnika s teko oteenom funkcijom plua, apnejom
u snu, miksedemom, hipotireozom, Addisonovom boleu (insuficijencija kore nadbubrene lijezde), toksinom psihozom, unim kamencima, hipertrofijom prostate, alkoholizmom, delirium tremensom, pankreatitisom,
hipotenzijom, hipertenzijom, ve postojeim kardiovaskularnim bolestima, ozljedom glave (zbog rizika od povienja intrakranijalnog tlaka), epileptikim poremeajima ili sklonou pojavi konvulzija te u bolesnika koji uzimaju
MAO-inhibitore. Preporuuje se oprez kada se Targinactom lijee bolesnici koji uz sindrom nemirnih nogu imaju i sindrom apneje u snu jer postoji aditivan rizik od respiratorne depresije. Nema podataka o tom riziku jer bolesnici
s apnejom u snu nisu bili ukljueni u kliniko ispitivanje. Oprez je takoer potreban kod primjene Targinacta u bolesnika s blagim oteenjem jetre ili bubrega. Bolesnicima s tekim oteenjem bubrega naroito je potreban
strog lijeniki nadzor. Pojava proljeva moe biti posljedica djelovanja naloksona. Ako lijeenje Targinactom vie nije potrebno, preporuuje se postupno smanjivanje dnevne doze kako bi se sprijeila pojava simptoma ustezanja.
Bolesnici u kojih je nastupila somnolencija i/ili epizoda iznenadnog usnivanja ne smiju upravljati vozilima niti raditi sa strojevima. Nadalje, moe se razmotriti smanjenje doze ili zavretak terapije. Zbog moguih aditivnih uinaka,
bolesnicima koji u kombinaciji s Targinactom uzimaju i druge lijekove sa sedativnim uinkom treba savjetovati da budu oprezni. Istodobna primjena alkohola i Targinacta moe poveati rizik od nuspojava Targinacta, stoga se mora
izbjegavati. Nema klinikog iskustva s bolesnicima oboljelima od zloudnih novotvorina povezanih s karcinomatozom peritoneja ili subokluzivnim sindromom u uznapredovalom stadiju raka probavnog sustava i zdjelice. Stoga
se ne preporuuje primjena Targinacta u toj populaciji bolesnika. Primjena Targinacta se ne preporuuje prije operacije ni u prvih 1224 sata nakon operacije. Nuspojave Nuspojave kod lijeenja boli: este: smanjenje apetita
do potpunog gubitka apetita, nesanica, omaglica, glavobolja, somnolencija vrtoglavica, navala vruine, bol u abdomenu, konstipacija, proljev, suha usta, dispepsija, povraanje, munina, flatulencija, pruritus, kone reakcije,
hiperhidroza, astenina stanja, umor Za djelatnu tvar oksikodonklorid poznate su sljedee dodatne nuspojave: Zbog svojih farmakolokih svojstava oksikodonklorid moe uzrokovati respiratornu depresiju, miozu, bronhalni
spazam i spazme glatkih miia te suprimirati refleks kalja. este nuspojave: promjene raspoloenja i osobnosti, smanjena aktivnost, psihomotorika hiperaktivnost, tucanje, dizurija. Nuspojave kod lijeenja sindroma nemirnih
nogu Vrlo este: glavobolja, somnolencija, konstipacija, munina, hiperhidroza, umor. este: smanjenje apetita do potpunog gubitka apetita, nesanica, depresija, omaglica, poremeaj panje, tremor, parestezija, oteenje
vida, vrtoglavica, navala vruine, snien krvni tlak, povien krvni tlak, bol u abdomenu, suha usta, povraanje, povieni jetreni enzimi (poviene razine alanin aminotransferaze, poviene razine gama glutamiltransferaze),
pruritus, kone reakcije, bol u prsitu, zimica, e, bol. Nain izdavanja: Lijek se izdaje na poseban recept, u ljekarni. Naziv i adresa nositelja odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet Mundipharma Gesellschaft m.b.H.,
Apollogasse 16-18, A-1070 Be, Austrija. Zastupnik nositelja odobrenja za Hrvatsku Medis Adria, Kolarova 7, 10000 Zagreb. Broj(evi) odobrenja za stavljanje lijeka u promet Targinact 5 mg/2,5 mg: HR-H-961831038, Targinact 10
mg/5 mg: HR-H-347037202, Targinact 20 mg/10 mg: HR-H-639349110, Targinact 40 mg/20 mg: HR-H-875883221 Datum prvog odobrenja /datum obnove odobrenja za 16.04.2015/ 04.02.2016 Datum revizije teksta / Veljaa 2016.

Prije propisivanja molimo proitajte zadnje odobreni cjelokupni Saetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku koje moete dobiti na www.halmed.hr ili u poduzeu Medis Adria, telefon: 01 2303 446, e-adresa:
info@medisadria.hr.

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

www.medis1.hr

15

TEMA BROJA

Alarmantni Rezultati istraivanja meu mladiM lijeniCIMA

Samo ih deset posto ne

razmilja o odlasku iz
Hrvatske!
Ksenija Vuur, dr. med., ksenija_vucur@hotmail.com

ovjerenstvo za mlade lijenike Hrvatske lijenike komore pripremilo je i provelo jo jedan projekt Komore - istraivanje o (ne) zadovoljstvu mladih lijenika
u Republici Hrvatskoj. Istraivanjem su obuhvaeni
problematika kvalitete specijalistikog usavravanja, mogunost
strunog i akademskog napredovanja te motivacija ostanka u
Hrvatskoj, odnosno odlaska u inozemstvo. Jedan od razloga
provoenja istraivanja je alarmantna situacija zbog sve veeg
nedostataka lijenika u zdravstvenom sustavu. Preko tisuu
lijenika ve je prikupilo svu potrebnu dokumentaciju i/ili otilo
iz hrvatskog zdravstvenog sustava, od ega njih preko 40 odmah po zavretku studija. Cilj istraivanja bio je prikupljanje
to reprezentativnijih podataka o postojeim nedostatcima u
zdravstvenom sustavu koji e Komori pomoi u zatiti prava i
Biste li napustili Republiku Hrvatsku i zapoeli
karijeru u inozemstvu ako Vam se prui prilika?

16

zastupanju interesa mladih lijenika. Istraivanje je provedeno u

obliku anonimne ankete, u trajanju dva tjedna.
U anketi je sudjelovalo 1496 lijenika, u dobi od 27 do 40 godina, od ega je 67 % bilo enskog spola. Najvei broj anketiranih
lijenika ine specijalizanti (51 %), specijalisti sa specijalistikim
iskustvom do pet godina (24 %) i zaposleni lijenici s poloenim
strunim ispitom koji nisu na specijalistikom usavravanju (16
%). Sukladno tomu najvie anketiranih lijenika zaposleno je u
bolnikom sustavu zdravstvene zatite (69 %), zatim u primarnoj
zdravstvenoj zatiti (15 %) i na zavodima (hitna medicina, javno zdravstvo, medicina rada, transfuziologija) (11 %). Preostali
lijenici zaposleni su na sveuilitima, poliklinikama i farmaceutskim tvrtkama, dok su 22 anketirana lijenika nezaposlena.
Vie od 90 % anketiranih lijenika smatra da su u podreenom poloaju u odnosu na kolege iz Europske
Unije. U slijedu s tom injenicom, njih vie od polovice (59 %) aktivno razmilja o odlasku u inozemstvo, a tek je svaki deseti lijenik odgovorio da bi bez
obzira na dostupne ponude ostao u Hrvatskoj (11 %).
Pri tome kao najee razloge za odlazak navode bolje uvjete rada, bolju plau, ureenost zdravstvenog
sustava i vee mogunosti strunog usavravanja i
napredovanja. Svaki od navedenih razloga odabralo
je vie od 60 % anketiranih, to jasno pokazuje da
su mladi lijenici nezadovoljni cjelokupnim stanjem
zdravstvenog sustava. Vano je za istaknuti da se
prilike za odlazak u inozemstvo pruaju esto, kao
to su sajmovi karijera koji se odravaju i u virtualnom obliku ili ponude koje pristiu osobno putem
elektronike pote. Kao najei razlog ostanka u
Hrvatskoj lijenici navode obiteljske razloge. Samo
je 4 % anketiranih kao razloge ostanka u Hrvatskoj
navelo zadovoljstvo plaom, uvjetima radam strunim usavravanjem i napredovanjem.

TEMA BROJA

Smatrate li da su mladi lijenici i lijenice u Republici

Hrvatskoj u podreenom poloaju u odnosu na kolege
u drugim zemljama Europske unije?

Mentorstvo je jedan od najvanijih segmenata specijalistikog usavravanja a

predstavlja suradniki odnos izmeu lijenika specijalizanta i njegovog mentora. U takvom odnosu mentor svoja znanja i vjetine, uz pozitivan stav i podrku, prenosi na specijalizanta. Anketa je
pokazala da veina mladih lijenika nije
zadovoljna ulogom mentora u obavljanju

specijalizacije. Od ukupnog broja anketiranih lijenika koji su specijalisti ili trenutno specijaliziraju nije zadovoljno ulogom mentora vie od polovice (57 %),
dok ih je manji dio zadovoljan (30 %).
Zabrinjavajui je i podatak da je samo 7
% odgovorilo da je tijekom specijalizacije
najvie znanja i vjetina steklo od mentora. Mogui razlozi ovakvih rezultata

Od koga ste tijekom specijalizacije primili najvie

znanja i stekli najvie vjetina?

Specijalizantske knjiice, nain njihova

ispunjavanja i kompetencije koje se upisuju ve due vrijeme predstavljaju birokratski problem mladim lijenicima.
Dokument na temelju kojeg bi lijenik
trebao konkurirati kolegama i koji mu
omoguuje mobilnost unutar Europske
Unije izgubio je svrhu. To potvruje
i anketa u kojoj je samo 5 % lijenika
potvrdilo da u specijalizantsku knjiicu
upisuje stvarno usvojena znanja i vjetiLIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

Va sadanji status?

lee u injenici da pojedeni mentori svoj

posao obavljaju s visokom odgovornou i predanou, dok je veini edukacija
specijalizanata ipak na drugom mjestu.
Nastavno tomu, na pitanja trebaju li Ministarstvo zdravlja i Hrvatska lijenika
komora kontrolirati mentore, vie od 70
% anketiranih lijenika slae se da je takva kontrola potrebna.

Molimo ocijenite svoje slaganje s tvrdnjom:

U specijalizantsku knjiicu upisuje se samo znanje i vjetine
koje su usvojene tijekom specijalistikog usavravanja.

ne. Nadalje, gotovo polovica lijenika

izjavila je da nije obavila sve stavke programa specijalizacije, dok je samo 7 %
obavilo sve stavke programa. Jedan od
poraavajuih, ali ne i iznenaujuih
podataka, je miljenje mladih lijenika
o razini nepotizma i politike podobnosti u sustavu zdravstva. Dvije treine
anketiranih lijenika smatra da je takvih
primjera u zdravstvu mnogo.

Za kraj, veina anketiranih lijenika

svoj profesionalni status i razvoj karijere ostankom u Republici Hrvatskoj
vidi u budunosti kao nepromijenjen ili
loiji (77 %). Ovo pitanje najbolje opisuje zabrinjavajuu situaciju u kojoj se
zdravstveni sustav nalazi i smjer u kojem se kree. Ako se u skoro vrijeme ne
poduzmu konkretne mjere, bit e sve
tee zadrati mlade lijenike od odlaska
u inozemstvo.
>>

17

TEMA BROJA

Smatrate li da je u sustavu zdravstva mnogo primjera

nepotizma i politike podobnosti?

Kako u budunosti vidite svoj profesionalni status i

razvoj u karijeri ostankom u Republici Hrvatskoj?

U svojim komentarima lijenici su se osvrnuli na mnoge aktualne probleme u zdravstvu i iznijeli mjere koje bi prema njihovu
miljenju poboljale status lijenika u Hrvatskoj te sprijeile njihov odlazak u inozemstvo. Najvie su istaknuli:

Bolji financijski uvjeti: vea plaa, plaeni prekovremeni sati,

smanjenje prekovremenih sati, povoljnije kreditiranje

Ukidanje robovlasnikih ugovora, poveanje transparentnosti

sustava, odabir kandidata za specijalistiko usavravanja prema kompetencijama, a ne podobnosti

Nadamo se da e rezultati provedene ankete pomoi i Ministarstvu zdravlja te ostalim nadlenim institucijama u strategiji i planiranju boljeg statusa te uvjeta rada mladih lijenika,
odnosno to brem donoenju konkretnih mjera za ostanak
lijenika u Republici Hrvatskoj, a na dobrobit svih sudionika i
korisnika zdravstvenog sustava te drutva u cjelini. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u anketi.

Poboljanje edukacije: struno usavravanje izvan RH, rad pod

nadzorom mentora, manja optereenost administracijom, vie
vremena za rad s pojedinim pacijentom

Nagrade za rad i znanje.

Povjerenstvo Hlk-a za mlade lijenike. Stoje: Alen Babacanli, Luka Vuemilo, Josip Juras, Vedran Hosti i Tomislav Kopjar
Sjede: Vesna tefani, Vanja Pintari Japec, Davor Kust i Ksenija Vuur

18

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

19

TEMA BROJA

E g z o d u s hr v at s k i h l i je n i ka

Lijenici postali najbolji

hrvatski izvozni proizvod!
Pie: Daniela Dujmovi Ojvan
daniela.dujmovi@hlk.hr

Svima, a posebice
mladim lijenicima,
treba ponuditi
perspektivu, jer e
u Hrvatskoj ostati
samo onaj koji
misli da e mu u
budunosti biti bolje

20

Porazni rezultati istraivanja meu mladim lijenicima, koje je provelo Povjerenstvo HLK-a za mlade lijenike, samo su
egzaktna potvrda onog to svi znaju: lijenici, iako nositelji zdravstvenog sustava,
duboko su nezadovoljni svojim statusom
i poloajem u drutvu. To nezadovoljstvo
kulminira ve godinama i niti jedna zdravstvena administracija do sada nije znala
kvalitetno odgovoriti na zahtjeve i apele
lijenika za poboljanjem njihova poloaja, uvjeta rada, veom plaom, boljom
mogunou profesionalnog napredovanja
i strunog usavravanja te boljom organizacijom samoga zdravstvenog sustava.
Ne moemo samo kriviti zdravstvene vlasti
za takvu nezavidnu situaciju u kojoj se li-

jenici nalaze, esto su i one bile nemone

(a ne samo nesposobne), jer je jednostavno nedostajalo politike volje za ozbiljnije
reforme. Kako je stanje u zdravstvu samo
preslika stanja u drutvu, tako se i lijenici na svakom koraku sudaraju s nepotizmom i problemom podobnosti koji su
esto, ako ne jedini, onda presudni kriteriji
za profesionalno napredovanje, a s takvim
se preprekama ve susreu javljajui se na
natjeaje za specijalizaciju. Stoga ne udi
da je pesimizam zavladao i meu mladim
lijenicima, specijalizantima i mlaim specijalistima. Gotovo ih 80 posto ne vjeruje
da e se bilo to promijeniti u budunosti
glede njihova profesionalnog statusa i razvoja karijere ako ostanu u Hrvatskoj.

Ilustracija: dr. Igor Berecki

TEMA BROJA

Dr. Davor Kust

predsjednik Povjerenstva HLK-a
za mlade lijenike

Odlazak lijenika u EU
Nedostatak lijenika u sustavu nije od juer, no on se poveao ulaskom Hrvatske
u Europsku Uniju, ime se i lijenicima
otvorila mogunost rada u zapadnoeuropskim zemljama, zbog ega su mnogi
otili ili namjeravaju otii, nadajui se
kako e u nekoj sreenijoj zemlji moi
profesionalno ostvariti i osigurati bolji
ivot i sebi i svojoj obitelji. Naime, malo
tko naputa svoju domovinu iz dosade i
obijesti, jer u stranoj zemlji uvijek jeste i
ostajete stranac. Da se ulaskom u EU dogaa pravi egzodus lijenika potvruju i
podaci Hrvatske lijenike komore, koja

je od 1. srpnja 2013. do kraja oujka ove

godine, zaprimila tono 1357 zahtjeva
za potvrdama koje su im potrebne za rad
u inozemstvu (najvie za rad u zapadnoeuropskim zemljama). Kad se tomu pridoda injenica kako je broj specijalista
u Hrvatskoj u etiri godine smanjen za
gotovo tisuu ili 15 posto (zbog odlaska
u inozemstvu ili mirovinu), te da nam
nedostaje gotovo dvije i pol tisue specijalista kako bi bili na razini prosjeka
Unije, a k tome je prosjena dob specijalista koji rade u hrvatskom zdravstvu
53 godine, jasno je kako je sustav na
rubu uruavanja. Istodobno je prosjena
dob onih koji trae potvrde za odlazak
u inozemstvo 39 godina. Dakle, ele nas
napustiti i naputaju nas ljudi u naponu
snage, a za njima, kako anketa mladih lijenika pokazuje, i oni koji su tek kroili
ili su na poetku svoje lijenike karijere.
Predsjednik Povjerenstva HLK-a za
mlade lijenike dr. Davor Kust, inae
specijalizant onkologije i radioterapije u
zagrebakom KBC-u Sestre milosrdnice, istie kako svima, a posebice mladim
ljudima, treba ponuditi perspektivu, jer
e u Hrvatskoj ostati samo onaj koji misli da e mu u budunosti biti bolje. Na
alost, spomenuta anketa je pokazala da
malo njih u to vjeruje.

Ministarstvo prepoznaje
probleme

Kako se s takvim pesimizmom boriti?

Odlunim i brzim djelovanjem. Zato
smo i razgovarali sa zamjenikom ministra zdravlja dr. Ivanom Bekavcem, da
doznamo to mjerodavno ministarstvo
namjerava poduzeti kako bi zadralo lijenike u Hrvatskoj, koji su postali, koje
li ironije, na najbolji izvozni proizvod!
Dr. Bekavac nam je otkrio kako je Ministarstvo pripremilo niz mjera kojima e se
upravo specijalizantima jamiti uspjeniji
razvoj i napredovanje u karijeri. Navodi novi Pravilnik o mjerilima za prijem
specijalizanata, koji prua veu jasnou prilikom njihova izbora i u kojem se
vie vrednuju dosadanji medicinski rad
i ocjene, a smanjuje prostor za primanje
na specijalizaciju po oevima, strievima i poznanstvu. Ministarstvo, kae,
prepoznaje i problem tzv. robovlasnikih ugovora zbog kojih su specijalizanti
onemogueni u traenju boljeg posla,
jer su u sluaju samostalnog prekida
ugovora, izloeni velikom financijskom
teretu isplatom svih trokova specijalizacije zdravstvenoj ustanovi za ostatak
razdoblja trajanja ugovora. Ministarstvo
zato trai rjeenje koje bi ukljuivalo i treu stranu, tj. zdravstvenu ustanovu u koju
specijalizant eli prijei, kako bio financijski teret bio raspodijeljen izmeu triju
>>

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

21

TEMA BROJA

kolovanje lijenika
traje oko 12 godina
i dravu kota oko
2.5 milijuna kuna.
Od ulaska u EU,
Hrvatska lijenika
komora zaprimila
1357 zahtjeva za
potvrdama koje su
im potrebne za rad u
inozemstvu

Studenti
zadnjih godina
studija, staisti i
specijalizanti su
populacija koju treba
pod svaku cijenu
zadrati u Hrvatskoj.
Rije je od oko 3.500
lijenika

Dr. Ivan Bekavac, zamjenik ministra zdravlja

strana (specijalizanta, ustanove s kojom on

prekida ugovor i ustanove u kojoj eli raditi),
ime bi se lijenicima omoguila vea mobilnost i zapoljavanje unutar javnog zdravstva.
Svjesni su i nedostatka dosadanjeg sustava
mentorstva te e izmjenom Pravilnika o specijalizaciji doktora medicine naglasiti njihovu vanost i urediti sustav nagraivanja, ali i
pojaati nadzor ne samo nad radom mentora
nego i nad samom provedbom specijalizacije i upisivanja provedenog u specijalizantske
knjiice. Stoga e vie angairati i Lijeniku
komoru u samu organizaciju i provedbu specijalistikog usavravanja, dok bi Ministarstvo zadralo pravo nadzora.
Dr. Bekavac istie kako su itekako svjesni
problema nepotizma i politike podobnosti u zdravstvu pa e se u novom Zakonu
o zdravstvenoj zatiti, za poetak, precizno
urediti mjerila za izbor lanova upravnih vijea i ravnatelja zdravstvenih ustanova kako
bi se taj nain odabira napokon iskljuio iz
zdravstvene administracije.

Lijenici ovisni o farmaceutima

Ministarstvo
pripremilo niz mjera
kojima e se upravo
specijalizantima
jamiti uspjeniji
razvoj i napredovanje
u karijeri

22

Lijenike, a posebice mlae, koje nee vrbovati farmaceutske tvrtke jer njih vie zanimaju efovi odjela, bolnica i klinika, zabrinjava
i struno usavravanje koje im je potrebno
ne samo zbog bodova za obnavljanje licence
nego iz zbog njihove profesije koja trai cjeloivotno uenje. Tako da odlaske na edukacijske teajeve, simpozije i kongrese moraju
plaati sami. Zapravo, lijenik je danas u situaciji da svoje struno usavravanje ili plaa
sam ili ovisi o volji farmaceuta, to sa sobom
nosi i neke obveze koje nisu na ponos struci,
a upravo je neovisnost od farmaceuta jedan
od osiguraa za dostojanstveno obavljanje
lijenike djelatnosti. U razvijenim zemlja-

ma EU-a i u SAD-u, zdravstvene ustanove

plaaju struno usavravanje svojim lijenicima jer im je stalo da imaju struan i visoko
educiran kadar. I kod nas bolnice imaju u
proraunu stavku za struno usavravanje,
no rije je o nedostatnim sredstvima koja se
za tu svrhu ili ne troe ili se netransparentno
dodjeljuju (prema kriteriju tko je bolji sa efom). Na sugovornik tvrdi kako e i u tom
podruju napraviti reda te uvesti sustav nadzora provedbe strunog usavravanja, kao i
da e rado prihvatiti prijedloge Komore o
njegovoj boljoj provedbi, u skladu sa suvremenim trendovima u svijetu, kako bi struno usavravanje bilo na razini koju zasluuje
i da bude to dostupnije svima. Za tu svrhu
namjeravaju iskoristiti potencijale fondova
Europske Unije u kojima postoje odreena
sredstva upravo za tu namjenu.

Novi model nagraivanja u

zdravstvu
U Ministarstvu planiraju uvesti i novi model nagraivanja u zdravstvu, upravo provode analizu i pripremaju dokument koji e
biti temelj nagraivanja u javnom sektoru i
baza za sustav nagraivanja radnika u tom
sektoru, a u pripremi je i prijedlog Zakona
o plaama koji e takoer regulirati taj dio.
Isto tako, istie dr. Bekavac, iako nam nedostaje lijenika u sustavu, injenica je i da su
kapaciteti koje imamo, premalo iskoriteni.
Primjerice, u jednoj zdravstvenoj ustanovi
lijenik obradi 10 pacijenata dnevno, a u nekoj drugoj 100 i za to su jednako plaeni. To
vie nee biti mogue, tvrdi, te e uloga Ministarstva biti da stvori jednake uvjete za sve
u cilju poboljanja zdravstvene skrbi. Najavljuje jaanje palijativne skrbi i stacionarne
fizikalne rehabilitacije, tj. jaanje onih medicinskih specijalnosti gdje su one potrebne,
ovisno o sredini ili, ako ne daju oekivane
rezultate, zamijeniti ih potrebnijima.

Motiviranje odlaska lijenika u

manje atraktivne sredine
Kako bi se sprijeio odlazak lijenika, ali i
motivirao na odlazak u manje atraktivne
sredine, Ministarstvo priprema povoljnije
kreditiranje, posebice stambenog, namijenjenog mladim lijenicima. Osmiljavaju se
i poticajne mjere za rad u spomenutim sredinama u stambenom smislu (osim povolj-

TEMA BROJA

nijeg kreditiranja, mogunost naknadne

povoljnije kupnje stambenog prostora),
nematerijalnom (osiguranje vrtia, prijevoza...), ali i u financijskom smislu.
Naglasak je i na reformi primarne zdravstvene zatite, kako bi joj se vratila prijanja uloga, to ukljuuje osnaivanje domova zdravlja, ali i ispravljanje nepravde
prema lijenicima zaposlenicima domova zdravlja, koji su u loijem poloaju od
koncesionara.

Novi Pravilnik o dopunskom radu

Dr. Bekavac podsjea na prijedlog novog Pravilnika o dopunskom radu, koji
e omoguiti lijenicima ne samo rad
u privatnom sektoru nego i u drugim
zdravstvenim ustanovama. Na nae pitanje, hoe li se dodatni rad u nekoj drugoj
zdravstvenoj ustanovi posebno financijski motivirati kako bi se potaknulo nae
lijenike da, umjesto u Sloveniji, dodatno rade u nekoj hrvatskoj bolnici kojoj
nedostaje potreban kadar, dr. Bekavac je
odgovorio kako nisu uvrstili takve mjere
te da to preputaju na volju samim lijenicima. No, prema postojeim informacijama, takav interes svejedno postoji,
zbog ega su to i omoguili spomenutim
prijedlogom.

Strukovni kolektivni ugovor

za lijenike
Zanimalo nas je to je i sa strukovnim
kolektivnim ugovorom za lijenike, koji
je aktualni ministar dr. Naki podrao,
i dobili smo odgovor da je Ministarstvo
uputilo zahtjev za izmjenom Zakona o
reprezentativnosti kojim su prije dvije
godine lijenici nepravedno iskljueni
iz socijalnog dijaloga te da u tom smjeru
aktivno komuniciraju s Hrvatskim lijenikim sindikatom. Kako bi se poeli rjeavati nagomilani problemi u zdravstvu,
ali i ispravila nepravda nanesena lijenikom staleu svih ovih godina, dr. Bekavac otkriva kako samo u ovoj godini planiraju donijeti 16 novih zakona i propisa.
No, treba sve to s papira uspjeno provesti u praksi i implementirati u sustav
Mnogo toga nee ovisiti samo o sposobnosti nove zdravstvene administracije,
LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

a jo manje o njihovoj dobroj volji. Za

radikalnije zahvate trebat e im ne samo
ve spomenuta politika potpora, nego i
podrka ire javnosti. U svakom sluaju,
nee im biti lako i vjerujemo da bi malo
tko rado bio u njihovoj u koi, jer je
rije o jednom od najzahtjevnijih resora
u dravi, optereenog takvim problemima od kojih, samo dok piete o njima,
ve glava boli.

Problemi provoenja
specijalistikog usavravanja
Kako su rezultati ankete meu mladim
lijenicima izmeu ostalog pokazale
kako ih mue specijalizacije, poevi od
naina njihova dobivanja, nedovoljnog
bavljenja mentora samim specijalizantima, do upisivanja stavki programa u
specijalizantsku knjiicu, koje nisu obavili, kao i to to se nitko ne brine to su
uistinu nauili tijekom specijalizacije,
odluili smo o navedenim problemima,
razgovarati i s prof. dr. Nadom ike,
predsjednicom Povjerenstva za specijalistiko usavravanje doktora medicine, bivom dekanicom Medicinskog
fakulteta u Zagrebu, koja je na elu tog
Povjerenstva od njegova osnutka 2012.
godine. Prof. ike napominje kako
je program specijalizacija u Hrvatskoj
usklaen s programom specijalizacija
u EU-u, tako da nema razloga da nai
mladi lijenici odlaze na specijalizacije
u inozemstvu. Svjesna je problema specijalizanata te smatra kako im izmeu
ostalog treba poveati plae, poboljati uvjete rada i rasteretiti ih od velikog
broja deurstava, tim vie to istodobno
rade i ue, a pri tom podnose teret velike
odgovornosti. Smatra i kako su mentori
preoptereeni te da je i to razlog to ne
ispunjavaju posve svoju ulogu. Oni istovremeno moraju poduavati studente,
doktorande, specijalizante, esto su na
odgovornim mjestima u zdravstvenim
ustanovama, moraju se istodobno brinuti za struku, organiziranje rada i jasno
je da se ne mogu posvetiti specijalizantima koliko bi trebali. Nedostatak lijenikog kadra, pa samim tim i dovoljnog
broja mentora, takoer je objektivan
problem. Istie i kako bi se mentorstvo

Prof. dr. sc. Nada ike, predsjednica

Nacionalnog povjerenstva za specijalistiko
usavravanje doktora medicine

trebalo vie cijeniti, bolje organizirati,

osigurati za to primjerene uvjete i primjereno nagraditi. Naglaava i odgovornost bolnica i njihovih ravnatelja koji bi
trebali nadgledati provode li se specijalizacije prema programu i je li specijalizant
izvrio sve to je trebao prema programu.
Navodi primjer Engleske gdje zdravstvena ustanova ostaje bez specijalizanata i
mora ponovno aplicirati kao da ih nikada nije ni imala ako inspekcija utvrdi nepravilnosti u provoenju specijalizacije.

Izostao nadzor nad provedbom

specijalistikih programa
Na nae pitanje je li Povjerenstvo kojem
je na elu ikada bilo u inspekciji i izvrilo nadzor nad provoenjem specijalizacija u nekoj zdravstvenoj ustanovi, prof.
ike je odgovorila da do sada nije bilo
zbog sasvim banalnog , ali razumljivog
razloga. Naime, biva zdravstvena administracija nije htjela lanovim Povjerenstva pokrivati trokove puta, iako su
nadzor duni izvriti nad zdravstvenim
ustanovama u cijeloj Hrvatskoj. Sada je
doao novi ministar pa je opet sve stalo,
tvrdi, kako to inae biva kad se promijeni vlast. Komentirajui neke prijedloge
kako bi se nedostatak lijenika mogao
rijeiti poveanjem upisnih kvota na medicinskim fakultetima, prof. ike istie
kako to nee sprijeiti aktualni odlazak
lijenika te da je broj upisnih kvota ve
povean prije desetak godina, i to najvie na Medicinskom fakultetu u Zagrebu,
s 240 studenata na 300. Istodobno nisu
dobili, iako su to traili, vei broj nastav>>
23

TEMA BROJA

Priprema se
povoljnije stambeno
kreditiranje za
mlade lijenike
i osmiljavaju
poticajne mjere
za rad u manje
atraktivnim
sredinama i u
stambenom i u
financijskom smislu

Sustav
specijalizacije treba
biti organiziran
tako da se sve ono
to je predvieno
programom, provede
i u stvarnosti

Zakonom o
zdravstvenoj zatiti
precizno e se urediti
mjerila za izbor
lanova upravnih
vijea i ravnatelja
zdravstvenih
ustanova kako bi
nepotizam i politika
podobnost prestali
biti kriteriji odabira

24

nika, to svakako moe utjecati na kvalitetu studija, a kako su neki u meuvremenu

otili u mirovinu, danas su im, kae, nastavni kapaciteti na rubu izdrivosti. Trenutno
na etiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj
studira 3.700 studenata, lijenika na pripravnikom stau ima oko 450, a na specijalizaciji oko 2.000 lijenika. Upravo su
studenti zadnjih godina studija, staisti i
specijalizanti, prema miljenju prof. ike,
ona populacija koju treba zadrati u Hrvatskoj. Rije je od oko 3.500 lijenika na koje
treba obratiti posebnu pozornost, zakljuuje. to se tie specijalizacija, profesorica
smatra kako mlade lijenike treba usmjeriti
na specijalizacije iz onih grana medicine
gdje nam nedostaju specijalisti, primjerice pedijatrije. Neatraktivne specijalizacije
treba uiniti atraktivnima, a kao mogui
problem navodi i to to veina hoe male
specijalizacije kao to su npr. okulistika,
otorina i dermatologija, koje nisu tako naporne kao veina kirurkih specijalizacija,
pedijatrije, ginekologije i porodnitva i nekih internistikih specijalizacija.

Prijedlog Komore za poboljanje

specijalistikog usavravanja
Budui da nadzor nad provoenjem specijalistikog usavravanja nije jaa strana
Povjerenstva za specijalistiko usavravanje
doktora medicine (oekujemo da e taj problem u Ministarstvu hitno rjeavati), red je
da informiramo kako je upravo Hrvatska
lijenika komora predala Ministarstvu
zdravlja svoj prijedlog za poboljanje specijalistikog usavravanja doktora medicine. Zamjenik predsjednika Povjerenstva
za medicinsku izobrazbu lijenika HLK-a
prim. dr. Boris Ujevi, rekao je kako u Komori, koja je strukovna udruga, smatraju
da bi jedna od njezinih javnih ovlasti trebao biti upravo nadzor i provoenje specijalizacija kao to je to u EU-u, primjerice
u Sloveniji. Na tom podruju ima mnogo
problema i puno se toga iz Pravilnika u
praksi ne provodi. Jedan je od prijedloga
Komore, osim boljeg nadzora nad radom
mentora, i financijska nagrada primjerena
angamanu. Najvanija je stavka u svemu
da se organizira sustav specijalizacije tako
da se sve ono to je predvieno programom

Prim. dr. Boris Ujevi,

dopredsjednik Povjerenstva HLK-a za
medicinsku izobrazbu lijenika

i provede u stvarnosti. Za to je potrebna

odgovornost svih dionika koji sudjeluju u
provedbi specijalistikog usavravanja, a u
sredite itavog programa treba staviti specijalizanta te kao glavni cilj postaviti kvalitetu specijalizantskog usavravanja koje je
onda temelj dobroga zdravstvenog sustava
u cjelini.

Odlazak lijenika nacionalno

pitanje
Zakljuimo! kolovanje lijenika traje oko
12 godina, a ono kota dravu gotovo dva i
pol milijuna kuna. Ako politiare jo uvijek
nije briga to im visokoobrazovani kadar
odlazi u inozemstvo, gdje njihov potencijal i sposobnosti koristi netko drugi, i to
nakon to se toliko uloilo u njihovo kolovanje koje je uistinu dugotrajno i zbog
ega nedostatak lijenika nije lako nadoknaditi, onda niti ovaj lanak niti istraivanje mladih lijenika nee puno pomoi.
No, nedostatak lijenikog kadra i njihov
odlazak u inozemstvo, pitanje je od nacionalne vanosti, jer je graanima pravo na
zdravstvenu zatitu Ustavom zajameno.
A kako zbog nedostatka i odlaska lijenika
funkcioniranje zdravstvenog sustava uistinu moe doi u pitanje, oito je da se s tim
problemom moraju pozabaviti svi odgovorni u dravi.

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

25

iz KOMORE

Odvjetnici su ispravno postupali

zastupajui lijenike u aferi Hipokrat
Hrvatska odvjetnika Komora (HOK) uputila je 7. oujka sljedee pismo predsjedniku Lijenike komore
Potovani gospodine predsjednie,
vie kolegica i kolega odvjetnika lanova
Hrvatske odvjetnike komore (dalje: HOK)
skrenulo mi je pozornost na intervju koji
ste u svojstvu predsjednika Hrvatske lijenike komore dali za Newsletter HLK 8.
veljae 2016., te su traili reakciju Hrvatske
odvjetnike komore koja je duna postupati radi zatite odvjetnike profesije.
U navedenom intervjuu izjanjavali ste se
o aferi Hipokrat i o odvjetnicima koji su
branili lijenike obiteljske medicine, a u
tom kaznenom postupku su priznali krivnju i s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK)
su sklopili sporazum o sankciji.
O tome ste izjavili:
stjee se dojam da bive vodstvo Komore tijekom istranih radnji vezanih uz
ovu aferu nije tada osumnjienim kolegama pruilo adekvatnu pravnu pomo zbog
ega kolege nisu bile svjesne pravnih posljedica nagodbe s USKOK-om i priznanja
poinjenja kaznenog djela te su isto priznale i nagodile se s USKOK-om. Oni su
dovedeni u zabludu kako e priznanjem
sve biti rijeeno i kako to nee imati nikakve posljedice za njih.
Takvom izjavom moe se doi do zakljuka
da branitelji lijenika u spomenutom kaznenom postupku nisu savjesno i zakonito
obavili svoj posao i da su lijenike doveli u
zabludu jer da priznanjem kaznenog djela
nisu bili svjesni pravnih posljedica sklapanja nagodbe, a pored toga moe se zakljuiti i da su zamjenici ravnatelja USKOK-a,
kao i suci upanijskog suda u Zagrebu
doveli lijenike u zabludu jer da nisu bili
svjesni pravnih posljedica nagodbe.
U vezi te izjave odvjetnici od HOK-a trae zatitu digniteta odvjetnike profesije i
tvrde da su svoje klijente zastupali savjesno i na zakonit nain, lojalno i u skladu
26

s interesima njihovih klijenata, u skladu s

Kodeksom odvjetnike etike, Zakonom o
odvjetnitvu i Zakonom o kaznenom postupku.
Branitelji tvrde da su svi lijenici imali
pravovremene i tone informacije o pravnim posljedicama sklapanja nagodbe i da
u odnosu na optunicu, priloene dokaze
i posljedice sklapanja nagodbe nisu bili u
zabludi.
U postupcima sklapanja nagodbe lijenici
su sudjelovali osobno i nagodba ne bi bila
sklopljena bez njihovog izriitog pristanka, a tijekom samog postupka lijenicima su vie puta, u USKOK-u i kod suda,
objanjavani dosezi nagodbe, pa su zbog
toga iskljueni sumnja ili dojam da su
priznanjem mislili kako e sve biti rijeeno i kako to nee imati nikakvih posljedica za njih. Ujedno su navedeni lijenici
bili svjesni mogunosti voenja disciplinskih postupaka od strane Hrvatske lijenike komore protiv istih.
Odvjetnici takoer tvrde da su svi lijenici bili rukovoeni injenicom kako priznanje krivnje i sklapanje sporazuma o
sankciji podrazumijeva uraunavanje svih
olakotnih okolnosti zbog kojih je njihova sankcija bila znatno blaa od one koja
se, da nije bilo sporazuma o sankciji sa
USKOK-om, opravdano mogla oekivati
da e biti izreena u predmetnom kaznenom postupku.
Naime, lijenici su se teretili za uin kaznenih djela za koja je predviena viegodinja bezuvjetna kazna zatvora, dok su
im presudama donesenim na temelju sporazuma o sankciji sa USKOK-om izreene
znatno blae kazne i to uvjetne kazne zatvora s kratkim rokom provjeravanja odnosno kazne zatvora koje su zamijenjene
radom za ope dobro na slobodi i ono to
je najvanije lijenici su se vodili injenicom da im na osnovi priznanja nee biti

oduzeta licenca za rad, pa im tako u sudskom postupku nije odreena sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.
Nesmetani nastavak obavljanja lijenike
djelatnosti za njih je bio kljuan i opredjeljujui kriterij za sklapanje nagodbe.
Takva poruka kojom bez argumenata
iznosite negativnu ocjenu o radu odvjetnika koji su branili lijenike iskljuivo u
skladu s njihovim interesima, ne samo
da stvara sumnju kod drugih klijenata u
rad njihovih odvjetnika, ve istovremeno
i ozbiljno teti ugledu odvjetnitva koje
svakome prua pravnu pomo u skladu sa
zakonom i interesima klijenata.
Potujui lijeniku profesiju i osobito Hrvatsku lijeniku komoru, u ime Hrvatske
odvjetnike komore i radi zatite digniteta
odvjetnike profesije, molim da upoznate
Vae lanstvo s ovim odgovorom HOK-a
u ime odvjetnika koji su bili branitelji lijenike u tom kaznenom postupku.
Potovani gospodine predsjednie, nadam
se da e se unato ovom dogaaju nastaviti prijateljski odnosi izmeu naih dviju
Komora, a to je svakako u interesu naih
lanova.
S potovanjem,
Robert Trava, predsjednik HOK-a

iz KOMORE

HLK pokree disciplinski postupak

protiv lijenika iz vinkovake bolnice
Povjerenstvo za struna pitanja i struni
nadzor Hrvatske lijenike komore odluilo je na sjednici, odranoj u srijedu,
23. oujka, da se pred asnim sudom
pokrene disciplinski postupak protiv lijenika N.K.
"Povjerenstvo je jednoglasno prihvatilo miljenje zdravstveno-inspekcijskog
nadzora Ministarstva zdravlja provedenog u vinkovakoj bolnici", rekla je
predsjednica Povjerenstva za struna
pitanja i struni nadzor, dr. Jadranka Pavii ari.
Podsjetimo, tijekom zdravstveno-inspekcijskog nadzora Ministarstva zdrav-

lja utvreno je da poroaj rodilje ije je

dijete umrlo u Opoj upanijskoj bolnici
Vinkovci, nije voen sukladno pravilima
suvremene porodnike prakse.
"Ustupanje predmeta od strane Ministarstva zdravlja Komori, smatram izrazom
povjerenja i uvaavanja Komore kao
samostalne i neovisne krovne strukovne lijenike organizacije te poetkom
konstruktivne suradnje s Ministarstvom
zdravlja u cilju unaprjeenja zdravstvenog sustava u cjelini", naglasio je predsjednik Hrvatske lijenike komore, dr.
Trpimir Golua.

OHBP u koprivnikoj bolnici primjer drugima

Za dobro funkcioniranje OHBP-a od presudne je vanosti educiranost medicinskog osoblja

U sklopu obilaska upanijskih povjerenstava, predsjednik Komore dr.Trpimir Golua, prvi dopredsjednik dr.
Kreimir Lueti, predsjednica Povjerenstva za privatnu praksu dr. Eva
Jendri krljak i predsjednik Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zatitu
HLK-a, dr. Dragan Soldo, posjetili su

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

i Povjerenstvo Koprivniko-krievake upanije. Tom su prilikom obili i

Opu bolnicu Dr. Tomislav Bardek u
Koprivnici u kojoj objedinjeni hitni bolniki prijem (OHBP), funkcionira jo od
2003. godine, a pokrenut je u okviru pilot projekta reforme rada hitnog bolnikog sustava u Koprivniko-krievakoj
upaniji, financiranog od Svjetske zdravstvene organizacije. Vodstvo Komore
bilo je ugodno iznenaeno opremljenou OHBP-a u toj bolnici, posebice prostorijom za reanimaciju.

Nakon povratka iz Australije zapoela je

edukacija medicinskog osoblja koja se
tijekom godina razvijala prema australskom modelu rada hitne slube. Tijekom
godina lijenici i medicinske sestre zavravali su razliite teajeve i to: ALS (teaj naprednog odravanja ivota), ITLS
(teaj zbrinjavanja traumatiziranog bolesnika prema amerikim smjernicama),
ILS (teaj za neposredno odravanje ivota) i teaj trijae za medicinske sestre
i tehniare u objedinjenom hitnom bolnikom prijemu.

Predsjednik upanijskog povjerenstva

Koprivniko-krievake upanije dr.
Dubravko Mii, koji im je bio domain,
istaknuo je kako je za dobro funkcioniranje OHBP-a od presudne vanosti
educiranost medicinskog osoblja. Pet
lijenika i pet medicinskih sestara iz njihove bolnice otilo je 2003. godine u Australiju na edukaciju koja je trajala etiri
mjeseca. Ona se sastojala od predavanja
i praktinog rada uz mentora u odjelima
hitne medicine.

Trenutno u koprivnikom OHBP-u radi

osam lijenika od kojih su dvoje lijenici specijalisti hitne medicine, jedan
specijalist infektolog te pet specijalizanata hitne medicine. Na odjelu radi 18
medicinskih sestara od kojih veina ima
poloen teaj trijae organiziran od Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu ija
se licenca obnavlja nakon 3 godine. Trenutno postoje 4 nacionalna instruktora
za trijau od kojih je jedan lijenik, a tri
su medicinske sestre.

27

iz KOMORE

Na Svjetski dan zdravlja u Rijeci

predstavljen projekt RiStart

Dani zdravlja na rijekom Korzu, dr. Iva Pejnovi Franeli, dr. Trpimir Golua i
dr. Jadranka Pavii ari

Na dan obiljeavanja Svjetskog dana

zdravlja posveenog dijabetesu 7. travnja 2016., najue vodstvo Komore na
elu s dr. Trpimirom Goluom, posjetilo je Povjerenstvo Primorsko-goranske
upanije u Rijeci. Tom prilikom bili su
nazoni na Danima zdravlja gdje se
Komora pojavljuje kao suorganizator u

suradnji sa studentskom udrugom Medicinskog fakulteta Studentskog zbora

Sveuilita u Rijeci, KBC-om Rijeka,
Nastavnim zavodom za javno zdravstvo
te upanije i rijekim Crvenim kriom.
Na tiskovnoj konferenciji u sklopu
Dana Zdravlja, prezentiran je RiStart projekt, a rije je o teaju osnov-

nog odravanja ivota uz koritenje

vanjskog automatskog defibrilatora, a
cilj je osposobljavanje i educiranje osoba izvan medicinske struke o adekvatnom izvoenju osnovnog odravanja
ivota. Projekt je rezultat inicijative studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci,
koji je takoer podran od Komore. Na
toj je tiskovnoj konferenciji, dr. Golua
iroj javnosti otkrio alarmantne rezultate istraivanja meu mladim lijenicima koje je provelo Povjerenstvo HLK-a
za mlade lijenike, a koji su pokazali da
bi ak 60 posto mladih lijenika, da im
se prui prilika, otilo raditi u inozemstvo. Vodstvo Komore obilo je i Dom
zdravlja Primorsko-goranske upanije
te posjetilo KBC Rijeka. Na javnoj tribini na kojoj su, osim lanova upanijskog povjerenstva Komore, sudjelovali
i predstavnici upanije i grada Rijeke,
ravnatelji zdravstvenih ustanova te dekani zdravstvenih fakulteta, dr. Golua i
prvi dopredsjednik dr. Kreimir Lueti,
prezentirali su dosadanji rad Komore.

Vodstvo HLK-a u Liko-senjskoj upaniji

Vodstvo Komore nastavilo je s radnim obilascima upanijskih povjerenstava u sklopu kojih su u obili i Povjerenstvo Liko-senjske upanije. Predsjednik dr. Trpimir
Golua, predsjednik Povjerenstva za bolniku djelatnost
doc. Davor Vagi te predsjednica Povjerenstva za struna pitanja i struni nadzor dr. Jadranka Pavii ari,
u Gospiu su se upoznali s radom i planovima upanijskog povjerenstva za 2016. godinu, te potom odrali
tribinu s lijenicima iz te upanije na kojoj su prezentirali izvjee o dosadanjem radu i daljnje planove novog
vodstva Komore.

28

iz KOMORE

Vodstvo Komore u Puli

Prilikom posjeta Povjerenstvu HLK-a Istarske upanije
6. travnja 2016., predsjednik dr. Trpimir Golua, predsjednik
Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zatitu dr. Dragan Soldo, predsjednica Povjerenstva za struna pitanja i struni nadzor dr. Jadranka Pavii ari i predsjednica Povjerenstva za
javnozdravstvenu djelatnost dr. Iva Pejnovi Franeli, sastali
su se u Puli s ravnateljima zdravstvenih ustanova te predstavnikom koncesionara u Primarnoj zdravstvenoj zatiti. Obili
su i gradilite nove pulske Ope bolnice, trenutno najvee investicije u hrvatskom zdravstvu, vrijedne 450 milijuna kuna.
Na tribini koju je organiziralo upanijsko povjerenstvo na elu
s dr. Marinom Derossijem, a na kojoj su bili pozvani svi lijenici Istarske upanije, razgovaralo se o aktualnim problemima u
zdravstvu iz perspektive naravno, lijenika.

S lijeva na desno: dr. Jadranka Pavii ari, dr. Dragan Soldo,

dr.Iva Pejnovi Franeli, dr. Trpimir Golua, doc. Irena Hrsti i
dr. Marin Derossi u obilasku gradilita nove puske bolnice

Okrugli stol o odrivosti hrvatskog zdravstva

u sklopu aktivistikog festivala Vidik fest

Dr. Golua: Perspektivu

hrvatskog zdravstva odredit
e kadar a ne financije!
ivimo u nezrelom drutvu gdje se svaki pokuaj
sreivanja stvari shvaa kao napad na odreenu skupinu. Osnovni problemi hrvatskog zdravstva su nebriga za kadar i potrebe koje nisu objektivno sagledane!
Floskule koje udruge pacijenata plasiraju u javnosti,
samo potiu neodrivost sustava koji bi ak i financijski bio odriv kada bi drava prestala s nenamijenskim troenjem zdravstvenog novca. U cijeloj prii o
poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja,o
nepodmirivanju duga drave zdravstvu u iznosu od
2,4 milijarde kuna, nitko ne govori! No, javnost treba znati da ono to e odrediti perspektivu hrvatskog
zdravstva nisu financije ve kadar! - poruio je predsjednik Komore dr. Trpimir Golua, govorei o odrivosti postojeeg zdravstvenog sustava na okruglom
stolu, odranom 5. travnja u Splitu, u sklopu hrvatskog aktivistikog festivala Vidik fest, u organizaciji
hrvatske udruge Benedikt. Zakljuuje kako sustav opstaje zahvaljujui entuzijazmu zdravstvenih djelatnika
koji svojim radom kompenziraju nedostatak kadra.

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

29

iz KOMORE

HLK podrava
prijedlog novog
Pravilnika o
dopunskom radu
lijenika

Uspostavljena odlina suradnja izmeu

Hrvatske i Slovenske lijenike komore
S obzirom na sline izazove i probleme s kojima se lijenici u obje zemlje susreu, u HLK-u
su odluili sastajati se sa slovenskim kolegama redovito kako bi kroz razmjenu iskustava
pronalazili naine i nudili prijedloge za njihovo rjeavanje

Hrvatska lijenika komora snano

podrava prijedlog novog Pravilnika o
dopunskom radu zdravstvenih radnika
kojeg je najavio ministar zdravlja dr.
Dario Naki. Novi Pravilnik omoguit e obavljanje poslova kod privatnog
poslodavca svim lijenicima i drugim
zdravstvenim djelatnicima koji uredno
izvravaju svoje radne obveze u zdravstvenoj ustanovi u kojoj su zaposleni, a
za dopunski rad imaju odobrenje ravnatelja.
"U potpunosti podravamo predloeni
Pravilnik o dopunskom radu lijenika.
Smatramo ga tek prvom, ali vanom
mjerom u nastojanju da se pobolja
trenutni poloaj lijenika u drutvu i
ouva funkcionalnost zdravstvenog
sustava. Hrvatska lijenika komora
zatraila je od nove Vlade donoenje
Akcijskog plana s konkretnim mjerama za ostanak lijenika u zemlji, stoga
podupiremo svaki potez koji e pridonijeti kadrovskoj stabilizaciji i funkcionalnoj odrivosti hrvatskog zdravstva.
Naime, hrvatski zdravstveni sustav
kadrovski je devastiran do te mjere
da velik broj bolnica izvan Zagreba ne
moe vlastitim kadrovskim resursima
organizirati slubu na nain da se bitno ne smanji dostupnost i uinkovitost
zdravstvene skrbi. Ovim Pravilnikom
ne otvara se samo mogunost rada kod
privatnika ve se stvara i pravni okvir
suradnje meu dravnim bolnicama,
to e, nadam se, sprijeiti nepovratno
uruavanje kvalitete zdravstvene skrbi
za hrvatske graane izvan Grada Zagreba" , rekao je predsjednik HLK-a dr.
Trpimir Golua.
30

Dr. Andrej Moina i dr. Trpimir Golua

Novo vodstvo Komore (HLK) po prvi put
je slubeno posjetilo kolege u Slovenskoj
lijenikoj komori (Zdravnika zbornica Slovenije). Predsjednik dr. Trpimir
Golua, prvi dopredsjednik dr. Kreimir
Lueti, predsjednik Povjerenstva za meunarodnu suradnju dr. Ivan Ragu i dopredsjednik Povjerenstva za medicinsku
izobrazbu dr. Boris Ujevi, razgovarali su
s vodstvom Slovenske lijenike komore
na elu s dr. Andrejom Moinom te zakljuili kako su problemi u zdravstvenom
sustavu obje zemlje u mnogoemu slini,
tim vie to dijelimo zajedniko naslijee. Neki dijelovi zdravstvenog sustava u
Sloveniji jo su loije organizirani nego
kod nas, kao primjerice sustav hitne medicinske pomoi. Dodatni problem Slovencima stvara injenica to im se stalno
mijenja zdravstvena administracija, a u
takvim okolnostima rjeavanje problema
je oteano. No, zato slovenski lijenici za

razliku od hrvatskih, imaju strukovni kolektivni ugovor, a Slovenska lijenika komora, osim izdavanja, obnavljanja i oduzimanja licenci ima jo jednu javnu ovlast,
a to je organizacija, provoenje i nadzor
nad specijalistikim usavravanjem, to
bi kao javnu ovlast htjela imati i Hrvatska
lijenika komora. Vodstvo HLK zakljuilo je kako od slovenskih kolega mogu
puno nauiti te e svakako koristiti njihova iskustva za to bolju izgradnju i funkcioniranje nae Komore. Kako su Slovenci
daleko odmakli i u informatizaciji sustava
rada svoje Komore, vodstvo HLK-a je odluilo primijeniti njihova rjeenja u informatizaciji rada koja je i kod nas u tijeku.
S obzirom na sline izazove i probleme s
kojima se lijenici u obje zemlje susreu,
u HLK-u su odluili sastajati se sa slovenskim kolegama redovito kako bi kroz razmjenu iskustava pronalazili naine i nudili prijedloge za njihovo rjeavanje.

iz KOMORE

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

31

iz KOMORE

Ponovno se provode oevidi

u postupku osnivanja
zdravstvenih subjekata

Najea pitanja i
Najea pitanja Slubi opih i pravnih
poslova vezana uz obvezu plaanja
lanarine Komori
1. Otiao sam u mirovinu 2013. godine i vie nigdje
ne radim, a Komora i dalje od mene oekuje plaanje
lanarine, zato?

Nakon to je prola zdravstvena administracija ukinula oevide u svrhu utvrivanja ispunjavanja minimalnih uvjeta za
poetak rada privatnih praksi, zdravstvenih ustanova i trgovakih drutava za obavljanje zdravstvene djelatnosti, novim
rjeenjem Ministarstva zdravlja od 15. oujka ove godine, oni
se ponovno provode.
Trokovi obavljanja oevida iznose 2 tisue kuna po djelatnosti.
Oevide obavlja struno povjerenstvo imenovano od Ministarstva zdravlja u kojem je jedan predstavnik Ministarstva, a drugi
predstavnik nadlene komore.
Naknada za rad lanova strunog povjerenstva utvrena je u
iznosu od 430 kuna bruto po lanu.

Poziv lanovima HLK-a da

preuzmu obnovljene licence
Rijeeni su svi zahtjevi za obnavljanje ili zamjenu Odobrenja
za samostalan rad (licence) koji su predani do 31.12.2015.
godine.
Stoga Komora poziva sve lanove koji su predali zahtjev za
obnavljanjem ili zamjenu licence da ih to prije preuzmu
kod svog upanijskog povjerenika ili u Slubi opih i
administrativnih poslova u Sredinjem uredu HLK-a.
Komora e u roku od 15 dana obavijestiti sve zdravstvene
ustanove iji zaposlenici nisu preuzeli vaeu licencu te
ih upozoriti na obvezu da je svi zaposleni lijenici moraju
imati. Naime, rad bez vaee licence je protupropisan i
podlijee sankcioniranju.

32

Sukladno Odluci o upisnini te nainu utvrivanja i visini

iznosa lanarine za lanove Hrvatske lijenike komore
aktu Komore koji donosi Skuptina kao najvie tijelo Komore, i lijenici u mirovini imaju obvezu podmirivanja lanarine u iznosu od 40 kuna mjeseno (za lijenike koji obavljaju
lijeniku djelatnost), te 120 kuna godinje za lijenike umirovljenike koji su upisani u Imenik lijenika Komore, a koji
ne obavljaju lijeniku djelatnost.
injenica odlaska u starosnu mirovinu nije, sukladno vaeim propisima, zapreka za nastavak obavljanja lijenike
djelatnosti. esto se dogaa da lijenici odu u starosnu mirovinu, no jo uvijek im vrijedi odobrenje za samostalan rad
(licenca) temeljem koje lijenici imaju pravo i mogunost
nastavka rada i u mirovini, to vrlo esto i koriste.
Smatra li lijenik umirovljenik da vie nee obavljati lijeniku djelatnost te mu prema tome ne treba odobrenje za
samostalan rad (licenca) i vie ne eli biti lanom Hrvatske
lijenike komore, ima pravo zatraiti brisanje iz Imenika
lijenika. Tek tada prestaju prava i obveze lana pa tako i obveza podmirivanja daljnje lanarine, no brisanje je mogue
tek nakon podmirenja dospjele, a neplaene lanarine.
2. lan sam Komore od 2006. godine, no radio sam
izvan neposredne zdravstvene zatite pa licencu
nisam obnavljao zato me Komora tereti za plaanje
lanarine?
Lijenici su injenicom lanstva u Hrvatskoj lijenikoj
komori duni plaati lanarinu s naslova lanstva, to je
neovisno o injenici posjeduju li vaee odobrenje za samostalan rad (licencu), odnosno, jesu li podnijeli zahtjev za obnavljanjem licence.
Dakle, konkretan lan Komore duan je od svojeg upisa
2006. godine, plaati lanarinu, neovisno o tome je li mu na
tom radnom mjestu bilo potrebno odobrenje za samostalan
rad ili nije i bez obzira ima li potrebu svoju licencu obnavljati
ili ne. lankom 22. stavak 3. Pravilnika o javnim knjigama
Hrvatske lijenike komore, odreeno je da tek pravomo-

P ITA N J A I O D G O V O R I S T R U N I H S L U BI K O M O R E

odgovori strunih slubi Komore

nou rjeenja o brisanju lijenika iz Imenika lijenika kao
javne knjige Komore, lanu prestaju lanska prava i obveze
prema Komori.
Voditeljica slube
Maja Lackovi, dipl. iur.
maja.lackovic@hlk.hr

Najea pitanja Slubi opih i pravnih

poslova Komore glede ostvarivanja
bodova i provjere osposobljenosti u svrhu
izdavanja ili obnove licence
1. Mogu li lijenici koji su (aktivno ili pasivno) sudjelovali na strunim skupovima odranim u inozemstvu
ostvariti bodove Hrvatske lijenike komore?
Da, lijenici koji su aktivno ili pasivno sudjelovali na strunim skupovima koji su odrani u inozemstvu, mogu podnijeti
zahtjev za dodjelu bodova u postupku trajne medicinske izobrazbe. Zahtjev se podnosi Povjerenstvu za medicinsku izobrazbu lijenika, kojem je potrebno priloiti presliku potvrdnice o sudjelovanju na inozemnom strunom skupu ili drugi
dokaz iz kojeg se nedvojbeno moe utvrditi da je podnositelj
zahtjeva aktivno odnosno pasivno sudjelovao na strunom
skupu u inozemstvu. Obrazac zahtjeva dostupan je na web
stranici Komore (www.hlk.hr), u rubrici Propisi i obrasci.
2. to je to provjera osposobljenosti koja se provodi u
svrhu izdavanja odnosno obnavljanja licence?
Provjera osposobljenosti jest provjera strunih kompetencija
koja se provodi u sluajevima izdavanja odnosno obnavljanja
licence, to je odreeno Pravilnikom o izdavanju, obnavljanju
i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (licence). Odredbom lanka 8. spomenutog Pravilnika, propisane su dvije situacije u kojima su lijenici, hrvatski dravljani, koji su
strune kvalifikacije stekli u Hrvatskoj, duni, prije dobivanja
licence, pristupiti provjeri osposobljenosti:
-ako u posljednjih deset godina od dana poloenog strunog
ispita nisu obavljali lijeniku djelatnost minimalno godinu
dana u punom radnom vremenu,
-ako u posljednjih deset godina (raunajui od dana podnoenja zahtjeva za izdavanje licence) nisu obavljali lijeniku djelatnost minimalno godinu dana u punom radnom vremenu.
Isti ovi uvjeti vrijede i za lijenike, dravljane treih drava.

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

Svrha provjere osposobljenosti jest utvrivanje je li lijenik

koji pristupa provjeri osposobljenosti, s obzirom na protek
vremenskog razdoblja u kojemu nije obavljao lijeniku djelatnost, u tijeku sa svojom strukom.
Nadalje, prema odredbi lanka 31. citiranog Pravilnika, provjera osposobljenosti takoer se provodi i u sluaju kada lijenik, za vrijeme vaenja licence, u postupku trajne medicinske
izobrazbe, ne ostvari potreban broj bodova za obnovu licence. Tome se lijeniku licenca moe obnoviti jedino ako proe
provjeru osposobljenosti. U ovom je sluaju provjera osposobljenosti zapravo alternativa nedostatku bodova potrebnih za
obnovu licence.
Provjeru osposobljenosti provodi komisija sastavljena od tri
lana, a lanove komisije imenuje predsjednik Komore.
Vii struni suradnik
mr.sc. Tatjana Babi, dipl. iur.
tatjana.babic@hlk.hr

Najea pitanja Slubi strunomedicinskih poslova

1. Kako mogu provjeriti trenutno bodovno stanje na
svojoj kartici praenja medicinske izobrazbe?
Otvoriti stranicu www.hlk.hr.
Sa desne strane naslovne stranice je link kartica lijenika.
Otvoriti karticu lijenika i upisati:
- korisniko ime: prezime i ime (malim slovima, bez znakova)
- lozinka: JMBG
S lijeve strane u izborniku otvoriti osobne informacije.
Otvorit e se ime i prezime i povealo ispred.
Kliknuti na povealo i otvorit e se bodovna kartica.
Bodovi se mogu vidjeti na dva naina: poimence navedene
skupove ili bodovnu tablicu u rubrici prikai karticu lijenika.
Za sve informacije i eventualne korekcije osobnih podataka
u kartici lijenika, kontaktirati administrativnu tajnicu
Fulviu Akrap na tel: 01-4500-843

33

iz KOMORE

Primarna zdravstvena zatita jamac

funkcionalnosti hrvatskog zdravstva
Dr. Meri Margreitner, specijalist obiteljske medicine, savjetnica predsjednika HLK-a za PZZ
e-mail: mmeri1399@yahoo.co.uk

unaprijediti niti da ne postoji potreba odreene intervencije

u taj vani dio zdravstvenog sustava. Objektivnosti radi, vano je naglasiti znaajnu financijsku diskriminaciju vrednovanja rada u okviru PZZ-a. Lijenici koncesionari bitno bolje
zarauju te mogu utjecati na uvjete i organizaciju rada u
svojim ambulantama no kolege zaposlenici domova zdravlja.
Stoga je i razumljivo nastojanje mnogih lijenika zaposlenika
domova zdravlja za dobivanjem koncesije.
Unaprjeenje zdravstvenog sustava podrazumijeva odreenu racionalizaciju sustava sekundarne i tercijarne zdravstvene zatite, ali i dodatna ulaganja u sustav PZZ-a.
Prema dostupnim podatcima u sustavu PZZ-a HZZO-a zaposleno je 2340 lijenika obiteljske medicine, 273 ginekologa
i 280 pedijatara, to iznosi oko 2900 lijenika, dok u sekundarnoj zdravstvenoj zatiti radi oko 6019 specijalista te 1583
specijalizanta.
Odnos PZZ:SKZ je 1:2,6 i veliki je problem u smislu uinkovitosti i financijske odrivosti zdravstvenog sustava. Primjerice, u Velikoj Britaniji odnos je 0,7:1,6 (u lanicama
EU-a prosjeno 0,8:1,7), Kanadi 1: 1,1, SAD-u 1: 1,4 dok je u
ekoj 1:2,8 i u Maarskoj 0,7: 2,3.

TZZ

js
ki
ci
an
Fi
n

ka

34

ni

PZZ

SKZZ

lij

tr
o
ak

HZ

oj
Br

ZO

-a

Dravni zdravstveni sustav Republike Hrvatske u 2015. g.

ostvario je znaajan financijski gubitak. Procjenjuje se da je
dug hrvatskog zdravstva povean za 2,1 milijarde kuna ili za
oko 10 % godinjeg zdravstvenog prorauna, veinom zbog financijskih gubitaka bolnica. Paralelno s rastom duga naraslo
je i nezadovoljstvo primatelja i pruatelja zdravstvene usluge. Svoje nezadovoljstvo uvjetima rada i poloajem u drutvu,
zatraivi potvrdu Hrvatske lijenike komore koja omoguuje
odlazak u inozemstvo, jasno je iskazalo 1060 lijenika. Komora
je u nepune tri godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju izdala 1360 takvih potvrda. Od toga 22 lijenicima obiteljske
medicine, to obuhvaa oko 2,1% izdanih potvrda. Imamo li na
umu da se udio lijenika obiteljske medicine u ukupnom lijenikom korpusu koji izravno prua zdravstvenu skrb kree oko
22 %, ini se da su lijenici obiteljske medicine zadovoljniji svojim ukupnim poloajem u drutvu no lijenici u sekundarnoj
i tercijarnoj razini zdravstvene zatite. Njihov udio u iskazanoj
ozbiljnoj namjeri za odlaskom iz Hrvatske deset puta je manji
no njihov udio u ukupnom broju lijenika pruatelja zdravstvene usluge. Mogui razlozi lee u tome da je oko 70 % lijenika
primarne zdravstvene zatite (PZZ) u koncesiji, to bi znailo
da su lijenici u koncesiji zadovoljniji. To ni u kojem sluaju ne
znai da nema problema u sustavu PZZ-a i da se ga ne treba

iz KOMORE

Problem financijske odrivosti zdravstvenog sustava moe se rijeiti proirivanjem mree primarne zdravstvene zatite. Na tragu toga je i Nacrt
prijedloga Mree hitne medicine, ije
je e-savjetovanje s javnou u tijeku.

Pozitivne posljedice
Proirivanjem Mree PZZ-a omoguit e se bolje pruanje zdravstvene usluge jer e to smanjiti broj pacijenata
po timu, to e utjecati na smanjivanje
administrativnog rada te e osigurati
vie vremena lijenicima za pruanje
zdravstvene skrbi u smislu medicinskih intervencija. Posljedice ovakvog
pristupa viestruko su pozitivne. One
e se odraziti na poveano zadovoljstvo pacijenata pruenom uslugom,
jer je ostvarena kod izabranog lijenika bez daljnjeg upuivanja. Pozitivno
e se odraziti i na zadovoljstvo lijenika, jer e mu biti vraena njegova
najvanija uloga, pruanje medicinske
skrbi, zbog koje je i odabrao poziv i za
koju se godinama educirao.
Osim poveanog zadovoljstva pacijenata i lijenika, proirivanje Mree
PZZ-a pozitivno e utjecati i na financijsku odrivost ukupnoga zdravstvenog sustava. Prvo zbog smanjenog
upuivanja u sekundarnu i tercijarnu
zdravstvenu zatitu, ije su usluge
znatno skuplje no one na razini PZZ-a,
a potom i stoga to e pacijent jednim
posjetom lijeniku PZZ-a rijeiti vie
od jednog zdravstvenog problema, jer
e mu lijenik posvetiti vie vremena
pa time i veu panju.
Razvidno je da bi proirivanje Mree
PZZ-a donijelo utede na svim razinama zdravstvenog sustava, kako financijskoj tako i kadrovskoj razini.
Smanjio bi se pritisak pacijenata na
sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstvene zatite, to bi odteretilo bolnike lijenike i bitno im olakalo kompenziranje kadrovskog deficita.
Da bi se stvorili preduvjeti za proirivanje Mree PZZ-a potrebno je to

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

hitnije otvoriti natjeaje za dodjelu

specijalizacija iz primarne zdravstvene zatite (obiteljska medicina, ginekologija, pedijatrija), kako bi se jamila
kvaliteta pruene zdravstvene skrbi.
Upozoravajua je injenica da e u narednih pet godina generacijskim odljevom sustav PZZ-a izgubiti vie od 350
lijenika obiteljske medicine, 60-ak pedijatara i oko 40 ginekologa. Ta spoznaja jo je alarmantnija uzmemo li u obzir
injenicu da u PZZ-u ve sada postoji
ozbiljan kadrovski deficit lijenika.

Deficit kadra
Prema projekciji desetogodinjeg razdoblja gubitak je vei jo za 50 %. Najvei deficit kadra osjea se u djelatnosti
primarne ginekologije, gdje ovog trenutka nedostaje oko 107 lijenika ili 40
% izvritelja. Gotovo identino stanje
je u djelatnosti pedijatrije, ali HZZO to
rjeava prebacivanjem djece u dobi
ispod 7 godina u timove obiteljske medicine pa se prividno ini da pedijatara
ne nedostaje u tolikoj mjeri. Procjena je
da u sustavu nedostaje oko 220 lijenika
specijalista obiteljske medicine ili oko
10 % izvritelja.
Za funkcioniranje sustava vano je
osigurati povratak popratnih specijalistikih djelatnosti u domove zdravlja:
radiologa, oftalmologa, fizijatara, psihijatara, neurologa i dr., koji su iezli
prvenstveno viegodinjom nebrigom
lokalnih vlasti te neulaganjem u specijalistiko usavravanje kadrova, tako da
su danas domovi zdravlja izgubili svoju
prvotnu funkciju. Domovi zdravlja se
moraju redizajnirati u ustanove polikliniko-konzilijarnog tipa koje e pacijentima pruati dostupnu i polivalentnu
zdravstvenu skrb.
Povjerenstvo HLK-a za PZZ apelira na
zdravstvenu administraciju da u to
kraem roku raspie specijalizacije za
primarnu zdravstvenu zatitu jer je to
preduvjet za ouvanje funkcionalnosti PZZ-a, ali i kompletnog dravnog
zdravstvenog sustava.

Ukinuti obvezu lijenika

za izvjetavanjem o
zdravstvenom stanju
vozaa
Hrvatska lijenika komora ponovno je
uputila prijedlog Ministarstvu zdravlja
u kojem je opetovano zatraila mijenjanje uredbe u Zakonu o sigurnosti
prometa na cestama kojom se obvezuje
lijenike da izvjetavaju mjerodavna tijela o velikom broju zdravstvenih stanja
vozaa koja se smatraju zaprekom za
sigurno upravljanje motornih vozila. Iz
Komore predlau da se ukine ta obveza o izravnom izvjetavanju mjerodavnih tijela te da lijeniku samo ostane
dunost da vozaa upozori na uoenu
promjenu zdravstvenog stanja i da
dano upozorenje evidentira u njegovu
medicinsku dokumentaciju. Naime,
u Komori smatraju kako bi ponajprije
pacijent trebao preuzeti odgovornost
za svoje zdravstveno stanje i nepridravanje lijenikih preporuka, i da bi se ta
njegova odgovornost trebala i u zakonskom tekstu naglasiti.

Zapoljavanje dodatnog
lijenika u grupnoj
praksi omoguiti i
obiteljskim lijenicima!
Hrvatska lijenika komora uputila je
zahtjev Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) za ispravljanjem nepravde prema lijenicima
obiteljske medicine koji, za razliku od
lijenika dentalne medicine, ne mogu
ostvariti sredstva za zapoljavanje dodatnog lijenika iako im je omoguen
rad prema modelu grupne prakse.
Stoga iz Komore trae da se mogunost zapoljavanja dodatnog lijenika
u sluaju grupne prakse omogui i u
djelatnosti obiteljske medicine tim vie
to obiteljski lijenici podnose najvei
teret oko brige za zdravlje osiguranika
HZZO-a i samostalno rjeavaju preko
80 posto svih zdravstvenih problema
pacijenata. Time bi se, smatraju u Komori, osigurao nastavak zdravstvene
zatite, posebice u manjim sredinama,
gdje se ve sada susreu s problemom
nedostatka lijenika.

35

iz KOMORE

Analiza Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zatitu HLK-a

Reforma hitne pomoi iz perspektive

lijenika obiteljske medicine
Doc. dr. Jasna Vuak, spec. obiteljske medicine; dr. Karmela Bonassin, spec. obiteljske medicine;
dr. Dragan Soldo, spec. obiteljske medicine Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zatitu HLK-a

Rjeenje problema mora biti takvo da obuhvaa sve segmente i sudionike: od

korisnika zdravstvene zatite, zavoda za hitnu medicinsku pomo, objedinjenog
hitnog bolnikog prijema do primarne zdravstvene zatite
Stanje otvorenih vrata hitnih slubi za
pacijente koji nisu hitni u bolnicama
je neizdrivo i potpuno neracionalno,
uzrokuje iscrpljivanje ljudskih i materijalnih resursa i potpuno neadekvatne
rezultate koji, u konanici, najvie tete
samim pacijentima. Rjeenje problema
mora biti takvo da obuhvaa sve segmente i sudionike: od korisnika zdravstvene
zatite, zavoda za hitnu medicinsku pomo (ZZHMP), i objedinjenog hitnog
bolnikog prijema (OHBP), do primarne zdravstvene zatite (PZZ). Svakako
treba poi od postojeih kadrovskih i organizacijskih resursa i od njega napraviti
najbolje i za pacijente i za zdravstveno
osoblje.

Potrebna edukacija graana

Na razini korisnika zdravstvene zatite
potrebna je edukacija i zdravstveno prosvjeivanje. Moe se provoditi u suradnji
s medijima (malo tko se od nas lijenika
ne zapita zato HRT kao javni servis ne
moe u interesu graana svakodnevno
ponuditi u udarnim terminima kratke
blokove o promicanju zdravlja, samopomoi kod jednostavnih zdravstvenih
tegoba i o tome kada treba potraiti lijeniku pomo i na kojoj razini. Nadalje,
potrebno je provesti odgovarajue organizacijske mjere kojima e se sprijeiti
da korisnici zdravstvene zatite preko
OHBP-a zaobilaze liste ekanja na dijagnostike pretrage te razmotriti mogu36

nosti nadoplate za nadstandardne usluge, ele li se ostvariti samoinicijativno,

bilo kroz OHBP , bilo kroz PZZ i SKZZ
(rjeenje koje se ve primjenjuje u Sloveniji i Italiji).

Uvoenje E-kartona
Uvoenje dugo najavljivanog E-kartona s temeljnim medicinskim podacima
o pacijentu mnogo bi pomoglo jer smo
kao lijenici svjedoci injenice da se
jako puno vremena gubi na dobivanju
tih podataka od pacijenata. Druga je
vana uloga E-kartona injenica da bi se
neodgovornim pacijentima maksimalno
smanjila mogunost zlouporabe hitne
slube i na primarnoj i na sekundarnoj
razini. Oni u trenutnom zdravstvenom
sustavu teoretski mogu u jednom danu
obii sve hitne slube i deurne ambulante PZZ-a bez ikakve odgovornosti
prema osiguravatelju (koji jedini u sustavu vidi da to pacijent radi, ali i ne zna
zato) ili njihovom izabranom lijeniku,
koji to ne moe ni na koji nain saznati
jer nema razmjene podataka izmeu ordinacija i hitne slube, kao niti izmeu
OHBP-a razliitih bolnica ili ZZHMP-a.
Na razini ZZHMP-a i OHBP-a treba
educirati i praktino osposobiti vie medicinske sestre i tehniare (VMS) tako
da suvereno trijairaju pacijente i odluuju u koji red hitnosti spada pacijent i
gdje se treba lijeiti. Postupnik za trijau

koji je sastavio ZZHMP ve postoji, a

njegova temeljita primjena trebala bi biti
osnova za uvoenje reda.

Ojaati ulogu tima 2

U gradovima koji imaju bolnice svakako ZZHMP mora biti, uz OHBP i OM,
prva linija koja sudjeluje u pregledu pacijenata u OHBP-u. U ZZHMP-u svakako
valja ojaati ulogu tima 2 (educirati paramedike i zakonskom regulativom im
proiriti ovlasti), tako da na teren mogu
izlaziti bez lijenika, stabilizirati pacijenta i dovesti ga na OHBP radi daljnje
obrade, pokae li se to potrebnim.
Na razini PZZ-a u veini gradova ve
postoje organizirane deurne ambulante subotom poslijepodne te nedjeljom i
praznicima do 20 sati. Deurstvo u tim
ambulantama je dobrovoljno. Deuraju
lijenici zaposleni u domovima zdravlja
i koncesionari. Odnos im nije jednoliko
rasporeen i, dok se neopravdano uvrijeilo da djelatnici domova zdravlja moraju deurati, koncesionarima je ostavljena
mogunost izbora u skladu s njihovim
postojeim ugovorima. Na zdravstvenoj
vlasti je da ponudi bolje uvjete i uvede
reda kroz osiguravanje boljih uvjeta rada
(prostor mora biti opremljen u skladu s
uvjetima koje je donio zakonodavac),
adekvatnih i pravinih naknada ( ne
smije se dogaati razliito plaanje za isti
rad) i ostalih prava proizalih iz pozitiv-

nih zakonskih propisa za sve sudionike iz

PZZ-a te da takav nain rada i dalje ostane na dobrovoljnoj osnovi. I u drugim
europskim zemljama lijenici specijalisti
obiteljske medicine deuraju u ambulantama za hitna stanja; svaka zemlja ima
svoje posebitosti, ali im je konstanta zajedniko postojanje posebnih ugovora za
posao koji se obavlja izvan standardnoga
radnog vremena. Tako u vedskim ambulantama, koje bi bile najslinije naim
deurnim ambulantama u koje dolaze
nenarueni, akutno bolesni pacijenti , deuraju samo oni lijenici koji nalaze svoj
interes u tome i posebno su za to plaeni.
U Nizozemskoj i Austriji postoje deurne ambulante vikendom; svi lijenici
obiteljske medicine su privatnici i imaju
ugovore sa osiguravajuim drutvima te
ugovorno imaju neki oblik participiranja
u deurstvima, ali su ta deurstva i jako
dobro plaena.

Preoptereenost PZZ-a
Kako stoji naa PZZ? Prema nedavno
objavljenim podacima HZZO-a na je
PZZ ve prenapregnut do krajnjih granica. Iako su prvenstveno objavljeni rezultati za obiteljsku medicinu, za vjerovati je
da slika nije bitno drugaija ni u ostalim
segmentima. U 2015. godini zabiljeeno
je ak 50.103.999 posjeta pacijenata u
obiteljskoj medicini, to je 67 posto vie
nego u 2013. godini, te je obavljeno ukupno 104.231.269 dijagnostiko-terapijskih postupaka (DTP). Svaki tim obiteljske medicine imao je u prosjeku 81 posjetu dnevno, od ega ih je 27 bilo zbog
pregleda, a 54 zbog neke druge potrebe.

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

Reforma hitne nuna

Specijalizacija iz hitne medicine

Reforma hitne medicinske slube apsolutno je nuna, ali treba jako oprezno s
uvoditi obvezu dodatnih deurstava za
lijenike iz obiteljske medicine; prema
podacima HZZO-a, oni u postojeem
sustavu samostalno rijee 83 posto svih
pacijenta koji im se obrate za pomo.
Deuranje lijenika iz PZZ-a mora biti
dobrovoljnoj, s dobro definiranim ugovorima i osiguranim minimalnim uvjetima za rad kako to propisuje zakonodavac. S obzirom na podatak da nam samo
u obiteljskoj medicini nedostaje oko 400
timova za ostvarenje trenutnog standarda HZZO-a od 1750 pacijenata po timu
i na injenicu da je samo polovica lijenika koji rade u slubi obiteljske medicine specijalista obiteljske medicine, reforma mora predvidjeti mjere i sredstva
za edukaciju novih specijalista obiteljske
medicine. Posve je neprihvatljivo da lijenik bez dodatne edukacije/specijalizacije bude nositelj tima nakon zavrenog medicinskog fakulteta, te da sustav
od njega oekuje jednako kvalitetan rad
kao i od specijalista obiteljske medicine
te da tako iracionalno troi ograniena
sredstva za zdravstvo. Naravno da ovu
mjeru ne treba striktno provoditi prema
lijenicima koji ve rade u sustavu jer bi
to uzrokovalo do kolaps, ali svako treba
omoguiti odlazak na specijalizaciju lijenicima mlaim od 40 godina koji ve
rade, a svim novima koji ele ui u sustav nametnuti obvezno specijalistiko
usavravanje iz obiteljske medicine.

Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu

zatitu Hrvatske lijenike komore zatrailo je od upanijskih povjerenstava
HLK-a podatke o dobnoj strukture lijenika koji imaju ugovore s PZZ-om,
kao i stvarne potrebe za timovima, kako
bi se strukturirao plan specijalizacija i
dostavio Ministarstvu zdravlja. U jeku
velike krize i odlaska lijenika iz zemlje,
postavlja se pitanje koliko dugo treba
ekati na raspis novih natjeaja za specijalizacije iz obiteljske medicine i koliko
e ih biti, kao i pitanje zato nama, za
razliku od kolega u stomatologiji, nije
dozvoljeno zaposliti dodatnog lijenika
u skupnoj praksi; time bi se poboljao
rad i osigurali bi se mladim lijenicima
uvjeti za specijalizaciju, jer je to sada
mogue samo kroz domove zdravlja.

Vuk sit, ovce na broju

Kako postii da vuk bude sit, a ovce sve
na broju? Nikako ne prebacujui vuka
od jedne do druge ovce, jer e jedna od
njih sigurno stradati. S postojeim radnim optereenjem ne mogu obvezama
lijenika obiteljske medicine dodavati
deurstva bez ulaganja u nove timove,
specijalistiku edukaciju i infrastrukturu. Zbog sadanjeg stanja na u OHBP-u,
svako treba nai zajedniko rjeenje,
rjeenje na obostrano zadovoljstvo, i lijenika koji rade na primarnoj i onih u
sekundarnoj razini zdravstvene zatite.
37

i z H R VAT S K O G z dr a v s t v a

Obiteljski lijenici
trae bolje uvjete za
deurstva u hitnoj!
S obzirom da najavljena reforma hitne
medicinske slube ukljuuje i pojaana
deurstva obiteljskih lijenika, iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), poruili su kako zbog preoptereenosti trae da se u reformu vie ukljue
i zavodi za hitnu medicinu te da im se
osiguraju bolji uvjeti rada. Trae deurne
laboratorije i rendgene, te da se jasno definiraju stanja za koja se lijenika pomo
moe traiti vikendom. U suprotnom,
poruila je predsjednica KoHOM-a, dr.
Ines Balint, i obiteljski lijenici e morati
traiti posao u zapadnoeuropskim zemljama, jer su na rubu izdrljivosti zbog
puno veeg broja pacijenata u odnosu na
kolege iz europskih zemalja, ne raunajui nametnuti im teret velikog broja administrativnih poslova.

U 2015. godini HZZO

proveo 2411 kontrola
U 2015. godini HZZO je proveo 2.411
kontrola svojih ugovornih partnera. U
1.100 provedenih kontrola (njih 46%)
nisu utvrene nepravilnosti. U 1.311
sluajeva izreene su ugovorom predviene mjere: 635 opomena, 287 opomena
s naplatom tete, 295 opomena s novanom kaznom, 84 opomene s novanom
kaznom i naplatom tete te 10 opomena
pred raskidom ugovora.
HZZO je redovno provodio kontrole
privremene nesposobnosti za rad (bolovanja). U odnosu na 2014. godinu, u
2015. je zabiljeen porast stope bolovanja.
Ukupna stopa bolovanja u 2015. godini
iznosila je 3,03 (na teret poslodavca 1,41
i na teret HZZO-a 1,62). U 2014. bila je
ukupna stopa bolovanja 2,76 (na teret
poslodavca 1,25 i na teret HZZO-a 1,51).
Na porast stope bolovanja u 2015. je utjecala znaajnija epidemija gripe i njene
posljedine komplikacije. Usprkos ovom
porastu stopa bolovanja u Hrvatskoj jo
uvijek je manja nego u mnogim zemljama
Europske Unije (primjerice, u Sloveniji je
stopa bolovanja 4,04).

38

Oftalmoskopija u ordinacijama
primarne zdravstvene zatite

Oftalmoskop omoguuje rano i pouzdano otkrivanje mnogih onih bolesti

U Hrvatskom lijenikom domu krajem veljae po prvi puta je odran je
Teaj trajnog usavravanja lijenika
u organizaciji Sekcije za djeju oftalmologiju i strabologiju Hrvatskog
oftalmolokog i optometrijskog drutva. Iako mnoga svjetska pedijatrijska
drutva preporuuju sustavno koritenje oftalmoskopa prigodom preventivnih pregleda djece, njegova primjena
je zapravo rijetkost. Svrha Teaja bila
je predstaviti ovu jednostavnu, brzu i
vrlo korisnu dijagnostiku metodu, a
u praktinom dijelu usvojiti vjetine
njezine primjene. Iako se esto oftalmoskopija poistovjeuje s fundoskopijom pregledom onog dna, njene
dijagnostike mogunosti su puno
ire. Oftalmoskop omoguuje rano i
pouzdano otkrivanje mnogih estih
onih bolesti - refrakcijskih anomalija
ili strabizma, ali i rjeih kongenitalnih razvojnihanomalija (mrene, kolobomi) ili pak tekih bolesti kao to je
retinopatija nedonoadi ili retinoblastom.
Polaznici, njih 29, bili su velikom veinom pedijatri PZZ-a i lijenici obiteljske medicine. Zbog praktinog
dijela teaja i kapaciteta dvorane, bio
je broj polaznika ogranien. U praktinom dijelu teaja, pod vodstvom

prim. dr. sc. JelenePetrinovi-Dorei,

djejeg oftalmologa, koji je trajaodva
sata, polaznici su mogli na modelima
nauiti nain koritenja oftalmoskopa.
Na raspolaganju je bilo pet setova oftalmoskopa i modela s instruktorima,
kako bi svi mogli isprobati instrument
i uvjeriti se u jednostavnost njegova
koritenja. Instruktori su bili dr.Lidija
Andrijaevi, dr. Marija Barii Kutija, dr. Edita Konda Krstonijevi i dr.
Dijana Sontacchi. Polaznici su dobili
i skripta koja su pratila izlaganja, ali i
kao podsjetnik i podstrek za koritenje
instrumenta. Na kraju su polaznici polagali krai pismeni test a zatim su bile
podijeljene diplome za uspjeno zavreni teaj.
Reagiranja polaznika su bila vrlo pozitivna, a kako je i primarni interes bio
vei no to je bilo raspoloivih mjesta na teaju, vjerujemo da e ovo biti
samo jedan u nizu slinih teaja u budunosti, kako bi svi koji to ele mogli upoznati ovukorisnu dijagnostiku
metodu i uvrstiti je u svoju svakodnevnu praksu.
Prim. dr. sc. Jelena Petrinovi-Dorei,
subspecijalist djeje oftalmologije, Sekcija za djeju oftalmologiju i strabologiju HOOD-a

i z H R VAT S K O G z dr a v s t v a

Regionalni skup o neuromodulaciji u Zagrebu

okupio vie od 50 lijenika specijalista iz regije
Zagreb je bio izabran kao domain prvog regionalnog sastanka o neuromodulaciji u organizaciji globalne tvrtke Medtronic,
ponajvie zbog vrijednog rada strunjaka iz KB-a Dubrava i Klinike za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice.
Zahvaljujui strunosti i postignuima
domaih lijenika u podruju neuromodulacije, regionalno razmjerno nepoznate
tehnologije u lijeenju tekih kroninih
bolesti poput bolesti pokretanja (npr. Parkinsonove bolesti), kronine boli te simptoma spastinosti, Zagreb je ugostio prvi
regionalni summit o mogunostima neuromodulacije. Prisustvovalo je vie od 50
lijenika iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH
i Makedonije, a iz svake od njih bili su prisutni efovi neurokirurkih odjela vodeih
nacionalnih bolnica.
Organizator, tvrtka Medtronic, lider je u
podruju medicinske tehnologije, s posebnim fokusom na neuromodulaciju u
lijeenju tekih kroninih bolesti.
Neuromodulacija podrazumijeva konti-

nuiranu stimulaciju dijelova sredinjeg i

perifernog ivanog sustava, i to primjenom niskovoltane jednosmjerne struje.
Stvara je interni neurostimulator koji se
kirurki postavlja ispod koe.
KB Dubrava se, zahvaljujui lijenikom timu neurokirurga doc. dr. Darka
Chudyja, proelnika Zavoda za neurokirurgiju, i neurologinje doc. dr. Vladimire
Vuleti sa Zavoda za neurologiju, pozicionirala kao vodei regionalni centar za
dubinsku stimulaciju mozga, jednu od
najuspjenijih terapija neuromodulacije.
Ona se i u Zagrebu primjenjuje u tretiranju Parkinsonove bolesti, esencijalnog
tremora i distonije. U Klinici za traumatologiju prim. dr. Zvonko Kejla ve dugi
niz godina implantira pumpe za ciljanu

isporuku lijeka (morfija ili baklofena) bolesnicima s kroninom boli i simptomima

spastinosti kao posljedice ozljede glave ili
lene modine.
Lijenicima je predstavljena i nova mrena stranica www.neuromod.hr koja e
registriranim lijenicima nuditi pristup
recentnim strunim materijalima o ovim
naprednim terapijama. Mrena stranica
otvorit e bolesnicima mogunost postavljanja konkretnih pitanja, a na koje e
odgovarati ugledni domai lijenici specijalisti. Pokretanje mrene stranice www.
neuromod.hr, koja e postati aktivna u
narednim tjednima, podrala je tvrtka
Medtronic iz Irske.
igor.prstec@rijetkabiljka.com

Sportske ozljede vrlo su este i u opoj populaciji

Sportske ozljede naziv je simpozija odranog u organizaciji
Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion u Zagrebu 19. oujka na kojem je sudjelovalo preko 400
lijenika obiteljske medicine, fizijatara, ortopeda i fizioterapeuta. Tema simpozija Sportske ozljede veoma je vana jer
su ovakve vrste ozljeda vrlo este i ne moraju se nuno dogoditi samo sportaima, uz napomenu da je povratak u sport
mogu kada sporta mentalno i fiziki zaboravi operaciju.
Smatra se da je sporta potpuno rehabilitiran tek nakon jedne cijele uspjeno zavene sezone a najvaniji rizini faktor
u nastanku ozljede je prethodna ozljeda. Sportske su ozljede
este i u opoj populaciji prilikom izvoenja razliitih aktivnosti, od etnje i planinarenja, do velikih fizikih napora.
Specijalna bolnica Akromion ve nekoliko godina organizira simpozije kako bi strunoj javnosti prenijela spoznaje o
novim dijagnostikim i terapijskim postupcima.
Predavanja strunog tima upotpunjena su prikazima specifinih sluajeva i praktinim iskustvima lijeenja sportskih
ozljeda.

Predavai:dr. Nenad Medani , dr. sc. Denis Trek, dr. Aida Filipi,
Martina unac bacc. physioth., prof. dr. Miroslav Hapl,
prof. dr. Nikola iak , Tea Budimir bacc. physioth.,
dr. sc. Hrvoje Klobuar, dr. sc. Damir Starevi,
dr. sc Kreimir Oremu, dr. Tomislav Tabak

Danira Orei, Danira.oresic@laurusdan.hr

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

39

i z H R VAT S K O G z dr a v s t v a

U tijeku javna rasprava

o Nacrtu prijedloga
Mree hitne medicine
U tijeku je javna rasprava o Nacrtu prijedlog Mree hitne medicine na internet stranici e-Savjetovanje koju je
Ministarstvo zdravlja otvorilo 31. oujka, a trajat e do
2. svibnja ove godine. Naime, predloenom Mreom hitne
medicine eli se poveati dostupnost i kvaliteta pruanja
hitne medicinske skrbi. Dostupnost se posebice poveava
u podrujima udaljenima od bolnikih ustanova i to organizacijom profesionalnih timova hitne medicinske slube
T1 (lijenik, medicinska sestra/tehniar i voza), koji rade
24 sata, 365 dana u godini.

U Gradskoj bolnici Pakrac

trae tri ginekologa

Za potrebe Odjela ginekologije i porodnitva Gradske

bolnice Pakrac Ope upanijske bolnice Poega raspisan
je natjeaj za zapoljavanje tri ginekologa na neodreeno vrijeme. Natjeaj je objavljen u Narodnim novinama
6.travnja 2016. godine. Radi se o dobro opremljenoj maloj
bolnici idealnoj za rad onome koji eli prakticirati struku
i bre se afirmirati. Od 2011. godine rodilite uiva status
Rodilite prijatelj djece. Godinje se u rodilitu porodi 500-tinjak ena, a na ginekologiji uini jednak broj to
veih, to manjih operativnih zahvata. Zdravstvene usluge
pruaju se enama ne samo s podruja Poeko-slavonske
upanije, ve i s podruja Bjelovarsko-bilogorske, Sisako-moslavake i Virovitiko-podravske upanije. Na odjelu vlada iznad svega kolegijalnost, ljudskost, strunost i
briga prema pacijenticama. Za normalnu organizaciju rada
odjela neophodno je petero ljudi.
Pozivamo sve zainteresirane kolegice/kolege da se jave na
natjeaj, jer uz rad u ugodnoj i kolegijalnoj atmosferi, mogunosti daljnjeg usavravanja, nudimo, u suradnji s gradskim vlastima, mogunost stambenog zbrinjavanja te neke
druge mogue pogodnosti, ovisno o ivotnim okolnostima.

40

Obustavljena sanacija
zdravstvenih ustanova
Vlada je na sjednici odranoj 6. travnja 2016., donijela odluku
o obustavi postupka sanacije u 31 zdravstvenoj ustanovi, nakon
ega e te ustanove biti vraene osnivaima, odnosno upanijama. Ministar zdravlja dr. Dario Naki, istaknuo je kako sanacija
nije postigla traeni uinak, te da u meuvremenu nastala dugovanja nee opteretiti upanije, ve e se pitanje dugova rjeavati
dogovorom izmeu Ministarstva i osnivaa ustanove u sanaciji.
Jedino to je u sanaciji postignuto je da su ljudi koji su vodili te
ustanove bili imenovani na te funkcije bez javnog natjeaja. Uz sve
probleme u zdravstvenom sustavu takav model nije odriv i mi elimo postii decentralizaciju sustava. Nakon to ova odluka bude
objavljena u Narodnim novinama, upravna vijea moraju provesti
natjeaje za ravnatelje zdravstvenih ustanova, rekao je ministar.
Ustanove su prije sanacije bile u gubitku od 2,1 milijardu kuna,
u njihovu sanaciju je uloeno 3,5 milijardi, a danas su zajedno u
gubitku preko dvije milijarde kuna.

N O V O S TI S A S T R U N I H S K U P O VA

Hereditarni angioedem - stalan

izazov za kliniara
S meunarodnog simpozija u Vodicama

Hereditarni angioedem je (HAE) i dalje je nedovoljno dijagnosticiran i nedovoljno lijeen u naoj zemlji. Zapaa se
trend porasta svih oblika angioedema
pa je poznavanje diferencijalne dijagnostike jouvijek izazov za kliniara.
Povean izbor uinkovitih lijekova za
HAE namee potrebu za dopunama preporuka na nacionalnoj razini. Pri tome
je nuno, osim primarnog cilja koji tei
najveoj moguoj dobrobiti i sigurnosti bolesnika, promiljati i o upravljanju
trokovima po naelu nabolje koristi za
najmanji troak. Hrvatske smjernice za
lijeenje HAE-a donesene 2014. godine
(Lijeniki vjesnik 2014;136:117-178)
omoguuju kliniarima da za pojedinog
bolesnika propiu optimalan plan skrbi.
One, meutim, zadaju samo okvire, a
kliniar u praksi mora donositi odluke o postupanju u nekim varijacijama
konkretnih situacija, kao to superioperativna, periproceduralna i dugorona
profilaksa, prelazak na samolijeenje itd.
Osim toga, na optimalan tretman utjeu
i drugi imbenici, kao to su organiziraLIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

nje edukacije bolesnika, obitelji, skrbnika i zdravstvenih djelatnika, osnivanje

udruga bolesnika te administrativna
senzibilizacija na bolest i njene trokove.
Radna skupina za HAE Hrvatskog drutva za alergologiju i kliniku imunologiju
HLZ-a planira izgradnju stabilne strukture skrbi u nacionalnom zdravstvenom
sustavu. U okviru tih ciljeva u Vodicama
je 14. oujka organiziran meunarodni
simpozij hrvatskih strunjaka s kolegama iz Slovenije,Srbije i Bosne i Hercegovina radi razmjene osobnih iskustava, prijenosa meunarodnih novosti iz
prakse te nastavka rada na genotipizaciji
u Laboratoriju Klinike za plune bolesti i
alergiju Golnik u Sloveniji. Skup je ugostila OB ibenik a organizirala dr. Ljerka
Karada-Lapi koja uspjeno zbrinjava
populaciju bolesnika s HAE-mom ibensko-kninske upanije.
Dr. Matija Rijavec iz klinike Golnik prikazao je spektar mutacija SERPING1
gena u bolesnika iz Hrvatske, a prof. dr.
Slaana Andrejevinovosti vezane za

HAE u Srbiji i njihove rezultate genotpizacije, s prikazom otkrivenih novih

mutacija. Prof. dr. Ingrid Prkain prikazala je iskustva i uestalost HAE-a u
objedinjenom hitnom prijemu KB-a
Merkur, a dr.Karada-Lapi svoj sustav
praenja bolesnika koji se primjenjuje
u bolnikom sustavu OB-a ibenik. Dr.
Boris Grbini, koji se srbi za populaciju
bolesnika istarskog podruja, prikazao
je bolesnike lijeene od HAE-a i SAE-a
na Odjelu za otorinolaringologiju OB-a
Pula od 2005. do 2015. godine i njihova
iskustva s lijeenjem blokatorom bradikininksih receptora,a doc. Duko Cikojevi iskustva lijeenja rekombinantnim
C1 inhibitorom u Splitskoj bolnici. Prof.
MitjaKonik iz Golnika, Slovenija, pokazao je mehanizme nastanka i zamke
u lijeenju HAE-a sa normalnim nalazom C1 inh (HAE tip III), a dr. Marinko Artukovi iskustva iz Danske o
prospektivnom praenju cijele populacije bolesnika s HAE-om kroz 10 godina. U usklaenoj raspravi sudjelovali
su kolege iz Mostara (dr. Darja Pavlovi
Roi), Osijeka (doc. dr. Vinja Prus),
Rijeke (dr. Barbara Kven), Zadra (dr.
Melanija RaovRadas i dr.Jasmina Friganovi-Huljev), Crikvenice (dr. Silvije
egulja), Slavonskog Broda (prof. dr.Neda Aberle) te zagrebakih bolnica (dr.
Renata Vrsalovi-KB Sestre milosrdnice i dr. Boris Karanovi-KBC Zagreb).
Skup je zavrio dogovorom o zadnjem
roku za upuivanje uzoraka krvi za genotipizacju, tiskanju knjige saetaka te
implementaciji ibenskog modela elektronikog monitoringa bolesnika u ostale hrvatske bolnice.
Prof. dr. Asja Stipi Markovi
asjastipic90@gmail.com

41

N O V O S TI S A S T R U N I H S K U P O VA

Mini simpozij o zglobnoj boli

Obiljeen poetak godine posveene boli
u zglobu u organizaciji Hrvatskog drutva za lijeenje boli, 30. sijenja 2016.
Meunarodno udruenje za lijeenje
boli (IASP) i Europsko udruenje drutava za lijeenje boli (EFIC) posvetili su
2016. godinu zglobnoj boli. Dok milijuni
ljudi irom svijeta pate od zglobne boli,
rezultati u lijeenju nisu na eljenoj razini. Stoga je Hrvatsko drutvo za lijeenje
boli, kao lan EFIC-a, ve poetkom godine aktivnosti zapoelo organiziranjem
mini-simpozija posveenog zglobnoj
boli. Simpozij je odran 30. sijenja u
knjinici Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u Zagrebu. Gosti-predavai bili su prof. Bart Morlion, proelnik
Centra za algologiju Sveuiline bolnice
u Leuvenu (Belgija) i budui izabrani
predsjednik EFIC-a te prof. Simeon Grazio, predstojnik Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Uvodnu rije i moderiranje mini-simpozija imao je prim. dr. sc. Ante Barada,
prvi dopredsjednik Hrvatskog drutva za
lijeenje boli.
U svom predavanju Uzroci i patofizioloki mehanizmi zglobne boli prof.
Morlion je dao pregled tereta i uzroka
zglobne boli. Ona moe biti uzrokovana
nizom razliitih bolesti i patolokih stanja; osteoartitisom, upalnim bolestima
zglobova poput reumatoidnog artritisa
i psorijatinog artritisa, taloenjem kristalnih depozita u zglobovima poput
gihta, operativnim zahvatima u podruju
zglobova i sl. Nociceptivna, upalna i neuropatska bol generiraju bolne podraaje
koji kronifikacijom uzrokuju centralnu
senzitizaciju i slojevitost generiranja bolnog podraaja. Unato irokom rasponu
uzroka, klinikih slika i simptoma, razliiti tipovi zglobne boli mogu imati sline
patofizioloke mehanizme, klinike manifestacije i potencijalno lijeenje. Time
interdisciplinarni pristup postaje vanim
u razvoju uinkovitijih medicinskih postupaka u lijeenju bolesnika koji pate.

42

Prim. dr. sc. Ante Barada, doc. dr. Ivan Rado, prim. dr. Mira Fingler,
prof. dr. Bart Morlion, prof. dr. Simeon Grazio (s lijeva na desno)

Prof. Grazio je u predavanju Dokazi,

smjernice i klinika praksa lijeenja miinokotane boli odabrao kao paradigmatsku bolest sa zglobnom boli primjer
osteoartritisa. Uz navode brojnih relevantnih objektivnih brojanih pokazatelja, sveobuhvatno je najprije prezentirao
dokaze o uinkovitosti pojedinih lijekova. Pri tome je naglasio da najnoviji podaci govore o kliniki neznaajnom smanjenju boli primjenom paracetamola i da
postoje dobri dokazi o uinikutopikihnesteroidnihantirumetika i duloksetina,
dok su dvojbeni rezultati dugorone
primjene jakih opioidnihanagetika. Nadalje, proturjeni i nedostatni su dokazi
uinka preparata hijaluronske kiseline,
glukozamin sulfata i kondroitin sulfata
te plazme bogate trombocitima. U pregledu smjernica razliitih nacionalnih
i meunarodnih udruga i organizacija
prof. Grazio je ukazao na njihove slinosti i razliitosti, pri emu su razliitosti prvenstveno posljedica nedostat-

ka vrstih dokaza, to onda u prvi plan

stavlja miljenje eksperata o mjestu pojedinog lijeka ili vrsta lijekova u lijeenju osteoartritisa. Na kraju je iznio svoje
miljenje o klinikoj praksi, odnosno
mjestu primjene pojedinih farmakolokih preparata u lijeenju zglobne boli u
osteoartritisu.
Nakon predavanja razvila se iva i konstruktivna rasprava, a potom se ugodno
druenje nastavilo u predvorju knjinice.
Ovom prigodom najavljujemo prvi tematski simpozij EFIC-a, s temom akutne
i kronine zglobne boli, koji e biti odran u Dubrovniku, 21.-23. rujna 2016.
Bit e to prilika za upoznavanje s brojnim
recentnim novostima u razumijevanju i
lijeenju zglobne boli. Hrvatsko drutvo
za lijeenje boli HLZ-a u svojim e ovogodinjim strunim aktivnostima dati
naglasak upravo na bol u zglobovima.
Mira Fingler i Ante Barada

N O V O S TI S A S T R U N I H S K U P O VA

Novosti i izazovi u pristupu bolesniku

sa eernom boleu na hemodijalizi
Ksenija Vuur, dr. med., ksenija_vucur@hotmail.com

Na 4. Simpoziju o odabranim temama

iz dijalize, odranom krajem veljae na
MEF-u prikazane su novosti i izazovi u
pristupu bolesniku sa eernom boleu
na hemodijalizi. Naglasak je bio na multidisciplinarnom pristupu te su u slijedu
s tim obraene razliite teme sa stajalita
nefrologa, kardiologa, radiologa, kirurga
i sestrinstva. Gost simpozija bio je dr.
Rafael Kramann, nefrolog iz Sveuiline bolnice u Aachenu, koji je govorio o
kalcificirajuoj uremijskoj arteriolopatiji (KUA) te predstavio rezultate Registra bolesnika s KUA. Prema Svjetskoj
zdravstvenoj organizaciji 419 milijuna
ljudi u svijetu boluje od eerne bolesti,

a procjenjuje se da e do 2040. g. biti 642

milijuna. U Hrvatskoj oko 30 % bolesnika na hemodijalizi ima eernu bolest, a
dijabetika nefropatija je vodei uzrok
kronine bubrene bolesti (KBB). Metoda izbora lijeenja je transplantacija bubrega, s 5-godinjim preivljavanjem od
85 %. Planira li se transplantacija bubrega, bolesniku sa eernom boleu pristupa se kao visoko rizinom s obzirom
na to da je ona povezana s vieilnom
koronarnom boleu i veim ukupnim
kardiovaskularnim rizikom. Kardiolozi terapijskim intervencijama smanjuju
nepovoljne kardiovaskularne dogaaje
pripremom bolesnika za transplantaci-

ju. Jedna od estih manifestacija ateroskleroze u bolesnika na hemodijalizi je

periferna arterijska bolest (PAB). Zlatni
standard u dijagnosticiranju PAB-a je
mjerenje pedobrahijalnog indeksa koji
ukazuje na teinu bolesti te ima i prognostiko znaenje. Za bolesnike na hemodijalizi najbolji je krvoilni pristup
arteriovenska (AV) fistula. Radiolozi
sudjeluju u ranom uoavanju i lijeenju
funkcionalno nedostatnih AV fistula,
ime unaprjeuju kvalitetu hemodijalize. Meutim, treba imati na umu da
AV fistula moe biti jednim od uzroka
zatajenja srca. Jedan su od estih uzroka
smanjene kvalitete ivota bolesnika na
hemodijalizi kronine rane. U pristupu
lijeenju istaknuta je vanost lokalne terapije, uz dobre rezultate postignute barokomorom ili primjenom hemoglobina
u spreju. Sa stajalita sestrinske skrbi posebno je vaan pozitivan odnos izmeu
bolesnika na hemodijalizi i sestre, kako
bi se omoguila to bolja bolesnikova
edukacija, a s ciljem poboljanja kvalitete
ivota i dugoronog preivljenja. Simpozij je odran u organizaciji Zavoda za
nefrologiju Klinike za unutarnje bolesti
KB-a Merkur, Zavoda za nefrologiju i dijalizu Klinike za unutarnje bolesti KBC-a
Sestre milosrdnice i Poliklinike za internu medicinu i dijalizu B. Braun Avitum u
Zagrebu. Voditelji simpozija bili su prof.
dr. Mladen Knotek, dr. Boris Kudumija i
doc. dr. Drako Pavlovi.

Uputa urednikog odbora

Kako prikazati struni skup

Temeljna je svrha iznijeti ono to se moglo uti i saznati NOVOGA te stoga valja izvjee na to usmjeriti. U glasilu koje nosi
naslov NOVINE nije mjesto za prepriavanje programa, tj. tko je i o emu je tko govorio, tko je bio pokrovitelj i tko je skup pozdravio ili priredio domjenak jer to itateljima nije korisno i uglavnom je nezanimljivo. Izbjegavati ono to spada u dodiplomsku nastavu jer su je nai itatelji apsolvirali. Ilustracije su poeljne, ali nikako stereotipne kao to je dvorana s publikom.
Molimo suradnike da se nastoje prilagoditi ovim preporukama i da, osim toga, koliinu teksta usklade s vanou skupa.

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

43

IZ U D R U G E P O S L O D AVA C A U Z D R AV S TV U

Efikasnost hrvatskog zdravstvenog sustava

Euro Health Consumer Indeks 2015.

Udruga poslodavaca u zdravstvu, direktor mr. Draen Jurkovi, dr.med., info@upuz.hr
Zamjenik direktora Boris Lukovnjak, mag.oec., boris.lukovnjak@upuz.hr

Sve vea medijska prisutnost tema vezanih uz stanje hrvatskog zdravstva, prava
pacijenata, organizacijskoekonomske parametre funkcioniranja zdravstvenog sustava te ponajvie poloaj i prava kljunih
nositelja zdravstvene djelatnosti- lijenika,
otvorila je mnoga otvorena pitanja te stavila zdravstvo u fokus javnosti.

dvajanjima za zdravstvo per capita Hrvatska nalazi na 27. mjestu od 35 analiziranih zemalja Europe, to nas svrstava
u kategoriju zemalja koja za zdravstvo
izdvajaju ispodprosjenu razinu sredstava. injenica da za zdravstvo izdvajamo skromnu razinu sredstava olako nas
moe dovesti do zakljuka da na zdravstveni sustav znaajno zaostaje za ostali
sustavima Europe, no to nije posve tono.
Zakljuna ocjena dodijeljena zdravstvenom sustavu Hrvatske u spomenutom
istraivanju, uvaavajui svih 48 parametara (outputa), svrstava nas na 17. mjesto (ispred Italije, Portugala, panjolske,
Irske) i sustav ocjenjuje kao brzo napredujui, to je dokaz kako je na zdravstveni sustav, s obzirom na raspoloiva
sredstva, vrlo dobar i stabilan, a ponajvie zbog iznimno kvalitetnog zdravstvenog osoblja. Vrlo je zanimljivo da u
medijima esto spominjana lista ekanja
nije toliko loa u usporedbi s ostalim europskim zemljama, tovie, Hrvatska se

utvrditi inimo li prave stvari na pravi

nain. Najnoviji pokazatelji Euro Health
Consumer Indeksa za 2015. godinu, koji
se temelje na objektivnim indikatorima, argumentiraju esto ponavljanu tezu
Udruge poslodavaca u zdravstvu kako hrvatski zdravstveni sustav, s obzirom na izdvajanja per capita, graanima prua razmjerno vrlo dobar ili ak odlian segment
zdravstvene zatite.

Mnogi izravni i neizravni sudionici

zdravstvenog sustava, a najveim dijelom
ekonomski strunjaci koorporativnog
usmjerenja svojom prisutnou u javnim
glasilima pokuavaju plasirati teze o neefikasnom, neuspjenom i rastronom zdravstvenom sustavu kao jednom od kljunih
generatora proraunskih deficita i razlogom za trenutni nepovoljan gospodarsko
ekonomski poloaj Hrvatske. Kako bismo
mogli donijeti zakljuak o stanju zdravstvenog sustava Hrvatske, prije svega,
potrebno je izvriti dubinsku analizu njegovih pojedinih sastavnica, uvaiti ograniena raspoloiva sredstva te u konanici

Udruga poslodavaca u zdravstvu, s ciljem to realnije ocjene stanja hrvatskoga

zdravstvenog sustava, analizirala je provedeno ispitivanje stanja zdravstvenih
sustava Europe i prikazala ga u publikaciji
Euro Health Consumer Indeks 2015.,
u kojem se ve niz godina prati kretanje
pojedinanih zdravstvenih sustava europskih zemalja te ih komparira i rangira po
48 parametara grupiranih u 6 cjelina.
Sagledamo li hrvatski zdravstveni sustav kroz input-output analizu, vano je
istaknuti kako se prema financijskim iz-

1000

EHCI 2015 total scores

894

700
577 578

Greece

523 524 527 530

554 567

Serbia

600

595

628

653 663 667

706 707 710

685 691 695 699

736

760

825 828 832

836 845

854

Norway

800

793
774 775 786

Belgium

900

916

500 484
400
300
200
100
0

Netherlands

Switzerland

Finland

Luxembourg

Germany

Iceland

Denmark

Sweden

France

Austria

Czech Republic

United Kindom

Slovenia

Croatia

Estonia

FYR Macedonia

Spain

Portugal

Ireland

Italy

Malta

Slovakia

Lithuania

Cyprus

Hungary

Latvia

Bulgaria

Romania

Albania

Poland

44

Montenegro

Slika 1.
EHCI Total
score 2015

IZ U D R U G E P O S L O D AVA C A U Z D R AV S TV U

dr. Andije tampara. ini nam se da je to jedan od kljunih problema s obzirom na vanost preventive, te smatramo kako upravo
taj segment zdravstvene zatite treba biti u fokusu zdravstvene
administracije.

nalazi na na 9. mjestu po parametru dostupnosti specijalistu.

Pomalo je iznenaujue da je Hrvatska u parametrima preventivne zdravstvene zatite vrlo loe rangirana, pogotovo s obzirom na
dugu tradicijsku batinu velikog hrvatskog lijenika i preventivca

Slika 2. Struktura bodova po kategorijama

Netherlands

Switzerland

Norway

Finland

Belgium

Luxembourg

Germany

Iceland

Denmark

Sweden

France

Austria

Czech Republic

United Kindom

Slovenia

Croatia

Estonia

FYR Macedonia

Spain

Portugal

Ireland

Italy

Malta

Slovakia

Lithuania

Cyprus

Hungary

Greece

Latvia

Serbia

Bulgaria

Romania

Albania

Poland

Montenegro

1. Patient rights
and information

146

133

146

129

117

121

125

133

133

125

113

121

96

129

121

129

129

142

104

96

96

96

92

113

125

88

88

75

104

104

75

96

88

79

76

2. Accessibility

200

225

138

150

225

200

188

163

138

100

188

188

213

100

125

175

163

213

113

113

100

138

163

163

175

125

125

125

113

138

150

150

163

100

113

3. Outcomes

240

240

240

229

198

219

229

240

219

229

208

188

177

188

208

156

188

104

198

188

208

188

135

135

135

177

125

167

146

125

125

104

125

146

135

4. Range and
reach of services

144

119

138

144

131

125

94

125

138

144

106

119

125

131

106

119

106

81

113

94

94

88

125

94

75

81

94

69

75

69

56

63

50

63

56

5. Prevention

101

101

113

107

89

101

107

107

89

107

89

83

93

107

83

65

54

107

101

89

101

101

101

77

65

71

89

89

77

71

71

71

65

83

71

6. Pharmaceuticais

86

76

81

86

76

67

86

57

76

81

71

76

67

81

67

62

67

57

67

62

86

57

48

71

52

52

57

52

52

48

52

43

33

52

33

Total Score

916

894

854

845

836

832

828

825

793

786

775

744

760

736

710

707

706

704

695

691

685

667

663

653

628

595

578

577

567

554

530

527

524

523

484

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

Sub discipline

Rank

najboljih zdravstvenih sustava u Europi to je apsolutni dokaz

da je hrvatski zdravstveni sustav dio nacionalnog blaga koje
treba cijeniti i stalno ga poboljavati, uvaavajui prisutan vrlo
dobar smjer i ostvarene uinke.

Upotrijebimo li ekonomski parametar Bang for the Buck

koji predstavlja koliinu dobara (zdravstvene zatite) to je
netko moe dobiti za vrijednost od 1$, Hrvatska je svrstana
na odlino 4. mjesto i to nas ini jednim od najuspjenijih i
Ostali zanimljivi rezultati Hrvatske po pojedinim parametrima:
Prava pacijenata i njihova informiranost -10. mjesto
Dostupnost e-recepta - 1. mjesto

Pravo na drugo miljenje - 2. mjesto

Dostupnost primarne zdravstvene zatite - 2. mjesto
Sati tjelesnog odgoja o osnovnoj koli - 29. mjesto

1000
900
800

Bang-for-the-Buck adjusted scores in EHCI 2015

700
600
500
400
300
200
100
0

Netherlands

Switzerland

Norway

Finland

Belgium

Luxembourg

Germany

Iceland

Denmark

Sweden

France

Austria

Czech Republic

United Kindom

Slovenia

Croatia

Estonia

FYR Macedonia

Spain

Portugal

Ireland

Italy

Malta

Slovakia

Lithuania

Cyprus

Hungary

Greece

Latvia

Serbia

Bulgaria

Romania

Albania

Poland

Montenegro

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

Slika 3.
Bang for the
Buck 2015

45

O nkolog i j a

Budunost onkologije u Hrvatskoj

Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof. dr. Stjepko Pletina

Hrvatska nema definiranu jasnu viziju na

koji bi nain u sljedeih 20 godina smanjila pojavnost i smrtnost od zloudnih
bolesti, unato tomu to je stopa smrtnosti znatno vea u naoj zemlji u usporedbi s prosjekom u zemljama Europske
unije. Dok u veini razvijenih zemalja
smrtnost od raka opada i unato porastu
broja novooboljelih, to kod nas nije sluaj. Dodatni je dokaz nunosti promjena
u onkologiji podatak da Hrvatska s 20,8
% ima visoku stopu nesposobnosti prouzroene onkolokim bolestima (DALY
Disability adjusted life year), a prosjek
je EU-u 18,8 %. Unato tomu sto je 2009.
godine Hrvatski sabor donio Rezoluciju o
zloudnim tumorima, kojom se obvezao
donijeti Nacionalni plan i program borbe
protiv raka, do danas taj plan nije donesen. Strukturirani Nacionalni plan borbe
protiv zloudnih bolesti trebao bi poveati dostupnost lijeenja te omoguiti svim
bolesnicima s istom dijagnozom jednaku
kvalitetu lijeenja, neovisno o tome ive li
u Zagrebu, Osijeku, Splitu ili Zadru. Onkoloka je skrb sada preputena na volju
pojedinim ustanovama i kvaliteta ovisi o
njihovoj financijskoj moi. Uz bolju kvalitetu lijeenja, centralizacijom pojedinih
postupaka moglo bi se utedjeti od 20 do
30 posto novca koji se potroi na lijeenje
onkolokih bolesnika. Imajui na umu
napredak istraivanja u onkologiji, jasno je da Hrvatska ve sada gubi korak s
prosjeno razvijenim zemljama Europske
unije kad je rije o mogunosti osiguravanja najbolje zdravstvene skrbi. Prema
podatcima Globocana, vidljivo je da je incidencija i prevalencija veine onkolokih
bolesti u skladu s prosjekom EU-a, a istodobno je stopa smrtnosti u Hrvatskoj u
gotovo svim onkolokim bolestima meu
loijima u Uniji.

Hrvatskoj treba onkoloka

mrea
Prijeko je potrebno istaknuti da smo u
posljednjih desetak godina uinili veliki
napredak u organizaciji onkoloke zdravstvene skrbi i uloili znatna financijskih
46

sredstava kako bi se promijenili ti negativni trendovi, ali oito je da i dalje postoji potreba za znatnim unapreenjima
koja se moraju uiniti kako bi se poboljalo preivljavanje onkolokih bolesnika.
Uloga prevencije u onkologiji je velika, tu
nismo dovoljno uinili, ak ni ondje gdje
smo mogli, sjetimo se samo puenja kao
primjera. Uz to, preventivne mjere rezultat daju u relativno dugom vremenu.
Programi ranog otkrivanja bolesti su jako
vani i osiguravaju lake i uinkovitije lijeenje dohvatljive populacije, no takoer nisu jedini klju rjeenja trenutanoga
onkolokog problema u Hrvatskoj, ak i
kad bi se najbolje provodili, to kod nas
nije sluaj zbog slabog odziva nedostatno
educirane populacije koja uz to, naalost,
ne prepoznaje vlastiti interes. Premda nije
popularno, vjerojatno emo u odreeno
vrijeme i mi poeti uz prava osiguranika
spominjati i njihove obveze i odgovornost, kako je to u svim zemljama s kojima
se volimo usporeivati.
Uz dugorone mjere, rijeiti treba i trenutani problem, pri emu je organizacija
sustava kljuna i za bre, bolje i uinkovitije funkcioniranje onkoloke zdravstvene
skrbi u budunosti. Rjeenje je u nunim
poboljanjima sljedeih segmenata:
1. Definiranje i organiziranje mree
onkolokih ustanova
Nuno je definirati opseg djelatnosti prema lokalnim potrebama i zahtjevnosti
zdravstvene usluge, kako bi se mogla poveati dostupnost i kvaliteta lijeenja onkolokih bolesnika. Jasno treba rei gdje i
tko smije, moe i mora lijeiti pojedinog
bolesnika. Bolesnik ne smije lutati, a
uslugu mu moraju pruiti dovoljno kvalificirani strunjaci u primjerenim uvjetima. O pravodobnosti i kvaliteti lijeenja,
od kirurkog do primjene sofisticiranih
metoda sustavne terapije citostaticima i
biolokim lijekovima, naime, izravno ovise i rezultati te prognoza bolesnika. Nuno je odrediti broj pojedinih postupaka na
godinjoj razini kao preduvjeta za certificiranje. Postoji mogunost razvoja zajed-

nikih slubi na regionalnoj razini, to bi

predstavljalo centralizaciju pojedinih postupaka radi osiguranja najvee kvalitete
provedbe. Neizostavno je uvoenje najsofisticiranijih sustava kontrolirane centralne priprave onkolokih lijekova, to moe
generirati utede financijskih sredstava i
do 20 %, a moe biti i dijeljena funkcionalnost izmeu nekoliko prostorno bliskih onkolokih ustanova.
2. Organizacija i definiranje razvoja
zdravstvenih djelatnika onkoloke
struke
Zbog porasta sloenosti lijeenja oboljelih
od zloudnih bolesti jedna specijalnost ne
moe obuhvatiti sve aspekte i oblike dijagnostike i terapije onkolokog bolesnika.
Vie ne moe postojati svemogui strunjak koji lijei sve zloudne bolesti svim
metodama, nema ope onkologije. Multidisciplinarni bolniki tim je preduvjet
uinkovitijeg i kvalitetnijeg lijeenja, a
ine ga najmanje onkoloki kirurg, internistiki onkolog, radijacijski onkolog, radiolog, patolog, posebno educirana sestra
i psiholog. Zadaa i obveza takvog tima
jest donoenje i revizija plana lijeenja za
svakog bolesnika. Lijeenje ne bi smjelo
poeti, niti bi se velika odluka o promjeni
plana lijeenja smjela donijeti, bez prikaza
bolesnika na sastanku multidisciplinarnog tima. Svakako treba ukljuiti i lijenike obiteljske medicine, te ih dodatno
educirati, jer je bolesnik veinu vremena
u njihovim rukama.
3. Poboljanje i ujednaavanje
klinike prakse u Hrvatskoj
Struna drutva moraju predstaviti i redovito obnavljati klinike upute za dijagnostiku i lijeenje onkolokih bolesnika.
Upute ne trebaju postojati samo za lijenike, nego i za bolesnike. Smjernice moraju
biti prihvaene na nacionalnoj razini, a
njihovu provedbu trebaju kontrolirati regulatorna tijela i struna drutva. Nuno
je da smjernice razliitih strunih dru-

Sponzorirani lanak

O nkolog i j a

Izvor: HZJZ-Registar za rak

tava ukljuenih u onkoloku skrb budu
usklaene, a treba ih poduprijeti Hrvatski
zavod za zdravstveno osiguranje. Promjene smjernice moraju biti predstavljene
HZZO-u unaprijed, kako bi se omoguila
pravodobna prilagodba financijskih prorauna.
4. Osiguranje dostupnosti inovativnih
terapijskih mogunosti
Lijeenje onkolokih bolesnika je svakim
danom sve skuplje, to je teko pratiti i
puno bogatijim zemljama od Hrvatske.
Ne moe se oekivati da e uskoro biti
mogue dostatno poveanje sredstava
namijenjenih zdravstvu, te je potrebno
racionalizirati ono to imamo. Potovanje
uputa za dijagnostiku, lijeenje i praenje
bolesnika, te posljedina racionalizacija
postupaka koji se provode radi postavljanja dijagnoze i praenja onkolokih
bolesnika, mogui su izvor znatnih uteda, koje onda mogu generirati sredstva
potrebna za bre i potpunije uvoenje
inovativnih lijekova u kliniku praksu.
Samo na primjeru nepotrebnih trokova,
koji gotovo pa rutinski nastaju u praenju
bolesnica s rakom dojke, na godinjoj bi
se razini za 2000 bolesnica moglo utedjeti i do 10 milijuna kuna. Nema nikakvog
opravdanja operiranoj bolesnici s niskim
rizikom povrata bolesti, koja nema nikakvih tegoba i promjena u statusu, rutinski
uz mamografiju obaviti i laboratorijsku

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

Prof.dr. Stjepko Pletina

obradu ukljuujui tumorske biljege,
slikati plua, raditi UZV ili CT trbuha,
scintigrafiju kosti, magnetnu rezonanciju
dojki itd. Jednako tako, rutinsko praenje
PET/Ctom asimptomatskih bolesnika sa
solidnim zloudnim tumorima, koji su
zavrili lijeenje, nije opravdano. Uz to
to je to bacanje novca, tetno je i za bolesnika.
Struna bi drutva mogla i morala putem
smjernica, ali i drugim oblicima strune
suradnje, biti partner HZZO-u u odreivanju najboljeg naina osiguravanja dostupnosti inovativnih lijekova, to ukljuuje i procjenu vrijednosti pojedinog lijeka pa u skladu s time i odreivanja visine
sudjelovanja proizvoaa u trokovima
primjene lijeka.
5. Uvoenje sustava kontrole
kvalitete i ishoda lijeenja
Preduvjet za provedbu i kontrolu svih
spomenutih mjera poboljanja onkoloke skrbi u Republici Hrvatskoj je posto-

janje jedinstvene elektronike baze klinikih podataka o lijeenju bolesnika u

onkologiji. Baza bi morala biti integrirana
u sustav javnog zdravstva, bolnike informacijske sustave, te u informacijski sustav
HZZO-a. Ta jednokratna investicija visoke vrijednosti bi se vrlo brzo isplatila jer
bi omoguila uvid i kontrolu provedbe
klinikih smjernica u realnom vremenu,
te ispravljanje moguih pogreaka u provoenju dijagnostike, lijeenja i praenja
onkolokih bolesnika. Nadalje elektronike baze podataka nune su za kvalitetnu
provedbu bilo kakvog risk sharing sustava
osiguranja dostupnosti inovativnih lijekova, ali i za praenje rezultata lijeenja u
bolnicama.
Ako ne elimo izgubiti rat sa zloudnim
bolestima, krajnji nam je trenutak da donesemo ope prihvaeni izvedbeni nacionalni plan borbe u koji moramo biti svi
ukljueni i svi tome pridonijeti. Samo
tako moemo uspjeti, a nadam se i vjerujem da moemo.

Potrebno je definirati onkoloku mreu koja e opisati kamo bolesnik ide,

tko ga lijei i na koji nain, uz praenje i podizanje kvalitete te uvoenje
veeg broja metoda lijeenja. Donoenje dijagnostikih postupnikajednako
je vano, moda ak i vanije od terapijskih jer se procjenjuje daje oko 30
posto dijagnostikepotpuno nepotrebno ibesmisleno. S jedne strane troimo
novac, s druge strane zatrpavamo sustav i generiramo tzv. liste ekanja,
koje su u onkologiji potpuno neprihvatljive.

47

Ino v a t i v n a f a rm a ceu t sk a I N I C I J ATIVA

Pitanja i odgovori o javnoj objavi podataka o

prijenosu vrijednosti u korist zdravstvenih
radnika i zdravstvenih organizacija

S objavom podataka, suradnja lanica Inovativne farmaceutske inicijative sa

zdravstvenim radnicima i organizacijama postaje ne samo transparentna, ve i
razumljivija javnosti, to e doprinijeti povjerenju u njihove meusobne odnose

Stalni odbor europskih

lijenika (CPME)
2014. godine donio
je vlastite smjernice
za unapreenje
transparentnosti odnosa
izmeu lijenika i
cjelokupne zdravstvene
industrije te podrava
javnu objavu podataka
o prijenosu vrijednosti
u korist zdravstvenih
radnika i zdravstvenih
organizacija

48

Kodeks Europskog udruenja inovativnih proizvoaa lijekova (EFPIA) o objavljivanju podataka

preuzela je i Inovativna farmaceutska inicijativa
(IFI) koja okuplja 25 farmaceutskih kompanija
prisutnih na hrvatskom tritu. Rije je o obvezi
svih inovativnih proizvoaa lijekova za objavu
podatka o plaanjima i ostalim prijenosima vrijednosti koje izvre u korist zdravstvenih radnika
i zdravstvenih organizacija. Inovativne farmaceutske kompanije koje posluju u Hrvatskoj do
30. lipnja objavit e iznose prijenosa vrijednosti
uz navoenje osnove prijenosa kao to su, primjerice, donacije zdravstvenim organizacijama,
naknade za usluge predavanja, podmirivanje trokova prijevoza, smjetaja ili trokova
kotizacije za sudjelovanje na medicinskim edukativnim strunim skupovima.
Kako bismo vam pruili to vie informacija
o Kodeksu i javnoj objavi podataka o prijenosu vrijednosti u korist zdravstvenih radnika i
zdravstvenih organizacija, donosimo vam pregled najee postavljanih pitanja i odgovora
na njih, a sva dodatna pitanja i dvojbe zainteresirana javnost moe uputiti i na adresu elektronike pote kodeks@ifi.hr.
1. Zato se podaci o prijenosu vrijednosti
objavljuju javno?
Redovita suradnja farmaceutske industrije i
zdravstvenih radnika u najboljem je interesu
bolesnika, a dosad je promijenila tijek i ishode
mnogih bolesti. Razmjena znanja i iskustava od
presudne je vanosti za razvitak novih inovativnih lijekova, a s poveanjem transparentnosti u ovom ve dobro reguliranom odnosu, ta e
suradnja u budunosti biti jo snanija. Kako
javnost ima velike zahtjeve za transparentnim

odnosima, osobito kada se radi o zdravstvenoj zatiti, uvidom u prirodu suradnje s

povezanom industrijom jaa se dignitet lijenike struke i utjee na odnos povjerenja
bolesnika u lijenike.
2. Koje e vrste prijenosa vrijednosti biti
objavljene?
Farmaceutske kompanije objavit e podatke
o donacijama (izvrenima u korist zdravstvenih organizacija, donacije nisu pravno
doputene zdravstvenim radnicima) i drugim oblicima podrke, naknadama za usluge
i savjetovanja, aktivnostima vezanim za
odravanje predavanja i voenje sastanaka,
sudjelovanju u radu savjetodavnih odbora, naknadama trokova za sudjelovanje na
dogaajima (ukljuujui trokove kotizacije,
prijevoza i smjetaja) i podatke o prijenosu
vrijednosti za istraivanje i razvoj.
3. Hoe li farmaceutske kompanije
samoinicijativno moi objaviti podatke o
prijenosu vrijednosti?
Svaka od lanica EFPIA-e definirala je pravila sukladno zakonskoj regulativi zemlje u
kojoj djeluje, kao i drugim initeljima te
specifinostima dionika u zdravstvu. U Hrvatskoj je za javnu objavu podataka o prijenosu vrijednosti potrebna osobna suglasnost
zdravstvenog radnika.
Da bi bila valjana, suglasnost zdravstvenih
radnika mora biti jasna, dana bez pritiska,
nedvosmislena i biti rezultat informirane
odluke. Ta e se suglasnost nalaziti u klauzuli
ugovora kojeg zdravstveni radnik potpisuje s
kompanijom.

Sponzorirani lanak

Ino v a t i v n a f a rm a ceu t sk a I N I C I J ATIVA

4. Kri li se javnom objavom pravo na

privatnost zdravstvenih radnika?
Prikupljanje i uporaba osobnih podataka
podlijee Direktivi EU 95/46, koja je primijenjena u zakonima o zatiti podataka
unutar svake pojedine drave. Direktivom
se zahtijeva da farmaceutske kompanije
koje prikupljaju i obrauju podatke moraju biti u skladu sa zakonom o zatiti podataka svake drave. Kao dio tih obveza
farmaceutske kompanije imaju pravo zadrati podatke, ali to pravo je kontrolirano
strogim zakonima o biljeenju, prikupljanju, spremanju te koritenju podataka.
5. to ako zdravstveni radnik odbije
dati suglasnost za javnu objavu
podataka o prijenosu vrijednosti?
Kada se suglasnost pojedinca koristi
kao osnova za objavljivanje podataka, a
zdravstveni radnik odbije dati suglasnost
za javnu objavu podataka o prijenosu vrijednosti, ti e se podaci objaviti zbirno.
Svaka e farmaceutska kompanija objaviti
postotak zdravstvenih radnika koji nisu
dali suglasnost i ukupan iznos izvrenih
prijenosa vrijednosti u njihovu korist.
Ako zdravstveni radnik povue svoju suglasnost za javnu objavu podataka o prijenosu vrijednosti, farmaceutska kompanija
duna je ukloniti te podatke o individualnim prijenosima vrijednosti s javne domene. Ti e se podaci tada dodati zbirnoj
objavi.
U sluaju da se zdravstveni radnik ne slae
s podacima o prijenosu vrijednosti koje je
farmaceutska kompanija objavila, tada bi
trebao kontaktirati kompaniju. Utvrdi li se
da su objavljeni podaci netoni, kompanija
e ih revidirati u suradnji sa zdravstvenim
radnikom te potom objaviti nove podatke.
Ovakav model u potpunosti podrava pravo na privatnost i zatitu osobnih podataka, a kako je rije o suradnji korisnoj za
bolesnike i cjelokupni zdravstveni sustav,
poeljno je da javnost razumije njezinu
svrhu i oblike.

6. Hoe li farmaceutske kompanije

i dalje raditi sa zdravstvenim
radnicima koji ne daju suglasnost za
javnu objavu podataka o prijenosu
vrijednosti?
To je individualna odluka svake kompanije. Kompanije imaju svoje vlastite politike
i kriterije za suradnju sa zdravstvenim
radnicima u okviru vaeih zakonskih
okvira.
7. Hoe li se objavljivati SVI podaci
o prijenosima vrijednosti u korist
zdravstvenih radnika?
Ne, za pojedine prijenose vrijednosti
definiran je zbirni nain objave, dok se
neki prijenosi vrijednosti ne objavljuju.
Prijenosi vrijednosti za istraivanje i razvoj bit e objavljeni zbirno. Takve aktivnosti Kodeksom su definirane kao prijenosi
vrijednosti u korist zdravstvenih radnika i
zdravstvenih organizacija vezani uz planiranje i voenje:
ne-klinikih ispitivanja (kao to je
definirano u naelima OECD-a o dobroj
laboratorijskoj praksi);
klinikih ispitivanja (kao to je definirano u Direktivi 2001/20/EC); ili
ne-intervencijskih ispitivanja koja su
po svojoj prirodi prospektivna i podrazumijevaju, u svrhu provoenja ispitivanja, prikupljanje podataka o ispitanicima od strane zdravstvenih radnika,
pojedinano ili skupno (HCP Kodeks,
lanak 15.01).
Trokovi obroka i pia za vrijeme trajanja
sastanaka nee biti objavljeni, ali svaka je
zemlja pojedinano ograniila trokove za
hranu i pie do odreene vrijednosti.
Kodeks ne zahtijeva javnu objavu podataka o predmetima medicinske upotrebe te informativnim i edukativnim
materijalima namijenjenih bolesnicima i
zdravstvenim radnicima. Isto tako valja
napomenuti da se Inovativna farmaceutska industrija samoregulirala na nain da
je ovim Kodeksom zabranjeno davan-

Zahvaljujemo svim lijenicima koji su ispunjavanjem ankete

Hrvatske lijenike komore pomogli utvrditi injenice kojima
se treba posebno posvetiti u provedbi i komunikaciji Kodeksa.

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

je, nuenje ili obeanje bilo kakvih darova

Zdravstvenim radnicima.
EFPIA-in Kodeks o javnoj objavi fokusira se
na podatke o prijenosu vrijednost za pruanje usluga kao to su odravanje predavanja,
sudjelovanje u radu savjetodavnih odbora i
sudjelovanje na edukativnim sastancima.
8. Kako e se proces prikupljanja i i
objavljivanja podataka odvijati?
Plaanja zdravstvenim radnicima biljee se
tijekom godine i javno se objavljuju do 30.
lipnja idue godine. Prvi podaci bit e objavljeni do 30. lipnja ove godine, za sve prijenose vrijednosti izvrene u 2015. godini.
9. Gdje e i kome biti dostupni podaci o
prijenosu vrijednosti?
U Hrvatskoj e, kao i u veini zemalja u
Europi, podaci o prijenosu vrijednosti biti
objavljeni na internetskim stranicama svake
od inovativnih farmaceutskih kompanija. Za usporedbu, u Belgiji, ekoj, Irskoj,
vedskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji podaci su objavljeni na sredinjoj internetskoj
platformi, kao rezultat procesa samoregulacije i suradnje s ostalim dionicima u sustavu. U Francuskoj, Danskoj i Portugalu,
pak, nacionalno zakonodavstvo zahtijeva
objavljivanje na sredinjoj platformi.
10. Ako zdravstveni radnik ivi u
jednoj dravi, a plaeno mu je pruanje
usluga u drugoj dravi, gdje e podaci o
prijenosu vrijednosti biti objavljeni?
Kako bi sustav bio svrsishodan bolesnicima
i drugim zainteresiranim stranama, podaci
se objavljuju u onoj dravi, u kojoj zdravstveni radnik ili zdravstvena organizacija, koji
primaju plaanje ili prijenos vrijednosti,
imaju prijavljeno profesionalno prebivalite
odnosno sjedite.
11. Koje su obveze zdravstvenih
radnika i zdravstvenih organizacija,
vezano uz novi sustav objavljivanja
podataka o prijenosu vrijednosti?
Farmaceutske kompanije imaju obvezu informiranja zdravstvenih radnika i zdravstvenih organizacija s kojima surauju o objavi
podataka o prijenosu vrijednosti. U klauzuli
ugovora kojeg zdravstveni radnik potpisuje s
farmaceutskom kompanijom mora se nalaziti i njegova suglasnost za javnu objavu podataka o prijenosu vrijednosti.
49

C o ch r a n e z a n i m l j i v o s t i

Helikopterska hitna
medicinska sluba za
odrasle s tekim ozljedama
Prof. dr. sc. Livia Puljak, e-mail: livia@mfst.hr

Saetak

Temeljem trenutnih
dokaza nije jasno
je li helikopterski
transport bolji od
transporta vozilom
hitne pomoi u
sluaju tekih
ozljeda odraslih
osoba. Rezultati
buduih istraivanja
mogli bi pomoi u
boljoj iskoristivosti
helikopterskog
prijevoza unutar
zdravstvenog
sustava, uz
veu sigurnost i
smanjene trokove

50

Uvod: Ozljede su vodei uzrok smrti i invalidnosti irom svijeta. Od 1970-ih koriste
se helikopteri za transport unesreenih s ozljedama u bolnice koje imaju specijaliziranu
traumatoloku skrb. Helikopteri omoguuju
nekoliko prednosti, ukljuujui bri transport
i medicinsku skrb zdravstvenih radnika koji su
specifino educirani za lijeenje tekih ozljeda.
Nain provedbe sustavnog pregleda: Cochraneovi autori pretraili su medicinsku literaturu kako bi nali klinike pokuse u kojima je
usporeivan transport odraslih s tekim ozljedama putem helikoptera ili putem vozila hitne
pomoi. Dokazi se odnose na studije objavljene do travnja 2015.
Kljuni rezultati: Pronaeno je 38 studija
koje su ukljuile ispitanike iz 12 zemalja irom
svijeta. Istraivai su ispitali je li koritenje
helikopterskog transporta bolje od koritenja
vozila hitne pomoi za poboljanje vjerojatnosti preivljenja ozlijeene osobe ili smanjenje
teine dugorone invalidnosti. Neke od tih
studija opisale su stanovitu korist od helikopterskog spaavanja na preivljenje nakon teke
ozljede, ali druge nisu. Studije su se razlikovale
po veliini i primijenile su razliite metode za
odreivanje je li vie osoba preivjelo ako su
transportirani helikopterom ili vozilom hitne
pomoi. U nekim studijama ispitani su helikopterski timovi koji su u helikopteru imali
specijalizirane lijenike, dok su u drugim helikopterima pacijente pratile medicinske sestre
i paramedicinsko osoblje. Nadalje, osobe transportirane helikopterom ili vozilom primile su
razliiti broj i vrstu postupaka tijekom putovanja do bolnice. Koritenje nekih od tih postupaka, kao to su postavljanje tubusa za disanje,
moda je pomoglo u preivljenju pacijenata
u nekim od ukljuenih studija. Meutim, isti
ti postupci mogu se primijeniti i tijekom pri-

jevoza u vozilu hitne pomoi. Podatci o sigurnosti nisu prikazani u svim ukljuenim
studijama. Prometne nesree i padovi helikoptera su tetne posljedice koje se mogu
dogoditi bez obzira na nain transporta.
Kvaliteta dokaza: Sveukupna kvaliteta dokaza u ukljuenim studijama bila je niska.
Mogue je da je helikopterski prijevoz bolji
od prijevoza vozilom hitne pomoi za ispitanike odreenih osobina. Postoji niz razloga
zato bi helikopterska sluba mogla biti bolja, kao to je zdravstveno osoblje koje ima
vie specijalizirane edukacije u lijeenju tekih ozljeda. Ali potrebno je vie istraivanja
kako bi se odredilo koji elementi helikopterskog spaavanja poboljavaju preivljenje. Neke studije nisu opisale skrb koja je
bila dostupna osobama prevezenih vozilom
hitne pomoi. Zbog loeg opisa tih studija
nije mogue usporediti terapije koje su dvije
skupine osoba primile tijekom prijevoza do
bolnice.
Zakljuak: Temeljem trenutnih dokaza nije
jasno je li helikopterski transport bolji od
transporta vozilom hitne pomoi u sluaju
tekih ozljeda odraslih osoba. Rezultati buduih istraivanja mogli bi pomoi u boljoj
iskoristivosti helikopterskog prijevoza unutar zdravstvenog sustava, uz veu sigurnost i
smanjene trokove.

Zdravstveni problem
Prema Chandranovim podatcima iz 2010.
nenamjerne ozljede uzrokuju 3,9 milijuna smrti irom svijeta i preko 138 milijuna
godina izgubljenog zdravog ivota (engl. disability-adjusted life-years, DALY). Ozljede
trenutno iznose 12 % svjetskog tereta bolesti. Prema procjenama amerikih Centara
za kontrolu bolesti do 2020. godine 1 od 10
osoba umrijet e zbog ozljeda.

C o ch r a n e z a n i m l j i v o s t i

Opis intervencije
Rani opisi istraivanja provedenih u Koreji i Vijetnamu tijekom ratova u tim
zemljama ukazali su na mogunost 2
%-tnog poveanja preivljenja ozlijeenih
osoba zbog smanjenja vremena do dolaska u ustanovu konanog lijeenja s pet
sati na jedan sat zbog brzog transporta
helikopterom u udaljena mjesta gdje su
se provodili kirurki zahvati. Temeljem
rezultata tih ratnih iskustava poeli su
se 1970-ih koristiti civilni helikopteri po
prvi put kako bi se preveli teko ozlijeeni
pacijenti u centre koji imaju osoblje specijalizirano za lijeenje tekih ozljeda. U
Njemakoj je helikopter Cristoph1 uveden
u slubu 1970., a ta se sluba brzo proirila
na drugih sedam baza spaavanja. Danas
je uporaba helikoptera za hitni medicinski prijevoz kao nain transporta osoba
s ozljedama esta u veini razvijenih zemalja. Helikopteri mogu transportirati
osobe s tekim ozljedama bre nego vozila
na zemlji, a korist od te brzine je vanija
to je udaljeniji centar za lijeenje. No, u
istraivanjima se postavlja pitanje imaju li
ozlijeene osobe zaista najveu moguu
korist od prijevoza helikopterom, koji je
ogranien i skup nain transporta.

Djelovanje intervencije
Koritenje hitne helikopterske slube za
prijevoz unesreenih uglavnom se temelji na konceptu zlatnog sata (Cowley,
1979). Vrijeme moe imati kljunu ulogu u lijeenju tekog ozlijeenih odraslih
osoba, dok odgode u primjeni lijeenja
mogu pogorati prognozu. Helikopterski
transport moe skratiti vrijeme transporta
i pomoi u osiguranju ranijeg konanog
lijeenja. Vie studija je pokazalo da pravovremena i napredna traumatoloka skrb
moe smanjiti mortalitet djelovanjem na
hipoperfuziju vitalnih organa. U jednoj
studiji se rizik od smrti znaajno poveavao za svakih dodatnih 10 minuta izvan
bolnice. Meutim, postavljaju se pitanja
o izvoru i znanstvenim dokazima koji idu
u prilog zlatnog sata, iako se ti koncepti
intuitivno ine logini. Takoer se propituje uloga helikopterskog transporta u
cijelom lancu spaavanja osoba koje su
kritino ozlijeene. Smrtnost uzrokovana sudarima motornih vozila smanjuju se
ako se organizira sustav trauma centara,
pri emu je helikopterski transport esto
vana komponenta. Rizik od smrti moe
se smanjiti za 15 do 20 % ako se lijeenje
provodi u trauma centru. Trauma centar

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

I. kategorije omoguuje najviu razinu kirurke i intenzivne skrbi za osobe s ozljedama. Takvi centri imaju 24-satnu pokrivenost kirurkim timovima, ukljuujui
dostupnost u istom centru specijalista kao
to su ortopedski kirurzi, neurokirurzi,
plastini kirurzi i drugi specijalisti, uz aktivne istraivake programe i posveenost
regionalnoj edukaciji o ozljedama. Osobe
s tekim ozljedama kojima treba operacija
mogu profitirati od lijeenja u trauma centru I. kategorije, ali nije jasno jesu li rana
intervencija i brza procjena sami za sebe
dovoljni da potpuno objasne blagotvoran
uinak organizirane trauma skrbi na preivljenje pacijenta. Smanjenje smrtnosti
povezano s primitkom u trauma centar I.
kategorije moe biti posljedica dostupnosti strune kirurke slube u tim centrima,
uz napredne resurse za intenzivnu skrb i
rehabilitacijske usluge. Nadalje, brzina ne
mora biti jedini imbenik koji pridonosi
korisnom uinku helikopterskog prijevoza.
Helikopterski tim esto se sastoji od iznimno educiranog osoblja, koje moe ukljuivati iskusno paramedicinsko osoblje,
medicinske sestre specijalizirane za intenzivnu njegu, respiratorne terapeute i u nekim sluajevima i lijenike. Stoga bi korist
povezana s helikopterskim spaavanjem
mogla biti rezultat odreene kombinacije
brzine, strunosti i uloge helikoptera kao
dijela integriranog trauma sustava. Transport ozlijeenih osoba jedan je od glavnih
ciljeva veine programa helikopterskog
transporta, pri emu takav oblik transporta
moe biti posrednik u korisnim uincima
specijalizirane skrbi za ozlijeene osobe.

Zato je vaan ovaj sustavni

pregled?
Rezultati o smrtnosti odraslih osoba s
tekim ozljedama koje su transportirane helikopterom nisu dosljedni u dosad
provedenim studijama, zbog ega postoje
znaajne kontroverze i u medicinskoj literaturi i u podruju transportne sigurnosti. Brojne studije koje su ispitivale ishode
helikopterskog prijevoza imaju niz ogranienja, kao to su mala veliina uzorka,
velika heterogenost (znaajne razlike) i
koritenje neprimjerene statistike metodologije. Neki pregledi literature ukazuju na jasan pozitivni uinak helikopterskog prijevoza na preivljenje (Ringburg,
2009), dok drugi pokazuju kontinuiranu
skepsu prema pozitivnom uinku helikopterskog prijevoza teko ozlijeenih
odraslih osoba (Bledsoe, 2006). Korite-

nje helikopterskog prijevoza ima i svoje

rizike. Osim to je rizino za pacijente,
kabinsko osoblje helikoptera ima jedan od najveih okupacijskih rizika za
smrtnost meu svim radnim mjestima
(Baker, 2006). Stoga je nuno provesti
sustavni pregled literature u kojem e
se strukturirano prikazati dokazi koji
e dati informacije za praksu, poboljati
klinike intervencije, odluke o trijai i
javnozdravstvene politike o helikopterskom prijevozu. Rezultati ovog sustavnog pregleda literature takoer mogu
utjecati na nain provedbe buduih
istraivanja u ovom podruju i u definiranju ozlijeenih osoba koje mogu
imati najvie koristi od helikopterskog
prijevoza.

Zakljuak za praksu
Zbog metodolokih nedostataka i velikih
razlika u opisanim uincima, nije bilo
mogue precizno utvrditi korist od helikopterskog transporta odraslih s tekim
ozljedama. Nije mogue dati odgovor
na pitanje koji su elementi helikopterskog prijevoza najkorisniji za ozlijeene.
Mogue koristi helikopterskog prijevoza
mogu biti rezultat kombinacije strunog
tima, smanjenog vremena transporta do
bolnice i injenice da je helikopterski
prijevoz dio integriranog trauma sustava
u brojnim zemljama s visokim prihodima. Nadalje, korisni uinci helikoptera
mogu biti povezani s odlukom lijenika
o potrebi za takvim transportom zbog
teine ozljeda, zbog centralne koordinacije primjene algoritma za podizanje
helikoptera i mogunosti helikoptera da
preveze ljude iz podruja koja su inae
nedostupna vozilima ili se nalaze jako
daleko od trauma centara (npr. nai otoci na Jadranu op. ur.). Ovaj sustavni
pregled naglaava vanost trijanih kriterija budui da korist od helikopterskog
prijevoza moe biti najvea za osobe
koje imaju ozbiljne ozljede, ali s kojima
potencijalno mogu preivjeti. Nije jasno
koji su idealni kriteriji za podizanje helikoptera i smjernice za trijau pacijenata,
a koji bi omoguili djelotvornu uporabu
helikopterskog prijevoza.

Cochrane sustavni pregled

Galvagno Jr SM, Sikorski R, Hirshon JM, Floccare D, Stephens C, Beecher D, Thomas S. Helicopter emergency medical services for adults
with major trauma. Cochrane Database Syst Rev.
2015;12:CD009228.

51

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE

Smanjenje kasne
smrtnosti nakon
petogodinjeg
preivljenja bolesnika
oboljelih od zloudnih
tumora djeje dobi
Poruka lanka: Strategija smanjenja
izloenosti antineoplastinim protokolima pridonosi smanjenju kasne smrtnosti meu bolesnicima preivjelima
pet godina od zloudnog tumora djeje
dobi.
Meu bolesnicima u kojih je zloudni tumor djeje dobi dijagnosticiran 1970.-ih
i 1980.-ih 18% onih koji su preivjeli pet
godina od dijagnoze umrli su u sljedeih 25 godina. U posljednjim desetljeima protokoli lijeenja zloudnih bolesti
modificirani su u cilju smanjenja ivotno-ugroavajuih kasnih uinaka terapije. U studiji Gregoryija T. Armstronga i
suradnika, podranoj od Amerikog nacionalnog instituta za rak, evaluirana je
kasna smrtnost meu vie od 34 000 bolesnika u kohorti preivjelih od zloudnih bolesti djeje dobi, koji su preivjeli
minimalno pet godina nakon dijagnoze
(bolest dijagnosticirana prije 21. godine
ivota), a od koje su lijeeni tijekom perioda od 1970.-ih, sve do 1999. Medijan
praenja iznosio je 21 godinu (raspon od
5 do 38 godina). Vrednovani su demografski i imbenici bolesti, udrueni sa
smrtnim ishodima od uzroka povezanih
sa zdravljem (npr. stanja koja iskljuuju
povrat ili progresiju osnovne zloudne
bolesti i izvanjske uzroke, ali ukljuuju
kasne uinke antitumorske terapije), koristei kumulativnu incidenciju i djelomino eksponencijalne modele kako bi
se procijenile relativne stope i 95%-tni
intervali pouzdanosti. Od 3958 smrtnih
ishoda tijekom perioda praenja, njih
1618 (41%) povezivi su s uzrocima vezanim za zdravlje, ukljuujui i 746 smrti
od sekundarnih neoplazmi, 241 od sranih uzroka, 137 od plunih uzroka i 494
od drugih uzroka. Smanjenje u 15 godinjoj smrtnosti zamijeeno je u u sluaju smrti od bilo kojeg uzroka (od 12,4%
u ranim 1970.-ima do 6% u 1990.-ima),

52

kao i od uzroka povezanih sa zdravljem (od 3,5% do 2,1%). Ova smanjenja

objanjiva su smanjenjem u stopama
smrti od sekundarnih neoplazmi, sranih i plunih uzroka. Promjene u terapiji, prema desetljeu, ukljuivale su reducirane stope kranijalne radioterapije za
akutnu limfoblastinu leukemiju (85%
u 1970.-ima, 51% u 1980.-ima, 19% u
1990.-ima), abdominalne radioterapije
za Wilmsov tumor (78%, 53% i 43%),
torakalne radioterapije za Hodgkinov
limfom (87%, 79% i 61%) te redukciju
u izloenosti antraciklinima. Redukcija u izloenosti tretmanu rezultirala je
redukcijom u kasnijoj smrtnosti meu
preivjelima od akutne limfoblastine
leukemije i Wilmsovog tumora. Dakle,
strategija smanjenja terapijske izloenosti pridonijela e zamijeenom smanjenju
u kasnoj smrtnosti meu bolesnicima
preivjelima pet godina od zloudnog
tumora djeje dobi.
(N Engl J Med. 2016; 374:833-842.)
Ana Tei Vuger, dr. med.

ZAGRIJAVANJE NA 39C A
NE NA 37C POTREBNO JE
ZA POVRATAK FUNKCIJE
MONOCITA NAKON
HIPOTERMIJE
Poruka lanka: Zagrijavanje iskljuivo na supra-normalne temperature, tj.
temperaturu febrilnog stanja, ini se
da normalizira upalni odgovor monocita mjereno razinama luenja citokina
TNF i IL-10.
Zagrijavanje ljudskih monocita na temperaturu febrilnog stanja, a ne na normalnu tjelesnu temperaturu do 37 oC,
moe preokrenuti uinke hipotermije,
navodi se u novoj studiji. Kad se jednom
pacijent dovede u hipotermiju, na primjer tijekom elektivne operacije, zagrijavanje na normalnu tjelesnu temperaturu do 37 oC nee povratiti hipotermijom inducirane promjene monocitnog
upalnog odgovora, objanjavaju Billeter
i sur. (Department of Surgery, University
of Louisville, Lousville, Kentucky, SAD).

Zagrijavanje iskljuivo na supra-normalne temperature, tj. temperature febrilnog

stanja, ini se da normalizira upalni odgovor monocita mjereno razinama luenja citokina TNF i IL-10.
Dakle, bolesnike bi moda trebalo zagrijavati na supra-normalne temperature
ako su bili u hipotermiji. Intraoperacijska hipotermija i dalje se javlja u oko
7 % svih elektivnih kolorektalnih operacija i do 31 % bolesnika koji zahtijevaju
postoperativnu intenzivnu njegu, navode autori u asopisu Annals of Surgery.
Istraivai su proveli in vitro studiju
primarnih ljudskih monocita izoliranih
iz zdravih dobrovoljaca. Monociti su
izloeni temperaturi od 32 C tijekom
tri do est sati, a zatim su zagrijavani
na 37 C ili 39 C tijekom 33 do 36 sati.
Zagrijavanje do 37 C nije normaliziralo
luenje citokina iz monocita u roku od
36 sati, ali je zagrijavanje do 39 C djelomino smanjilo uinke hipotermije na
monocite. Naime, istraivai su utvrdili: (A) zagrijavanje na 39 C suprimira
proinflamatorni citokin - faktor nekroze
tumora alfa (TNF-alfa), i ima vei efekt
nakon tri sata hipotermije u usporedbi
sa est sati hipotermije; (B) zagrijavanje
i na 37 i 39 C poveava razine protuupalnog citokina interleukin-10 (IL-10);
(C) zagrijavanje na obje temperature
suprimira proupalne mikroRNK-155 i
mikroRNK-101, ali vei uinak ima na
39 C. Ovi rezultati mogu objasniti nalaze nekih prethodnih studija koje su
otkrile da je hipotermija vaan imbenik
rizika za kasnije infektivne, ali i kardiovaskularne komplikacije, objanjavaju
autori. Poremeen i neuravnoteen upalni odgovor mogao bi biti uzrok ili barem
doprinositi postoperativnim infekcijama
ili kardiovaskularnim komplikacijama.
Trebalo bi istraiti u klinikim ispitivanjima moe li zagrijavanje na supra-normalne temperature smanjiti te komplikacije i na kraju smanjiti negativan ishod
pacijenata nakon hipotermije. U odnosu
na kliniku primjenu danas, autori predlau da se njihovi rezultati mogu primi-

N O V O S T I I Z M E D I C I N S K E L I T E R AT U R E

jeniti u lijeenju bolesnika s infekcijama

i sepsom. ini se da febrilna temperatura
moe pozitivno utjecati na upalni odgovor monocita. Zagrijavanje na 39 C
treba istraiti kao dodatan tretman kod
pacijenata sa sepsom ili drugih infekcija.
(Ann Surg. 2016;263:601-7.)
Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

Kirurgija ima prednosti

i kod ranog karcinoma
plua ne-malih stanica
visokog rizika
Poruka lanka: Kirurka resekcija u bolesnika s karcinomom plua ne-malih
stanica s visokim rizikom daje prihvatljive stope trogodinjeg preivljenja (59
%) u usporedbi s trogodinjim stopama preivljenja nakon radioterapije ili
ablacije (30-56 %).
Dobri kliniki ishodi nakon operacije
mogui su u stadiju 1 bolesnika s visokim rizikom karcinoma ne-malih stanica raka plua, rezultati su retrospektivne
studije. Istraivai sugeriraju da se vie
pacijenata moe podvrgnuti operaciji
nego to se to trenutno nudi. Trenutno se
20 % bolesnika stadija 1 smatra inoperabilnima ili s visokim rizikom za operaciju, navode Sancheti i sur. (Emory
University School of Medicine, Atlanta,
Georgia, SAD). Studija je pokazala da je
resekcija u bolesnika s visokim rizikom
dala prihvatljive stope 1-, 2- i 3-godinjeg preivljenja u usporedbi s povijesnim stopama kod ne-kirurke terapije.
Tri godine nakon operacije bilo je 59 %
pacijenata s visokim rizikom ivo prema
76 % bolesnika sa standardnim rizikom.
Postoperativna smrtnost gotovo je jednaka (2 % meu bolesnicima s visokim
rizikom prema 1 % bolesnika standardnog rizika). U objavljenim rezultatima
bilo je trogodinje preivljenje za nekirurko lijeenje, kao to su radioterapija ili ablacija, u rasponu od 30-56 %. U
tim prethodnim studijama nije posebno
analizirana populacija pacijenata visokog
rizika, komentiraju autori.
Znaajno je da je kirurki pristup neoLIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

ekivano doveo do vieg stupnjevanja

nodalnog statusa kod 20 % bolesnika,
omoguavajui im da se podvrgnu dodatnoj kemoterapiji. Ova studija pokazuje da empirijski kriteriji za odabir
mogu uskratiti pacijentima optimalnu
onkoloku terapiju. Autori ukazuju na
to da multidisciplinarni tim treba pregledati sve sluajeve kako bi se utvrdio
najbolji plan lijeenja za pojedinog bolesnika, dodajui da su druge studije pokazale poboljanje ishoda u populaciji
visokog rizika s minimalno invazivnim
modalitetima, kao to je video-asistirana torakoskopska kirurgija. Uzorak se
sastojao od 490 pacijenata, neto vie od
polovice su ene, podvrgnutih resekciji
od 2009. do 2013. Od tog broja ih je 180
(36,7 %) klasificirano kao visoki rizine
u skladu s American College of Surgery
Oncology Group kriterijima. Potonja
podskupna bila je starija od bolesnika
standardnog rizika (69,8 prema 65,3
godina) i imala je loiji FEV1 (izdisajni
volumen) (57 prema 85 %, p <0,0001)
ili loiji kapacitet plua za difuziju CO2
(47 prema 77 %, p <0,0001). Takoer,
bila je vea vjerojatnost da e biti podvrgnuti sublobarnoj resekciji plua (32
prema 20 %, p=0,001). Visokorizini
pacijenti pue znaajno vie cigareta od
pacijenata standardnog rizika (46 prema
30, p<0,0001), a incidencija kronine
opstruktivne plune bolesti bila je vea
kod pacijenata s visokim rizikom (72
prema 32 %, p<0,0001). Unato gotovo
jednakoj stopi hospitalnog mortaliteta
(2 prema 1, p=0,53), pacijenti visokog
rizika imali su poveane stope malih i
velikih morbiditeta - vie nego dvostruko veu uestalost velikih morbiditeta
nego bolesnici standardnog rizika (15,5
prema 6,7%, p <0,01). Duljina boravka
u bolnici bila je via u skupini visokog
rizika (5 prema 4 dana, p<0,0001), to
je utjecalo na trokove. U razmatranju
primjenjivosti ovih rezultata na centre
za rak u zajednici, autori navode da su
ranije studije pokazale blage kratkorone i dugorone prednosti za preivljenje
kod pacijenata koji su se podvrgnuli
resekciji u akademskim ustanovama
kao to su National Cancer Institutie-imenovanim centrima nego u osta-

lim ustanovama. Ipak, autori dre da

su podaci iz njihove studije primjenjivi
na sve centre. Najvanije je ukljuivanje
torakalnog kirurga, bilo u regionalnim
bolnicama ili akademskom okruenju i
od vitalne je vanosti za plan lijeenja.
Istraivai takoer pozivaju na bolju definiciju klasifikacije i lijeenja bolesnika
s visokim rizikom. Treba dalje istraivati
i definirati klasifikaciju rizika kako bi se
razgraniilo i definiralo najuinkovitije
lijeenje, s resekcijom kao vodeim elementom lijeenja. Autori nisu objavili
odgovarajue financijske odnose.
(Ann Thorac Surg. 2016;101:1043-51.)
Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

Mlai brat ili

sestra smanjuju
rizik za debljinu
Poruka lanka: Istraivanje provedeno
u SAD-u pokazalo je kako je u djece
koja prije polaska u osnovnu kolu
dobiju brata ili sestru manji rizik od
debljine.
Istraivanje koje su proveli istraivai iz
Saudijske Arabije pokazalo je da djeca
kojoj se u dobi izmeu 24 i 36 mjeseci
ili izmeu 36 i 54 mjeseci rodio brat ili
sestra imaju manju ukupnu z-vrijednost
indeksa tjelesne mase (engl. trajectory
body mass indeks z-score ) i niu z-vrijednost indeksa tjelesne mase u prvom
razredu osnovne kole u usporedbi s djecom iste dobi koja nisu u tom razdoblju
dobila mlaeg brata ili sestru (0,27 naprama 0,51 [p=0,04] i 0,26 naprama 0,51
[p=0,03]).

53

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE

Njihovo je istraivanje pokazalo da djeca
bez mlaeg brata ili sestre imaju gotovo
tri puta veu vjerojatnost da budu pretila
do vremena kada krenu u prvi razred u
usporedbi s djecom koja u dobi izmeu
36 i 54 mjeseca postanu starija braa ili
sestre (omjer izgleda 2,94; P=0,046).
Dobiveni rezultati temelje se na analizi
podataka prikupljenih od 697 djece iz
svih dijelova SAD-a kojima je izraunata
z-vrijednost indeksa tjelesne mase. Svakom su djetetu zabiljeeni teina i visina
u dobi od 15, 24, 36 i 54 mjeseci te tijekom prvog razreda osnovne kole.
Istraivai smatraju kako bi u podlozi
ove povezanosti mogle biti promjene u
uzimanju obroka nakon roenja brata
ili sestre, kao i injenica da starije dijete
esto pomae u brizi za mlae dijete te
se aktivno igra s mlaim djetetom, to
utjee na unos i potronju kalorija. Istaknuto je i kako se u ovom istraivanju
nisu mogli testirati opisani mehanizmi,
no istraivai smatraju kako bi se rezultati njihova istraivana mogli iskoristiti
pri buduem planiranju intervencija za
spreavanje djeje pretilosti, koja se sve
ee javlja u mnogim razvijenim zemljama.
(Pediatrics.2016 Mar 11. pii: peds.2015-2456.
[Epub ahead of print])
Dr. sc. Lovro Lamot, dr. med., specijalist pedijatar

Utjecaj puenja majki

na plunu funkciju
njihove djece u
srednjoj ivotnoj dobi
Poruka lanaka: Ljudi koji su u djetinjstvu bili izloenu dimu cigareta svoje
majke u srednjoj ivotnoj dobi imaju
loiju plunu funkciju.
Istraivai sa Sveuilita u Melbourneu analizirali su podatke prikupljene
u istraivanju provedenom u Tasmaniji
1968. godine, a u kojem je sudjelovalo
8000 sedmogodinjaka. Svim sudionicima istraivanja tada je, uz ostale zdravstvene procjene, testirana funkcija plua,
dok su njihovi roditelji ispunili anketu
koja je sadravala i pitanja o puenju.
54

Trudnoe iz donirane
jajne stanice i rizik
za preeklampsiju ili
gestacijsku hipertenziju
meta-analiza
Poruka lanka: Donacija jajne stanice
povisuje rizik za preeklampsiju i gestacijsku hipertenziju u usporedbi s drugim postupcima medicinski potpomognute oplodnje ili spontanim zaeem.
Gotovo 40 % majki i 60 % oeva puilo
je u trenutku ispunjavanja ankete. Jedna
treina oeva i 17 % majki bili su teki
puai, to znai da su puili vie od 20
cigareta dnevno. Oko 12 % djece imalo je
oba roditelja tekih puaa, to znai da
su bila izloena dimu najmanje 40 cigareta dnevno.
Godine 2004. vie od 5500 sudionika
spomenutog istraivanja odgovorilo je
na anketu poslanu potom, dok je vie
od 1000 sudionika od 2006. do 2008. godine ponovilo testiranje plune funkcije.
Rezultati ponovljenog testiranja pokazali
su kako je opstrukcija protoka otkrivena
u 9,3 % osoba srednje ivotne dobi ije
su majke bili puai. Nadalje, analiza prikupljenih podataka pokazala je da su sudionici ije su majke puile vie od 20 cigareta dnevno imali 2,7 puta vei rizik za
opstrukciju dinih putova u srednjoj ivotnoj dobi. Pokazalo se i da su mukarci
osjetljiviji na dim cigareta no ene: mukarci ije su majke bile teki puai imali
su 3,9 puta vei rizik za razvoj KOBP-a u
srednjoj ivotnoj dobi, dok je kod ena
taj rizik bio samo dva puta vei.
Istraivai su na kraju zakljuili kako
rezultati njihova istraivanja pruaju
nove dokaze u prilog pretpostavci da je
puenje majki imbenik rizika za razvoj
KOBP-a u njihove djece te kako se to treba isticati u kampanjama koje promoviraju prestanak puenja.

Pourya Masoudian i suradnici iz Department of Pediatric Pathology, Children's

Hospital of Eastern Ontario, Faculty of
Medicine, University of Ottawa, Ottawa,
Ontario, Canada, istraili su naslovnu
temu tako da su usporedili trudnoe
iz donirane jajne stanice s trudnoama
ostvarenim drugim postupcima medicinski potpomognute oplodnje (MPO) i
spontano zaetim trudnoama.
Od 523 inicijalno pregledane studije,
19 ih je zadovoljilo unaprijed definirane kriterije ukljuenja i iskljuenja, pri
emu je metaanaliza obuhvatila ukupno
86 515 trudnoa. Rizik za preeklampsiju bio je vii kod trudnoa iz donirane
jajne stanice u usporedbi s trudnoama
ostvarenim drugim postupcima MPO-a
(OR, 2.54; 95 % CI, 1.98-3.24; p<0.0001)
ili spontano zaetim trudnoama (OR ,
4.34; 95 % CI, 3.10-6.06; p<0.0001). Rizik za gestacijsku hipertenziju takoer
je bio znaajno povien kod trudnoa
iz donirane jajne stanice u usporedbi s
trudnoama ostvarenim drugim postupcima MPO-a (OR, 3.00; 95 % CI,
2.44-3.70; p<0.0001) ili spontano zaetim trudnoama (OR , 7.94; 95 % CI,
1.73-36.36; p=0.008). Kod jednoplodnih
i vieplodnih trudnoa utvren je slian
rizik za preeklampsiju i gestacijsku hipertenziju.

(Respirology. 2016 Mar 11. doi: 10.1111/

Ova meta-analiza prua nove dokaze za

tezu da donacija jajne stanice povisuje
rizik za preeklampsiju i gestacijsku hipertenziju u usporedbi s drugim postupcima MPO-a ili spontanim zaeem.

resp.12750.)

(Am J Obstet Gynecol. 2016;214(3):328-39.)

Dr. sc. Lovro Lamot, dr. med., specijalist pedijatar

Matija Prka, dr. med.

N O V O S T I I Z M E D I C I N S K E L I T E R AT U R E

Znaaj kolagenskofibrinskog ljepila

u prevenciji
poslijeoperacijskih
komplikacija nakon
ingvinofemoralne
limfadenektomije

Ovisi li nastanak
opstetrikih ozljeda
analnog sfinktera o
poloaju za raanje?
Jo uvijek je nepoznanica postoji li povezanost izmeu razliitih poloaja za
raanje (leei, stajai, kleei, na boku,
koljeno-lakatni itd.) i incidencije opstetrikih ozljeda analnog sfinktera (OASIS, engl.) pri spontanim vaginalnim
poroajima. Elevanderova i suradnici
pokuali su evaluirati tu povezanost
analizirajui ukupan broj od 113 279
spontanih poroaja (jednoplodnih trudnoa), bez epiziotomije, u vedskoj od
1. sijenja 2008. do 22. listopada 2014..
Analiziran je rizik od nastanka OASIS-a
u sljedeim poloajima za raanje: a)
sjedeem, b) litotomijskom poloaju, c)
poloaju na boku, d) kleeem, e) sjedeem, f) leeem, g) ueem, h) stojeem
i) koljeno-lakatnom poloaju. Sve analize stratificirane su ovisno o paritetu. Generalni linearni modeli koriteni su radi
kalkulacije relativnog rizika prilagoenog maternalnim i fetalnim karakteristikama, kao i osobitostima same trudnoe. Uestalost OASIS-a u nulipara,
pluripara i ena koje su rodile vaginalno
nakon prethodnog carskog reza iznosio je: 5.7 %, 1.3 % i 10.6 %. Uestalost
OASIS-a kod nulipara varirala ovisno o
poloaju rodilje pri raanju od 3.7 do 7.1

Slika 2. Kako se nekada raalo.

%, u pluripara od 0.6 do 2.6 %, a od 5.6
do 18.2 % u ena koje su raale vaginalno
nakon prethodnoga carskog reza. Neovisno o paritetu, najnia uestalost OASIS-a zamijeena je ako su rodilje raale
u stojeem poloaju, a najvia (moda
ak i zauujue) u litotomijskom poloaju. U usporedbi sa sjedeim poloajem,
u litotomijskom je poloaju povean rizik za OASIS izmeu nulipara (RR 1.17,
95 % Cl 1.06-1.29) i pluripara (RR 1.66
95 % Cl 1.35-2.05). Sjedei i uei poloaji poveavaju rizik za OASIS pluriparama, prema rezultatima ovog istraivanja.
Neovisnim rizinim faktorima za OASIS
pokazali su se: dob majke, cirkumferencija glavice 35 cm, poroajna teina
4000 g, trajanje trudnoe 40 tjedana,
prolongirano drugo poroajno doba, okcipitalna dorzoposteriorna prezentacija
glave, defleksijski stavovi i augmentacija
oksitocinom.
U usporedbi sa sjedeim poloajem, kao
najeim poloajem za raanje u raaonicama; poloaj na boku pokazao se
visoko protektivnim u nulipara, dok je
povean rizik za nastanak OASIS-a neovisno o paritetu uoen kod rodilja koje su
raale u litotomnijskom poloaju. Prema
rezultatima ove studije, uei i sjedei
poloaj za raanje u pluripara poveavaju rizik od OASIS-a.

U European Journal of Obstetrics &

Gynecology and Reproductive Biology objavljen je rad Budae i suradnika
na temu prevencije poslijeoperacijskih
komplikacija nakon radikalnih vulvektomija, s obzirom na to da je poslijeoperacijski morbiditet visok, a odnosi se
prvenstveno na ingvinofemoralnu limfadenektomiju. Cilj studije bio je evaluirati
eventualnu efikasnost kolagensko-fibrinskog ljepila (Tachosil) u prevenciji
poslijeoperacijskih komplikacija. Studija
je dizajnirana kao opservacijska i provoena je u dvije ustanove, na odjelima
za ginekoloku onkologiju, u razdoblju
od 2011. do 2014. godine . U studiju je
ukljueno ukupno 49 bolesnica: 24 tretiranih s kolagensko-fibrinskim ljepilom
(tzv. Tachosil grupa) i kontrolnu skupinu od 25 osoba. Uinjeno je ukupno 74
ingvinofemoralnih limfadenektomija.
Uinjeno ih je na ukupno 25 pacijentica,
od toga 10 u tzv. Tachosil i 15 u kontrolnoj grupi. Pacijentice tretirane Tachosilom imale su statistiki znaajno manji
(p=0.004) dnevni drenani volumen u
usporedbi s kontrolnom skupinom (84
ml /30-465/ vs 143 ml /-72-413/). U grupi tretiranoj Tachosilom, iako bez stati-

(BMC Pregnancy and Childbirth. 2015;15:252.)

Slika 1. Poloaji za raanje.

Doc. dr. sc. Ingrid Marton, dr. med.

Slika 1. Tachnosil (kolagenskofibrinsko ljepilo).

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

55

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE

155 parova blizanki ukljuenih u ovo
istraivanje. Suprotno uvrijeenom miljenju, analiza parova pokazala je kako
su genetski imbenici odgovorni samo
za treinu sluajeva progresije sive mrene, dok su faktori okolia pridonijeli veoj progresiji katarakte ak u dvije treine sluajeva.

stikog znaenja, uoeni su manji broj

limfocista koji je zahtijevao drenau te
nia incidencija celulitisa i infekcija rane
i kasnog limfedema.
Ova je opservacijska studija pokazala
kako je kolagensko-fibrinsko ljepilo vrlo
efikasno prevenira ne samo poslijeoperacijske limforeju ve i ostale komplikacije
nakon ingvinofemoralne limfadenektomije. Autori preporuuju provoenje
vee, prospektivne i multicentrine studije radi validacije rezultata.

Slika 1. Poetna nuklearna katarakta.

MIKOFENOLAT MOFETIL
KAO PRVA LINIJA TERAPIJE
ZA AUTOIMUNI HEPATITIS

Doc. dr. sc. Ingrid Marton, dr. med.

Brojna istraivanja u proteklim desetljeima bavila su se utjecajem vitamina C

te drugih vitamina i minerala na razvoj
katarakte ili sive mrene. Rezultati su bili
opreni. Iako je nedvojbeno utvreno da
puenje utjee na razvoj katarakte, zatitni uinak vitamina C, koji je dokazan u
brojnim neprospektivnim istraivanjima, nije potvren u veim prospektivnim istraivanjima. Jednako tako, dosadanja istraivanja nisu dala odreen odgovor kolik je relativan utjecaj nasljednih
faktora u odnosu na okoline faktore.
poput prehrane.
Navedene dvojbe moglo bi pojasniti
novo prospektivno istraivanje koje je na
uzorku od 1012 blizanki starijih od 50 godina provela skupina istraivaa s Kings
Collegea u Londonu, Ujedinjeno kraljevstvo, pod vodstvom prof. Christophera
Hammonda. Oni su analizirali podatke
o gustoi sredinjeg dijela lee dobivene
snimanjem Scheimpflug kamerom, kao i
promjenu sredinje gustoe one lee u
razdoblju od 10 godina. Vea gustoa na
Scheimpflug prikazu posljedica je jaeg
zamuenja nukleusa lee, to upuuje na
razvoj nuklearne sive mrene.

56

ophtha.2016.01.036)
Adrian Lukenda, dr. med.

(EJOGRB. 2016;197:156-158.)

Prehrana bogata
vitaminom C ipak
usporava razvoj
sive mrene

(Ophthalmology. 2016 Mar 15. doi: 10.1016/j.

Slika 2. Scheimpflug prikaz sive mrene.

Sve ispitanice ispunile su EPIC upitnike s detaljnim podacima o uestalosti
uzimanja mikronutrijenata, poput vitamina A, B, C, D i E, te minerala poput
bakra, mangana i cinka tijekom godine
dana. Ispitanice koje su uzimale prehranu bogatu vitaminom C imale su 20
% niu uestalost sive mrene na prvom
pregledu. Nakon 10 godina su blizanke s prehranom bogatom vitaminom C
imale ak 33 % manju vjerojatnost napredovanja sive mrene. Autori taj uinak
objanjavaju injenicom kako je ona
vodica bogata vitaminom C, odnosno
askorbatom koji smanjuje oksidativne
procese pa i posljedino zamuenje lee.
Zasebno uzimanje vitamina C u sklopu
dodataka prehrani pokazalo se uinkovitim u spreavanju napredovanja sive
mrene, ali ne i na njen nastanak.
Rezultati ovog istraivanja takoer su
ukazali na znaajan zatitni utjecaj mangana u hrani kod nastanka mrene. Ovaj
uinak nije bio ovisan o uinku unoenja vitamina C. Mangan je vaan antioksidant, koji je prisutan u onoj lei i ija
je manja koncentracija u lei povezana s
nastankom katarakte.
Jednako je zanimljiv i rezultat analize

Dosadanja su istraivanja pokazala

kako se udarnom terapijom s mikofenolat mofetilom (skr. MMF) kod bolesnika
s autoimunim hepatitisom postie visoka stopa remisije.
Zachou K. sa suradnicima iz Grke publicirao je prospektivno istraivanje na
velikoj skupini naivnih ispitanika te pratio dugotrajan terapijski uinak MMF-a.
Izmeu 2000. i 2014. godine ukljueno
je n=158 ispitanika, ali je samo n=131
ispitanik bio pogodan za terapiju (109
MMF/prednizolon; 22 prednizolon
azatioprin). Evaluiran je dugotrajan ishod terapije nakon ukidanja lijekova, a
terapija je prekinuta nakon postizanja
kompletnog odgovora (normalna razina
transaminaza i IgG-a) najmanje zadnje
dvije godine. U vrijeme dijagnoze bolesti
bolovalo je 31.6 % ispitanika od ciroze
jetre a 72.8 % ih je imalo podmukli kliniki tijek. Ukupno 102 od 109 ispitanika (93.6 %) odgovorili su inicijalno na
MMF u prva dva mjeseca (1-18 mjeseci). Ukupno 78 od 109 ispitanika (71.6
%) postiglo je kompletan odgovor na
terapiju, a 61 od 78 (78.2 %) ostalo je u
remisiji bez kortikosteroidne terapije. Ispitanici lijeeni MMF-om imali su poveanu vjerojatnost kompletnog odgovora
u komparaciji s bolesnicima lijeenima
azatioprinom (P = 0.03). Nezavisni prediktori kompletnog odgovora bili su nie

N O V O S T I I Z M E D I C I N S K E L I T E R AT U R E

vrijednosti enzima ALT u 6. mjesecu te

akutna prezentacija bolesti. Odravanje remisije bilo je povezano s duljinom
trajanja MMF terapije, viim poetnim
vrijednostima ALT-a, niom razinom
IgG-a u 6. mjesecu te histolokim poboljanjem. Autori studije zakljuuju kako
je mikofenolat mofetil uinkovit kao terapija prve linije za autoimuni hepatitis;
postie najvie stope odravanja remisije
nakon prekida terapije (75 %) najmanje
naredne dvije godine, iako su kriteriji za
definiranje remisije bili vrlo strogi. Zamjerka je ovom istraivanju to nije bilo
randomizirano kliniko, navode autori.

Slika 1. Slina dobna distribucija

kod oba spola glede poetka bolesti
kod 158 bolesnika s autoimunim
hepatitisom. Vrak incidencije izmeu
petog i estog desetljea.
(Aliment Pharmacol Ther.2016 Mar 16. [Epub
ahead of print])
Ivana Rosenzweig Juki, dr. med.

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

Radovi hrvatskih lijenika objavljeni u inozemnim

asopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI
U suradnji s asopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih
publikacija hrvatskih autora objavljenih u uglednim inozemnim znanstvenim i
strunim medicinskim asopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.
Lesin M1, Dzaja Lozo M1, Duplancic-Sundov Z1,
Dzaja I1, Davidovic N2, Banozic A3, Puljak L3.
Risk factors associated with postoperative pain
after ophthalmic surgery: a prospective study.
Ther Clin Risk Manag. 2016;12:93-102.1
Department of Ophthalmology, University Hospital Split, Split, Croatia; 2Department of Psychiatry, University Hospital Split, Split, Croatia;
3
Laboratory for Pain Research, University of Split
School of Medicine, Split, Croatia.
Erjavec I1, Bordukalo-Niksic T1, Brkljacic J1,
Grcevic D2, Mokrovic G3, Kesic M3, Rogic D4,
Zavadoski W5, Paralkar VM5, Grgurevic L1,
Trkulja V6, Cicin-Sain L3, Vukicevic S1. Constitutively elevated blood serotonin is associated
with bone loss and type 2 diabetes in rats. PLoS
One. 2016;11(2):e0150102.1
Laboratory of Mineralized Tissues, Center for
Translational and Clinical Research, School of
Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia;
2
Department of Physiology and Immunology,
School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; 3Laboratory for Neurochemistry
and Molecular Neurobiology, Molecular Biology
Department, Rudjer Boskovic Institute, Zagreb,
Croatia; 4Clinical Hospital Center Zagreb, Zagreb,
Croatia; 5Karos Pharmaceuticals, New Haven, CT,
United States of America; 6Department of Pharmacology, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia.
Babi Leko M1, Boroveki F2, Dejanovi N3, Hof
PR4, imi G1. Predictive value of cerebrospinal
fluid visinin-like protein-1 levels for Alzheimer's disease early detection and differential
diagnosis in patients with mild cognitive impairment. J Alzheimers Dis. 2016;50(3):765-78.
1
Department of Neuroscience, Croatian Institute
for Brain Research, University of Zagreb School
of Medicine, Zagreb, Croatia; 2Department for
Functional Genomics, Center for Translational
and Clinical Research, University of Zagreb Medical School, University Hospital Center Zagreb,
Zagreb, Croatia; 3General Hospital Vinkovci,
Vinkovci, Croatia; 4Fishberg Department of Neuroscience and Friedman Brain Institute, Icahn
School of Medicine at Mount Sinai, New York,
NY, USA.
Kuli A1, Plaveti ND2,3, Gamulin S4, Jaki-Razumovi J5,3, Vrbanec D2,3, Sirotkovi-Skerlev M6,7.Telomerase activity in breast cancer
patients: association with poor prognosis
and more aggressive phenotype. Med Oncol.
2016;33(3):23.
1
Department of Oncology, Division of Pathophysiology and Experimental Oncology, University
Hospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia; 2Department of Oncology, Division of Medical Oncology,
University Hospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia; 3School of Medicine, University of Zagreb,
Zagreb, Croatia; 4Croatian Academy of Science

and Arts, Zagreb, Croatia; 5Department of Pathology, University Hospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia; 6Department of Oncology, Division
of Pathophysiology and Experimental Oncology,
University Hospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia; 7School of Medicine, University of Zagreb,
Zagreb, Croatia.
Bilinski J, Robak K,Peric Z*, Marchel H, Karakulska-Prystupiuk E, Halaburda K, Rusicka
P, Swoboda-Kopec E, Wroblewska M, Wiktor-Jedrzejczak W, Basak GW. Impact of Gut
Colonization by Antibiotic-Resistant Bacteria
onthe Outcomes of Allogeneic Hematopoietic
Stem Cell Transplantation: A Retrospective,
Single-Center Study. Biol Blood Marrow Transplant. 2016 Feb 18. pii: S1083-8791(16)00114-2.
doi: 10.1016/j.bbmt.2016.02.009. [Epub ahead
of print]
* School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Miigoj-Durakovi M1, Sori M1, Matika
D2, Juki I1, Durakovi Z3,4. Which is more
important for reducing the odds of metabolic
syndrome in men: Cardiorespiratory or muscular fitness? Obesity (Silver Spring). 2016
Jan;24(1):238-44.
1
Department of Sport and Exercise Medicine,
Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia, 2Croatian Defence Academy 'Petar Zrinski',
Zagreb, Croatia, 3The World Life College, Waterport, New York, USA.4The Croatian Academy of
Sciences and Arts in Bosnia and Herzegovina,
Mostar, Bosnia and Herzegovina.
Prenc E1, Pulanic D2, Pucic-Bakovic M3, Pezer
M3,Desnica L4,Vrhovac R5,Nemet D2,Pavletic
SZ6. Potential of glycosylation research in graft
versus host disease after allogeneic hematopoietic stem cell transplantation. Biochim Biophys
Acta. 2016 Feb 26. pii: S0304-4165(16)300496. doi: 10.1016/j.bbagen.2016.02.015. [Epub
ahead of print]
1
Croatian Cooperative Group for Hematologic
Diseases, Zagreb, Croatia, 2Division of Haematology, Department of Internal Medicine, University
Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia; University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia; Faculty of Medicine Osijek, J. J. Strossmayer
University of Osijek, Osijek, Croatia, 3Genos Glycoscience Research Laboratory, Zagreb, Croatia,
4
Division of Haematology, Department of Internal Medicine, University Hospital Centre Zagreb,
Zagreb, Croatia, 5Division of Haematology, Department of Internal Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia; University
of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia,
6
Graft-versus-Host and Autoimmunity Section,
Experimental Transplantation and Immunology
Branch, National Cancer Institute, National Institutes of Health, Bethesda, MD, USA.

57

L IJEVI KUT

P r v i h 100 d a n
Vlada je proraun uspjela
pripremiti u vrlo kratkom
roku i Sabor ga je bez
veih trzavica u koaliciji i
usvojio. Vlada je prvi korak
uspjeno
savladala i sada je
pred njom nacionalni
plan reformi, to e biti
presudan drugi korak
njezine daljnje egzistencije.
Ocjena prvih sto
dana -dobar (3)
A L EKSAN D RA KO L ARI

Strunjakinja za
odnose s javnou
i strateko
komuniciranje,
vlasnica agencije
za komunikacijsko
savjetovanje Quadrans

rajem travnja istei e prvih 100 dana

Vlade Tihomira Orekovia. Ve su
danas vidljive osnovne karakteristike
ovog razdoblja. Ova Vlada donijela
je na hrvatsku politiku scenu dosta novosti.
Hrvatska je prvi put od uvoenja parlamentarnog sustava dobila premijera koji nije sudjelovao na parlamentarnim izborima, tj. nije
izabran u Sabor i nije lan niti jedne politike
stranke. Orekovi je veinu svojeg profesionalnog ivota ivio izvan Hrvatske, to ima
za posljedicu slabije poznavanje hrvatskog
jezika. Orekovi dolazi iz gospodarstva, vrhunski je manager, iji su prihodi do dolaska
u Vladu bili znaajno vii od plae premijera.
Svi ovi elementi predstavljaju znaajnu novost za nau politiku, a mnogi od njih su u

58

poetku posluili medijima za nesmiljenu

kritiku tek izglasanog predsjednika Vlade.
Meutim, ve trei mjesec podrka graana
premijeru Orekoviu rapidno raste te se u
travanjskom istraivanju Crobarometru po
popularnosti opasno pribliio predsjednici Grabar Kitarovi i zauzeo drugo mjesto,
daleko odmaknuvi treeplasiranom predsjedniku SDP-a. Ako se nastavi rast njegove
popularnosti Orekovi e se vjerojatno kroz
mjesec ili dva izjednaiti s predsjednicom i
moda je prestii u popularnosti.
Struktura same Vlade takoer je sasvim neobina. Od 2000. do sada nikada nije bio
sluaj da je HDZ na vlasti, a bez premijera
iz svojih redova. Dapae, ovo je i prvi put
da je HDZ na vlasti, a da istovremeno i
ministar financija i ministar unutarnjih poslova nisu lanovi HDZ-a. S obzirom na to
da Karamarko nije uspio nametnuti svojega
kandidata za ravnatelja SOA-e te da ministar Orepi djeluje samostalno i neovisno o
prvom potpredsjedniku Vlade, logino je
zakljuiti da je Karamarkov pokuaj direktnog ili indirektnog ovladavanja represivnim aparatom u cijelosti neslavno propao.
Nevieno je u dosadanjoj politikoj praksi
da HDZ nije uspio postati opasno dominantan partner u koaliciji te da u cijelosti
ne upravlja svim kadrovskim odlukama

Vlade. Hrvatski graani premijerno gledaju film u kojem manji partner, tj. Most,
svako malo koristi ili crveni karton (Mijo
Crnoja) ili veto (Milijan Brki, Josipa Rimac) u kadrovskoj politici. injenice da
HDZ ne samo da ne dri sve konce vlasti
u svojim rukama, nego se Most i javno medijski suprotstavlja dijelu Karamarkovih
planova, izazivaju osjeaj velikog nezadovoljstva u HDZ-u.
Usprkos neuspjehu u drugim podrujima,
HDZ je uspio zadrati iskljuiv primat u
podruju kulture i medija, gdje su uz snano i glasno protivljenje svekolike kulturne
javnosti zadrali Zlatka Hasanbegovia na
mjestu ministra kulture. Njegov mandat je
od samog poetka percipiran kao osvetniki pohod na sve politike neistomiljenike
u kulturi i medijima, u svim onim sferama u kojima Ministarstvo ima mogunost
utjecaja i imenovanja. Kad ve nema represivni aparat, HDZ nastoji ovladati ideolokim aparatom.
Mostovci se, bez sumnje, profiliraju kao
novi tip drugaijih politiara, u emu im je
oteavajua okolnost to nemaju politiko
neiskustvo niti stranake kadrove za razliite poloaje izvrne vlasti. Premda su odabrali taktiku kojom se uspjeno suprotstavljaju pokuaju da ih HDZ politiki smae
za doruak, za razliku od Orekovievog
rejtinga, Mostov strmoglavo pada ve vie
od tri mjeseca. Poloaj Mosta kao svojevrsnog finalnog kontrolora pojedinih odluka
unutar Vlade, omoguila je Orekoviu zauzimanje politikog prostora, ali to e rejting Mosta biti nii, to e biti neuspjeniji u
obrani svog poloaja u ovoj Vladi.
Vlada je Proraun, koji se znaajno ne razlikuje od lanjskoga Milanovievog prorauna, uspjela pripremiti u vrlo kratkom
roku i Sabor ga je bez veih trzavica u koaliciji i usvojio. Vlada je prvi korak uspjeno
savladala i sada je pred njom nacionalni
plan reformi, to e biti presudan drugi
korak njezine daljnje egzistencije. Preduvjet da Vlada popravi svoj rejting i da joj
poraste podrka u javnosti jest da graani
konano vide jesu li toliko obeavane reforme stvarno i zapoele.

DESNI KUT

a nove Vlade

episani je obiaj novoj Vladi dati

potedu od sto dana, kako bi se
vidjelo koji su njezini prvi potezi,
kako funkcionira, pa da se moe
donijeti i neka prva ocjena njezina rada.
Premijer Tihomir Orekovi odmah je na
poetku svojeg vladanja Vladom dao do
znanja da ne trai sto dana jer da mu to ne
omoguuje stanje u Hrvatskoj, i u tome je
bio u pravu. Zato se ve i prije navrenih
stotinjak dana vladanja nove Vlade moe
zakljuiti da je poela jako loe te bi joj
ocjena mogla biti tek minimalna prolazna
dvojka. Zato?
Vlada Tihomira Orekovia sloena je
kaotino. Orekovi nije trebao biti premijer. Jer se premijerskoj stolici nadao ef
HDZ-a Tomislav Karamarko. U njoj se
nadao ostati i bivi premijer i novi/stari
ef SDP-a Zoran Milanovi. Ali ni jedan
ni drugi nisu na izborima poluili takav
rezultat koji bi im omoguio da sa svojim
satelitima sastave veinu u Hrvatskom saboru koja bi potvrdila njihovu Vladu. Na
politikoj se sceni pojavio Most koji je
ubrao toliko mandata da ni jedna ni druga
strana bez njega nije mogla sastaviti veinu. I tu je ve zaetak kaosa, kad je bilo
jasno da ni Milanovi ni Karamarko nee
moi biti premijeri. Na kraju se Most odluio za HDZ, a Karamarko je morao ponuditi nestranakog strunjaka za mandatara, pa se u tom liku pojavio Orekovi. U
takvoj konstelaciji odnosa dobio je mandat
da sastavi Vladu, pa se njezino sastavljanje otegnulo, a drava je stala na privremenom financiranju. Orekovi nije imao
puno prostora da bira vlastite ljude nego
su mu veinom drugi izabrali ministre. Pa
se dogodio Mijo Crnoja koji je uzdrmao
sve njih, i dodatno oteao rad Vlade.
Kako god, Vlada je na kraju sklepana, ali
ni tada nije bio tome kraj. I dalje se Vlada vie bavila sobom nego problemima i
reformama koje su obeali provesti i koje
Hrvatska treba. Pa imamo situacije u kojima Orekovi govori jedno, Karamarko
drugo, a Boo Petrov tree. Kao da nema-

LIJENIKE NOVINE 147

148 03
04 / 2016

Premijer Tihomir Orekovi

odmah je na poetku svojeg
vladanja dao do znanja da
ne trai sto dana jer da mu
to ne omoguuje stanje u
Hrvatskoj, i u tome je bio u
pravu. Unato tome, Vlada
se vie bavila sobom nego
problemima i reformama
koje su obeali provesti
i koje Hrvatska treba.
Ocjena prvih sto dana-jedva
prolazna dvojka (2)
Zvonimir Despot

ju kabinete u Banskim dvorima, jedan do

drugoga, kao da ne razgovaraju, kao da
svatko od njih vue na svoju stranu. Onda
su se u javnosti poeli kefati Karamarko
te ministar MUP-a Vlaho Orepi. Onda se
kefaju Karamarko i Orekovi oko smjene efa SOA-e, pa se kefaju Karamarko i
Petrov, jer Karamarko trai velike smjene u
policijskom sustavu I tako prolaze dani
i tjedni, a da Vlada nije napravila gotovo
nita. Najgore od svega to se moe dogoditi jednoj Vladi jest to da se bavi sama sa
sobom te da se drugi bave njome, u prvom
redu mediji, koji jedva ekaju ovakve materijale, a lanovi Vlade moraju se stalno
opravdavati, objanjavati, povlaiti

Publicist i povjesniar te
dugogodinji kolumnist
Veernjeg lista. Dosad
je objavio mnotvo
zapaenih lanaka,
komentara i knjiga o
temama vezanim uz
suvremenu hrvatsku
povijest i politiku.

Zato Vlada dosad nimalo nije bila efikasna, a jedini potez koji je napravila, i koji
je bio pitanje njezinog opstanka, bilo je donoenje dravnog prorauna. Sve su drugo
samo obeanja, naklapanja, vrludanja, a
da nismo imali prilike vidjeti ni jedan jai,
novi zahvat koji bi bio na tragu svih onih
obeanja kojih smo se nasluali u kampanji i od HDZ-a i od Mosta. Iznad glava
stalno stoji i ona neka mogunost da se
Vlada raspadne, da nam izbiju izvanredni
izbori, da HDZ povue povjerenje Orekoviu koji je sve samostalniji, da Most ode

od HDZ-a, da se Most raspadne, da se u

Saboru dogodi preokret u kojemu bi Milanovi opet zasjeo u Banske dvore Sve su
to scenariji koji su mogui i koji se vrte u
glavama spomenutih aktera bilo kao mogunost bilo kao opasnost. Dakako da veina njih u javnosti eli ostaviti dobru sliku
svoje suradnje i rada. Sve je to samo PR,
jer sami sebe demantiraju svakim danom
svojim potezima. Istovremeno Hrvatsku
naputa sve vie ljudi. Zato je ocjena gornja dvojka jer je Vlada trebala odmah odluno djelovati.
59

P L ASTI NA KIRUR G IJA

U KBC-u Sestre milosrdnice izvedena rekonstrukcija

une koljke modificiranom Nagata tehnikom

Anotija i konstruiranje nove

uke odsad i u Hrvatskoj
Prof. dr.sc.: Mirko Ivki, mirko.ivkic@kbcsm.hr

Mikrotija i anotija
najtei su stupnjevi
kongenitalne
malformacije
vanjskog uha.
Sreom nisu este,
ali snano utjeu
na djecu i njihove
obitelji. Pojavljuju
se u inae zdravih
pojedinaca kao
izolirani poremeaji
ili, rjee, kao
dio multiplih
kongenitalnih
malformacija

Nakon priprema koje su trajale vie od godinu

dana, prvi je put u Hrvatskoj, a i ire, izvedena
potpuna rekonstrukcija une koljke primjenom modificirane tehnike u svijetu poznate
kao Nagatina tehnika. Operaciju je izveo kirurki tim Klinike za otorinolaringologiju i
kirurgiju glave i vrata KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu, na elu s dr. Ivanom Raiem.
Operirano je dvoje pacijenata, djeak dobi
od 10 godina i djevojka u dobi od 18 godina.
Bolesnicima je uzet hrskavini blok koji se sastojao od dijelova 6., 7., 8. i 9. rebra. Oblikovanjem 7., 8. i 9. rebra dobiven je hrskavini
skelet nove une koljke dok je estim rebrom,
resorptivnom mreicom i ostacima hrskavice
preostalima nakon formiranja uke, rekonstruiran defekt nastao na prsnom kou. Na taj
je nain postignuta maksimalna estetska korekcija donorskog mjesta. Recipijentno mjesto
pripremljeno je za postavljanje modelirane
hrskavice odizanjem koe i tankog potkoja.
Operacije su uspjeno zavrene, a bolesnici su
ih dobro podnijeli unato viesatnom trajanju.
Mikrotija i anotija najtei su stupnjevi kongenitalne malformacije vanjskog uha. Sreom
nisu este, ali snano utjeu na djecu i njihove
obitelji. Pojavljuju se u inae zdravih pojedinaca kao izolirani poremeaji ili, rjee, kao dio
multiplih kongenitalnih malformacija (TreacherCollinssy., Goldenharsy.). ee su kod
Hispanaca i ute rase, dok je u bijelaca uestalost od 1 : 4 000 do 1 : 8000 novoroene djece.

Rekonstrukcija uke 600. g. pr. Kr.

Najraniji podaci o rekonstrukciji uke seu jo
u 600. g. pr. Krista kad je poznati indijski kirurg
Sushruta opisao rekonstrukciju lobulusa uke
uz pomo lokalnih konih renjeva. Kirurzi su
u 19. stoljeu smatrali potpunu rekonstrukciju
uke nemoguom, a i danas je to velik problem.
Radi se o nedostatku razmjerno velike povri60

ne koe koja pokriva hrskavicu une koljke

i nedostatku tanke, elastine i posebno oblikovane hrskavice. S razlogom se kae da kod
mikrotija imamo problem s onim ega nemamo, a to je dovoljno kvalitetne hrskavice
i dovoljno kvalitetne koe, a i ono to imamo
i zateknemo u operativnom podruju. Podruje je okrueno vlasitem, linija vlasita
esto je sputena, ispred leita une koljke
nalazi se estetski iznimno osjetljivo podruje
lica, na mjestu zatjeemo ostatke deformirane hrskavice, debelu kou a esto i oiljke od
ranijih pokuaja rekonstrukcije. U pravilu su
potrebne brojne operacije da bi se postigao
prihvatljiv estetski rezultat.
Korekcija ovoga velikog estetskog defekta i
danas se rjeava na razliite naine, a univerzalno rjeenje za sve bolesnike ne postoji. Osim prirodne autologne hrskavice, treba
spomenuti jo dva naina rekonstrukcije:
inertnim umjetnim ugradbenim materijalima te korekcijuepitezama.

Umjetni biomaterijali
Umjetni biomaterijali, kao to su polietilenski implantati, posjeduju svojstva poput
biokompatibilnosti, stabilnosti, tkivne integracije i rezistencije na mikroorganizme.
Unato svemu tome, umjetni materijal jo je
uvijek pacijentovom organizmu nepoznat pa
esto dolazi do njihove ekstruzije i odbacivanja. Za takav nain rekonstrukcije nuno
je odizanje i pokrivanje proteze temporoparijetalnom fascijom koja je vrlo osjetljiva, a
njezino propadanje moe izazvati protrudiranje umjetnog materijala proteze kroz
kou. Za usporedbu, kod autologne hrskavice rebra temporoparijetalna fascija koristi se
iskljuivo za komplicirane sluajeve i revizijske operacije, to je ini rezervnom opcijom.
Epiteze, tj. une koljke od umjetnog ma-

P L ASTI NA KIRUR G IJA

terijala, lijepe se za kou ili uvruju

(usidre) na kost predvienog mjesta.
Mogunost primjene 3D printera olakala je izradu epiteza, ali je takav nain rekonstrukcije indiciran pacijentima starije
dobi, bolesnicima kojima je nedostatak
uke posljedica operacije malignog tumora i onima kojima rekonstrukcija autolognomrebrenom hrskavicom nije mogua.
esti su nedostaci epiteza promjena boje
umjetnog materijala pod utjecajem sunca
i ostalih vremenskih prilika. Epiteze su bez
osjeta, nisu prirodan dodatak na glavi, a
u sluaju odljepljivanja ili odvajanja mogu
u svakodnevnom ivotu uzrokovati razne
neugodnosti.
Kao i u svijetu, i u Hrvatskoj se mikrotija rjeavala na razne naine u razliitim
klinikim ustanovama. U naoj se Klinici
prije dvadesetak godina poela primjenjivati rekonstrukcija pomou umjetnih
poroznih biomaterijala (Medpor implantati), koji su imali gotovu formu hrskavine infrastrukture une koljke. Prednost
im je to ne ostavljaju dodatan morbiditet
donorskog mjesta kao upotreba prirodne
hrskavice. Meutim, zbog brojnih komplikacija, upala i estih ranih i kasnih
odbacivanja te zbog potrebe prekrivanja
temporoparijetalnom fascijom, ova se tehnika sve rjee primjenjuje.

Nagata tehnika
Moderno doba rekonstrukcije uke poinje u 20. stoljeu. Godine 1920. Harold
Delf Gillies prvi je za rekonstrukciju upotrijebiorebrenu hrskavicu, a 1930. George

Mikrotija

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

Kirurki tim koji je izveo operaciju: dr. Ivan Rai, sr. Branka Zori, dr. Andro Koec,
sr. Diana Nimac, prof. Mirko Ivki
Washington Pierce spominje kreiranje
une koljke od rebrenih hrskavica.
RadfordTanzer u 40-im godinama 20.
stoljea popularizira rekonstrukciju autolognomrebrenom hrskavicom, koja
se kao najprirodnija odrala do danas
i postala zlatnim standardom. Nakon
Tanzera, rekonstrukcije autolognomrebrenomhrskavicom doivjele su dvije
promjene, danas poznate kao tehnika
po Brentu i tehnika po Nagati. Tehnika
po Brentu sastoji se od rekonstrukcije
u etiri akta. Nagata je 1993. godine
objavio svoj nain rekonstrukcije u dva
akta s hrskavicama od 6. do 9. rebra.
U Europi je 90-ih godina prolog stoljea RalfSiegert modificirao Nagatinu
tehniku i doveo je do savrenstva uz
minimalan morbiditet donorskog mjesta. Tom su tehnikom Siegert i njegov

Modelirana rebrena hrskavica

uenik RalphMagritz, koji rade u ORL

klinici u Recklinghausenu, Njemaka, rekonstruirali vie od 1500 uki tijekom 20
godina, to ih svrstava u sam svjetski vrh
te zahtjevne rekonstrukcije.Upravo se u
toj klinici educirao kirurki tim nae Klinike, a dr. Magritz je, uzvraajui posjet
naoj Klinici, prisustvovao prvim operacijama ove vrste u Hrvatskoj i savjetima
pomogao njihovu uspjenom izvoenju.
Uvrtenjem ovog zahvata u svoj operacijski program naa je Klinika stala uz bok
malom broju najboljih svjetskih klinika.
Svakako je vrijedno napomenuti da su
do sada naa djeca radi takvih operacija
upuivana u inozemstvo, najee u Njemaku. Od ove je godine takvo lijeenje
omogueno u Zagrebu, i to ne samo bolesnicima iz Hrvatske, nego i bolesnicima
iz drugih zemalja.

Stanje nakon implantacije

61

NOVO
Na dopunskoj listi lijekova HZZO-a!

To je lijek s uincima koje bih mogla cijeniti?

JA
SAM

DOKTORE
JARDIANCE, novi SGLT2 inhibitor
za eernu bolest tipa 2, prua:1
Znaajno smanjenje HbA1c s
dodatnim uinkom gubitka teine25*
Djelotvoran kao dodatak itavom nizu
osnovnih lijeenja, ukljuujui inzulin25
Dokazani prol sigurnosti i
podnoljivosti1
Pogodno jednokratno dnevno oralno
doziranje1
SGLT2 = suprijenosnik natrija i glukoze 2
(org. sodium glucose co-transporter-2)

62

PJILOPRPREORHQHWDEOHWH
PJILOPRPREORHQHWDEOHWH

SKRAENI SAETAK

Jardiance 10mg filmom obloene tablete; Jardiance 25mg filmom obloene tablete (INN: empagliflozin) Indikacije U lijeenju eerne bolesti
tipa 2 za poboljanje kontrole glikemije u odraslih osoba kao monoterapija
(kada dijeta i tjelovjeba same ne pruaju odgovarajuu kontrolu glikemije
kod bolesnika u kojih se primjena metformina ne smatra prikladnom zbog
nepodnoenja) ili kao dodatak kombiniranoj terapiji u kombinaciji s drugim
lijekovima za sniavanje glukoze u krvi ukljuujui inzulin, kada oni uz dijetu
i tjelovjebu ne pruaju odgovarajuu kontrolu glikemije. Kontraindikacije
Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomonih tvari. Doziranje Preporuena poetna doza je 10mg empagliflozina 1x dnevno za monoterapiju i
za dodatak kombiniranoj terapiji s drugim lijekovima koji sniavaju glukozu u
krvi ukljuujui inzulin. U bolesnika koji podnose empagliflozin 10mg jedanput dnevno, imaju eGFR 60 ml/min/1,73 m2 i trebaju jau kontrolu glikemije, doza se moe poveati na 25mg jedanput dnevno. Maksimalna dnevna
doza iznosi 25mg. Kada se empagliflozin primjenjuje u kombinaciji sa sulfonilurejom ili inzulinom, mogue je razmotriti niu dozu sulfonilureje ili inzulina,
kako bi se smanjio rizik od hipoglikemije. Posebne populacije Oteenje bubrene funkcije Vidi nie dio Posebna upozorenja i mjere opreza. Oteenje
jetrene funkcije Nije potrebno prilagoavanje doze u bolesnika s oteenjem
jetre. Izloenost empagliflozinu je poveana u bolesnika s tekim oteenjem
jetre. Terapijsko iskustvo u bolesnika s tekim oteenjem jetre je ogranieno
i stoga se ne preporuuje za uporabu u ovoj populaciji. Starije osobe Nije
preporueno prilagoavanje doze prema dobi. U bolesnika u dobi od 75 i
vie godina treba uzeti u obzir poveani rizik od deplecije volumena. Zbog
ogranienog terapijskog iskustva u bolesnika u dobi od 85 i vie godina, ne
preporuuje se zapoinjanje terapije empagliflozinom. Pedijatrijska populacija Sigurnost i djelotvornost empagliflozina u djece i adolescenata nisu jo
ustanovljene. Nema dostupnih podataka. Nain primjene Tablete se mogu
uzeti sa ili bez hrane, progutane cijele s vodom. U sluaju proputene doze,
doza se treba uzeti im se bolesnik sjeti. Ne smije se uzeti dvostruka doza u
istom danu. Posebna upozorenja i mjere opreza Openito ne smije se
primjenjivati u bolesnika sa eernom boleu tipa 1 ili u lijeenju dijabetike
ketoacidoze. Oteenje bubrene funkcije Terapija se ne smije zapoeti u
bolesnika s eGFR ispod 60 ml/min/1,73 m2 ili klirensom kreatinina <60 ml/
min. U bolesnika koji podnose empagliflozin i iji je eGFR perzistentno ispod
60 ml/min/1,73 m2 ili klirens kreatinina <60 ml/min, potrebno je prilagoditi
ili zadrati dozu empagliflozina na 10 mg jedanput dnevno. Terapija empagliflozinom mora se prekinuti kada je eGFR perzistentno ispod 45 ml/min/1,73
m2 ili klirens kreatinina perzistentno ispod 45 ml/min. Empagliflozin se ne
smije koristiti u bolesnika u zavrnom stadiju bolesti bubrega ili u bolesnika
na dijalizi budui da se ne oekuje da empagliflozin bude uinkovit u tih bolesnika. Praenje funkcije bubrega: Zbog mehanizma djelovanja, djelotvornost
empagliflozina je ovisna o funkciji bubrega. Stoga se preporuuje procjena
funkcije bubrega kako slijedi: Prije zapoinjanja terapije empagliflozinom
i periodino tijekom lijeenja, tj. barem jedanput godinje; Prije zapoinjanja istodobne terapije bilo kojim lijekom koji moe imati negativan uinak na
funkciju bubrega. Oteenje jetre Prijavljeni su sluajevi oteenja jetre
tijekom primjene empagliflozina u klinikim ispitivanjima. Uzrono-posljedini odnos izmeu empagliflozina i oteenja jetre nije ustanovljen. Starije
osobe Uinak empagliflozina na izluivanje glukoze mokraom povezan je

s osmotskom diurezom, koja moe utjecati na hidracijski status. Bolesnici u

dobi od 75 i vie godina mogu biti pod poveanim rizikom od deplecije volumena. Vei broj takvih bolesnika koji su lijeeni empagliflozinom, imali su
nuspojave povezane s deplecijom volumena u usporedbi sa skupinom koja je
primala placebo. Terapijsko iskustvo u bolesnika u dobi od 85 i vie godina
je ogranieno. Zapoinjanje terapije empagliflozinom u ovoj populaciji se ne
preporuuje. Rizik od deplecije volumena Na temelju naina djelovanja
inhibitora SGLT-2, osmotska diureza, koja prati terapijsku glukozuriju, moe
dovesti do blagog snienja krvnog tlaka. Stoga treba biti oprezan u bolesnika
u kojih bi empagliflozinom inducirani pad krvnog tlaka mogao predstavljati
rizik, poput bolesnika s poznatom kardiovaskularnom boleu, bolesnika na
antihipertenzivnoj terapiji s hipotenzijom u anamnezi ili bolesnika u dobi od
75 i vie godina. U sluaju stanja koja mogu dovesti do gubitka tekuine (npr.
gastrointestinalna bolest), u bolesnika koji primaju empagliflozin preporuuje
se paljivo praenje statusa volumena (npr. lijeniki pregled, mjerenja krvnog tlaka, laboratorijske pretrage ukljuujui hematokrit) i elektrolita. Potrebno je razmotriti privremeni prekid lijeenja empagliflozinom dok se gubitak
tekuine ne korigira. Infekcije mokranog sustava Sveukupna uestalost
infekcija mokranog sustava prijavljenih kao tetni dogaaj bila je slina u
bolesnika koji su lijeeni empagliflozinom od 25mg i placebom, te via u bolesnika lijeenih empagliflozinom od 10mg. Komplicirana infekcija mokranog sustava (npr. pijelonefritis ili urosepsa) javila se sa slinom uestalosti
u bolesnika lijeenih empagliflozinom u usporedbi s placebom. Meutim, u
bolesnika s kompliciranim infekcijama mokranog sustava potrebno je razmotriti privremeni prekid terapije empagliflozinom. Zatajenje srca Iskustvo
s bolesnicima klase I-II prema klasifikaciji NYHA je ogranieno, a ne postoje
iskustva iz klinikih ispitivanja primjene empagliflozina u bolesnika klase IIIIV prema NYHA klasifikaciji. Laboratorijska ispitivanja mokrae Bolesnici
koji uzimaju Jardiance zbog njegovog e mehanizma djelovanja imati pozitivan nalaz glukoze u mokrai. Laktoza Tablete sadre laktozu. Bolesnici s rijetkim nasljednim problemima nepodnoenja galaktoze, nedostatkom
Lapp laktaze, ili malapsorpcijom glukoze-galaktoze ne smiju uzimati ovaj
lijek. Nuspojave Ukupna incidencija tetnih dogaaja u bolesnika lijeenih
empagliflozinom bila je slina kao u skupini koja je primala placebo. Kada se
empagliflozin primjenjivao sa sulfonilurejom ili inzulinom, najee prijavljena nuspojava je bila hipoglikemija. Nuspojave su navedene prema apsolutnoj uestalosti. Vrlo esto ( 1/10) hipoglikemija (kada je primjena bila sa
sulfonilurejom ili inzulinom). esto ( 1/100 i <1/10) vaginalna monilijaza,
vulvovaginitis, balanitis i druge genitalne infekcije; infekcija mokranog sustava; svrbe (generalizirani); pojaano mokrenje. Manje esto ( 1/1000 i
< 1/100) deplecija volumena; dizurija. Predstavnik nositelja odobrenja:
Boehringer Ingelheim Zagreb d. o. o., Radnika 405, Zagreb. Nain izdavanja: na recept, u ljekarni. Broj(evi) odobrenja za stavljanje lijeka u
promet: EU/1/14/930/001; 002; 003; 004; 005; 006; 007; 008; 009;
EU/1/14/930/010; 011; 012; 013; 014; 015; 016; 017; 018. Ovaj promotivni materijal sadri bitne podatke o lijeku koji su istovjetni cjelokupnom
saetku opisa svojstava lijeka te cjelokupnoj odobrenoj uputi sukladno lanku
15. Pravilnika o nainu oglaavanja o lijekovima (NN 43/2015). Za vie informacija molimo proitajte zadnji odobreni saetak opisa svojstava
lijeka i uputu o lijeku odobreno od EMA-e 22.10.2015. Datum sastavljanja/datum posljednje izmjene: travanj 2016.

Literatura: 1. JARDIANCE EU SmPC. 2. Roden M, et al., Lancet Diabetes Endocrinol 2013;1:208219. 3. Hring HU, et al., Diabetes Care 2014;37:1650-1659. 4. Hring HU, et al., Diabetes Care
2013;36:3396-3404. 5. Rosenstock J, et al., Diabetes Care 2014;37:1815-1823
Ovaj lijek je pod dodatnim praenjem. Time se omoguuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih
informacija. Od zdravstvenih radnika se trai da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj
lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr.
U sluaju potrebe za medicinskom informacijom molimo nazovite Boehringer Ingelheim
Zagreb d.o.o. na tel. 01/2444-600 ili poaljite e-mail na medinfo@boehringer-ingelheim.com.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE.

HR/JAR/0416/00001

PJILOPRPREORHQHWDEOHWH
PJILOPRPREORHQHWDEOHWH

Boehringer Ingelheim Zagreb d.o.o.

Radnika 40-5, 10000 Zagreb, Hrvatska
LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

63

fa rm a kov igil a ncija

NOVOSTI IZ HALMEDA-a

Zapoela ocjena gadolinijskih

kontrastnih sredstava zbog
sluajeva akumulacije u
modanim tkivima
Na razini EU-a zapoela je ocjena rizika od
akumulacije gadolinija u modanom tkivu
bolesnika u kojih su gadolinijska kontrastna
sredstva koritena kod snimanja magnetskom
rezonancijom (MR).

Agencija za lijekove
i medicinske
proizvode (HALMED)
donosi nove
informacije o
sigurnosti primjene
lijekova

Nakon primjene, gadolinijska kontrastna

sredstva se veinom eliminiraju putem bubrega, a od ranije je ve poznato da se gadolinij
moe akumulirati u nekim tkivima, ukljuujui jetru, bubrege, miie, kou i kosti. U nekoliko nedavnih istraivanja objavljeno je da
se gadolinijska kontrastna sredstva akumuliraju i u modanom tkivu. Iako do danas nisu
prijavljene nuspojave koje bi bile povezane s
akumulacijom gadolinija u mozgu, na razini
EU-a bit e provedena procjena navedenog
rizika i cjelokupne sigurnosti primjene navedenih lijekova.

Zapoela ocjena sluajeva

reaktivacije hepatitisa B uz
primjenu direktno djelujuih
protuvirusnih lijekova za lijeenje
hepatitisa C
Na razini EU-a zapoela je ocjena direktno
djelujuih protuvirusnih lijekova (Daklinza,
Exviera, Harvoni, Olysio, Sovaldi i Viekirax),
koji se primjenjuju za lijeenje kroninog hepatitisa C.
Ocjena je zapoeta zbog sluajeva ponovnog
aktiviranja hepatitisa B kod bolesnika koji su
bili zaraeni virusom hepatitisa B i C, a koji
su lijeeni direktno djelujuim protuvirusnim
lijekovima protiv hepatitisa C. U postupku e
se ocijeniti razmjeri ponovne pojave hepati64

tisa B kod bolesnika lijeenih navedenim

lijekovima te e procijeniti jesu li potrebne
neke mjere kako bi se lijeenje optimiziralo.

Zakljuena ocjena rizika

od pneumonije povezanog
s primjenom inhalacijskih
kortikosteroida u lijeenju
KOPB-a
Na razini EU-a zavrena je ocjena od ranije
poznatog rizika od pneumonije povezanog
s primjenom inhalacijskih kortikosteroida
u lijeenju kronine opstruktivne bolesti
plua (KOPB). Ocjenom je potvreno da
su pacijenti koji boluju od KOPB-a i lijee
se inhalacijskim kortikosteroidima pod poveanim rizikom od razvoja pneumonije,
a zakljueno je da ne postoje uvjerljivi dokazi o postojanju razlika izmeu razliitih
inhalacijskih kortikosteroida u navedenom
riziku. Koristi primjene inhalacijskih kortikosteroida i dalje nadmauju njihove rizike,
a pneumonija je i dalje esta nuspojava svih
inhalacijskih kortikosteroida. Informacije o
lijeku (saetak opisa svojstava lijeka i upute o lijeku) bit e nadopunjene kako bi se
na odgovarajui nain odraavale trenutne
spoznaje o lijekovima. Iako nema promjene
u nainu primjene ovih lijekova, lijenici i
bolesnici koji boluju od KOPB-a trebaju biti
na oprezu zbog pojave znakova i simptoma
pneumonije, s obzirom na to da se klinika
slika pneumonije podudara s klinikom slikom egzacerbacije KOPB-a.

Nove sigurnosne mjere za

Zydelig (idelalisib)
Na razini EU-a su, u sklopu ocjene lijeka Zydelig (idelalisib), kao mjera opreza usvojene
privremene preporuke za lijenike i bolesni-

fa rm a kov igil a ncija

ke koji uzimaju ovaj lijek, kako bi se osiguralo da ga se uzima na najsigurniji mogui

nain dok je ocjena lijeka u tijeku.
Ocjena je zapoeta nakon to je u tri klinika ispitivanja, u kojima se lijek primjenjivao na drugaiji nain od toga kako je
trenutano odobreno, u bolesnika koji su
primali lijek Zydelig uoena vea uestalost ozbiljnih nuspojava u odnosu na bolesnike koji su primali placebo. Zydelig je
u EU-u trenutano odobren za lijeenje
kronine limfocitne leukemije (KLL) i folikularnog limfoma.
Lijek Zydelig nije stavljen u promet u Republici Hrvatskoj.

HALMED i IMI zapoeli

formalnu suradnju na podruju
praenja predoziranja
lijekovima
Ravnatelj Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), izv. prof. dr.
sc. Sinia Tomi i ravnateljica Instituta za
medicinska istraivanja i medicinu rada
(IMI), dr. sc. Ana Luci Vrdoljak su 7. oujka 2016. potpisali ugovor o suradnji dviju
ustanova. Suradnja se uspostavlja radi
uinkovitijeg praenja nuspojava lijekova,
posebno onih koje su rezultat trovanja, tj.
predoziranja lijekovima. Cilj suradnje je
unaprjeenje sigurnosti primjene lijekova
i zatita javnog zdravlja.
U sklopu suradnje, strunjaci IMI-ja e
na redovnoj bazi prosljeivati informacije
o sumnjama na trovanje lijekovima strunjacima HALMED-a, koji e te informacije
obraivati kao prijave sumnje na nuspojave i pohranjivati u nacionalnu, europsku i
svjetsku bazu nuspojava.
HALMED na godinjoj razini zaprima iznimno nizak broj prijava sumnji na nuspojave lijekova koje su posljedica predoziranja,
to naalost oteava poduzimanje mjera
kojima bi se smanjio rizik od predoziranja. S druge strane, IMI, koji daje strunu
pomo u lijeenju otrovanja, na godinjoj
razini zaprima znaajan broj poziva koji se
odnose na trovanja lijekovima. HALMED
i IMI stoga oekuju da e aktivnosti koje
e se provoditi u sklopu ove suradnje doprinijeti unaprjeenju sigurnosti primjene
lijekova i zatiti javnog zdravlja.
Na temelju informacija koje zaprimi od
IMI-ja, HALMED e moi otkriti imbeniLIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

ke vezane uz lijek na koje e moi utjecati

kako bi se rizik od predoziranja smanjio.
Mjere koje HALMED moe poduzeti kako
bi se navedeni rizik smanjio ukljuuju,
primjerice, izmjenu vrste, veliine i izgleda pakiranja, uvrtavanje upozorenja na
pakiranje, izmjene u nainu propisivanja
i izdavanja, izmjene u informacijama o lijeku te informiranje i edukaciju lijenika,
ljekarnika i bolesnika.
HALMED e o rezultatima suradnje izvjetavati u sklopu godinjeg izvjea o nuspojavama koje objavljuje na svojim internetskim stranicama.

Vie o prijavljivanju nuspojava

HALMED-u
HALMED prati sumnje na nuspojave zabiljeene u Republici Hrvatskoj, koje su
zdravstveni radnici i nositelji odobrenja za
stavljanje lijeka u promet obvezni prijavljivati, a takoer zaprima izravne prijave
sumnji na nuspojave od pacijenata. Nuspojava je svaka tetna i neeljena reakcija
na lijek. To ukljuuje nuspojave koje nastaju uz primjenu lijeka unutar odobrenih
uvjeta, nuspojave koje nastaju uz primjenu
lijeka izvan odobrenih uvjeta (ukljuujui predoziranje, primjenu izvan odobrene
indikacije (off-label), pogrenu primjenu,
zloporabu i medikacijske pogreke) te nuspojave koje nastaju zbog profesionalne
izloenosti lijeku. HALMED na temelju
zaprimljenih prijava sumnji na nuspojave
ocjenjuje sigurnosne signale, tj. ocjenjuje
postoji li uzrono-posljedina povezanost
izmeu primijenjenog lijeka i prijavljene
nuspojave. Ocjena sigurnosnih signala dio
je rutinskih farmakovigilancijskih aktivnosti kroz koje se aktivno prati i upravlja
omjerom koristi i rizika lijekova.
Prema Izvjeu o nuspojavama u 2014.
godini Agencije za lijekove i medicinske
proizvode, u toj je godini zaprimljeno
ukupno 3112 prijava sumnji na nuspojave lijekova i cjepiva. Od navedenih prijava
je u samo 14 sluajeva prijavljena sumnja
na predoziranje lijekovima. Prijavama su
obuhvaena i sluajna i namjerna predoziranja kao i simptomatski i asimptomatski
sluajevi.

Vie o djelatnosti Centra za

kontrolu otrovanja
Centar za kontrolu otrovanja IMI-ja
obavlja javno-zdravstvenu djelatnost

ija je osnovna svrha pruanje strune

pomoi u lijeenju otrovanja putem
24-satne telefonske informativne slube. Djelatnici Centra odgovaraju na telefonske pozive prvenstveno zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika iz
Hrvatske, iako je otvoren i za graanstvo, kao i za korisnike izvan Hrvatske. Godinje izvjee o zaprimljenim
pozivima i sluajevima otrovanja IMI
objavljuje u asopisu Arhiv za higijenu
rada i toksikologiju.
Prema Izvjeu Centra za kontrolu
otrovanja za razdoblje od 1. sijenja do
31. prosinca 2014., Centar je u toj godini zaprimio pozive za ukupno 1883 sluaja u kojima se sumnjalo na trovanje.
Upravo su lijekovi bili najzastupljenije
tvari koje su uzrokovale otrovanja, i to
u ukupno 677 sluajeva. Navedeno ukljuuje i suicidalna i zadesna trovanja
lijekom te obuhvaa simptomatske i
asimptomatske sluajeve.

Informacije za lijenike
HALMED podsjea zdravstvene radnike na obvezu prijavljivanja sumnji
na nuspojave lijekova, ukljuujui i
nuspojave koje su posljedica predoziranja lijekovima. Postupak prijavljivanja nuspojava opisan je na internetskim stranicama HALMED-a. Prijavljivanje sumnji na nuspojave boduje
Hrvatska lijenika komora.
Struni savjet o postupanju u sluaju
trovanja, ukljuujui i trovanje lijekovima, mogue je dobiti putem 24-satne telefonske informativne slube
Centra za kontrolu otrovanja.
Mogue je da e HALMED, s ciljem
dobivanja dodatnih podataka o sumnji na nuspojavu, kontaktirati zdravstvene radnike koji su tijekom 2016.
zatraili savjet od Centra za kontrolu
otrovanja. Sve dodatne informacije
prikupljene ovim putem vrijedne su
za ocjenu pojedinanog sluaja i doprinose sigurnosti primjene lijekova.
Izvor: Agencija za lijekove i
medicinske proizvode (HALMED)
E-mail adresa putem koje se
mogu dobiti dodatne informacije je
nuspojave@hamed.hr
65

ZAJE D NO U B OR B I P ROTIV RAKA

Osvrt na specifinosti i skrb u posljednjim danima ivota onkolokog pacijenta

Pred kraj ivota bolesnik mora

osjeati prisutnost i podrku
Pie: dr. med. Ana Tei Vuger, ana.tecic@yahoo.com

Nita tako jasno ne podsjea ovjeka na to da je ivot dar i da na njemu treba

biti zahvalan, kao trenuci u kojima postane svjestan kako nema vie nad njim
kontrolu. Rak je jedna od najveih poasti dananjice, s trendom porasta
pojavnosti, ali i smrtnosti. U Hrvatskoj je zasigurno jedan od najteih, ako
ne i najtei problem, koji optereuje sustav. U borbu s opakim neprijateljem
ukljueni su svi, od samog bolesnika, njegove obitelji i ire zajednice,
lijenika onkologa, lijenika PZZ, preko niza korisnih organizacija za pomo
i podrku, sve do zdravstvenih, pravnih i financijskih dravnih instanca. Kako
bismo podsjetili na ozbiljnost borbe protiv zloudnih bolesti, kao i niz vanih
elemenata u procesu lijeenja onkolokog bolesnika, Lijenike novine od
prethodnog broja sadravaju i novu rubriku Zajedno u borbi protiv raka.
U ovom broju donosimo osvrt na specifinosti u posljednjim danima ivota
onkolokog bolesnika i end - of life care, odnosno skrb pred kraj ivota.

Vrlo je vano prepoznati

do koje mjere bolesnik
eli biti ukljuen u pitanja
svoje bolesti, stanja i
buduih postupaka, i to
mu na taj nain potpuno
omoguiti. Pokazalo se
da bolesnici veinom ele
biti ukljueni u pitanja
koja ih se tiu. Vano je
povremeno i izravnim
pitanjem provjeriti
moemo li jo to za
njih uiniti

66

U medicini se end-of-life care ili skrb pred

kraj ivota ne odnosi samo na bolesnike
u njihovim posljednjim danima ivota,
nego i na sve oboljele u terminalnoj fazi
njihove bolest. U toj specifinoj ivotnoj
situaciji odvija se niz paralelnih dogaaja
i odluka, od bolesnikovih prava i elja, do
etikih pitanja o uinkovitosti i/ili tetnosti bilo kakvih medicinskih postupanja. U
jednome se svi slau, ako je s medicinske
strane situacija jasna, na samom je bolesniku i njegovoj obitelji odluka kada i
koliko potencirati agresivan tretman u
lijeenju, a kada zatraiti povlaenje pruenog suporta.
U Velikoj Britaniji 2004. je utemeljen nacionalni program skrbi pred kraj ivota, a
2008. publiciran je kao dokument nacionalne strategije, sve zbog vrlo loih rezultata istraivanja na temu kvalitete ivota
i pruene skrbi terminalno bolesnima.
Posljedino opisanoj inicijativi nacionalne politike, ekstenzivnoj integraciji palijativne skrbi, snanom pomaku u radu

hospicija, kao i izraenom angamanu zajednice, Velika Britanija je 2015. uvrtena

u sam vrh pozitivnih rezultata u globalnoj
studiji end-of-life skrbi.

Pozitivan stav
Brojke u Engleskoj pokazale su i da se velik
broj preminulih bolesnika moe na neki
nain predvidjeti, dakle njihovoj smrti
prethodilo je razdoblje kronine bolesti,
poput srane insuficijencije, zloudnog
tumora, demencije. Veina tih bolesnika
ipak je preminula u bolnici,premda bi
radije umrli kod kue. Rijetki su izrazili
pozitivan stav o zavravanju ivota i trenutku smrti u bolnici. Sve to upuuje na
potrebu dobre organizacije skrbi i zadovoljavanja bolesnikovih potreba do razine koju se moe zbrinuti izvan bolnikih
ustanova, kako bi se zadralo bolesnikovo
dostojanstvo i ispunila mu se posljednja
elja, o umiranju kod kue.
Ameriki Nacionalni institut za rak definirao je kraj ivota onkolokog bolesnika

ZAJE D NO U B OR B I P ROTIV RAKA

kao trenutak kada zloudna bolest vie

nije kontrolirana, a dijagnostika, medicinski pothvati i tretmani uglavnom
prestaju. Meutim, nastavlja se briga za
bolesnika, tako da mu se osigura potreban komfor i odri zadovoljavajua razina kvalitete ivota u preostalim tjednima
ili mjesecima. Posljednje razdoblje ivota
razliito je za svakog pojedinog bolesnika, kao i njegove potrebe. Nuno je na
njih obratiti panju i u komunikaciji s bolesnikom i obitelji rijeiti sva pitanja koja
obitelj i bolesnik imaju. Takoer, vano je
razgovarati i o odlukama koje e uslijediti
u skrbi za bolesnika, o postupcima koji e
se odabrati i o nainu na koji e se s bolesnikom postupati. Iako je jasna i logina
potreba bolesnika i obitelji za pobliom
informacijom o preostalom vremenu za
bolesnika, lijenik naelno izbjegava detaljne procjene, iz razumnih razloga. Nikada se ne moe posve tono predvidjeti
preostalo vrijeme umiruem bolesniku,
jer na njega utjee niz imbenika, koji
ovise i o vrsti zloudne bolesti, i o samom
bolesniku. Takoer, postoji humana elja
da se sauva bolesnikova preostala elja
za ivotom, do samog kraja.
U zbrinjavanju umirueg bolesnika mogue je skrb pruiti kod kue ili hospitalno,
ali i u nekoj drugoj stacionarnoj ustanovi.
Kod bolesnika koji eli posljednje trenutke
provesti kod kue, a onaj tko skrbi o njemu moe mu to omoguiti, potrebno je
prepoznati trenutke u kojima ipak treba
prizvati u pomo medicinski tim ili drugu
asistenciju u skrbi za umiruega. To su stanja kada bolesnikove potrebe nadiu skrb
koju dobiva kod kue, ali i situacije kada
LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

sam skrbnik u nekom trenutku vie nije

u stanju odraditi svoju ulogu onako kako
je potrebno.

Strah od naputanja
Svaki umirui onkoloki bolesnik ima
svoje specifine brige, pitanja i potrebe.
Ipak, postoje pitanja koja se na slian
nain otvaraju kod svih bolesnika pred
kraj ivota. To su, prije svega, strah od
naputanja i strah od optereivanja drugih, te zabrinutost zbog gubitka kontrole
i dostojanstva. Postoji nekoliko naina
kako pristupiti tom problemu i bolesniku
pruiti maksimalno moguu utjehu. Vano je bolesniku pruiti drutvo, provoditi
s njim vrijeme u oputajuim radnjama,
uz osiguran osjeaj prisutnosti i podrke
voljenih. Omoguiti bolesniku razgovor i
osigurati mu informaciju. Vrlo je vano
prepoznati do koje mjere eli biti ukljuen u pitanja svoje bolesti, stanja i buduih postupaka, i to mu na taj nain potpuno omoguiti.
Znaajnu ulogu u skrbi pred kraj ivota
ima i duhovna skrb. U razvijenom sustavu palijativne skrbi odgovornost za
duhovnu skrb dijeli cijeli tim, a najee
je preuzimaju duhovnici po pozivu, koji
u suradnji s crkvom i timom palijativne
skrbi, osiguravaju bolesniku potrebnu
duhovnu komponentu.
Analize sustava skrbi onkolokog bolesnika pred kraj ivota i svih postupaka i
pristupa koji se tada primjenjuju, iznjedrili su neka temeljna pitanja koja formiraju i svijest i trend pristupa. To je, izmeu ostalih i pitanje nastavka, odnosno

prestanka aktivnog onkolokog lijeenja i

specifine citotoksine terapije. U studijama svjetskih autora opaen je porast agresivnosti u pristupu terminalnom bolesniku,
u smislu aktivne primjene sustavne antitumorske terapije.
U jednoj hrvatskoj specijaliziranoj onkolokoj ustanovi provedena je 2014. godine
retrospektivna analiza pruene skrbi na
180 preminulih bolesnika u estogodinjem
razdoblju. Ustanova je tijekom tog razdoblja
osnaila suradnju s palijativnom skrbi.
Analiziran je specifini parametar, primjena aktivnog onkolokog lijeenja. Rezultati
su pokazali kako se bolesniku pristupa na
umjereno agresivan nain, kako je, ako je
provoeno, aktivno onkoloko lijeenje u
posljednjim tjednima ivota bolesnika najee bilo ipak posljedica dobre procjene
svih kljunih elemenata, od kojih su najee vrednovani bili smanjenje samih simptoma bolesti, zbog ega se bolesnik bolje
osjeao. Iako u nekontroliranim uvjetima, u
samo jednom centru i na malom broju bolesnika, provedena studija ponudila je utjene rezultate, to moe biti podstrek za dalje
sline trendove, ali i za daljnji marljiv rad.
Dakle, skrb za bolesnika u njegovim posljednjima danima ivota vrlo je kompleksna, ima niz elemenata na kojima se moe i
treba raditi i uvijek postoji prostor za napredak. Ostvariv je kroz dobru organizaciju sustava, dobru suradnju svih koji su posredno
ili neposredno ukljueni u brigu o bolesniku i uz, to je posebno vano, svijest i empatiju prema umiruem bolesniku i njegovim
potrebama.
67

RIJETKE B O L ESTI

Gaucherova bolest
Doc. dr. sc. Nadira Durakovi, e-mali: nadira@mef.hr

Kontakti
Hrvatski savez za rijetke bolesti, Ivanigradska 38
(u Domu zdravlja Zagreb - Istok), 10000 Zagreb.
Besplatan broj Linije pomoi za rijetke bolesti:
0800 99 66; Telefon: 01/2441-393;
Faks: 01/5534-905;
e-mail: rijetke.bolesti@gmail.com;
web: www.rijetke-bolesti.hr

U Hrvatskoj je do sada
dijagnosticirano tek
dvadesetak bolesnika,
iako bi ih prema
oekivanoj prevalenciji
trebalo biti blizu
stotinu. Osim terapije
specifine za bolest,
bitna je i
simptomatska i
potporna terapija,
kao to su mjere za
prevenciju bolova ili
pravovremeni
ortopedski zahvati,
za to je potrebno
djelovanje cijelog
ekspertnog
lijenikog tima

68

Gaucherova bolest je nasljedna metabolika

bolest, ujedno i najea meu lizosomskim
bolestima nakupljanja. Simptome je 1882.
godine opisao francuski lijenik, dermatolog,
Philippe Gaucher. Dodue, mislio je da je rije o tumorskoj bolesti a na to ga su ga naveli
teina simptoma, sklonost krvarenju, izrazito
uveana slezena te gotovo tumorska kaheksija bolesnice. Opisao je i infiltraciju slezene
velikim, nepravilno oblikovanim stanicama,
danas poznatim kao Gaucherove stanice. Iako
je u vremenu koje je slijedilo postalo jasno da
bolest nije maligne prirode i da postoji odreena obiteljska povezanost sluajeva, tek je 1965.
godine Roscoe Brady odgonetnuo uzrok poremeaja otkrivi da nedostatak enzima glukocerebrozidaze (odnosno kisele -galaktozidaze) uzrokuje nakupljanje glukocerebrozida u
makrofazima. Bolest je nasljedna, autosomno
recesivna i rezultat je mutacije dva alela gena
za glukocerebrozidazu na kromosomu 1q21.
Do danas je opisano vie od 350 razliitih mutacija. Prevalencija u europskoj populaciji je
oko 1:50 000 stanovnika, dok je u populaciji
Askenazi idova prevalencija 1:500 do 1000.
Tradicionalno se bolest dijeli u tri tipa.
Tip 1, najuestaliji tip (>95 % bolesnika), jedini ne-neuropatski tip (kod kojeg izostaju
simptomi sredinjeg ivanog sustava (SS);
moe se prezentirati u bilo kojoj dobi a klinika slika varira od vrlo blage do izrazito teke.
Tip 2 ili akutni neuropatski tip prezentira se rano
u dojenakoj dobi; primarna bolest SS-a je izrazito teka i obino djeca preive do dvije godine.
Tip 3 ili kronini neuropatski tip karakterizira
neto blaa neuroloka klinika slika, bolest se
dijagnosticira kasnije u djetinjstvu i oekivano
preivljenje je neto due.
Danas dodue prevladava miljenje da je rije
o jedinstvenom poremeaju sa irokim spektrom klinike prezentacije, od blage koja ne
zahvaa SS do vrlo teke s izrazitim neurolokim simptomima.

Bolest je, kao to je spomenuto, rezultat smanjene aktivnosti enzima glukocerebrozidaze,

to uzrokuje nakupljanje glukocerebrozida. Glukocerebrozid nastaje degradacijom
kompleksnih glikosfingolipida porijeklom iz
stanine membrane, a kada se ne moe razgraditi nakuplja se u makrofazima, koji se
umnaaju brojem i poveavaju volumenom
te poprimaju karakteristian pjenuav izgled.

Smanjena kvaliteta ivota

S vremenom se poveava veliina organa,

prvenstveno slezene a potom i jetre, te postupno nastaje poremeaj njihova rada.
Kako makrofaga najvie ima u slezeni, jetri
i kostima, neto manje u pluima, najznaajniji simptomi su trombocitopenija, anemija,
splenomegalija i hepatomegalija, a u djece
poremeaj rasta i razvoja. S napredovanjem
bolesti razvijaju se i drugi simptomi: pluna
disfunkcija, sklonost infekcijama, osteoporoza, razvoj avaskularnih nekroza kostiju
te kao posljedica izraziti bolovi u kostima,
kotane krize. Svi oni zdrueno znaajno
smanjuju kvalitetu ivota oboljelih, a ako se
bolest ne lijei, znaajno skrauju oekivano trajanje ivota. Splenomegalija i trombocitopenija su najei i uobiajeno najraniji
simptomi bolesti. Splenomegalija je obino
dugo vremena blaga do umjerena, no ako
se bolest ne lijei slezena progresivno raste,
zauzima vei dio abdomena te interferira s
radom drugih abdominalnih organa. Povijesno je splenektomija bila esta u oboljelih od Gaucherove bolesti, no danas znamo
da splenektomija, iako prolazno smanjuje
simptome i trombocitopeniju, vrlo brzo
uzrokuje znaajno pogoranje kotane bolesti te se danas u oboljelih od Gaucherove bolesti radi u iznimnim situacijama. Trombocitopenija je inicijalno uzrokovana pojaanom
potronjom od strane slezene, a kasnije u
tijeku bolesti (ili ranije u splenektomiranih)
citopeniji doprinosi infiltracija kotane sri
Gaucherovim stanicama. Razina tromboci-

RIJETKE B O L ESTI

Slika 1. Slezena je poveana, na aksijalnim je presjecima dimenzija

180x57 mm, sadri lezije niskog intenziteta signala u T1 i T2 tehnici
snimanja, promjera do 16 mm

ta u uznapredovaloj, nelijeenoj bolesti

esto je vrlo niska a hemoragijskoj dijatezi doprinosi i opisani manjak faktora
koagulacije FIX i FXI, ija je patogeneza
nepoznata. Anemija i neutropenija su
obino blage, ali mogu rezultirati pojavom anemijskog sindroma i uestalih
bakterijskih infekcija. Hepatomegalija je
prisutna u veine oboljelih, no uveanje
jetre je obino manje impresivno u usporedbi s uveanjem slezene. Dio bolesnika
ima umjereno poveane vrijednosti jetrenih enzima, ali hepatociti nisu oteeni procesom odlaganja i funkcija jetre
je najee ouvana. Infiltracija kotane
sri Gaucherovim stanicama uzrokuje
poremeaj u kotanoj pregradnji, razvoj
osteopenije, osteonekroze i avaskularne
nekroze. U oboljelih od Gaucherove bolesti ee se javljaju i neke druge bolesti,
napose Parkinsonova i multipli mijelom,
na to takoer valja misliti. Iako predominiraju simptomi koji bolesnike obino
dovode hematologu, te se tako u svijetu,
ali i kod nas, hematolozi uglavnom brinu za odrasle bolesnike s Gaucherovom
bolesti, za sveobuhvatnu brigu o ovim
bolesnicima nuan je timski pristup; tim
ukljuuje, osim hematologa i radiologa,
genetiara, neurologa, gastroenterologa,
ortopeda, da nabrojimo samo neke.
Postaviti dijagnozu Gaucherove bolesti
iznimno je jednostavno: odreivanjem
aktivnosti glukocerebrozidaze u leukocitima ili iz kulture stanica fibroblasta.
Posumnja li se na Gaucherovu bolest,
treba u Kliniku jedinicu za nasljedne
metabolike bolesti KBC-a Zagreb uputiti suhu kap krvi na filtar papiru, uz propisnu uputnicu. Pretraga je dostupna, nije
skupa i rezultat se moe brzo oekivati.

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

Slika 2. Erlenmayerovi deformiteti distalnih dijelova natkoljenica

obostrano uz opsene intramedularne serpiginozne lezije.
Oba koljena i oba glenja otro su konturiranih artikulacijskih ploha,
bez znakova avaskularnih promjena

U Hrvatskoj se bolest ne moe genotipizirati, no genetska potvrda bolesti, iako

informativna, nije nuna za postavljanje
dijagnoze. Svakako se preporua uiniti genotipizaciju ne samo bolesnika ve i
srodnika, kako bi se utvrdili nositelji gena
te omoguilo genetsko savjetovanje.

Uinkovit lijek

Gaucherova bolest je prva lizosomska bolest nakupljanja za koju je postalo dostupno

lijeenje te sigurna i uinkovita enzimska
nadomjesna terapija (ENT). Godine 1991.
dobio je odobrenje za primjenu prvi preparat za ENT, koji se proizvodio ekstrakcijom
enzima iz humanih posteljica. Vrlo brzo su
taj preparat zamijenili preparati koji su rezultat koritenja rekombinantne DNA tehnologije. Danas na svjetskom tritu postoje tri preparata, dva su dostupna za lijeenje bolesnika kod nas. Enzim se primjenjuje intravenski, svakih 14 dana, i njegovom
primjenom se postupno smanjuje veliina
organa, oporavlja se periferna krvna slika
te zaustavlja daljnje oteenje kostiju. Naalost, neke posljedice bolesti nisu ireverzibilne, kao to je npr. avaskularna nekroza
pa je stoga bitno zapoeti terapiju na vrijeme. Osim ENT-om, istraivanja su se u
posljednje vrijeme dosta bavila i terapijom
smanjenja supstrata. Tim se pristupom ne
nadoknauje enzim koji nedostaje ve se
djeluje na smanjenje stvaranja glukocerebrozida, te se na taj nain postie ravnotea
u metabolizmu i onemoguuje njegovo nakupljanje. Prole je godine u EU-u odobren
vrlo uinkovit lijek koji djeluje upravo na
taj nain, a njegova velika prednost to se
uzima peroralno. Osim terapije specifine
za bolest, bitna je i simptomatska i potporna terapija, kao to su mjere za prevenciju
bolova ili pravovremeni ortopedski zahva-

ti, za to je potrebno djelovanje cijelog

ekspertnog lijenikog tima.
U Hrvatskoj je do sada dijagnosticirano
tek dvadesetak bolesnika, iako bi ih prema oekivanoj prevalenciji trebalo biti
blizu stotinu. S obzirom na to da je dijagnostika bolesti dostupna, a dostupno
je i uinkovito i sigurno lijeenje, vano
je na vrijeme prepoznati oboljele. Iako se
bolest smatra rijetkom, ona nema rijetke
i neobine simptome. Trombocitopenija,
splenomegalija, nerazjanjena anemija
i bolovi u kostima esti su simptomi u
svakodnevnoj praksi ne samo hematologa, ve i drugih specijalista a napose
lijenika ope prakse. Na ovu bolest valja
posumnjati kod svakog bolesnika koji
ima nerazjanjenu trombocitopeniju i
splenomegaliju, osobito onih kod kojih
su prisutni i bolovi u kostima. Dijagnostika je jednostavna, a pravodobno postavljena dijagnoza znai uspjenu terapiju i kvalitetan nastavak ivota.
Za radioloke slike zahvaljujemo se
prof. dr. sc. Kristini Potoki i
dr. Dubravki Bajramovi, a za fotografiju
Gaucherove stanice dr. sc. Sunici Ries.

69

Incidencija1
5/100 000

Prevalencija1
30/100 000

MISLITE I
NA ZEBRU!

U prosjeku
svaki drugi
lijenik obiteljske
medicine mogao
bi imati jednog
pacijenta s
NET-om

Neuroendokrini tumori (NET)

nisu toliko rijetki koliko mislimo

Literatura: 1. Lawrence et al, Endocrinol Metab Clin North Am 2011; 40(1): 1-18 / 2. Klimstra DS et al. Am J Surg Pathol, March 2010; 34(3): 300313 / 3. Yao JC et al. J Clin Oncol 2008;26:3063-3072. / 4. Modlin et al. Lancet Oncol 2008; 9:61-72. / 5. Toth-Fejel S, Pommier RF. Am J Surg.
2004;187:575-579 / 6. Vinik A, et al. Pancreas. 2009 Nov;38(8):876-89 / 7. Campana et al. Journal of Clinical Oncology. 2007; 25(15):1967-1973

Za dodatne informacije moete nam poslati upit na e-mail adresu novartis.hrvatska@novartis.com ili nazvati na broj 01/6274 235
Novartis Hrvatska d.o.o., Radnika cesta 37b, 10 000 Zagreb, tel. 01 6274 220, fax. 01 6274 255
Samo za zdravstvene djelatnike / UI: SANL-AD21-07/04/2016-HR-R11604462925

70

to je to NET?

RANO
OTKRIVANJE
NET-a DRASTINO
PRODULJUJE
PREIVLJENJE!

Neuroendokrini tumori (NET) su heterogena skupina neoplazmi. Nastaju iz neuroendokrinih

stanica koje se nalaze difuzno u svim tkivima. Najee se pojavljuju u probavnom sustavu,
zatim u pluima, a kod 8% oboljelih primarno sijelo je nepoznato.2 Dijele se na funkcionalne, koje
odlikuje svojstvo sekrecije bioaktivnih molekula s raznovrsnom klinikom slikom i simptomima
koji imitiraju druge ee bolesti, te nefunkcionalne koji su asimptomatski, a simptomi
eventualno nastaju zbog rasta tumorske mase.3

Koji su simptomi NET-a?

Neodreeni abdominalni bolovi, uestale vodenaste stolice, krvave stolice, grevi, crvenilo lica, vrata
i dekoltea uz osjeaj vruine, sitni crveni osip po cijelom tijelu, palpitacije, novootkriveni um na
srcu ili valvularne bolesti srca, bronhokonstrikcija/oteano disanje, cijanoza, bolovi u miiima i
zglobovima, edemi ekstremiteta, teleangiektazije.4

Koje su este pogrene dijagnoze NET-a? 5

Sindrom iritabilnog crijeva, Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, alergija na hranu, gastritis i ulkusna
bolest, astma, menopauza, psihijatrijske bolesti.

Kako otkriti NET?

NET se najee razvija sporo i neupadljivo. Otkriva se esto sluajno prilikom endoskopskih
pretraga ili kirurkih operacija, te ultrazvunim nalazom metastaza u jetri.U prosjeku proe 5-7
godina od pojave prvih simptoma do postavljanja ispravne dijagnoze!5 Za postavljanje dijagnoze
vano je posumnjati na NET u okviru klinike slike gore navedenih simptoma koji traju due vrijeme.

to poduzeti kod sumnje na NET?

Trebate poslati pacijenta na Kromogranin A (CgA) testiranje.7
Kromogranin A (CgA) je najkorisniji biokemijski marker za NET. Otkriva funkcionalni i nefunkcionalni
NET. Vrijednosti CgA u serumu dvostruko vee od referentne vrijednosti (100 ng/ml) upuuju na NET.
S nalazima uputite pacijenta internisti (gastroenterologu ili endokrinologu) radi daljnjih
dijagnostikih pretraga. Optimalno lijeenje pacijenata je unutar multidisciplinarnog tima za NET.3

Zato je vano otkriti NET to prije?

Svaki NET ima maligni potencijal! U trenutku postavljanja dijagnoze kod 23% oboljelih ve postoje
regionalne, a kod 27% oboljelih udaljene metastaze!3

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

71

E P I D EMIO L O G IJA

Hoe li odbijanje i odgaanje obaveznih cijepljenja imati utjecaja na kolektivni imunitet?

Hrvatska lani imala najveu

stopu incidencije ospica u EU
Tatjana NemethBlai, dr. med., e-mail: tatjana.nemeth-blazic@hzjz.hr
Mirjana Lana Kosanovi Liina, dr. med., e-mail: MirjanaLana.KosanovicLicina@stampar.hr

Provedba Programa
obaveznog cijepljenja u
Hrvatskoj, iji je osnovni
cilj zatita primalaca
cjepiva, a kod nekih bolesti
i stvaranje kolektivnog
imuniteta, dovela je zbog
dosegnutih obuhvata
cijepljenja (>95%) do
eliminacije niza bolesti
poput djeje paralize,
novoroenakog tetanusa,
difterije, diseminiranih
oblika tuberkuloze kod
djece, invazivne Hib
bolesti kod djece, kao i
do znaajnog smanjenja
obolijevanja od ospica,
rubeole, parotitisa i
hepatitisa B

Cijepljenje protiv bolesti koje predstavljaju velik javnozdravstveni interes najvee je postignue preventivne medicine jer sprjeava bolesti koje uzrokuju
teke posljedice i smrt.
No u posljednje vrijeme svjedoci smo
sluajeva kada roditelji odluuju ne
cijepiti svoju djecu, potpuno ili selektivno, ili odgaaju cijepljenje. Postoci
roditelja koji odbijaju, odgaaju ili su

Godina

neodluni oko cijepljenja svoje djece u

stranim istraivanjima kreu se od oko
5% do oko 30%.
U Hrvatskoj nema puno podataka o veliini tog fenomena, no postojei daju
informativnu sliku.
Podaci Sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja iz evidencije o odbijanju
cijepljenja:

Broj zaprimljenih prijava o odbijanju cijepljenja

2011.

2013.

205

2014.*

319

2015.**

207

* Vei broj moe se dijelom objasniti i time to je tada u Programu bila i izjava Informirani
pristanak o odbijanju, koje u 2015. nema.
**2015. godine bilo je 78 presuda (koje su pristigle u posljednjih godinu dana, ali su prijave
podnesene i ranije), od ega 10 oslobaajuih (to znai da su ili u meuvremenu roditelji cijepili
djecu ili ima vremena prema miljenju sudaca do npr. navrene 1 godine ivota i dr.)

72

E P I D EMIO L O G IJA

U nastavku su najnoviji dostupni rezultati istraivanja o ispitivanju stavova prema cijepljenju

Istraivanje

Udio odbijanja cijepljenja

2014.: Barbari, Krpan (n=549

roditelja), Hrvatski studij,

13% - su odbili cijepitidijete

online tematski forumi, Facebook

grupe za rasprave (neobjavljeno)

2014.: ovi, Korajlija i sur.

(n=833) Filozofski fakultet
Sveuilita u Zagrebu,
Onlineanketa na tematskim
internetskim portalima i
forumima (klokanica.hr,roda.
hr, roditelji.hr) i Facebooku
(neobjavljeno)

47% - odbili bi da nije obavezno

29% - su cijepili samo da
izbjegnu probleme kod upisa u
kolu/vrti
20% - bi odbili cijepiti svoje
dijete u kalendaru obaveznog
cijepljenja
38 % - cijepili bi samo s nekim
cjepivima
9% roditelja (kojih je 5% ukupnog
uzorka) ne cijepi svoju djecu.
Najei razlog neprimanja
nekog obaveznog cjepiva:
osobna odluka (70%)

2015.: tulhofer i sur. (n= 1000)

Filozofski fakultet Sveuilita u
Zagrebu& Institut I. Pilar;
Nacionalni reprezentativni
probabilistiki uzorak*

Sociodemografske i
sociokulturoloke karakteristike
za negativan stav prema
cijepljenju

11% - bi odbili cijepljenje prema

kalendaru obveznog cijepljenja
(30% u dobi 18-29 i 30-45
godina)

Skloniji necijepljenju:
Negativni stavovi
Loe znanje
Negativnija dosadanja iskustva
Skloniji teorijama zavjere i alternativnim
zdravstvenim navikama
M
 anje vjeruju da je zdravlje posljedica
sluaja i medicine, a vie stvar osobnih
izbora i ponaanja

Povezanost s odbijanjem i oklijevanjem

cijepljenja:
mlaa dob, neroditeljstvo, religioznost,
koritenje alternativne medicine

20% - bi cijepili samo s nekim

cjepivima

* tulhofer A., Repalust A., evi S., Rihtar S., ChildhoodVaccineRefusalandHesitancyin Croatia:
Insightsfrom a Population-BasedStudy(u zavrnoj fazi objavljivanja u InternationalJournalofPublic Health)

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

73

E P I D EMIO L O G IJA

Provedba Programa obaveznog cijepljenja u Hrvatskoj, iji je

osnovni cilj zatita primalaca cjepiva, a kod nekih bolesti i
stvaranje kolektivnog imuniteta (vano za zatitu onih koji se
iz zdravstvenih razloga ne mogu cijepiti), dovela je zbog dosegnutih obuhvata cijepljenja (>95%) do eliminacije niza bolesti poput djeje paralize, novoroenakog tetanusa, difterije,
diseminiranih oblika tuberkuloze kod djece, invazivne Hib
bolesti kod djece, kao i do znaajnog smanjenja obolijevanja
od ospica, rubeole,parotitisa i hepatitisa B.
Podaci o cjepnim obuhvatim cijepljenja iz kalendara obaveznih cijepljenja su dobri. Dostupni podaci o protivljenju roditelja cijepljenju ukazuju da u svijetu, pa i u Hrvatskoj, taj
fenomen nije veih razmjera. No hoe li tako i ostati? Hoe
li poveanje udjela odbijatelja cijepljenja, uz ostale povreme-

ne ili stalne, vee ili manje probleme nedostupnosti cjepiva i

druge logistiko organizacijske probleme provedbe programa,nepovoljno utjecati na individualni i kolektivni imunitet?
Rizici smanjene procijepljenosti ogledaju se u epidemijama
bolesti, uglavnom ospica, u brojnim europskim zemljama.
Prema prijavama u ECDC-u Hrvatska je imala najvee stope
incidencije ospica u zemljama EU-a u 2015. godini. Te godine je trajala epidemija ospica, koja je zapoela u prosincu
2014. i trajala do travnja 2015., u kojoj je vie od tri etvrtine
oboljelih pripadalo migrirajuoj slabo procijepljenoj populaciji.To je izvanredna pojava, jer inae imamo 1-2 uvezenasluaja iz inozemstva koji se ne ire dalje (ospice smo praktiki
eliminirali).

esto je u diskusiji o protivljenju cijepljenja obvezno cijepljenje glavno pitanje dananjice u Hrvatskoj. No pitanje
obaveznog cijepljenja nije medicinsko,
nego prvenstveno pravno drutveno-politiko pitanje - kako neka drava, neko
drutvo organizira cijepljenje i odnosi
se na pravni i drutveni aspekt cijepljenja. Ako je sustav dobar, svejedno je je
li obavezan ili neobavezan. Pad cjepnih
obuhvata dovesti e do pogoranja epidemiolokog stanja i u obaveznim i u neobaveznim sustavima cijepljenja.

Slika 1- Grupiranje oboljelih od ospica u

Zagrebu pri manjim epidemijama u nedovoljno cijepljenoj populaciji, prosinac
2014. - travanj 2015. Povezani kruii iste
boje su manje epidemije nastale irenjem
zaraze od jednog oboljelog; nepovezani
kruii u sredini su sporadini sluajevi;
brojevi oznaavaju broj otkrivenog sluaja, ukupno ih je bilo 122. (iz prezentacije
Measles outbreak in Zagreb, Kosanovi
Liina, Bastai, Vojvodi, European Scientific Conference on Applied Infectious
Disease Epidemiology (ESCAIDE), 2015,
Stockholm).

74

Takoer, neki govore da bi cijepljenje

trebalo biti neobavezno i da je dovoljna
mjera da se u vrti ili kolu ne primaju
necijepljena djeca, kao to je to u drugim
razvijenim zemljama. Tono, to bi trebalo biti dovoljno (kada bi se taj propis
dosljedno primjenjivao, to kod nas nije
uvijek sluaj). Ipak, prema podacima
SZO-a i Europskog centra za spreavanje i suzbijanje bolesti (ECDC),razvijene
zemlje koje nemaju sustav obaveznog
cijepljenja, imaju niske cjepne obuhvate
i zbog toga znatno viu incidenciju bolesti protiv kojih se cijepi nego mi (na
primjer, u Njemakoj oko 35 puta viu,
vedskoj oko 10 puta viu, u Norvekoj 3
puta viu incidenciju ospica nego u Hr-

vatskoj). Rezultati Istraivanja Filozofskog fakulteta 2015. godine pokazali su,

iako uzorak nije reprezentativan, da oko
40% roditelja cijepe djecu samo zato to
je to obavezno (da izbjegnu sankcije) i da
pokazuju dezinformiranost. To znai da
zapravo ne razumiju korist od cijepljenja. Prema rezultatima tog istraivanja,
ako se ukine obavezno cijepljenje, moemo oekivati zabrinjavajui pad cjepnih
obuhvata. Stoga je vano da lijenici informiraju pacijente i roditelje o svim korisnim uincima cijepljenja te moguim
nuspojavama cjepiva.
Pritom, meunarodna istraivanja sugeriraju da standardne informativne
kampanje nisu jako uinkovite, dok su
se uinkovitim pokazale intervencije zasnovane ne razgovoru i savjetovanju na
relaciji zdravstveni djelatnik-pacijent,
posebice kada pacijent ima povjerenje
u lijenika i zdravstvenog djelatnika.
U posljednjem istraivanju o stavovima cijepljenja provedenom u Hrvatskoj
2015. godine autori zakljuuju da su
potrebna daljnja istraivanja, vie analitika, koja bi uzimala u obzir i uinke
socijalnih mrea na ponaanje pojedinaca u cilju kreirajna ciljanih intervencija.
(tulhofer, 2015.).

P ET / C T p r e t r a g e

Vanost PET/CT pretrage u

obradi onkolokih bolesnika
Autor teksta: Ivanka Trstenjak-Rajkovi, dr. med. spec.
Ravnateljica Poliklinike Medikol

Kontinuirano poveanje potreba pacijenata za PET/CT pretragom prisutno je u

nas kao i u svijetu, s obzirom na neprestano poveanje broja novooboljelih pacijenata od zloudnih bolesti, te s obzirom na to da je tijekom zadnjeg desetljea
nedvojbeno u cijelom svijetu dokazana
i neupitna korist PET/CT pretrage u dijagnostici onkolokih pacijenata. To su
odavno prepoznali i lijenici specijalisti u
naoj zemlji koji pacijente upuuju na tu
pretragu, i koja je kao takva neizostavni
dio smjernica razliitih strunih drutava
u dijagnostici bolesnika s malignim bolestima, uz porast indikacija za navedenu
pretragu (u razliitim hrvatskim, europskim i amerikim smjernicama).
Radi se o ...zapravo najvanijoj pretrazi u onkologiji.. (citat/izvor: prof.dr.sc.
Stjepko Pletina, dr. med. u: Balenovi A.,
amija M. ''Klinika primjena PET/CT
dijagnostike u onkologiji'' Zagreb 2011.).
Prednost PET/CT-a je u tome to se jednim snimanjem u vidnom polju obuhvati
i analizira cijelo tijelo, a ne samo pojedini segment. Jednom pretragom umjesto
s nekoliko zasebnih pretraga, koje za pacijenta iziskuju znaajno dulje vrijeme,
te dijagnostiku na vie razliitih mjesta.
Napomenimo usto, da se radi o tekim
bolesnicima od malignih bolesti, koji su
netom proli bilo kirurki zahvat, bilo
kemoterapiju ili zraenje, te im sve to
predstavlja dodatan napor, uz vrijeme kao
iznimno vaan imbenik. Takvim je bolesnicima i njihovim lijenicima u interesu
to prije obaviti pretragu kako bi mogli zapoeti ili nastaviti s daljnjim lijeenjem jer
je sa svakim odgaanjem vjerojatnost za
pojavu i irenje metastaza vea. Nadalje,
PET/CT je u konanici povoljnija i uinkovitija pretraga u usporedbi s drugim dijagnostikim metodama, i za pacijenta i za
zdravstveni sustav u cijelosti, s obzirom na
benefite u pronalaenju najadekvatnijeg

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

oblika lijeenja, a to znai promjenu vrste

kemoterapije, ponekad i potedu od njezina nepotrebnog nastavka. Nadalje, temeljem nalaza PET/CT pretrage postavlja se
jasna indikacija za ili protiv kirurkog zahvata, zraenja ili njihovih kombinacija, a
to rezultira i smanjenjem broja nepotrebnih hospitalizacija, moguih komplikacija
i nuspojava. Poznato je da se nakon PET/
CT pretrage u oko 36 % oboljelih mijenja
odluka o daljnjem lijeenju.
Za 2016. god. predloenih ugovorenih
PET/CT postupaka je 8.820 godinje ukupno za sve osiguranike HZZO-a (KBC Zagreb - Rebro i Poliklinika Medikol).
To znai 1.866 PET/CT postupaka na milijun stanovnika, to je znaajno ispod europskog prosjeka koji je jo 2012. godine
bio 2.964 postupka na milijun stanovnika
godinje, uz tendenciju stalnog i kontinuiranog rasta broja pretraga u svim europskim dravama.
To predstavlja ukupno smanjenje broja
pretraga za 1.180 godinje, u usporedbi s
brojem pretraga odobrenih u 2015. godini
na razini Republike Hrvatske.

S hvalevrijednim uvoenjem PET/CT

ureaja na KBC Zagreb 2012. godine, u
RH je instalirano ukupno pet PET/CT
kamera, ime su zaokruene potrebe RH
s obzirom na broj stanovnika.
Od 2008. godine nadalje broj PET/CT
pretraga u europskim zemljama biljei porast od prosjeno 20 % godinje,
a u Hrvatskoj se biljei pad ugovorenih PET/CT postupaka s HZZO-om s
11.400 pretraga godinje odobrenih u
2011. godini na 8.820 pretraga godinje
u 2016. godini.
Smanjenje broja PET/CT postupaka ve
je sada uzrokovalo stvaranje i uzrokovat
e daljnje poveanje liste ekanja i za ovu
pretragu u obje ustanove (i u KBC-u
Zagreb i u Poliklinici Medikol). PET/
CT pretraga je namijenjena prvenstveno pacij,entima s malignim bolestima,
pa je nedopustivo svako neprimjereno
ekanje na termin pretrage o kojoj ovisi odluka o daljnjem lijeenju bolesnika.
Nedvojbeno e nepovoljno utjecati na
sam tijek bolesti i mogue komplikacije,
te time u konanici i na sam ivot pacijenata.

Broj PET/CT postupaka u Hrvatskoj i europskim zemaljama na jedan milijun stanovnika

Sponzorirani lanak

75

KOMORIN TEST ZNANJA

zagrebaki model utvrivanja etiopatogeneze

Etiopatogeneza poremeaja energijskog

i tvarnog metabolizma V. dio
Prof. dr. Zdenko Kova

Naputak za rjeavanje
Rjeavanjem ovog Komorinog testa ita
moe stei bodove potrebne za licenciranje. Na zasebnom listu je matrica za
pisanje rjeenja (na stranici 79). Rjeenja
e se kvantificirati i ponderirati, a netona rjeenja umanjuju doprinos tonih
rjeenja. Sveukupno rjeenje izraava se
kao postotak od maksimalno mogueg
(dakle 100%-nog rjeenja). Taj se postotak pretvara u HLK bodove na sljedei
nain: 53-62% donosi 7 bodova; 6372% donosi 8 bodova, 73-82% donosi
9, a sve >83% donosi 10 bodova. Runo ispisana rjeenja na matrici alju se
na HLK, Tukanova 37, 10000 Zagreb,
zemljanom potom (ne aljite elektroniki), naslovljeno KOMORIN TEST.
Rjeenje ovoga problema treba poslati do
30. lipnja 2016. i radi itljivosti ga potpisati tiskanim slovima ili faksimilom.
U sklopu tematike poremeaja energijskoga i tvarnoga metabolizma obraeni
su uinci mravljena u klinikome pokusu na normomasenim i pretilim osobama.

Algoritamska razradba problema1. Uinci mravljenja na masene i energijske pokazatelje u

pretilih i normomasenih ljudi
Za razradbu problema prostudiraj stranice 1857, 207-12 te 4156 u S Gamulin, M Marui, Z Kova. Patofiziologija. Knjiga prva, 7. izdanje. Medicinska
naklada, Zagreb, 2011. godine.
(Zadatak je prireen prema podatcima u
radu: Leibel RL i sur. Changes in energy
expenditure resulting from altered body
weight. New Engl J Med 1995; 332: 621-8.).
Razvoj pretilosti osniva se na energijsko-tvarnom poremeaju povezanom s
nainom ivota (uzimanje hrane i tjelesne aktivnosti). Stanje je poligenski
uvjetovano te ukljuuje regulacijski poremeaj sloene homeostaze humoralnih i neuroendokrinih mehanizama. U
svrhu istraivanja uinaka mravljenja
ispitanici-dragovoljci (ene i mukarci u
dobi 2630 godina) podvrgnuti su ogranienom uzimanju hrane (redukcijska
prehrana, 800 kcal dnevno) do gubitka

10% poetne tjelesne mase. Svi ispitanici

prije ukljuivanja u istraivanje imali su
kliniki status zdrave osobe prema fizikalnom pregledu i laboratorijskim pretragama (testovi funkcije titne lijezde,
biokemijski testovi, kompletna krvna
slika i uroanaliza). Osobe s indeksom
tjelesne mase (engl. body mass index)
>28 kg/m2, gdje m2 predstavlja kvadriranu visinu ispitanika izraenu u metrima) svrstane su u skupinu pretilih, a
osobe s manjim indeksom svrstane su u
normomasenu skupinu. Normomasene
osobe su smravile unutar 47 tjedana,
a pretile izmeu 614 tjedana redukcijske prehrane. Potronja energije mjerena
je indirektnom kalorimetrijom, a sastav
je tijela procijenjen hidrodenzitometrijom, kojom se mogu kvantitizirati maseni udjeli masnog odnosno drugih tkiva
u organizmu. U tablici 1 navedeni su
pokazatelji masenoga sastava tijela, a u
tablici 2 promjene energijske potronje
prije i nakon mravljenja dviju skupina
ispitanika. Statistiki znaajne promjene
pojedinih pokazatelja oznaene su u pripiscima tablicama.

Tablica 1. Promjene masenog sastava tijela u izvorno pretilih odnosno normomasenih ispitanika nakon mravljenja -10% tjelesne mase

Ispitanici (N)a Vrijeme Tjelesna masa

Bezmasna Masa masnoga
Promjene mase masti/
mjerenjab
(kg)
masa tijelaC (kg)
tkiva (kg)
promjene ukupne mase (%)
Normomaseni (11)
PM 70,5 53,0 17,5

NM 63,7 50,6 13,1
64,7
Pretili (9)
PM 132,1d 64,1 68,0

NM 114,3e,f 59,7 54,6
75,3
a
Broj u zagradi (N) oznauje broj ispitanika.
b
PM = prije mravljenja, NM = nakon mravljenja, -10% poetne tjelesne mase.
c
Bezmasna masa tijela predstavlja razliku totalne tjelesne mase i mase masnoga tkiva.
d
p<0,001, za usporedbu s normomasenom skupinom prije mravljenja.
e
p<0,001, za usporedbu s normomasenom skupinom nakon mravljenja.
f
p<0,001, za usporedbu s poetnom masom iste skupine.
1
Preuzeto i prilagoeno prema izvornuiku u knjizi Z Kova i sur. Patofiziologija Zadatci za problemske seminare. Knjiga druga.
Tree izdanje. Medicinska naklada Zagreb 2011., str. 90-3, uz suglasnost izdavaa i autora zadatka.

76

zagrebaki model utvrivanja etiopatogeneze

KOMORIN TEST ZNANJA

Tablica 2. Promjene energijske 24-satne potronje u pretilih i normomasenih ispitanika kao posljedica mravljenja, -10% tjelesne mase

Sveukupna potronja

energije
Ispitanici (N)a Vrijeme mjerenjab
kcal kcal/kgc

Potronja energije
u mirovanju
kcal kcal/kgc

Normomaseni (11)
PM
2.380 45
1.511 29

NM 1.952d 38d 1.290d 26d
Pretili (9)
PM 3.100e 50e 2.068e 34e

NM 2.549e,f 42f 1.778e 30e
a
Broj u zagradi (N) oznauje broj ispitanika.
b
PM = prije mravljenja, NM = nakon mravljenja, -10% poetne tjelesne mase.
c
masa nemasnog tkiva (dakle, od ukupne mase tijela oduzeta masa masnog tkiva).
d
p<0,004, za usporedbu s poetnim stanjem iste skupine.
e
p<0,001, za usporedbu s odgovarajuom vrijednou normomasene skupine.
f
p<0,001, za usporedbu s poetnim stanjem iste skupine.

VJEBA A: injenina ralamba

(Jedan ili vie tonih odgovora)

mase tijela u obje skupine ispitanika

mravljenjem se statistiki znaajno
smanjuje.

1. Prema podatcima u tablicama 1 i 2

za promjene uzrokovane mravljenjem
tone su sljedee tvrdnje:

2. Funkcijske promjene u pretilih ljudi

ukljuuju sljedee mehanizme:

a) Normomasene osobe u procesu mravljenja (10% poetne tjelesne

mase) statistiki znaajno smanjuju odnos masnoga tkiva i bezmasne
mase tijela.

a) 
Ekscentrina hipertrofija miokarda
u pretilosti nastaje zbog poveanoga
venskog priljeva, ime se poveava
dijastolika napetost stijenke prema
Laplaceovu zakonu.

b) Pretile osobe pri mravljenju relativno vie smanjuju masu masnoga tkiva
odnosu prema smanjenju mase tijela
(13,4 kg/17,8 kg=75,3%) u usporedbi s
promjenama masnoga tkiva u normomasenih osoba (4,4 kg/6,8 kg=64,7%).

b) Porast bazalnoga metabolizma i energijske potronje u mirovanju posljedica je poveanja mase (preteno masnoga tkiva) u kojem je raspregnuta
oksidativna fosforilacija, te se veina
energije pretvara u toplinu.

c) 
Mravljenje uzrokuje signifikantno
smanjenje ukupne dnevne energijske
potronje i potronje energije u mirovanju u pretilih, ali ne u normomasenih osoba.
d) 
Pri mravljenju relativno smanjenje
bezmasne tjelesne mase u odnosu
prema smanjenju ukupne tjelesne
mase relativno je vee u normomasenih osoba (2,4 kg/6,8 kg=35,3%)
nego smanjenje u pretilih osoba (4,4
kg/17,8=24,71%).
e) 
Sveukupna potronja energije normalizirana na kilogram bezmasne

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

c) Hipertrofija srca pri dugotrajnoj pretilosti pridonosi razvoju dekompenzacije srca budui da se smanjuje djelatna priuva organskoga sustava.
d) Specifina se teina tijela debljanjem
smanjuje budui da masno tkivo ima
manju specifinu teinu od drugih
tkiva (primjerice skeletnih miia).
e) Fetalna pothranjenost zbog poveane sposobnosti uskladitenja masti,
epigenetskim mehanizmima, kasnije
u ivotu uz normalnu prehranu pogoduje razvoju debljine.

3. Homeostatika regulacija tjelesne

mase ukljuuje sljedee mehanizme:
a) Poveano uzimanje hrane (unos kemijske energije) i smanjena potronja
energije (primjerice sedentarni nain
ivota) uzrokuju pozitivnu energijsku
ravnoteu i poveanu sintezu masti u
adipocitima.
b) Pri poveanoj tjelesnoj masi poveana je potronja energije pri fizikim
optereenjima i termogenetski uinak
hrane te smanjen tonus simpatikusa.
c) U homeostatikoj hipotalamikoj regulaciji tjelesne mase sudjeluju polipeptid Y i proopimelanokortin, ija je
aktivnost u znatnoj mjeri regulirana
leptinom iz adipocita i inzulinom iz
b-stanica Langerhansovih otoia.
d) 
Pri kratkoronom smanjenju dugotrajno ustaljene tjelesne mase smanjuje se tonus simpatikusa, povean je
termogenetski uinak hrane i poveana koncentracija trijodtironina te poveana parasimpatika aktivnost.
e) Homeostaza tjelesne mase usmjerena
je na odravanje uobiajene mase (pretile, normalne ili mrave), zbog ega je
pri mravljenju aktivnost endogenih
mehanizama usmjerena na kompenzacijsko poveanje tjelesne mase.

77

KOMORIN TEST ZNANJA

4. U organizmu pretilih ljudi susreu se

patogenetski mehanizmi:
a) S energijske toke gledita pretilost je
posljedica negativne energijske ravnotee koja predstavlja stanje s veim
energijskim unosom u odnosu prema
potronji.
b) Slobodne masne kiseline u krvi portalne vene smanjuju inzulinske uinke
u jetri i time poveavaju glukoneogenezu te potiu stvaranje VLDL-a i
LDL-a, to pridonosi hiperlipoproteinemiji i aterogenoj etiopatogenezi.
c) U pretilih je osoba poveana sinteza
kolesterola u poveanoj masi masnoga
tkiva u tijelu, zbog ega se kolesterol
pojaano lui u u to pridonosi litogenosti ui i sklonosti razvoju unih
kamenaca.
d) 
Stalna obvezna potronja ukljuuje
odravanje temeljnih staninih funkcija (transporti, sinteza, prijenos signala), proizvodnju krvnih tlanih
gradijenata, te odravanje tonusa krvnih ila i tonusa upljih organa.
e) Na metabolikoj razini stupanj rasprezanja oksidativne fosforilacije, smanjen izraaj termogenina i poveanje
jalovih metabolikih ciklusa pridonose sklonosti razvoju pretilosti.
5. Pretilost djeluje kao etiopatogenetski
imbenik iji doprinos u nastanku bolesti tono opisuju sljedee tvrdnje:
a) Zbog poveane inzulinske osjetljivosti
pretilih osoba poveana je koncentracija inzulina (kompenzacijska hiperinzulinemija) i istodobno odrana normoglikemija, a to koritenje djelatne
priuve sustava pridonosi sklonosti
razvoju eerne bolesti.
b) U pretilih su osoba poveana statika
i dinamika optereenja u kraljenici i
zglobovima zbog ega se na antigene
lokomotornoga sustava mogu pokrenuti autoimunosni procesi koji pridonose razvoju artroza.

78

zagrebaki model utvrivanja etiopatogeneze

c) Smanjena osjetljivost na inzulin i hiperinzulinnemija viestrukim mehanizmima pridonose razvoju arterijske

hipertenzije, koja je esta u pretilih
osoba i znaajan je imbenik u razvoju kardiovaskularnih komplikacija
pretilosti.
d) U masnom tkivu poveana je aktivnost aromataze koja iz androstendiona sintetizira estrogene to pridonosi
razvoju hormonski ovisnih tumora.
e) U ekscesivnoj pretilosti kao i Pickwickovu sindromu zbog potiskivanja
oita trbunim strukturama razvija se
hipoventilacija, a zbog hipoksemije se
moe razviti policitemija, pluna hipertenzija i sindrom kroninoga plunoga srca.

VJEBA B: Algoritamska
razradba patogeneze
Sljedee pojmove sloi u uzrono-posljedini slijed:
1. Povean unos hrane
2. O
 graniavanje plune ventilacije i
hiperkapnija
3. Smanjena prosjena tjelesna aktivnost
4. H
 iperleptinemija i hiperresitinemija
5. E
 kscentrina hipertrofija miokarda

17. Poveana energijska potronja u

mirovanju
18. Prevaga simpatikoga neurovegetativnog odgovora
19. Pozitivna energijska ravnotea
20. Ubrzani aterogenetski procesi
21. Sklonost razvoju unih kamenaca
22. Arterijska hipertenzija
23. Relativno poveanje krte (nemasne)
tjelesne mase
24. Povean minutni volumen srca
25.Smanjena potronja energije u mirovanju
26. Poveana litogenost ui
27. Mehaniki poremeaji i degenerativne promjene zglobova
28. Smanjena inzulinska osjetljivost
receptora
29. Hiperadiponektinemija

VJEBA C: Povratna doradba

problema
(Rijeiti na nain:
tono + tono + povezano = a
tono + tono + nepovezano = b
tono + netono = c
netono + tono = d
netono + netono = e)

8. P
 oveana masa potkonog i ektopinog masnog tkiva

1. Poremeaj hipotalamike regulacije

energijske ravnotee u pretilosti moe
uzrokovati poveano skladitenje kemijske energije u strukturama masnoga
tkiva u obliku fosfolipida

9. S klonost razvoju eerne bolesti

jer

10. P
 oveana masa tijela

13. H
 ipertrigliceridemija i hiperkolesterolemija

prevagom procesa potronje kemijske

energije iz vlastitih struktura u mravljenju (zbog redukcijske prehrane) smanjuje se masa masnoga tkiva, unato
endogenim mehanizmima koji nastoje
odrati uobiajenu tjelesnu masu.

14. D
 ekompenzacija srca

abcde

15. P
 oveana statika i dinamika optereenja lokomotornog sustava

2. Sekundarni se oblici pretilosti pojavljuju u sklopu nekih bolesti (primjerice

u hipotireozi te Cushingovoj bolesti)

6. K
 ompenzacijska hiperinzulinemija i
poveana proizvodnja C-peptida
7. V
 isceralna adipogeneza i lipogeneza

11. Hipoventilacijski sindrom

12. P
 revaga katabolikih procesa i mravljenje

16. Redukcijska prehrana (800 kcal/dan)

KOMORIN TEST ZNANJA

zagrebaki model utvrivanja etiopatogeneze

kao sekundarna patogeneza koja proizlazi

iz osnovne etiopatogeneze tih bolesti

Matrica za rjeavanje - V. dio. Uinci mravljenja na masene

i energijske pokazatelje u pretilih i normomasenih ljudi

jer

(Rjeenje poslati do 31. lipnja 2016.)

takva pretilost ne sudjeluje znaajno u

populacijskoj pretilosti koja u nekim zemljama zahvaa i do 30% cijelog puanstva, a isto tako postoji populacijska sklonost poveanju tjelesne mase nakon 25-te
godine ivota s priblinom stopom od
0,3 kg/godina.
abcde
3. Osobe koje imaju nasljednu sklonost
razvoju eerne bolesti odravanjem normalne tjelesne mase (tjelesni maseni indeks ispod 28 kg/m2) smanjuju relativni
rizik pojave bolesti

Ime i prezime: ___________________________________________________

Broj licence i faksimil: ___________________________________________
VJEBA A
1. a b c d e
2. a b c d e
3. a b c d e
4. a b c d e
5. a b c d e
VJEBA B

jer
u pretilih bolesnika sa eernom boleu
neovisnom o inzulinu (tip II) mravljenjem se mogu normalizirati jutarnja glikemija i test optereenja glukozom, a pri
tome se glikacija hemoglobina i kolagena
ne mijenjaju.

abcde

Dopunska pitanja
4. Navedi dva razloga injenice da je bioloko skladitenje energije u obliku masti
mnogo uinkovitije (po jedinici porasta
mase tijela) u odnosu prema skladitenju
bioloke energije u obliku bjelanevina i
ugljikohidrata (glikogena).
5. Odrasla osoba unosi godinje prosjeno oko 3,75 x 106 kJ kemijske energije.
Za koliko e se teorijski poveati tjelesna
masa u godini dana pri 2%-tnom poveanju energijskog unosa. (Kemijska energija
1 kg masnoga tkiva iznosi 3,24 x 104 kJ).

VJEBA C
1. a b c d e
2. a b c d e
3. a b c d e
4. ______________________________________________________________
5. ______________________________________________________________

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

79

K oncepcijski
Dvoboj
prof. Poljak prof. Kova

Prof. Poljak: Zato nisam za

relicenciranje s testovima
prof. Kovaa
lan naeg urednitva prof. dr. Zdenko
Kova i ja u zadnje vrijeme nikako da se
razumijemo. On obiljem rijei nastoji dokazati kako je njegov test u Lijenikim novinama dobar i koristan, to ja ne poriem
pa se prema tome on nepotrebno trudi.
Ali, pouen iskustvom, protivim se samo
tome da njegovi testovi imaju sluiti stjecanju bodova zarelicenciranje.Evo zato!
Prije nekoliko godina me prof. Kova,
proelnik Katedre za patofiziologiju Medicinskog fakulteta, na KBC-u Zagreb,
toliko impresionirao originalnim i omanim prirunikom Klinika patofiziologija Etiopatogenetski vorovi da sam mu
u Lijenikim novinama ishodio rubriku,
popratio je uvodom i dao joj naslov Zagrebaki model utvrivanja etiopatogeneze. Ovim je modelom prof. Kova stekao
priznanja diljem svijeta i bio je red da ga
upoznaju i hrvatski lijenici. Patofizioloki
pristup etiopatogenezi mojoj je generaciji
znaio nov pogled u medicini jer je neko
zagrebakom medicinom dominirala morfologija, a klinika patofiziologija praktiki
je postojala samo u rudimentima.
Iako Kovaevi testovi znanja danas pripadaju dodiplomskoj nastavi, mogu biti
korisni i lijenicima kao trening i za osvjeivanje znanja, ali ga naalost nai itatelji
nisu dobro prihvatili. S jedne strane zato
to testovi nisu laki pa zahtijevaju dobro
predznanje, a s druge strane zato to autor
upuuje itatelje da prije rjeavanja testa
proue odreena poglavlja u njegovu udbeniku.
Nai itatelji veinom ne znaju to je dokolica pa zato i nae Lijenike novine
esto samo povrno prelistaju. Stoga se na
urednikom odboru Lijenikih novina
nekoliko puta raspravljalo o sudbini Ko-

80

vaeve rubrike, ali se odluka odgaala sve

dok se moda nekom anketom ne utvrdi
postotak njezina itanja.
Pitanje Kovaevih testova ponovno se zaotrilo od prologa broj Lijenikih novina, otkad njihovo rjeavanje lijenicima
donosi bodove za relicenciranje. Tome
sam se kao urednik usprotivio, ali kako
nerado poseem za vetom, odluio sam,
nakon duge prepiske s prof. Kovaem,
odluku prepustiti Komorinom Povjerenstvu za medicinsko usavravanje lijenika.
Njezin je predsjednik donio salomonsko
rjeenje: Uzevi u obzir sve dosadanje prepiske i apsolutni nedostatak vremena za bitne izmjene, neka test bude
objavljen u sljedeim LN u obliku kakav
je sada pripremljen. Pratit emo odjeke
meu lijenicima i prema tome donositi
izmjene.
Budui da sam kao urednik primio dosta
odjeka o petnaestak dosad objavljenih
testova rijetko koji pozitivan evo da
ih samem u nekoliko reenica. Zanemarimo primjedbe poput Pa to sam apsolvirao jo kao student ili Zahtijevaju
previe vremena i pokuajmo razmotriti
iskustva steena slinim viegodinjim
rjeavanjem testova to ih u dogovoru s
Komorom prireuje asopis Medix, a
Lijenike novine redovito donose popis
lijenika koji su tamo poloili test.
Prvo je i najvanije da se testovi za usavravanje moraju odnositi na novosti iz
medicine jer se sve ostalo moe nai u
studentskim udbenicima. Drugo, u Medixu se odgovori na sva pitanja mogu
nai bez naporna traganja po literaturi jer
ih Medix nudi u lancima istoga broja
u kojem su test pitanja. Samo ih treba paljivo proitati!
S tim je u vezi i pitanje ima li uope smisla trajna edukacija onako kako je u
nas propisana omanim Pravilnikom o
trajnoj medicinskoj izobrazbi jer je formalistika i moe se kao od ale izigrati.
Spomenimo samo javnu tajnu da se rjeenja testova prepisuju. Lako moemo
razumjeti umornog lijenika koji sebi na

takav neetiki nain olakava ivot makar

bi mu to trebalo zamjeriti.
Slino je i s bodovima koji se stjeu pohaanjem strunih predavanja jer se to
svelo na istu formalnost za jedan sat
sjedenja dobije nekoliko bodova. A je li
neko predavanje bilo uspjeno i jesi li to
nauio, nitko te ne pita. Pravi je humor
da e na taj nain pedijatar stei bodove
na ginekolokom predavanju a ginekolog na pedijatrijskom, a jo je vei humor
da profesor moe stei bodove sluajui
predavanje svog specijalizanta, a taj istovremeno (!) dobiva bodove jer educira
svog profesora. Jo vie bodova stjee na
kongresima koje moe ako su dosadni i loi shvatiti kao ugodan kongresni
turizam.
Pravoj trajnoj edukaciji neusporedivo
vie slue struni asopisi, ali se naalost
vie ne itaju toliko kao nekada a niti se
njihovo itanje moe kontrolirati onako
kao sjedenje na predavanjima. Zborov
Lijeniki vjesnik, na primjer, ima dodue nakladu od oko 8000 jer je pretplata
ukljuena u lanarinu Zbora, a to bi bilo
da nije ukljuena moemo naslutiti po
Srpskom arhivu za celokupno lekarstvo.
Budui da njegova pretplata nije ukljuena u lanarinu, tiska se u svega nekoliko
stotina primjeraka premda nai susjedi
imaju tridesetak tisua lijenika.
Konano, ne treba zaboraviti injenicu
da je praktina medicina zapravo zanat
koji se ui praksom uz dobrog majstora,
a ne u klupama. Prema tome, ne treba se
zabrinjavati za edukaciju onog lijenika
koji radi u timu neke bolnice pod nadzorom efa odjela jer se tamo, hoe-nee,
stalno educira. Ali kolegama koji rade na
robinzonski nain, bez svakodnevne komunikacije s ostalim kolegama, svakako
treba omoguiti istinsko usavravanje,
npr. hospitiranjem na nekom bolnikom
odjelu, kod dobroga majstora.
Eto, iznio sam razlog zato nai lijenici
ne vole ba jako svoju Komoru. A moda
niti testove prof. Kovaa.

Prof. Kova: Zato smo ustanovili

rubriku Zagrebaki model
utvrivanja etiopatogeneze
Odgovor uredniku Poljaku po
tokama
Rubrika potie cjelovito sagledavanje stanja
bolesti od nano-razine (eg, diselektrolitemija,
dishidracija itd.) preko makromolekularnih
promjena (eg, genske i epigenetska razina,
itd.) do makro-razine (simptomi i znakovi).
Fizioloki procesi bolesti nisu linearni, redundantni su i s brojnim meureakcijama,
to uzrokuje veliku varijabilnost klinikoga oitovanja, tijeka i ishoda stanja. Gotovo
dogmatski veina lijenika prihvaa da je
razumijevanje etiopatogeneze najpouzdanija
osnova za racionalnu dijagnostiku i terapiju.
Urednik LN, prof. Poljak, potaknuo je i suosnovao Rubriku, upravo s ciljem pojaanog
razmatranja etiopatogeneze, na nain aktivne
ralambe i resinteze znanja. Dakle, itatelju
i rjeavau ne nudi se gotova narativna istina, ve matrini podatci koje treba ugraditi
u cjelovit prikaz stanja. Matrini pristup u
Rubrici primjenjuje naelo activity driven
learning, koje teoretiari andragogije smatraju jednim od boljih naina razvoja znanja
i razumijevanja.
Zanimljivo je da je Urednik nakon petnaestak objavljenih priloga u Rubrici u razdoblju
2014.-2016. godine - ustuknuo i poeo se
zalagati za neke druge oblike trajne edukacije. Osvrnut u se taksativno na urednikove
dvojbe.
Prvo. Ne radi se o tomu da se urednik i autor
Rubrike u zadnje vrijeme nikako ne razumiju, ve se urednik sada zauzima za neki drugi oblik trajnog usavravanja, te u stanovitoj

mjeri kritizira sadanji nain licencnoga bodovanja, openito. Slaem se da postoje brojni naini trajne edukacije, meu kojima i ova
Rubrika o algoritamskoj etiopatogenezi. Meutim, ako se komu vie dopada jedan nain,
to ne znai da e nipodatavanjem drugih
naina poveati uvjerljivost svojeg izbora.
Drugo. Potreban je ispravak tvrdnje da
Kovaevi testovi znanja danas pripadaju
dodiplomskoj nastavi. Urednik je ispravno
primijetio referiranje na kvarterne tekstove
u udbenicima1, a pri tome zanemario da se
svaki zadatak istodobno referira na primarne ili sekundarne (pregledne) objavnine na
temelju kojih je matrini zadatak sainjen.
Isto tako je zanemaren i stupanj teine
koji su B i C razine2 i koji ne pripadaju
dodiplomskoj razini. Konano zanemarena
je injenica da je Trea knjiga Patofiziologije3 (iz koje se preuzima dio materijala za Rubriku) koncepcijski i strukturom prirunik
i problem-solver s obraenih 1165 stanja
bolesnika, a primarno je namijenjena prouavanju etiopatogeneze na viim razinama
lijenikova usavravanja4.
S druge strane, ako je tona tvrdnja da tematika i akademska razina Rubrike moe
biti korisna samo kao kao trening i za osvjeivanje znanja, onda bi rjeavanje moglo
biti tek puka djeja igra za prosjenoga
rjeavaa. Potpuno, nasuprot tomu, urednitno LN je kadto izraavalo bojazan da
je preteko (prema osobnom svjedoenje
na sjednici, veljae 2016.), a Povjerenstvo za
edukaciju HLK-a je odredilo neoekivano
visoku bodovnu vrijednost.
Tree. Urednik tvrdi da su reakcije na Rubriku do sada bile rijetko pozitivne. Unato
tomu, Urednik nije zaustavio Rubriku, a niti
je provedena itateljska anketa u razdoblju
2014.-16 Urednikove dojmove, s druge strane, smatram vanom procjenom te predlaem LN-ama uspostavu povratnih objektiviziranih kanala komunikacije s itateljima.
etvrto. Urednik laudira metodikom pristupu asopisa Medix, jer se test pitanja
moraju odnositi na novosti iz medicine te da
se odgovori na sva pitanja mogu nai bez
napornog traganja za literaturom a Medix
ih nudi u lancima dotinog broja. Samo
ih treba proitati!. Potrebno je utvrditi dvi-

je pojave. Urednik u ralambi i resintezi

znanja u Rubrici ne prepoznaje metodiku
novinu i snagu a zbog toga je ustanovljena
Rubrika5. Potom, Urednik se zalae za test
- tipa pitalice na zadani narativni opis, bez
nune potrebe razumijevanja meuodnosa
u osnovi klinike pojave. Za razliku od toga
Rubrika integrativno razumijevanje promie kao zahtjev sine qua non.
Peto.. Urednik govori o trajnoj edukaciji kao je formalizmu koji se moe kao od
ale izigrati. U metodici Rubrike su ugraeni mehanizmi koji uinkovito tite istinske
rjeavae6. Unato tomu, urednik zagovara
drukiji metodiki pristup.
esto Urednik se dotakao kompartmentalizacije u medicini i naglaava da je pravi
je humor da e .(). pedijatar stei bodove na
ginekolokom predavanju. S druge strane,
kada Rubrika ponudi etiopatogenezu koja
nije granski obojena urednik ustuknuo i
pozvao na ovaj akademski dvoboj. Slino se
moe primijeniti na odnos uenika i uitelja tko koga moe poduavati. Nikada nisam dvojio mogu li neposredna lijenikova
opaanja i iskustva biti vanim izvorom podataka za integraciju znanja, bez obzira tko
je opaa - uitelj ili uenik. To je uostalom
i povijest jasno posvjedoila u mnogo primjera.
Sedmo.. U odnosu na praktina znanja, vjetine i kompetencije urednik alegoriki upuuje da je praktina medicina zapravo zanat koji se ui kod dobrog majstora . Takva
majstor-egrt-paradigma naelno je tona,
ali ne znai da nema i da ne treba biti pomaka u razumijevanju procesa etiopatogeneze
u bolesniku - meu sudionicima te paradigme. Rubrika nudi jedinstven pristup, koji
moe obogatiti i potaknuti novu dimenziju
unutar radnog obrasca i kod egrta i kod
majstora, istodobno.
Osmo. Aforizam o razlogu zato nai lijenici ne vole ba jako svoju Komoru vidim
kao simpatinu dosjetku. Ne vjerujem da je
urednik implicite mislio na Rubriku. Meutim, drim da je kvaliteta odnosa lijenika i
staleke udruge s mandatornim legislativnim
nadletvom i parafiskalnim okvirom uvjetovana imbenicima sasvim druge naravi.

Primjerice, preporuene su neke stranice u S Gamulin i sur. Patofiziologija. Knjiga prva, 7. izdanje. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Zadatci studijske razine B i C su namijenjeni su trajnoj edukaciji, v. str XIV-XV, u Z Kova i sur. Patofiziologija Zadatci za problemske seminare.
Knjiga druga. Tree izdanje. Medicinska naklada Zagreb 2011.
3
Z Kova i sur. Klinika patofiziologija Etiopatogenetski vorovi. Knjiga trea. Prvi etvrti dio. Medicinska naklada Zagreb 2013.
4
V. Predgovor, str. XIII-XV, idem.
5
V. Poljak. Uvod u novu rubriku. LN 2014; 128: 34
6
V. Naputak za rjeavanju u Komorin test znanja. LN 2016: 147: 70.
1
2

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

81

82

praenje razine serumskog kalija u sluaju pogoranja bubrene funkcije, starije dobi (> 70 godina),
eerne bolesti, dehidracije, akutnog sranog zatajenja, metabolike acidoze, istodobnog uzimanja diuretika koji uvaju kalij (npr. spironolakton, eplerenon, triamteren i amilorid), uzimanja pripravaka kalija ili
nadomjestaka soli koji sadravaju kalij. Litij: ne preporuuje se. Dvostruka blokada renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava (RAAS): istodobna primjena ACE inhibitora, blokatora angiotenzin II receptora ili aliskirena poveava rizik od hipotenzije, hiperkalijemije i smanjene bubrene funkcije (ukljuujui akutno zatajenje bubrega), stoga se ne preporuuje. ACE inhibitori i blokatori angiotenzin II receptora ne smiju se
primjenjivati istodobno u bolesnika s dijabetikom nefropatijom. Nepodnoenje galaktoze, glukoza-galaktoza malapsorpcijom ili nedostatkom Lapp laktaze: ne smije se uzimati. INTERAKCIJE*: Kontraindicirano:
aliskiren. Ne preporuuje se: inhibitori CYP3A4, istodobna primjena ACE inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora, estramustin, litij, diuretici koji tede kalij (npr. triamteren, amilorid, eplerenon, spironolakton), soli kalija, dantrolen (infuzija), grejp ili sok od grejpa. Zahtijeva posebnu pozornost: induktori CYP3A4, digoksin, ezetimib, fusidatna kiselina, gemfibrozil / derivati fibratne kiseline, inhibitori transportnih
proteina, varfarin, antidijabetici (inzulini, oralni hipoglikemici), baklofen, nesteroidni protuupalni lijekovi
(NSAID) ukljuujui aspirin ( 3 g/dan), kolhicin, kolestipol, oralni kontraceptivi, gliptini (linagliptin,
saksagliptin, sitagliptin, vildagliptin), simpatomimetici, tricikliki antidepresivi/ antipsihotici/anestetici, soli
zlata, digoksin, atorvastatin, varfarin ili ciklosporin, antihipertenzivni lijekovi i vazodilatatori. TRUDNOA
I DOJENJE*: Lipertance je kontraindiciran u trudnoi i za vrijeme dojenja. PLODNOST*: U nekih bolesnika
lijeenih blokatorima kalcijevih kanala zabiljeene su reverzibilne biokemijske promjene u glavi spermija.
UTJECAJ NA SPOSOBNOST UPRAVLJANJA VOZILIMA I RADA NA STROJEVIMA*: moe biti smanjena zbog
omaglice, glavobolje, iscrpljenosti, umora ili munine. Preporuuje se oprez osobito na poetku lijeenja.
NUSPOJAVE*: esto: nazofaringitis, alergijske reakcije, hiperglikemija, somnolencija, omaglica, glavobolja, promjena osjeta okusa (disgeuzija), parestezija, vrtoglavica, poremeaji vida, tinitus, palpitacije, hipotenzija (i uinci koji su posljedica hipotenzije), crvenilo uz osjeaj vruine, faringolaringealna bol, epistaksa,
kaalj, dispneja, munina, povraanje, bolovi u gornjem i donjem abdomenu, dispepsija, proljev, konstipacija, flatulencija, osip, svrbe, oticanje zglobova, oticanje glenjeva, bol u ekstremitetima, artralgija,
spazam miia, mialgija, miini grevi, bolovi u leima, astenija, umor, periferni edemi, poremeaji testova jetrene funkcije, poviena kreatin kinaza u krvi. Manje esto: rinitis, eozinofilija, hipoglikemija, hiponatrijemija, hiperkalijemija, koja je reverzibilna nakon prekida lijeenja, anoreksija, nesanica, promjene
raspoloenja, poremeaji sna, depresija, none more, tremor, sinkopa, hipoestezija, amnezija, zamuen
vid, tahikardija, vaskulitis, bronhospazam, suhoa usta, pankreatitis, poremeaji pranjenja crijeva (ukljuujui proljev i konstipaciju), podrigivanje, hepatitis - citolitiki ili kolestatski, urtikarija, purpura, promjene boje koe, pojaano znojenje, egzantem, alopecija, angioedem, pemfigoid, reakcija foto-osjetljivosti,
bolovi u vratu, zamor miia, poremeaji mokrenja, nono mokrenje, uestalo mokrenje, zatajivanje bubrega, impotencija/erektilna disfunkcija, ginekomastija, bolovi u prsima, bol, slabost, pireksija, porast vrijednosti ureje u krvi, porast vrijednosti kreatinina u krvi, povienje tjelesne teine, urin pozitivan na prisutnost
leukocita, smanjenje tjelesne teine, padovi. Rijetko: trombocitopenija, konfuzija, periferna neuropatija,
kolestaza, Stevens-Johnsonov sindrom, toksina epidermalna nekroliza, multiformni eritem, miopatija,
miozitis, rabdomioliza, tendinopatija, ponekad komplicirana rupturom, poviene vrijednosti jetrenih enzima, poviene vrijednosti bilirubina u krvi. Vrlo rijetko: leukopenija/neutropenija, agranulocitoza ili pancitopenija, hemolitika anemija u bolesnika s kongenitalnim deficitom g-6pdh, pad vrijednosti hemoglobina
i hematokrita, anafilaksija, hipertonija, gubitak sluha, infarkt miokarda, potencijalno kao posljedica pretjerane hipotenzije u visokorizinih bolesnika, angina pektoris, aritmija, modani udar, mogue kao posljedica pretjerane hipotenzije u visoko rizinih bolesnika, eozinofilna pneumonija, gastritis, hiperplazija gingive, utica, zatajenje jetre, eksfolijativni dermatitis, akutno zatajenje bubrega. Nepoznato: Imunoloki
posredovana nekrotizirajua miopatija. PREDOZIRANJE*. SVOJSTVA*: Atorvastatin je selektivni, kompetitivni inhibitor HMG-CoA reduktaze. Perindopril je inhibitor enzima koji katalizira pretvorbu angiotenzina I u
angiotenzin II (angiotenzin konvertirajui enzim, ACE). Amlodipin je inhibitor dotoka kalcijevih iona dihidropiridinske grupe (blokator sporih kanala ili antagonist kalcijevih iona) i inhibira transmembranski dotok
kalcijevih iona u srani mii i glatke miie krvnih ila. NAIN I MJESTO IZDAVANJA: Na recept, u ljekarni.
VELIINA PAKIRANJA*: Kutija s 30, 90 (3 spremnika za tablete s 30 tableta) ili 100 filmom obloenih
tableta. NOSITELJA ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: Servier Pharma d.o.o., Tukanova
37, 10000 Zagreb, Hrvatska. BROJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET:
Lipertance 10 mg/5 mg/5 mg filmom obloene tablete: HR-H-348161595
Lipertance 20 mg/5 mg/5 mg filmom obloene tablete: HR-H-295218551
Lipertance 20 mg/10 mg/5 mg filmom obloene tablete: HR-H-818657827
Lipertance 20 mg/10 mg/10 mg filmom obloene tablete: HR-H-191076644
Lipertance 40 mg/10 mg/10 mg filmom obloene tablete: HR-H-236429430
*Za sve obavijesti o lijeku molimo vidjeti zadnji odobreni Saetak opisa svojstava lijeka i uputu o lijeku.

NOVO
LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

83

LIP AD C2 15-16. Oujak 2016. Samo za zdravstvene radnike.

NAZIV LIJEKA: Lipertance 10 mg/5 mg/5 mg filmom obloene tablete, Lipertance 20 mg/5 mg/5 mg filmom
obloene tablete, Lipertance 20 mg/10 mg/5 mg filmom obloene tablete, Lipertance 20 mg/10 mg/10 mg
filmom obloene tablete, Lipertance 40 mg/10 mg/10 mg filmom obloene tablete. SASTAV*: Lipertance 10
mg/5 mg/5 mg, 20 mg/10 mg/5 mg, 20 mg/10 mg/10, 40 mg/10 mg/5 mg, 40 mg/10 mg/10 mg filmom obloene tablete sadre 10 mg atorvastatina (ator), 5 mg perindoprilarginina (per) i 5 mg amlodipina (amlo).
20 mg ator, 5 mg per i 5 mg amlo. 20 mg ator, 10 mg per i 5 mg amlo. 20 mg ator, 10 mg per i 10 mg amlo.
40 mg ator, 10 mg per i 10 mg amlo. INDIKACIJE*: Za lijeenje esencijalne hipertenzije i/ili stabilne koronarne arterijske bolesti, s pridruenom primarnom hiperkolesterolemijom ili mijeanom hiperlipidemijom
kao zamjenska terapija u odraslih ija je bolest ve dobro kontrolirana s istodobnom primjenom atorvastatina, perindoprila i amlodipina u istim dozama kao u fiksnoj kombinaciji. DOZIRANJE I NAIN PRIMJENE*:
Uobiajena doza je jedna tableta jedanput na dan. Fiksna kombinacija doza lijeka nije prikladna za zapoinjanje terapije. Ako je potrebna promjena doziranja, titriranje treba provesti s pojedinanim komponentama.
Stariji i bolesnici s oteenjem funkcije bubrega: uestalo praenje kreatinina i kalija. Klirens kreatinina <
60ml/min: nije prikladan. Bolesnici s oteenjem funkcije jetre: treba primjenjivati s oprezom. Lipertance je
kontraindiciran u bolesnika s aktivnom boleu jetre. Pedijatrijska populacija: ne preporuuje se primjena
u djece i adolescenata. KONTRAINDIKACIJE*: Preosjetljivost na djelatne tvari ili na bilo koji ACE inhibitor,
derivat dihidropiridina ili statin ili na neku od pomonih tvari lijeka; aktivna bolest jetre ili neobjanjiv trajni
porast serumskih transaminaza, koje premauju vrijednosti tri puta vee od gornje granice normalnih vrijednosti; tijekom trudnoe i dojenja i kod ena generativne dobi koje ne koriste uinkovitu kontracepciju
(vidjeti dio TRUDNOA* I DOJENJE*); teka hipotenzija; ok (ukljuujui kardiogeni ok); opstrukcija izlaznog trakta lijeve klijetke (npr. hipertrofina opstruktivna kardiomiopatija i aortna stenoza); hemodinamiki
nestabilno zatajivanje srca nakon akutnog infarkta miokarda; povijest pojave angioedema (Quinckeov
edem) povezanog s prethodnom terapijom ACE inhibitorima; hereditarni ili idiopatski angioedem; istodobna primjena s aliskirenom u bolesnika s dijabetesom ili oteenjem funkcije bubrega (GFR < 60 ml/min/1,73
m2) (vidjeti dio INTERAKCIJE*). UPOZORENJA*: Posebna upozorenja i mjere opreza: Utjecaj na jetru:
povremeno se moraju provesti pretrage funkcije jetre i bolesnike kod kojih porastu vrijednosti transaminaza treba pratiti sve dok se vrijednosti ne vrate na normalne razine. Prekinuti lijeenje pri pojavi utice ili
znaajnog porasta enzima jetre (vrijednosti serumskih transaminaza tri puta vee od gornje granice normalnih vrijednosti) i u bolesnika s akutnom boleu jetre, primijeniti uz oprez u bolesnika s oteenjem jetre
i u bolesnika koji konzumiraju znaajne koliine alkohola i/ili imaju u svojoj anamnezi bolest jetre. Djelovanje na skeletne miie: prekinuti lijeenje pri porastu razine CK > 10 puta vie od gornje granice normale ili
miinih simptoma s porastom CK > 5 puta vie od gornje granice normale, ili ako se sumnja na rabdomiolizu. Lipertance se treba primijeniti uz oprez kod istodobno primjene s nekim lijekovima koji mogu poveati koncentraciju atorvastatina u plazmi s posljedinim poveanjem nastanka rabdomiolize kao to su jaki
inhibitori CYP3A4 ili transportni proteini (npr. ciklosporin, ketokonazol, ritonavir, itd.). Intersticijska bolest
plua: potrebno je prekinuti lijeenje. Diabetes mellitus: glikemijske razine treba paljivo pratiti u dijabetiara koji su prethodno lijeeni oralnim antidijabeticima ili inzulinom tijekom prvog mjeseca lijeenja.
Zatajenje srca: primijeniti s oprezom u lijeenju bolesnika sa zatajenjem srca. Hipotenzija: praenje krvnog
tlaka, funkcije bubrega i kalija u bolesnika s poveanim rizikom od simptomatske hipotenzije (s nedostatnim volumenom te u bolesnika s tekom hipertenzijom ovisnom o reninu) ili bolesnika sa simptomatskim
zatajenjem srca (uz istodobnu bubrenu insuficijenciju ili bez nje) ili bolesnika s ishemijskom boleu srca ili
cerebrovaskularnim bolestima. Prolazni hipotenzivni odgovor nije kontraindikacija za uzimanje iduih doza,
pri ijoj primjeni obino nema potekoa jednom kada se tlak povisi, nakon poveanja volumena. Stenoza
aortnog ili mitralnog zaliska/hipertrofina kardiomiopatija: primijeniti uz oprez i vidjeti KONTRAINDIKACIJE. Presaivanje bubrega: nema iskustava u bolesnika s nedavno presaenim bubregom. Oslabljena funkcija bubrega: pratiti razine kalija i kreatinina; preporuuje se individualna titracija doze s pojedinanim
komponentama u bolesnika s klirensom kreatinina < 60ml/min. U bolesnika s bilateralnom stenozom
bubrene arterije mogu je porast vrijednosti ureje i kreatinina u serumu; ako je prisutna i renovaskularna
hipertenzija, poveava se rizik od teke hipertenzije i insuficijencije bubrega. Amlodipin se moe primijeniti u bolesnika sa zatajenjem bubrega u uobiajenim dozama. Bolesnici na hemodijalizi: primijeniti s oprezom. Preosjetljivost/angioedem: prekid lijeenja i praenje do povlaenje svih simptoma. Angioedem povezan s edemom larinksa moe imati smrtan ishod. Anafilaktoidne reakcije tijekom afereze lipoproteina
niske gustoe (LDL): bilo je rijetkih sluajeva pojave anafilaktoidnih reakcija opasnih po ivot, treba privremeno obustaviti terapiju ACE inhibitorima prije svake afereze. Anafilaktoidne reakcije tijekom desenzibilizacije: privremeno obustaviti primjenu ACE inhibitora. Reakcije su se ponovno javile nakon nenamjernog
ponovnog kontakta s alergenom. Neutropenija/agranulocitoza/trombocitopenija/anemija: primjenjivati
krajnje oprezno u bolesnika s kolagenskom vaskularnom bolesti, bolesnika koji primaju imunosupresijsko
lijeenje te onih koji uzimaju alopurinol ili prokainamid, savjetuje se periodina provjera broja bijelih krvnih
stanica. Rasa: perindopril moe biti manje uinkovit u sniavanju krvnog tlaka i ee uzrokovati angioedem
u bolesnika crne rase negoli u bolesnika ostalih rasa. Kaalj: nestaje nakon prekida lijeenja. Kirurki zahvati/anestezija: lijeenje treba prekinuti dan prije obavljanja kirurkog zahvata. Hiperkalijemija: redovito

H ZZO

Zdravstveno osiguranje
za sve graane
Sveobuhvatna zdravstvena zatita (Universal Health Coverage UHC) znai
osiguranje dovoljno kvalitetne i uinkovite preventivne, kurativne, rehabilitacijske i palijativne zdravstvene zatite svakome kome je potrebna, istovremeno osiguravajui da ih potreba za koritenjem
navedene zdravstvene zatite ne dovede
u financijske potekoe. Zdravstvene usluge trebaju dobiti svi koji ih trebaju, a
ne samo oni koji ih mogu platiti. Kvaliteta zdravstvenih usluga treba poboljati
zdravlje primatelja zdravstvenih usluga,
koji bi pritom trebali biti zatieni od financijskog rizika.
Sveobuhvatna zdravstvena zatita temelji se na Ustavu Svjetske zdravstvene organizacije iz 1948. godine koja zdravlje
proglaava temeljnim ljudskim pravom.
Zdravlje za sve propisano je i deklaracijom u Alma Ati 1978. Kao jedan od ciljeva odrivog razvoja, sveobuhvatna zdravstvena zatita donosi nadu za boljom
zdravstvenom zatitom najsiromanijih.
Republika Hrvatska jedna je zemalja svijeta koja svojim graanima prua sveobuhvatnu zdravstvenu zatitu u sklopu
obveznog zdravstvenog osiguranja, a
koju osigurava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Svi graani s
prebivalitem u RH imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje po nekoj od
osnova iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Vodei se naelima sveobuhvatnosti i dostupnosti prema kojima je zdravstvena
zatita dostupna svim graanima RH, te
84

temeljem solidarnosti, HZZO nudi i dopunsko zdravstveno osiguranje:

j edino s jednakom cijenom za sve osiguranike, neovisno o ivotnoj dobi i
zdravstvenom stanju;
jedino uva cijenu prihvatljivu i siromanijim graanima, a koja se NE temelji na procjeni rizika i stvarnoj potronji;
p
 okriva sve ugovorne zdravstvene ustanove u RH karticom koja slui za bezgotovinsko pokrivanje sudjelovanja u
trokovima zdravstvene zatite;
lider je u provoenju dopunskog zdravstvenog osiguranja koji ne radi za profit
i bonuse managerima, ve unaprjeuje
zdravstveni sustav RH;
o
 tpisuje manje iznose kamata i garantira ugovorenu cijenu do isteka osigurateljnog razdoblja vaee police;
p
 riprema specijalnu ponudu za osiguranje tri ili vie lana obitelji;
j edino koje potpuno besplatno osigurava zdravstvene usluge naim najosjetljivijim skupinama graana (osigurane
osobe iji ukupan prihod u prethodnoj
kalendarskoj godini, iskazan po lanu
obitelji, mjeseno nije vei od 1.516,32
kn, te za osiguranike samce, ako im
prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije vei od 1.939.39
kn; uenici i redoviti studenti stariji od
18 godina; redovni darivatelji krvi; darivatelji organa; osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oteenja
organizma, odnosno tjelesnog otee-

nja prema posebnim propisima; osobe

s tjelesnim ili mentalnim oteenjem ili
psihikom boleu zbog kojih ne mogu
samostalno izvoditi aktivnosti primjerene ivotnoj dobi sukladno propisima
o socijalnoj skrbi).
Policom dopunskog zdravstvenog osiguranja osigurava se pokrie sudjelovanja
u trokovima zdravstvene zatite u visini
od 20% pune cijene zdravstvene zatite
i to za:
1. specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu, ukljuujui dnevnu bolnicu
i kirurke zahvate u dnevnoj bolnici,
osim ambulantne fizikalne medicine i
rehabilitacije 25,00 kn,
2. specijalistiku dijagnostiku koja nije
na razini primarne zdravstvene zatite
50,00 kn,
3. 
ortopedska i druga pomagala utvrena osnovnom listom ortopedskih i
drugih pomagala 50,00 kn,
4. specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu u ambulantnoj fizikalnoj
medicini i rehabilitaciji i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kui 25,00
kn po danu,
5. lijeenje u drugim dravama lanicama i treim dravama sukladno propisima Europske unije, meunarodnom ugovoru, Direktivi 2011/24/EU,
Zakonu o obveznom zdravstvenom
osiguranju i opem aktu Zavoda, ako
propisima Europske unije, odnosno
meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno,

H ZZO

Iskaznica
zdravstveno
osigurane
osobe

OIB
DATUM
ROENJA
MBO

Iskaznicabolnike
vrijedi uz osobnu
iskaznicu izatite
ako je potpisana.
6. trokove
zdravstvene
djeca do 18 godina ivota, kao i djeca
Koritenje tue iskaznice predstavlja osnovu za kaznenu
koja su potpuno i trajno nesposobna
100,00
kn po
danu, korisnika iskaznice.
i materijalnu
odgovornost
Korisnik je obvezan oteenu iskaznicu dostaviti na ponitenje
Zavodu.
za samostalan
ivot i rad (mogu biti i
Gubitak iskaznice
korisnik
je obvezanosnovprijaviti Zavodu.
7. dentalna
pomagala
utvrena
stariji od 18 godina);
nom listom dentalnih pomagala za
t rudnice za bolesti povezane s trudnoom;
odrasle osobe od 18 do 65 godina starosti 1.000,00 kn,
o
 siguranici oboljeli od kroninih psi-

8. dentalna pomagala utvrena osnovnom listom dentalnih pomagala za

odrasle osobe starije od 65 godina
500,00 kn.
Policom dopunskog osiguranja HZZO
osigurava i sudjelovanje u pokriu trokova zdravstvene zatite u visini od
10,00 kn za:
zdravstvenu zatitu pruenu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zatite: obiteljske (ope) medicine,
ginekologije i dentalne medicine, sukladno opem aktu Zavoda,
izdavanje lijeka po receptu.
Najvii iznos sudjelovanja u trokovima
zdravstvene zatite koji se osigurava dopunskim zdravstvenim osiguranjem po
jednom ispostavljenom raunu za izvrenu zdravstvenu zatitu iznosi 2.000,00 Kn.
Vano je naglasiti kako su prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, od sudjelovanja u pokriu zdravstvene zatite u cijelosti osloboeni:
LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

hijatrijskih bolesti vezano za lijeenje

njihove psihike bolesti;

o
 siguranici s HIV infekcijama;
o
 boljeli od zloudnih bolesti za zdravstvenu zatitu povezanu sa zloudnom
boleu;
o
 sobe koje se lijee od profesionalne
bolesti za zdravstvenu zatitu koja im
je potrebna za lijeenje njihove profesionalne bolesti;
o
 ko 75.000 branitelja i lanova njihovih obitelji s HB iskaznicom temeljem
prava koja ostvaruju po Zakonom o
pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i lanova njihovih obitelji.

Povjerenje u partnere
Bez obzira na duge godine krize uspjeli
smo odrati i sauvati javni, solidarni i
egalitarni sustav zdravstva. Kao 28. lanica Europske Unije, Hrvatska se meu
ostalim obvezala i da e sve segmente
upravljanja dravom temeljiti na demokratskim i solidarnim naelima, te je

time samo ojaana ideja o ouvanju javno zdravstvenog sustava kakav poznajemo, te koji zdravstvena administracija
jami. Za takav zdravstveni sustav moramo se zalagati svi, svaki graanin, a posebice lijenik koji je na prvoj crti zdravstvene zatite i brine za zdravlje graana.
Svi trebamo biti svjesni kako je svatko
od nas na svoj nain odgovoran za opstojnost zdravstvenog sustava Republike
Hrvatske prvenstveno kroz racionalno
koritenje ogranienih resursa zdravstvenog sustava i promiljeno donoenje
odluka koje ukljuuju i brigu za najosjetljivije skupine pacijenata poput djece,
trudnica, starijih i siromanih. Upravo
je to ideja kojom se vodi HZZO i njegov
segment dopunskog zdravstvenog osiguranja jer jedino solidarnim i ujedinjenim
pristupom zajednikim snagama gradimo kvalitetan javno zdravstveni sustav i
sveobuhvatnu zdravstvenu zatitu.
Tekst napisan u suradnji sa strunim
slubama HZZO-a.
http://www.who.int/campaigns/worldhealth-day/2016/posters/en/
http://www.who.int/campaigns/worldhealth-day/2016/disclaimer/en/

85

ME D I C INA I S P ORT

Doc. dr. sc. Damir Erceg dobitnik je Dravne godinje nagrade za sport dr. Franjo Buar 2015.

Neumorni borac protiv

dopinga u sportu
Doc. dr. Damir Erceg, dopredsjednik Komorinog stalnog Povjerenstva za ostale lijenike
djelatnosti, jedan je od laureata najvie Dravne
nagrade za sport zbog dugogodinjega uspjenog djelovanja u sportu, najprije kao aktivnog
sportaa, rukometaa, poslije sportskog lijenika, te naposlijetku kao jednog od predvodnika
borbe protiv dopinga u sportu u Hrvatskoj.
Deset godina je proveo u farmaceutskoj industriji (Pliva) na podruju pretklinikog ispitivanja lijekova, klinikog ispitivanja lijekova
i farmakovigilancije. Nakon toga zavraava
specijalizaciju iz klinike farmakologije s toksikologijom. Ua podruja interesa bila su mu
sudbina lijeka u organizmu i nuspojave lijekova.

Priznati ekspert

Dugi niz godina

doc. dr. sc. Damir
Erceg neumorno
djeluje u zdravstvenoj
edukaciji i izobrazbi
sportaa, s naglaskom
na prevenciji tetnog
djelovanja dopinga u
sportu, posebice kod
mlaih kategorija

86

Bio je prvi ravnatelj HADA-e (Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga u portu) od njezina osnivanja 2007. do spajanja s Hrvatskim
zavodom za toksikologiju 2010. U razdoblju
od 2007.-2010. kordinator je antidopinga i licencirani dopinki kontrolor na vie svjetskih
i europskih natjecanja, te na brojnim meunarodnim i nacionalnim natjecanjima u atletici,
nogometu, rukometu, koarci, vaterpolu, triatlonu, odbojci, veslanju itd. Treba istaknuti i
injenicu da je doc. Erceg kao priznati ekspert
na ovom podruju bio viegodinji lan Monitoring grupe Vijea Europe za nadzor konvencije za borbu protiv dopinga u sportu.
Dugi niz godina neumorno djeluje u zdravstvenoj edukaciji i izobrazbi sportaa, s naglaskom na prevenciji tetnog djelovanja dopinga
u sportu, posebice kod mlaih kategorija.U
svojstvu lana medicinskog tima HOO-a2008.
sudjeluje na Olimpijskim igrama u Pekingu.
lan je medicinskog tima na Mediteranskim
igrama u Pescari 2009. Nakon odlaska s mjesta
ravnatelja HADA-e vraa se u svoju matinu
ustanovu, Djeju bolnicu Srebrnjak, u svojstvu voditelja odjela za klinika ispitivanja.
Na tome je mjestu od 2011.- 2014. zajedno s
antidopinkim laboratorijem u Seibersdorfu

(Austrija) i WADA-om proveo tri znanstveno-istraivaka projekta na pronalaenju

novih analitikih metoda u borbi protiv dopinga u sportu (podruje analitike anabolikih steroida, steroidni dio bioloke putovnice, nova metoda detekcije estera testosterona
i podruje autolognoga krvnog dopinga).

Koordinator antidopinga
Zadnji znanstveno istraivaki projekt posebice je znaajan; krajem prole godine objavljen je i znanstveni rad u kojem se opisuje
nova metoda za detekciju estera testosterona
koja upotpunjuje postojee metode na ovom
podruju i unapreuje analitiku detekcije
anabolikih steroida.
U svojstvu strunjaka u borbi protiv dopinga u sportu i sportskog lijenika surauje
s mukom rukometnom reprezentacijom,
paraolimpijskom plivakom reprezentacijom i PK Natator, udrugom Kamp rukometnih vratara, te pojedinim vrhunskim
sportaima. Trenutno je lan medicinskog
tima enske odbojkake reprezentacije, kao
i suradnik Rukometnog kluba PPD Zagreb.
Kao koordinator antidopinga sudjelovao je i
na Europskom prvenstvu u koarci koje je,
meu ostalim, nedavno odrano u Zagrebu.
Autor je preko 80 saetaka i znanstvenih radova, od kojih izdvajamo desetak iz podruja borbe protiv dopinga u sportu i iz sportske
medicine. Na domaim i meunarodnim
simpozijima odrao je niz predavanja o terapijskim izuzeima, kako bi senzibilizirao
lijeniku struku na ovaj vaan segment
rada sportskih lijenika. Autor je poglavlja
2. izdanja sveuilinog udbenika Medicinsko-biokemijska dijagnostika pod nazivom Doping (tisak u pripremi) i koautor
poglavlja o alergijama i bolestima respiratornog sustava. Na Katedri za farmakologiju
MEF-a u Osijeku izabran je krajem prole
godine u zvanje docenta.
Jure Divi

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

87

Cijepljenje i prevencija karcinoma cerviksa

Cervikalna intraepitelijalna neoplazija (CIN) i cervikalni karcinom je bolest spolno aktivnih ena, a moe nastati kao posljedica perzistentne infekcije onkogenim genotipovima humanog
papiloma virusa (HPV).1 Identificirano je 40 HPV genotipova koji
inficiraju anogenitalni trakt, a najmanje 15 tipova HPV-a smatra
se onkogenim i povezuju se s razvojem cervikalnog karcinoma.2,3
Pet HPV onkogenih genotipova (16, 18, 31, 32, 45) odgovorno je
za razvoj 83% cervikalnih karcinoma kod ena u svijetu. Onkogeni tipovi 16 i 18 HPV povezuju se s razvojem 70% svih cervikalnih karcinoma.4 Niskorizini genotipovi HPV (6, 11, 40, 42, 43, 44,
54, 61, 70, 72, 81, 89) uzrokuju intraepitelijalna neoplazije niskog
stupnja i genitalne bradavice (tip HPV 6 i 11)4 i ne povezuju se s
razvojem karcinoma.5
Javnozdravstveni znaaj karcinoma povezanih s HPV infekcijom
oituje se u sljedeem: vie od 90% HPV uzrokovanih karcinoma
pojavljuju se kod ena i vie od 90% HPV uzrokovanih karcinoma kod ena su karcinomi cerviksa,6 u Hrvatskoj od raka vrata
maternice oboli 370 ena godinje, a umire 100 ena godinje7 i
standardizirana stopa smrtnosti od raka vrata maternice u Hrvatskoj za dob 0-64 godine iznosi 2,45 na 100.000 stanovnika.8
Prevencija HPV infekcije ukljuuje edukaciju roditelja i djece o
spolnom zdravlju, redovne preventivne ginekoloke preglede,
probir (screening), odgovorno spolno ponaanje i cijepljenje.
Cijepljenje protiv HPV infekcije pokazuje najveu uinkovitost
kod djevojica koje jo nisu dole u kontakt s vaccine-related
HPV tipovima, stoga bi nacionalni imunizacijski programi trebali
prioritizirati cijepljenje djevojica u dobi od 9-13 godina.9 Stajalite Svjetske zdravstvene organizacije je prioritetna redukcija
cervikalnog karcinoma cijepljenjem djevojica, dok se cijepljenje
djeaka ne smatra prioritetom, pogotovo ne u zemljama s ogranienim zdravstvenim resursima.9 HPV cjepivo uvedeno je kroz
nacionalne imunizacijske programe u vie od 20 drava u Europi,10 a u Hrvatskoj je od ove godine omogueno besplatno, neobavezno cijepljenje protiv infekcije humanim papiloma virusom. 11
Cijepljenje protiv HPV infekcije nije zamjena rutinskim
ginekolokim pregledima vrata maternice i nema utjecaja na aktivne HPV infekcije i utvrenu kliniku bolest.12,13
U Hrvatskoj su trenutno dostupna dva cjepiva protiv HPV infekcije, dvovalentno (Cervarix) i etverovalentno (Gardasil)
koja se razlikuju po sastavu, indikacijama i djelotvornosti. Cjepivo Cervarix sadri L1 proteine u obliku neinfektivnih virusu
slinih estica HPV tipa 16 i 18 i adjuvans System AS04 (aluminij
hidroksid i monofosforil lipid), indicirano je za prevenciju premalignih genitalnih lezija (cervikalnih, vaginalnih i vulvarnih) te
karcinoma cerviksa kod djevojica od 9. godine starosti.12 Gardasil ima etiri L1 proteina HPV tipa 6, 11, 16 i 18 i adjuvans
aluminijev hidroksifosfat sulfat, namijenjen je osobama od 9. godine starosti za prevenciju: premalignih genitalnih lezija (vrata
maternice, vulve i vagine), premalignih analnih lezija te raka vrata
maternice i raka anusa prouzroenih odreenim onkogenim tipovima humanog papilomavirusa i genitalnih bradavica.13
88

Cervarix je pokazao 91,7% djelotvornost protiv HPV tipa 16

i 18 povezanih s CIN3+ u per protocol populaciji,12 a etverovalentno cjepivo djelotvornost od 96.9% u per protocol populaciji.13
Analizom sluajeva CIN 3+ povezanih iskljuivo s HPV
16 i HPV 18 (ostali tipovi su iskljueni) dokazana je djelotvornost Cervarixa od 100%.12
Znaajan rezultat Cervarixa je djelotvornost od 93% u
prevenciji CIN 3+ neovisno o tipu HPV-a u skupini svih
cijepljenih neizloenih (sve ispitanice koje su primile bar jednu dozu cjepiva gdje je HPV DNA negativan za 14 onkogenih
HPV tipova i seronegativan za tip 16 i 18 na poetku ispitivanja),12 dok za etverovalentno cjepivo neovisno o tipu HPV-a
djelotvornost iznosi 42,7% u prevenciji CIN2/3 ili AIS u ena
koje nikad nisu bile u kontaktu s 14 najeih HPV tipova.13 Djelotvornost Cervarixa u sprjeavanju perzistentne infekcije nakon 12 mjeseci uzrokovanih tipovima 16 i 18 iznosila je 92,9%.12
Cjepivo Cervarix osigurava dosljednu krinu zatitnu
djelotvornost protiv 6-mjesene perzistentne infekcije i razvoja CIN 2+ uzrokovan tipovima 31 (87,5%), 33
(68,3%), 45 (81,9%) koji nisu u sastavu cjepiva,12,14 dok ispitivanja krine zatite etverovalentnog cjepiva nisu imala snagu
da ocijene djelotvornost protiv bolesti uzrokovanih pojedinim
tipovima HPV-a koji nisu sadrani u cjepivu, a strukturno su povezani s tipom HPV 16 i 18.13
Klinika studija komparacije imunogenosti (Faze III) HPV-010
pokazuje da Cervarix inducira znaajno vie razine HPV 16 i
18 neutralizirajuih protutijela etiri godine nakon cijepljenja u
odnosu na etverovalentno cjepivo.15 Dokazano vrijeme trajanje
zatite Cervarixom kod sheme od 3 doze je do 8,4 godina
nakon prve doze, uz seropozitivnost od 100%, dok je trajanje
zatite etverovalentnog cjepiva do 8 godina.16
Prema saetku sigurnosnog profila Cervarixa (16142 ispitanica) najea nuspojava bila je bol na mjestu primjene (78% svih
doza), slino etverovalentnom cjepivu (10088 ispitanika), bol
na mjestu primjene kod 77,1% svih doza. Ove nuspojave bile su
blagog do umjerenog intenziteta.12,13
Preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije da se
korist od primjene pojedinog cjepiva procjenjuje temeljem dokaza o imunogenosti, djelotvornosti, uinkovitosti te dobrog sigurnosnog profila. Nacionalni izbor
pojedinog HPV cjepiva treba biti temeljen na procjeni
nacionalnih javnozdravstvenih prioriteta povezanih s
HPV infekcijom (vanost prevencije cervikalnog karcinoma).17
Procjena vrijednosti cjepiva temeljem broja genotipova,
bez uzimanja u obzir dokaza imunogenosti, djelotvornosti te javnozdravstvenih pokazatelja je nedostatna i
simplificirana.

Skraeni saetak opisa svojstva cjepiva: Cervarix, suspenzija za

injekciju. Cjepivo protiv humanog papilomavirusa (tipova 16, 18) (rekombinantno, adsorbirano, s adjuvansom). Terapijske indikacije:
Cervarix je cjepivo za primjenu u dobi od 9 godina za prevenciju
premalignih genitalnih (cervikalnih, vulvarnih i vaginalnih) lezija te karcinoma cerviksa uzrono povezanih s odreenim onkogenim tipovima humanog papilomavirusa. Cervarix treba primjenjivati u skladu sa
slubenim preporukama. Doziranje i nain primjene: Raspored cijepljenja ovisi o dobi primatelja. Dob u trenutku prve injekcije 9 do
ukljuivo 14 godina: dvije doze od 0.5 mL. Druga se doza primjenjuje izmeu 5 i 13 mjeseci nakon prve doze. Ako se druga doza cjepiva
primijeni prije 5. mjeseca nakon prve doze, uvijek se mora primijeniti
i trea doza. Dob u trenutku prve injekcije 15 ili vie godina: tri
doze od 0,5 ml po rasporedu: 0, 1, 6 mjeseci. Ako je potrebna fleksibilnost u rasporedu cijepljenja, druga se doza moe primijeniti izmeu
1 i 2,5 mjeseci nakon prve doze, a trea doza izmeu 5 i 12 mjeseci
nakon prve doze. Potreba za dozom docjepljivanja nije utvrena. Preporuuje se da osobe koje prime prvu dozu cjepiva Cervarix dovre ciklus cijepljenja cjepivom Cervarix. Nije preporuljiva primjena
cjepiva Cervarix u djevojica mlaih od 9 godina zbog nedostatka
podataka o sigurnosti primjene i imunogenosti u ovoj dobnoj skupini. Nain primjene: Cervarix se primjenjuje intramuskularnom
injekcijom u deltoidno podruje. Kontraindikacije: preosjetljivost
na djelatne tvari ili neku od pomonih tvari. Posebna upozorenja
i mjere opreza pri uporabi: Kao i kod ostalih cjepiva za injiciranje, medicinski nadzor i odgovarajue lijeenje moraju biti odmah
dostupni za sluaj rijetke anafilaktike reakcije nakon primjene cjepiva.
Cervarix treba primijeniti uz oprez u osoba s trombocitopenijom ili
bilo kojim poremeajem zgruavanja krvi jer u tih osoba moe doi do
krvarenja nakon intramuskularne primjene. Kao i kod drugih cjepiva,
zatitni imunoloki odgovor moda se nee postii u svih cijepljenih
osoba. Cervarix samo titi od bolesti uzrokovanih HPV tipovima 16
i 18 i do odreene mjere protiv bolesti uzrokovanih drugim onkogenim HPV tipovima. Zbog toga je nuno nastaviti s provoenjem mjera
opreza od spolno prenosivih bolesti. Cervarix je namijenjen samo
za profilaktiku primjenu i nema utjecaja na aktivne HPV infekcije ili
utvrenu kliniku bolest. Cjepivo nije indicirano za lijeenje karcinoma cerviksa ili CIN. Interakcije s drugim lijekovima i drugi oblici interakcija: Osobe koje su u posljednja 3 mjeseca prije cijepljenja
prvom dozom cjepiva primale imunoglobuline ili krvne derivate bile
su iskljuene iz svih klinikih ispitivanja. Primjena s drugim cjepivima: Cervarix se moe primijeniti istodobno uz kombinirano cjepivo
za docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, pertusisa, sa ili bez inaktiviranog poliomijelitisa (IPV), bez kliniki znaajne interferencije u imunolokom odgovoru na komponente bilo kojeg od pojedinih cjepiva.
Cervarix moe biti primijenjen istodobno s kombiniranim hepatitis
A (inaktiviranim) i hepatitis B cjepivom (Twinrix) ili s hepatitis B cjepivom (Engerix B). Istodobna primjena cjepiva Cervarix s cjepivom
Twinrix nije pokazala kliniki relevantnu interferenciju u imunolokom
odgovoru antitijela na HPV i hepatitis A antigene. Ako se Cervarix
primjenjuje istodobno uz neka druga injicirajua cjepiva, svako od
pojedinanih cjepiva je uvijek potrebno aplicirati na razliita ubodna
mjesta. Primjena s hormonskom kontracepcijom: U klinikim ispitivanjima djelotvornosti, otprilike 60% ena koje su primile Cervarix
koristilo je hormonske kontraceptive. Nema dokaza koji bi ukazivali
da primjena hormonskih kontraceptiva utjee na djelotvornost cjepiva Cervarix. Primjena sa sistemskim imunosupresivima: moe
se oekivati da se nee postii odgovarajui imunoloki odgovor u
bolesnica koje se lijee imunosupresivnim lijekovima. Trudnoa:
Nisu provedena posebna ispitivanja cjepiva u trudnica. Ispitivanja na

SPONZORIRANI LANAK
Samo za zdravstvene djelatnike
CRO/CER/0001/16
CER-6/01/2016-ADV
LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

ivotinjama ne ukazuju na neposredne niti posredne tetne uinke na

plodnost, trudnou, embrionalni/fetalni razvoj, porod i poslijeporoajni razvoj. Ovi podaci nisu dostatni da bi se na temelju njih preporuila
primjena cjepiva Cervarix tijekom trudnoe. Cijepljenje stoga treba
odgoditi do zavretka trudnoe. Nuspojave: Najea zabiljeena nuspojava nakon primjene cjepiva bila je bol na mjestu injiciranja, koja
se pojavila nakon 78% svih doza. Veina ovih reakcija je bila blaga do
umjerena po teini i kratkotrajna. Vrlo este nuspojave: glavobolja,
mialgija, umor, reakcije na mjestu injiciranja ukljuujui bol, crvenilo
i oteklinu. este nuspojave: gastrointestinalni simptomi ukljuujui
muninu, povraanje, proljev i abdominalnu bol; pruritus, osip, urtikarija; artralgija; vruica (38C). Posebne mjere pri uvanju: uvati u
hladnjaku (2C 8C). Ne zamrzavati. uvati u originalnom pakiranju
radi zatite od svjetlosti. Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u
promet: GlaxoSmithKline Biologicals s.a. Rue de lInstitut 89 B-1330
Rixensart, Belgija. Brojevi odobrenja za stavljanje lijeka u promet: EU/1/07/419/001 , EU/1/07/419/002, EU/1/07/419/003 Datum
prvog odobrenja: 20. rujna 2007. Datum posljednje obnove:
17. rujna 2012. Datum revizije saetka opisa svojstava lijeka:
11/2015. Detaljnije informacije o ovom lijeku dostupne su na web
stranici Europske agencije za lijekove (EMA) http://www.ema.europa.
eu/. Sastavni dio ovog promotivnog teksta predstavlja odobreni Saetak opisa svojstava lijeka, sukladno Pravilniku o nainu oglaavanja o
lijekovima i homeopatskim proizvodima. Prije propisivanja lijeka molimo proitajte zadnji odobreni Saetak opisa svojstva lijeka i Uputu o
lijeku. elimo Vas podsjetiti na obavezu prijavljivanja nuspojava Agenciji za lijekove i medicinske proizvode sukladno Zakonu o lijekovima i
Pravilniku o farmakovigilanciji. Prijave je mogue poslati potom (Ksaverska cesta 4, 10000 Zagreb), telefaksom (01/4884-110) ili elektronskom potom u Word formatu (nuspojave@halmed.hr). Nuspojave
moete prijaviti i lokalnom GlaxoSmithKline uredu: GlaxoSmithKline d.o.o., Ulica Damira Tomljanovia Gavrana 15, 10020 Zagreb; Tel.
01/605 1999
Reference:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.

Babi D.Vrat maternice-patologija, ur. orui, amija, obat, Babi. U Ginekoloka onkologija. Medicinska naklada, Zagreb 2005.
Bodily J. Trends Microbiol 2011; 19:33-39.
Munoz N. Int J Cancer 2004; 111:278-285.
de Sanjose S et al. Lancet Oncol 2010; 11:1048-1056.
Burd EM. Clin Microbiol Rev 2003; 16:1-17.
Martel C, Lancet Oncol. 2012; 13:607-615.
HZJZ. Registar za rak, Bilten 37, Zagreb 2014.
HZJZ. Hrvatski zdr. statistiki ljetopis Zagreb, 2015.
www.who.int/immunization/documents/positionpapres/en,
Summary of the WHO Position Paper on Vaccines against HPV,
Oct 2014.
http://vaccine-schedule.ecdc.europa.eu
www.hzjz.hr/cijepljenje
SmPC Cervarix, 11/2015.
SmPC Gardasil, 02/2016.
Wheeler CM. et al. Lancet Oncol.2012;13:100-110.
Einstein MH et al. Hum Vaccin. 2011; 7:1343-1358.
WHO Weekly epidemiological record. HPV position paper
2014; 89:465-492.
www.who.int/immunization/documents/positionpapres/en,
WHO Summary of key points from Position Paper on Vaccines
against HPV, presentation Oct 2014.

GlaxoSmithKline d.o.o.,
Ulica Damira Tomljanovia Gavrana 15,
10020 Zagreb

89

G RA A ZA P OVIJEST H RVATSKE ME D I C INE

ezdeset godina klinike

citologije u KB-u Merkur
Doc. dr. prim. Ika Kardum-Skelin, proelnica Zavoda za kliniku citologiju i citogenetiku KB-a Merkur
ika.kardum-skelin@zg.t-com.hr

Prof. dr. sc. Erik Hauptmann

Prof. dr. sc. Inge repinko

Prof. dr. sc. Zdenko krabalo

Prof. dr. sc. Zvonimir Singer

90

Djelatnici Zavoda za kliniku citologiju i citogenetiku (ZKCC) KB-a Merkur proslavili

su 11. prosinca 2015. ezdeset godina klinike
citologije u toj ustanovi Simpozijem koji su
posvetili svojim uiteljima: prof. dr. Ingi repinko, prof. dr. Eriku Hauptmannu, dr. sc. Zvonimiru Papiu, prof. dr. Zvonimiru Singresu i
prof. dr. Zdenku kabalu. Ponosni su na bogatu
tradiciju citologije, iji su osnivai eminentni
strunjaci i znanstvenici meunarodnog ugleda. Tijekom 60 godina postojanja citologija
KB-a Merkur do dananjeg dana je u samom
svjetskom vrhu zahvaljujui prvenstveno entuzijazmu njenih djelatnika koji njeguju profesionalan odnos prema struci, a ona je interdisciplinarna, nije stereotipna i ne uklapa u ve
ustaljene, poznate i tradicionalne specijalnosti.
Sto godina nakon roenja prof. Hauptmanna
(1916.) citologija u Merkuru sanjala je i dosanjala rasko od citologije.
Poeci su vezani uz dolazak prof. Inge repinko 1955. u Zavod za kliniku kemiju i laboratorijsku medicinu, koja postaje nakon osnivanja Laboratorija za hematologiju i citologiju
na internoj klinici KB-a Merkur njegova prva
voditeljica. Zajedno s predstojnikom Klinike za
unutarnje bolesti, prof. Hauptmannom uvela je
aspiracijsku citologiju hematopoetskih organa,
titnjae i raznih tumora, brojne citokemijske
analize te citologiju jetre, uz prof. dr. Svebora
erleka i prof. dr. Maru Dominis. Prof. repinko se usavravala u hematolokim laboratorijima u Gissenu i Innsbrucku te u Boltzmannovu
institutu u Beu. Godine 1970. postaje prva
predsjednica Sekcije za citologiju i citodijagnostiku ZLH-a, 1973. ulanjena je u IAC
(International Academy of Cytology), a 1993.
postaje lan Akademije medicinskih znanosti
Hrvatske. Godine 1974. jedna je od suosnivaa
specijalizacije iz medicinske citologije, a 1979.
prva predsjednica Udruenja klinikih citologa

Jugoslavije (UKCJ) i prvog kongresa UKCJ.

Njen i na laboratorij bio je stjecite europskih citologa i hematologa, koji su od uili
od prof. repinko. Odlikovana je Ordenom
rada sa zlatnim vijencem 1973., a od struno-znanstvenih drutava primila je 11 diploma i priznanja (Acta Med Croatica, 2011.).

Prva punkcija tumora

Prof. Hauptmann je kao Rockefellerov
stipendist boravio na Duke University u
SAD-u, gdje nadograuje svoje znanje iz hematologije, napose hematoloke citologije, a
otkriva i znaajnu ulogu tumorske citodijagnostike u klinikoj medicini. Godine 1948.
publicira The Cytologic Features of Carcinomas as Studied by Direct Smears u American Journal of Pathology. Upravo taj njegov
rad, kao i tekst Citoloka dijagnostika karcinoma objavljen po povratku u Lijenikom vjesniku 1952. godine, postaju pisanom
osnovom nae klinike citologije. Praktino
je 1948. izveo prvu punkciju tumora tankom iglom (citoloku punkciju) na Internom
odjelu Klinike na Rebru, gdje je radio nakon
povratka iz Amerike. Uz veliku podrku patologa, prof. dr. Ante Zimola osniva 1967. na
Medicinskom fakultetu u Zagrebu prvi poslijediplomski studij iz klinike citodijagnostike
kao oblik organizirane nastave iz citologije.
Kao docent dolazi 1956. s Rebra te postaje
osniva i predstojnik Klinike za unutarnje
bolesti u Bolnici dr. Ozren Novosel, sadanjem KB-u Merkur. Imenovan je za eksperta
i konzultanta Svjetske zdravstvene organizacije u Indiji. (Acta Med Croatica, 2008.).
Po zavretku specijalizacije iz ginekologije,
prof. Singer je osnovao Laboratorij za eksfolijativnu ginekoloku citologiju u Ginekoloko-poroajnom odjelu bolnice. Educirao se
na klinikama diljem Europe, a nakon polo-

kongresima i simpozijima predsjednici,

lanovi organizacijskih i znanstvenih
odbora, pozvani predavai, moderatori
rasprava, lanovi ili predsjedatelji sekcijama te aktivni sudionici.

Djelatnice Zavoda za kliniku citologiju i citogenetiku, sudionice Simpozija. Stoje:

dr. Mia unji Stakor, prim. dr. sc. Gordana Kai (voditeljica Odjela za aspiracijsku
citologiju), Gordana Kneevi (citotehnologinja), dr. Biljana Jeli Pukari, Veronika Ani
(citotehnologinja), Ana Gole-Babi (administratorica); sjede: doc. dr. Ika Kardum-Skelin
(proelnica Zavoda), dr. Karmela entija i dr. Dunja uteri

enog ispita iz citopatologije u Beu pred

Internacionalnim odborom za citopatologiju, 1978. postaje redovni lan (FIAC)
IAC-a. Godinu dana nakon toga i Odsjek
za citologiju i kliniku genetiku, iji je voditelj prof. Singer, dobiva status pridruenog
laboratorija IAC-a (IAC Board for Laboratory Certification). S dolaskom dr. urice
ips, uz rano otkrivanje malignih promjena, poela se pridavati pozornost hormonalnoj citologiji. Prof. Singer se rano poeo
baviti citogenetikom; 1972. g. uvedena je
metoda rane amniocenteze. Kasnije se, za
potrebe Interne klinike, poela raditi i kariotipizacija kotane sri, a krajem 1986. se
uvodi dijagnostika kromosomskih abnormalnosti iz tkiva korionskih resica. (Acta
Med Croatica, 2011.).

Laboratorij za citologiju
Prof. krabalo kao stipendist Humboldtove
zaklade boravi na usavravanju iz endokrinologije i dijabetologije 1962. i 1963. u
Hamburgu, gdje radi na klinici prof. Joresa, uz prof. Nowakowskog, koji osniva prvi
laboratorij za citologiju endokrinih organa
(titnjae i mukih spolnih lijezda) u Njemakoj. Neko je vrijeme na usavravanju u
Londonu (Guy's Hospital), Louvainu (Universit Catholique du Louvain), Bostonu
(Harvard University Joslin Clinic) i Torontu (Banting and Best Diabetes Centre).
Prof. krabalo zajedno s prof. repinko

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

razvija citologiju titnjae te od 1967. radi

na osnivanju Laboratorija za citologiju u
klinici Vuk Vrhovac. Nakon toga s dr.
Katonom i dr. Papiem potie istraivanja
mukih gonada kod muke neplodnosti
(HAZU).
Dr. sc. Zvonimir Papi 1974. postaje prvi
voditelj Laboratorija za endokrinoloku
citologiju, koji od 1975. djeluje u sklopu
Morfolokog odsjeka. Osim citologije titnjae i mukih gonada, rade se biopsije testisa te rutinska hematoloka dijagnostika.
Zasluan je za citodijagnostiku mukih
gonada, naroito u neplodnosti, koja je
bila i tema njegove doktorske disertacije.
Njegove ideje i istraivanja i danas se citiraju u domaoj i stranoj literaturi. (Acta
Med Croatica, 2011.).
Citolozi KB-a Merkur od samoga su poetka sukreatori sustavne edukacije svih
profila ukljuenih u kliniku citologiju u
Hrvatskoj kao osnivai, voditelji i/ili predavai te mentori specijalizantima, diplomantima i doktorandima. lanovi su i/ili
predsjednici te tajnici mnogih domaih
i meunarodnih znanstvenih i strunih
udruenja, kao to su AMZH, Internacionalna akademija za citologiju, Europsko
udruenje citologa, Europsko udruenje
citotehnologa, Hrvatsko drutvo za kliniku citologiju (HDKC) HLZ-a i Hrvatska udruga citotehnologa. I danas su citolozi KB-a Merkur na domaim i svjetskim

Do 2010. godine djelovale su ove citoloke djelatnosti kao zasebne jedinice,

a nakon kada poinju djelovati zajedno
u sklopu Zavoda za kliniku citologiju i
citogenetiku KB-a Merkur. U sklopu ZKCC-a rade jedna osoba s znanstveno-nastavnim zvanjem, tri primariusa s doktoratom znanosti i zvanjem znanstvenog
suradnika, dvije polaznice doktorskog
studija na MEF-u u Zagrebu, tri prvostupnika imaju edukaciju iz citotehnologije te est zdravstveno-laboratorijskih
tehniara, takoer s edukacijom i golemim iskustvom iz citotehnologije.

Multidisciplinarni pristup
Struni dio Simpozija kojim je obiljeena 60-godinjica obuhvatio je kliniko-dijagnostiki multidisciplinarni pristup u podruju mijelodisplazija, bolesti
endometrija i titnjae. Zavod za hematologiju KB-a Merkur je u rujnu 2015.
postao Referentni centar Ministarstva
zdravlja za mijelodisplastini sindrom,
to je bio razlog izbora prve teme Simpozija. O novostima u mijelodisplastinom sindromu s razliitih aspekata govorili su kliniari i dijagnostiari, prof.
dr. Slobodanka Ostoji Koloni, dr. sc.
Njetoka Gredelj imec, doc. dr. Kardum-Skelin, dr. Jeli Pukari, prim. dr.
sc. Gordana Kai, mr. sc. Zoran iftar,
doc. dr. Mirjana Mariana Kardum Paro
i dr. Inga Mandac Rogulj. Drugu temu,
o citologiji u bolestima endometrija,
obradile su prim. dr. sc. Karmela entija, prim. dr. sc. Ines Krivak Bolana i dr.
Suzana Kataleni Simon, nakon uvodnog predavanja o multidisciplinarnom
pristupu dijagnostici raka endometrija
kliniara prof. dr. Vlastimira Kukure.
Dr. Mia unji Stakor prikazala je zanimljiv sluaj papilarnog karcinoma titnjae u scintigrafski vruem voru.
Opirnije o Simpoziju na web
stranicima KB-a Merkur
http://www.kb-merkur.hr/ i HDKC,
HLZ-a http://citologija.hlz.hr/

91

Ml a d i l i j e n i c i z n a n s t v e n i c i

Dodjela Godinje nagrade mladim znanstvenicima

i umjetnicima Drutva sveuilinih nastavnika i drugih znanstvenika

Dr. sc. Tomislav Kopjar

jedini je lijenik meu
nagraenim znanstvenicima
Ksenija Vuur, dr. med., ksenija_vucur@hotmail.com

Usprkos
dugogodinjoj
tradiciji dodjele
ove nagrade,
popularnost
prijavljivanja meu
mladim lijenicima
je relativno niska

Mladi lijenici esto preispituju vlastite odluke jer je, naposljetku, za uspjeno lijeenje potrebno iskustvo. Zato e pacijent biti lijeen na
ovaj, a ne na onaj nain? Koji su dokazi da
se potkrepljuje neka odluka o nainu lijeenja?
Je li jedna metoda superiorna nad drugom? Sve
su to pitanja koja si lijenici svakodnevno postavljaju pri donoenju odluke o nainu lijeenja svojih pacijenata, a naroito onih koji su na
krajevima Gaussove raspodjele uestalosti pojedine bolesti.
Sigurnost pri radu, ona koja proizlazi iz strunosti, proizvod je steenog znanja i strunog
usavravanja. Potvrda vlastitoga rada koja dolazi od zadovoljnog pacijenta i iskusnijih kolega
potie sigurnost i daljnje djelovanje.Osim to
mladi lijenici prilikom preispitivanja vlastitih
odluka o lijeenju konzultiraju starije kolege,
istovremeno i jedni i drugi vlastite odluke potkrepljuju odgovorima iz literature koja se bazira
na znanstvenim istraivanjima.
Znanstvena istraivanja u medicini utemeljuju medicinu baziranu na dokazima, termin
engleskog govornog podruja koji se svim lijenicima usjekao duboko u svijest i podsvijest
jo za studentskih dana. Neraskidiva veza medicine zasnovane na dokazima i znanosti ukazuje na znanost kao neizostavan dio lijenike
profesije. Dodjela godinjih nagrada mladim
znanstvenicima i umjetnicima Drutva sveuilinih nastavnika i drugih znanstvenika u
Zagrebu izniman je poticaj za etabliranje mladih znanstvenika i umjetnika te za promicanje
njihova djelovanja.

92

Drutvo od svojeg utemeljenja 1919. godine

razvija i produbljuje znanstveni i visokokolski obrazovni rad. Za prvog predsjednika
Drutva izabran je Julije Golik, tadanji rektor
Sveuilita u Zagrebu. Podatak o gotovo stoljetnom djelovanju Drutva jo je dojmljiviji
sjetimo li se samo turbulentne prolosti XX
stoljea naeg podneblja.

Prosudba strunih recenzenata

Nastavivi tradiciju, u 97. godini svoga djelovanja, Drutvo je i ove godine dodijelilo
Godinju nagradu mladim znanstvenicima i
umjetnicima za najbolje radove objavljene u
2015. godini. Povjerenstvo za dodjelu Nagrade je na temelju prosudbe strunih recenzenata predloilo 12 radova mladih znanstvenika, a Upravni odbor Drutva prihvatio je
prijedlog. Sveana dodjela nagrada odrana
je 14. oujka u auli Rektorata Sveuilita u
Zagrebu. Nagrade su laureatima uruili predsjednik Drutva sveuilinih nastavnika i drugih znanstvenika prof. emer. eljko Horvati,
predsjednik Povjerenstva za dodjelu Nagrade
prof. emer. Mladen Franz te rektor Sveuilita
u Zagrebu prof. dr. Damir Boras. Na dodjeli
su sudjelovali jo i prorektor za znanost, meuinstitucijsku i meunarodnu suradnju prof.
dr. Milo Juda, zamjenica Gradonaelnika
Vesna Kusin, izaslanik predsjednika Sabora
RH prof. dr. Miroslav Tuman i glavni tajnik
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Pavao Rudan.
Tomislav Kopjar, specijalist ope kirurgije,
jedini je lijenik meu nagraenim mladim

Ml a d i l i j e n i c i z n a n s t v e n i c i

Dodjela Godinje nagrade mladim znanstvenicima i

umjetnicima za 2015. godinu
znanstvenicima. Titulu doktora znanosti stekao je obranivi disertaciju naslova
Povezanost patohistolokih promjena
miokarda lijevoga atrija i njegovoga reverznoga strukturnoga remodeliranja u bolesnika nakon kardiokirurkoga lijeenja
mitralne insuficijencije. U ulozi je poslije
doktoranda na Medicinskom fakultetu u
Zagrebu i na Klinici za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb. lan je Povjerenstva
za mlade lijenike Hrvatske lijenike
komore. Nagradu iz podruja biomedicine i zdravstva, polje klinike medicinske
znanosti, primio je za rad Postoperative
Atrial Fibrillation Is Asociated With High
On-Aspirin Platelet Reactivity objavljen
u asopisu The Annals of Thoracic Surgery, slubenom glasilu Drutva torakalnih kirurga SAD-a.

Dugogodinja tradicija
Prospektivna randomizirana studija kojom je po prvi puta procijenjen utjecaj
dvojne antiagregacijske terapije na ishod
lijeenja bolesnika rezistentnih na aspirinsku terapiju nakon aortokoronarnog
premotenja publicirana je u radu Impact Of Dual Antiplatelet Therapy On
Outcomes Among Aspirin-Resistant PaLIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

tients Following Coronary ArteryBypass

Grafting u asopisu The American Journal of Cardiology. Suradnjom koautora
ukljuenih u izvoenje te randomizirane
studije provedena je retrospektivna, post
hoc analiza, iji je rezultat znanstveni rad
Postoperative Atrial Fibrillation Is Asociated With High On-Aspirin Platelet Reactivity, predmet dodijeljene nagrade. U
ranijim studijama je naznaena trombocitna aktivnost zabiljeena u bolesnika s poremeenim sranim ritmom, fibrilacijom
atrija, u usporedbi s kontrolnom skupinom
zdravih bolesnika, bez komorbiditeta i bez
fibrilacije atrija u sinusnom ritmu. Ista razlika nije primijeena pri usporedbi s kontrolnom skupinom bolesnika u sinusnom
ritmu s pridruenim komorbiditetima.
Time je otvoreno pitanje povezanosti naznaene trombocitne aktivnosti i fibrilacije
atrija. U nagraenom znanstvenom radu,
koji su Tomislav Kopjar i suradnici objavili, prvi je puta dokazana povezanost fibrilacije atrija i dodatne aktivnosti trombocita
neovisno o pridruenim bolestima.
Usprkos dugogodinjoj tradiciji dodjele
ove nagrade Drutva mladim znanstvenicima, popularnost prijavljivanja meu

Dr.sc. Tomislav Kopjar i

prof. emeritus eljko Horvati
mladim lijenicima je relativno niska.
U posljednje vrijeme Hrvatska lijenika
komora upozorava na sve brojniji odlazak lijenika u inozemstvo. To su sve visokoobrazovani, mahom mladi lijenici,
a nerijetko se radi o lijenicima-znanstvenicima. Neprestane promjene strategije visokog obrazovanja i znanosti,
problemi financiranja znanstvenih projekata i dravnih poticaja znanstvenom
radu,nesiguran status znanstvenih novaka i njihova budunost doprinose sve
brojnijem odlasku mladih znanstvenika
iz Hrvatske. U prikazivanju broja onih
koji odlaze bitno je razlikovati one koji
odlaze na usavravanje i vraaju se u Hrvatsku od onih koji zbog nemogunosti
zapoljavanja ili napredovanja svoj put
nastavljaju dugorono naputajui svoju
domovinu. Drutvo je prilikom dodjele
Nagrada za 2014. godinu objavilo podatak da je od gotovo 200 nagraenih
mladih znanstvenika i umjetnika preko
93% ostalo i uspjeno nastavilo svoje
djelovanje u Hrvatskoj. To je jo jedan
pokazatelj vanosti nagrade Drutva u
etabliranju mladih lijenika - znanstvenika u Hrvatskoj.
93

koLEGA
hitnjak
Dr. DRAGAN MALOEVAC

H ITNA m e d i c i n a k r o z h u m o r

Roen u Zagrebu prije gotovo pola stoljea.U sretnoj branoj kohabitaciji s kolegicom. Ponosan otac tri
sina.Purger i lega koji ivi na relaciji Zagreb - Osijek. Radi u OHBP-u KBC-a Osijek.Hitnjak u srcu i dui.
U slobodno vrijeme, ako nije na putu izmeu Osijeka i Zagreba, pie i tri. Uglavnom za druge.

Komunikacijske vjetine
Kakav ludi dan s jo luim zavretkom.
Intervencija do intervencije, psihijatrija
do jaja.
Sve je poelo odvoenjem starog djeda
na psihijatriju u bolnicu jer nam je
njegov sin, pukovnik HV-a s PTSP-om
prijetio bacanjem bombe ako to ne
uinimo! to je definitivno ozbiljna
medicinska indikacija kojom sam spasio
jedan ivot. Svoj, naravno.
A onda eer na kraju.
- Ekipa 63 imate prvi stupanj. Susjed
javlja kako njegova prijateljica iz zgrade
prijeti skokom s drugog kata! Policija je
ve tamo.
Jurnjava kroz grad. Stiemo za tri
minute!
Ulazim uspuhan, znojan i beskrajno
nadrndan u stan.
- Dobro vee, gospoo!
- Dobro vee. Tko ste vi i tko je vas
zvao!?
- Mi smo hitna pomo. Javljeno nam je
da elite skoiti s drugog kata.
- Da, i to onda!?
- Ma nita, ali me neto mui.
- to sad vas mui?
- Ovo je trei kat!
- Da, ovo je trei kat!

94

- Pa, kako ete onda s treeg kata

skoiti s drugog kata!?
- to kako u skoiti? I kave sad to ima
veze koji je kat?
- Ima, ima! Va je susjed lijepo prijavio
da ete skoiti s drugog kata. Aha! Da
vas sad ujem!
- to mene briga to je moj susjed
prijavio! Valjda ja znam s kojeg u kata
skoiti.
- Znam, znam, ali u naem listu za
intervenciju lijepo pie drugi kat. A
ovo je trei. Hoete li moda otii do
susjede?
- Koje sad susjede?
- Pa, one ispod vas. One na drugom
katu!
- Ne, neu ii do te susjede jer me ba
briga to je javio moj susjed. Valjda ja
znam na kojem katu ivim. Ja sam za
vrijeme rata bila
- ekajte, ekajte, stanite! Nismo jo do
kraja definirali ovo s katom.
- S katom!? Kakvim katom? Vi niste
normalni!
- Ja nisam normalan!? A ovdje lijepo
pie da ete skoiti s drugog
- Dosta! Dosta vie, vi zaista niste
normalni!

- U redu, smirite se, molim vas!

- Ja da se smirim!? Ja? Pa, ja sam bila
smirena dok vi niste doli. SMI RE NA!
Bila sam smirena! I znate to? Sad se
neu baciti. Neu!
- A s kojeg kata?
- to s kojeg kata!?
- Pa, s kojeg se kata neete baciti? S
drugog, s treeg ili sa svih?
- Neu ni s drugog ni s treeg. Sad se
neu baciti ni da me molite!
- Neete!?
- Nema anse! I gubite se van.
- Dobro, dobro! Idemo mi, ali me
zanima
- Van!
Zavretak intervencije. U evidensijski
list upisano: Pacijentica blago
uznemirena, normalnog toka misli,
nema suicidalnih namjera.
Kau deki iz policije koji su ostali
sastavljati zapisnik kako je uporno
tvrdila da nee skoiti. ak je rekla da
e ivjeti vjeno i nikada nee umrijeti
i to samo zbog one budale iz hitne
pomoi!
Eto, a kau kako komunikacijske vjetine
nisu bitne. Svata

Autor karikature: Igor Berecki, pedijatar, KBC Osijek

DJED
BOINJAK
Povratak iz izbjeglikog kampa u
Slavonskom Brodu.
Mrtav umoran, nije mi se dalo
presvlaiti i deki me samo ostave
ispred ulaza u crvenoj uniformi iz
vanjske hitne.
I onda ko za vraga tako odjeven opet
naletim na susjeda pijanca s kojim sam
ve imao nekoliko verbalnih okraja. I
uvijek je on pobijedio!
- Dobra veer!
Stoji pred mojim vratima i bulji u mene.
- Susjed, pa vi ste Djed Mraz!? Ohoho,
ohoho...
- Ne, susjed, nisam! NISAM Djed Mraz!

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

- O da, jeste, jeste! Ohoho, ohoho...

Vidim, opet ista pria. Pijana me
budala zajebava! Ili je ipak samo
pijan...
- Susjed, nisam Djed Mraz, vidite da
NEMAM bradu! Ha!?
- Joj, susjed, ne samo da jeste ve ste
nekakav defektni Djed Mraz! Ha, ha,
ha...
Tako mi i treba! Koji klinac mu nisam
samo potvrdio kako jesam i s mirom
uao u stan!?
Ovako me opet pijana budala
pobijedila.
Ode teturajui uz stepenice umirui od
smijeha.
- Ohoho, ohoho...

NEK SE DIJETE
ZOVE KAO JA
Prijevoz pacijentice iz izbjeglikog
kampa na ginekologiju!
Mlada trudna Sirijka, krenuo je porod.
S nama ide i prevoditelj.
Jurimo, a ja pokuavam malo smiriti
napetost.
- Recite joj da bi ba mogla nazvati
sina po meni ako je budem poraao u
vozilu!
Prevoditelj joj prenese, a ona se nasmije
i kae mu neto.
Pitam ga zbunjeno to mu je rekla!?
- Kae mi da zamolim vozaa da vozi jo
bre...

95

ESEJ

Kapacitet i karakter
Lada Zibar, ladazibar@gmail.com
Predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLK-a

I ako sublimiramo
eventualno
fakultetsko vrijeme
koje proputa
uporne, a esto
kanjava izvrsne,
jer ih ponekad ne
razumije, plai ih
se i ne zna kako s
njima, dolazimo
u radne sredine
pune hijerarhijski
pobrkanih kadrova,
nesretnih akademski
obrazovanih
nedoraslih
mediokriteta s jedne
strane, te promaenih
natprosjenih,
esto pomirenih,
negdanjih
vunderkinda, koji
nepristalost radnom
mjestu dre na dis
tanci dekadentnom
nezainteresiranou,
s rezultantnim
mizernim uinkom

96

Ovaj tekst mi se ve dulje vrijeme kaotino

motao po glavi, a u posljednje su vrijeme rijei i misli nekako napustile Brownovo gibanje
i zasjeli na svoja mjesta. Ono to mi je potom
odgaalo pisanje bio je strah od pogrenog
shvaanja onoga to elim rei, pouena loim iskustvom promaenih percepcija mojih
stavova. Svakako ne elim biti humanistiki
nekorektna, niti zlonamjerno kategorizirati
ljude prema uroenim sposobnostima. elim
samo dati prikaz situacije u naem drutvu u
kojemu je ovaj socioloki aspekt prilino poremeen.
Radi se o frustracijama pojedinca, sredine i
drutva vezane za nedoraslost poslovnim zadacima. U naoj su sredini, uz nas i oko nas,
esto nezadovoljni ljudi, ogoreni na uvjete
u kojima rade i na zahtjeve koji su im postavljeni. Ne elim se u ovome osvrtati da je
ogorenost uvjetima esto opravdana. elim
skrenuti pozornost na odnos zahtjeva i uroenih mogunosti izvrenja.
Ilustracije radi podsjeam da je Janica odskijala bez jednoga tapa i svejedno pobijedila. Da
Klasni ima transplantiran bubreg i zabija golove u svjetskom nogometu. Da je upi ostao
bez dijela prsta i svejedno bio najbolji, itd.
O emu se radi?
Radi se, naravno, o ekstremima, o talentima,
kakvih, svakako, relativno, nema mnogo.
Ali, na simbolikoj razini, radi se o doraslosti zadacima. O pravim ljudima na pravim
mjestima. O lakoi (postojanja) djelovanja. O
kapacitetu. Ovakvima su svi sretni, i akteri i
njihove male obiteljske, poslovne i drutvene
sredine, a onda, i posredno preneseno, globalni i veliki sustavi.
Na prizemnijoj razini, na obinijim poslovima, nije uvijek potreban izniman talent. Niti
genijalnost. Ali, potreban je odreen a priori
kapacitet za odreen posao. Za njegovu dubinu, irinu, tempo, povezivanja, preskakanja,
vremenske opresije i kompresije.

Nae se novodobno razdoblje nije znaajno

promijenilo od socijalistikih desetljea.
Od uravnilovke. Ideja jednakosti se neprimjereno preslikala na rigidan sadraj kolskog sustava predviajui isti program za
sve. Prilagoen nikomu. Ne mogu ak rei
niti mediokritetima, jer je neujednaen.
Nema predvienog kvantuma znanja koji
bi bio objektivno testiran na isti nain za
sve. Pa se primjena i provoenje kolskog
programa prilagoava najee slabijim pojedincima, razina provjere znanja takoer,
a posljedine ocjene pri tome nipoto nisu
komparabilne na sustavnoj razini. I tko profitira? Nitko. Slabiji nikako, sadraj je prezahtjevan, i koliinski, i dubinom i irinom,
i tempom i sloenou. Nedohvatljivo. Ali,
moraju proi. Jer vie nitko ne pada. Prosjeni ne profitiraju, jer se iz njih ne izvue
maksimum. Traeno je i za njih premalo. Pa
se motivacija, entuzijazam i radne navike
inhibiraju, a odlian uspjeh u istima stvara
sliku najboljih. I jednakih stvarno najboljima. A natprosjeni? Oni ostaju u svijetu
dosade, nerada, pa ak nerijetko i ne najboljeg uspjeha. Jer razina rada i uenja ne
interferira s njihovim nainom, potrebama,
kapacitetima, mimoilazi ih, nema motiva
niti za proitati.
I tako, u hipu, proleti prvih osam godina do
srednje kole. A potom - ok! Prve frustracije, veliki neuspjesi, opet na sve tri razine.
Najslabiji dalje uope ne uspijevaju. Nedostino im je sve. Jer, zapravo, njihov kapacitet a priori i nije za srednju kolu, osim za
neki zanat, ili, kako se to danas popularnije zove, strukovnu kolu. Na to nisu prethodno pripremljeni, ive u prethodno im
serviranim lanim iluzijama, na spomen
izuavanja struke koja predvia manualni
i slabije plaen posao javlja se neracionalan osjeaj ponienja. Potencijalne anse za
motivacijom i popratnom sreom u takvoj
situaciji unaprijed su nitavne i izgubljene.
Pa je i ta po zahtjevima laka edukacija nedovoljno svladana, a potom nerado prak-

ESEJ

ticirana. A za zrelu odraslu dob zauvijek

ostaje gorak osjeaj neuspjeha i potreba
za prozivanjem krivca. I davno usaena
svijest o jednakosti sa sada obrazovanijim
vrnjacima, hijerarhijski uspjelijim i esto
nadreenima. Ovakav ustroj koji potom
podrazumijeva subordinaciju radi prikladne organizacije i timske realizacije zadataka tako je u startu na klimavim temeljima. Bez ara u obavljanju svojih malih
zadataka, bez kompetentnosti i, konano,
bez doraslosti vlastitim kapacitetima.
Prosjeni s prethodno natprosjenim rezultatima upisuju u edukacijskom smislu
elitne gimnazije, a koje, gle uda, odjednom trae vrhunske mogunosti. Uenje
volumno veih materija, brzo intelektualno snalaenje po vertikalama, horizontalama, dijagonalama i iregularnim
poveznicama znanja, kompetentnost,
konkurentnost, egzaktnost. Pismene testove koje ne moe prevariti, u vremenu
koje leti, i dok se okrenu, premoreno, neuspjeno, potroeno, dezorijentirano, ljuto na kolu, profesore, sustav (s pravom)
nalaze se pred zidom dravne mature koja
neumoljivo ispituje injenice, istinu, cijelu istinu, i nita osim istine, na nain
sasvim neprimjeren modanom, emotivnom i socijalnom razvoju. O rezultatima
domatajte sami.
Natprosjenima se nudi predstava u vidu
nastave, bezkonceptno istresanje podataka, nezanimljivo ispunjavanje satnice,
nekreativni prolasci iz dana kroz dan u
sutradan, bez primjerenog zadatka, bez
razgovora o idejama, bez poticanja na
istraivanje, bez primjene nauenih znanja, bez, u naprednom svijetu, odavno
priznatih mentora, planova, motivacijskih projekata, nagraivanih izvedbi, formalno oputenih uenja orijentiranih na
problem. U trenutku kad su pubertetski
kritini, tinejderski pobunjeni, izazvani
porocima koji e im (umjesto da to osigura sustav odgoja i obrazovanja) donijeti
vanost i uspjeh u njihovom sada malom
i ogranienom svijetu, jer esto, unato
intelektualnom kapacitetu, ne vide dalje
od ovdje i sutra, od svoga nosa, simpatije i prijatelja. A sustav im ne nudi, ne
predvia, ni tamo ni tada. I formalnim
rezultatima tada podbacuju, nezainteresirano (ne) sudjeluju u dnevnim kolskim
aktivnostima, drue se s ekranima koji
nude kompleksnije i intelektualno katkad
pounije sadraje, ali ih istodobno inhibiLIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

raju i otupljuju, omoguujui prolaenje

vremena na zabavan, ali ne i kreativan
nain.
I ako sublimiramo eventualno fakultetsko vrijeme koje proputa uporne, a
esto kanjava izvrsne, jer ih ponekad
ne razumije, plai ih se i ne zna kako s
njima, dolazimo u radne sredine pune
hijerarhijski pobrkanih kadrova, nesretnih akademski obrazovanih nedoraslih
mediokriteta s jedne strane, koji uporno
pokuavaju prilagoditi, umjesto sebe nedostinim zahtjevima, okolinu svojemu
sada egom poremeenom karakteru, te
promaenih natprosjenih, esto pomirenih, negdanjih vunderkinda, koji nepristalost radnom mjestu dre na distanci dekadentnom nezainteresiranou, s
rezultantnim mizernim uinkom.
To je bila genealogija aktualnog snapshota dijela jedne radne zajednice. U naoj sredini. Sveuilina nastavnica s donjograninim IQ, hipertrofinim egom
koje je obrnuto proporcionalno znanju,
studentima koje ne moe ba nita nauiti, osim dati nadu slinima da bi i oni najslabiji mogli postii isto. Porezni obveznici je plaaju, klijenti bjee glavom bez
obzira, u oekivanju druge mogunosti.
A ona biva vjenim nesretnim uljezom,
socijalno sama, izolirana svojom grotesknom pozicijom, a potovanja nikada
niotkuda. Zamiljam si ta frustrirana
buenja s jedinom milju koja daje nadu
za predstojee zadovoljstvo: Pokazat u
im svima!, pa sirota nastavlja s nosom
u oblacima i poluautistinim hodom s
putanjom kao u igricama, s jedinim ciljem izbjegavanja rjeavanja zadataka i
donoenja odluka. Zatim srednjokolski
obrazovan tip na drutveno vanom i zahtjevnom radnom mjestu, koji je potom
skoio jo jednu stubu gore i okitio se viom kolom, poloivi hrpu ispita u kojima zapravo nije bilo pravog i objektivnog
zahtjeva, nego testa prilagoenih posebnim potrebama. A sam ima dojam da je
svladao ogromna znanja i kole. A radne
situacije ne priznaju posebne potrebe, pa
se neznanja opravdavaju prerogacijom
nadlenosti, pa novopeene titule slue
tek promjeni boje uniforme, dok su unutarnje boje ostale zabetonirano nepromijenjene, samo osnovne, bez nijansi.
Mogla bih nabrajati beskonano. Tako
promaene sudbine neprikladnih kapa-

citeta oblikuju loe karaktere nezadovoljnih ljudi.

Istodobno bih mogla ispriati jednu
drugu, sasvim razliitu priu, s amerikim iskustvima. Ni taj sustav nije
savren, kao ni jedan, ali mi se ini da
u njemu postoji prikladniji nain kako
da djeca odrastanjem postanu ljudi dostojni svojih pozicija i dorasli svojim
zadacima. Jer tamo postoje nacionalni
ispiti tijekom cijelog obrazovnog programa, programi prilagoeni kapacitetima, mehanizmi selekcije, mentori
i planovi, fino usmjeravanje na svakoj
instanci ivotnog puta u smjeru vlastitih mogunosti i socijalnih uspjeha. Pa
nema anse da je sveuilini profesor i
nominalno vrhunski kliniar itko drugi
do onaj koji proplee lakoom kroz svoju barem deseterosatnu radnu svakodnevicu, s uinkom od kojega profitira
subjekt, objekt i cijeli sustav. Da, za velike novce, ali to je sporedno u ovoj prii.
97

B e z r ec e p ta

Najvei trbuh grada

dario naletili, e-mail: dario.naletilic@cipla.com

Iako su Plac pod renjom (trenjevaka trnica) i Meani plac (danas Kvatri), kao i negdanja Burza roba, a ovovremeni Branimirac,
vrijedne gastronomskokulturoloke lokacije,
samo trnica Dolac pravi je trbuh grada i moe
se ubrojiti u stvarne turistike vedute. Ba kao
to su to La Boqueria u Barceloni, Nagycsarnok u Budimpeti ili Naschmarkt u Beu.
Dolac je danas jedna od dvadesetak trnica i
veletrnica u Zagrebu, ali jedina kojom se Zagrepanke i Zagrepani stvarno ponose. Pravi
purgeri i ne poznaju druge trnice osim Dolca
i eventualno Britanca, odnosno Malog placa,
kako mu tepaju, a osobito ne otkada Kvatri
nije tamo gdje mu je bilo mjesto. Trnica Dolac otvorena je na Dolakom brijegu konano
1930, a ribarnica joj je pridodana 1936, navodno prema nacrtima transke ribarnice. Mlijeni dio nekoliko je puta obnavljan i ovakav
kakav je danas uspio je odnijeti sir i vrhnje u
Europsku Uniju.

Trnica Dolac otvorena

je na Dolakom brijegu
konano 1930.,
a ribarnica joj je
pridodana 1936.,
navodno prema
nacrtima transke
ribarnice. Mlijeni
dio nekoliko je puta
obnavljan i ovakav
kakav je danas uspio je
odnijeti sir i vrhnje
u Europsku Uniju

Guva, stiska, amor, ak i galama dio su folklora na Dolcu, jednako kao i Romi na stubama kojima se k Dolcu uspinjete. Istina, danas
vie ne prodaju rotilje vlastite proizvodnje,
ve kineske gae, majice i kiobrane, to samo
govori o njihovu poduzetnikom duhu, ali i o
nesretno globaliziranu duhu vremena u kojem
svi ivimo.
Jeste li primijetili, dok prolazite tandove na
Splavnici eui prema Dolcu, kako cvjearice
i cvjeari svojim izborom navjetaju sezonsku
ponudu placa? Ako na Splavnici ima mimoza i cica-maca, gore na placu nai ete prvi
proljetni mladi luk i rotkvice. Ljetno arenilo
cvijea najavit e trenje i jagode. Obilje suhih
aranmana jami dobru ponudu kisele repe i
kiselog zelja, a suncokreti najee znae zrele
paradajze i paprike za ajvar.
Ako na Dolac prolazite kroz Harmicu, moda
naletite na kakva ulinog sviraa, no nos e
vam sigurno osjetiti peene bunceke iz oblinjega duana. Iz Harmice obino se ide u mlijeni dio, ali ne i obavezno jer su primamljive i
desne tenge Pod zidom, koje vode pored jednog od boljih bureka u gradu.
Neki pak Dolac pohode s Kaptola i Opatovine,
drugi se uzveru uza stube kralja Ladislava ili

98

provendlaju kroz Skalinsku. ee izbor ovisi o parkingu i limenim ljubimcima, a rjee

o stvarnim navikama.
I dok jedni trae putericu i prajzericu, drugi
su zainteresirani za miancu i ratiku, jednima pinat, drugima blitva, treima moda
matovilac, a etvrtima rukola. Mandarine su
opuzenske, jagode iz Vrgorca. Trenje su katelanske, breskve zadarske, a krumpir liki.
Smokve su ibenske, masline korulanske,
piceki meimurski, a zelje varadinsko.

Jajca iz enkovca
Purice su pazinske, ali i zagorske, pajceki turopljski, a janjetina otona. Sir i vrhnje stiu
iz Male Gorice, a jajca iz enkovca. Teletina
klana u Dragonocu, a kulen, vargle i varci
iz Broda. Ima i vikih limuna i neretvanskih
slatkih naranaa, drnikoga pruta, pakog
sira, kvarnerskih kampa i stonskih kamenica. Sve je domae, sve je (odjednom!) iz ekoloke proizvodnje, samo su banane oduvijek
i zauvijek ekvadorske. Strankinje od prvoga
dana. Odavno vie nisu i jedine. Globalno
selo, naalost, mijenja nae hrvatsko selo i to
se na Dolcu sve vie zapaa. Naalost. Fiskalne blagajne jo bih i podnio, ali polako me
nestajanje autohtonih proizvoda boli.
No, dok se moe, treba uivati u izboru koji
Dolac prua. Kau najbolje subotom. No tad
je i najvea guva. Oni koji mogu plac zato
obave petkom. Najranije na Dolac, naravno,
dou kumice i kumeki, ali odmah poslije njih
stiu prvi kupci. Nekad prije to su bili penzioneri koje je muila nesanica, danas oni dolaze pred kraj, iza dvanaest, kad je jeftinije, jer
ih vie mui besparica. Milostive na plac idu
ba subotom, ne prije pol deset, a ak je vani
friko, u pelcmantlu, zrihtane i nalarfane kak
za operu. Hranitelji obitelji iz pasivnih krajeva ranim se jutrom smucaju po placu njukajui zaviaj to vonja iz ribarnice, traei,
osim srdela, drutvo za lozu i akulu.
Metroseksualci, alternativke, strani diplomati i mlade mame vie po placu razgledavaju nego kupuju, stvarajui bezvezne redove i guvu, kako na placu, tako i u okolnim
birtijama. Iskusne domaice, muke frajle i
istinske poznavatelje placa neete ni opaziti

jer oni eu poznatom rutom i utrtom stazom od mesa do grincajga, kori za trudlu
(12 tankih, molim), sira (i dvije mjerice
vrhnja), alate, mladoga krumpira (malo
voa), pa natrag na jajca da se ne zdrobiju
(ako ih prije kupe) u kolicima, i pulek narcisa na kraju. Ta kratka etnja nije poza, taj
gurmanski slalom uhodani je ritual koji se
adaptira samo prema meniju predmetnog
objeda, ali i pojaa uoi blagdana.

Nema loe robe

Neto prije praska grikoga podnevnog
topa trnica je u kulminaciji. Na vjenim
klupama nepopijene su kave koje kume
ne stignu srknuti izmeu dviju muterija.
Musavi i preplanuli trgovci iz junih krajeva guraju prepuna kolica voa i povra nadopunjujui ve prepune tezge. Izvikuju se
rasprodaje, trai se sitno, rade vage, uju se
ale i doskoice, padaju dogovori. Ili se bira,
ili se ne dira ovisno o prodavau i cijeni.
Na komad, na mjericu ili po kilogramu.
Svjee i mlado, zrelo i ukusno. Nema loe
robe, ima samo loih trgovaca, a ni kupci
nisu ovdje ba uvijek u pravu.
Odavno vie nije stvar prestia nego potrebe imati svoju kumicu na Dolcu; i iako
se Jalice, tefice i Barice danas vie odazivaju na Nives, Lidija i Spomenka, lijepo
je uti kad vas persiraju s gospon doktor, ili
sve rjee (u mom sluaju) s mladi gospon.
Mesari su jo vaniji: Crni (od milja Ante)
ili Mario; tete za piceke (hrptii, elueki,
krilca, nogice i vratovi) Rua i Ljiljana; a
deurni junjak (domai ananas i banane)
Shpejtim.
LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

Stare se muterije pozdravlja izdaleka, vadi

se pripremljena vreica, biraju se bolji komadi, a esto se i cijena prilagodi, personalizira na vie ili na nie ovisno o statusu
kupca i procjeni piljarice. Dometne se, kakti gratis, poneki list celera, aka matovilca ili
pol merice vrhnja. Sve galantno, uz osmijeh i obostrano zadovoljstvo. Pune se najlon-vreice, karnicli, cekeri i koare, ruksaci, plac-kolica i isluene torbe stare. Teki
se peceraj nosi do auta, cuka se na tramvaj
ili zastaje u jednom od bezbrojnih kafia
na kratkom predahu uz kavu ili vlahov, ve
prema elji i navikama. Odlazak na Dolac
nekima je ba navika, drugima svakodnevna potreba, rijetkima samo obaveza, ali najbrojnijima i najee pravi gut i iskonsko
zadovoljstvo.

Pune ruke vreica

Na placu ni znalci ne kupuju samo po popisu, ve i impulzivno (ako im novanici to
doputaju) i prema ponudi. Ne kupuje se
tunjevina ako ima frikih gavuna, no nitko
vas i ne tjera na velikog anpjera. Ne moete preskoiti umske jagode, preskupe prve
trenje, paroge rane il vrganje jutros brane. Govei rep i telei filet ne proputaju se,
ba kao ni svjea gusja jetra, jer svinjetine
imate uvijek u ponudi. Voe, povre, meso,
kore za trudle, kisela repa i kiselo zelje, domai putar i sir, grincajg za 6 kuna ili dva za
deset sve se to tri na Velikom placu, kako
ga s pravom zovu poklonici iz sredita grada, kojima su i okolne trnice dostupne. Peene masline morate uzeti uz rukom rezan
drniki prut, a uz (ve kupljen) mladi kozji

sir bolje idu zelene, i njih dvajst deka.

Svaki oping umori, a kad kupujete hranu onda jo i ogladnite! Malo babiina
kurunjaka, nitica likog kripavca ili
vrh meimurskog turoa, uz dva kisela ampinjona i tri varka, napravit e
podlogu za kavicu, mali pelinkovac ili
kropec. Ukuani se sigurno nee ljutiti
kad uz pune ruke vreica zakasnite koju
minutu. Ne i vie od toga! Zato Veernjak
pod miku i pravac veliki plavi, ako niste
z autom.
Jutro i prijepodne na veselom purgerskom placu prohuji za tren, pa je oko pola
dva Dolac ve umoran i tuan. Pokoja zaposlena, samohrana individua brzometno pokuava iskombinirati ruak. Poneki
krtac ili ee kakav istinski jadnik uica
luka ili krumpira. Prazne se tezge, peru
i iste, i ide se kraju dana. Nakupci, prekupci, trgovci i mesari brzo broje buntove zguvanoga novca. Vraa se posudba,
naplati se kamata i dug. Popije se gemit
ili dva. Spremaju se tandovi i vage. Slau
se klupe i zakljuavaju kase. Vrate se alice i ae, pa se pale kombiji i karavani,
a malobrojni ostaju deurati za kakva zakanjelog kupca.
A Dolac?
Dolac e vrijedne ruke dobro oprati i izribati, da vas sutra doeka ponovno prepun i lijep, ba kako dolikuje najveem
trbuhu grada.
99

ME D I C INA I JEZIK

Dulce cum utili!

Hrvatski za lijenike
Doc. dr. sc. Tamara Gazdi-Aleri, e-mail: tamara.gazdic2@gmail.com

Jezina su pitanja uvijek vrlo zanimljiva irokom krugu ljudi razliitih zanimanja i profila.
Potreba za komunikacijom od pamtivijeka je
jedna od osnovnih ovjekovih potreba. ovjek komunicira na razliite naine sa svojom
okolinom, a najee to ini putem jezika. Jezikom prenosimo svoje misli, osjeaje, potrebe, prenosimo misli i informacije o svim podrujima svijeta i ljudskoga ivota. Zato je posve prirodno da je jezik jedna od bitnih tema
i lijenike profesije i lijenikoga djelovanja.

Cilj ove rubrike

jest utjecati na
razumljivije, pravilnije
i jasnije jezino ko
municiranje, objasniti
jezine injenice koje
predstavljaju problem
ili dvojbu na razliitim
komunikacijskim
razinama u kojima
lijenici djeluju

U ovoj e rubrici norma hrvatskoga standardnog jezika biti opisana na funkcionalan

nain, s osobitom pozornou na jezik lijenike struke. Cilj ove rubrike jest utjecati na
razumljivije, pravilnije i jasnije jezino komuniciranje, objasniti jezine injenice koje
predstavljaju problem ili dvojbu na razliitim
komunikacijskim razinama u kojima lijenici
djeluju. Zato vas pozivamo da nam na adresu
elektronike pote: hlk@hlk.hr poaljete pitanja u vezi s jezinim injenicama koje vas zanimaju. Najea i najzanimljivija pitanja bit
e objanjena u nekim od sljedeih brojeva
Lijenikih novina.
Za poetak je bitno objasniti zato je vano
ovladati standardnim jezikom i koja je njegova uloga i posebnost s obzirom na injenicu
da emo u ovoj rubrici sve jezine injenice
promatrati u odnosu na norme hrvatskoga
standardnog jezika fonoloku, morfoloku,
tvorbenu, sintaktiku, pravopisnu, leksiku,
stilistiku.
Od roenja, a i prije, dijete usvaja jezik okoline u kojoj se razvija i raste. Jezik tada, ako
je rije o neometanome jezinom razvoju,
usvajamo spontano, bez napora. To je na
materinski jezik u irem smislu jer obuhvaa i govor nae obitelji, govor mjesta u kojem
odrastamo, dijalekt kojem na mjesni govor
pripada te narjeje kojem taj dijalekt pripada.
Budui da je komunikacija na standardnome
jeziku bitna za sva drutva jer je standardni
jezik zajedniki jezik veem broju govorni-

100

ka, najee jednoj naciji, i zato s pomou

njega moemo komunicirati na irem podruju, najee na podruju jedne drave,
i u razliitim vremenima, vano je dobro ga
nauiti i njime ovladati u razliitim komunikacijskim situacijama, a ponajprije se njime sluiti u javnoj komunikaciji. Za razliku
od jezika kojim smo spontano ovladali od
poetka naega ivota, standardnim se jezikom ne ovladava spontano, nesvjesno, najvie zbog toga to je standardni jezik nastao
svjesnim naporom jezikoslovaca koji su na
neku organsku osnovicu, odnosno, kao to
je to sluaj u hrvatskome jeziku, neko narjeje, nadogradili jezine elemente, poput
naziva u pojedinim strukama, i takav oblik
jezika normirali. Norma je standardnoga
jezika opisana u jezinim prirunicima
gramatici, rjeniku, pravopisu i pravogovornome priruniku. Zato se standardni
jezik jednim svojim dijelom razlikuje od
svih mjesnih govora i uvijek ga je potrebno uiti. Nije stoga neobino, tovie vrlo je
poeljno i pripada podruju cjeloivotnoga
razvoja komunikacijskih kompetencija, da
se i oni koji su dobro ovladali hrvatskim
standardnim jezikom ponekad zapitaju to
je u hrvatskome jeziku u skladu sa standardnojezinom normom, odnosno koje je
jezine elemente bolje upotrijebiti ovisno
o komunikacijskoj situaciji u kojoj se nalaze, kako bez pogreke izgovoriti ili napisati
neku reenicu ili tekst i dr.
U jednoj od prethodnih reenica upotrijebili smo rije bitno pa emo objasniti problem koji se pojavljuje u vezi s uporabom te
rijei. esto moemo uti ili proitati oblike rijei tvorene od nje, poput: bitnije, vrlo
bitno, najbitnije. Rije bitno moe biti, ovisno o znaenju u tekstu, pridjev ili prilog, a
kako te vrste rijei osim u svom osnovnom
obliku esto mogu biti i u komparativu i superlativu, tj. mogu promijeniti oblik, to se
nerijetko u komunikaciji dogaa i s rijei
bitno koja se ne stupnjuje, jer je ona ve u

US P OMENE
ME D I CI INA
SJEI JEZIK
ANJA

Dijete nije "staro" tri godine nego je trogodinje dijete ili dijete od tri godine
superlativu, pa bi to znailo da tvorimo superlativ superlativa. Superlativ je
oblik koji ve opisuje bit ega, najvii
stupanj ega. Zato nije pravilno rei ili
napisati bitnije, vrlo bitno, najbitnije, kao
to nije pravilno tvoriti komparative i
superlative poput: optimalnije/najoptimalnije;
minimalnije/najminimalnije;
maksimalnije/najmaksimalnije; elementarnije/najelementarnije, jer optimalno,
minimalno, maksimalno, elementarno
ve predstavljaju najvii stupanj ega,
predstavljaju superlativ. Do pogrene
uporabe najee dolazi zbog nepoznavanja znaenja rijei u latinskome jeziku
iz kojega su one preuzete, npr. najoptimalniji (lat. optimus = najbolji), najminimalniji (lat. minimus = najmanji) i sl.
Za razliku od rijei bitno pridjev/prilog
vano moemo stupnjevati, pa tako imamo: vano, vanije, najvanije.
Zato pokuajmo u govoru i pismu bitnome vratiti ono bitno! Neka bitno opet
postane bitno!

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

Nekoliko lektorskih savjeta

U tekstovima izbjegavajte neprimjerene i potroene potapalice!
dolazi do zamijenite s nastaje (omiljela doktorska potapalica)
Ne zapoinjite reenicu s Ono to (omiljela politiarska potapalica)
u potpunosti zamijenite s posve ili potpuno
nije u mogunosti zamijenite s ne moe
interesantan zamijenite sa zanimljiv i nastavite s: jer
Ne dadakajte! Da li znate da... zamijenite s Jeste li znali da
dijete staro tri godine zamijenite s dijete od tri godine ili trogodinje dijete
operacijski zahvat zamijenite s operacija (pleonazam)
donji ekstremiteti zamijenite s noge (toboe ueno)
Razlikujte terapeutski od terapijski!
Skripta, gen. skripata, lok. u skriptama (plurale tantum)
lijeenje kemoterapijom zamijenite s kemoterapija (pleonazam)
eljko Poljak

101

H RVATSKI L IJE NI C I S P ORTA I

Prim. dr. sc. Jerolim Jerko Karada na poziciji pivota bio je

uvrten meu sedam najboljih rukometaa 20. stoljea

Letei doktor u igrakim

bravurama
Eduard Hemar

Najbolji rukometni
pivot na svijetu i
odlian torakalni
kirurg, prvi je
igra u povijesti
rukometa koji je
prilikom pucanja na
protivnika vrata
skoio u est metara
i, kako to danas
rade pivoti (kruni
napadai), letio prema
vrataru i prije nego
padne na tlo pucao

102

ivotna pria Jerolima Jerka Karade vie

je nego zanimljiva. Roen je 30. rujna 1937.
u Skoplju, danas glavnom gradu neovisne drave Makedonije. Potekao je iz hrvatske obitelji koju je ivotna sudbina odvela daleko od
zaviaja. Njegov otac Velimir bio je rodom iz
sela Karade u Dalmatinskoj zagori i majka
Antica, ro. Vueti, rodom iz grada Hvara na
istoimenom otoku. Zbog oeve slube, andara u Kraljevini Jugoslaviji, obitelj se preselila u
Skoplje. Po uspostavi NDH 1941. Velimir Karada je premjeten u Banja Luku, gdje je radio
kao policijski slubenik. Krajem rata otiao je
u partizane, a radni vijek zavrio u novoj Jugoslaviji. Jerolim je odrastao u brojnoj obitelji
uz petero brae i jednu sestru. U Banja Luci je
zavrio realnu gimnaziju i potom diplomirao
na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1962.
Sportom se poeo baviti u gimnaziji, najvie
zahvaljujui mladom profesoru Anti Friganoviu joru rodom iz ibenika, koji je poticao
uenike na sportske aktivnosti a i sam je bio
svestran sporta. Banjaluka gimnazija imala
je odlinu koarkaku i rukometnu ekipu, koja
je bila najbolja na gradskim prvenstvima srednjih kola. Godine 1954. Jerko je postao lan
Koarkakog kluba Borac, a odmah potom i
Rukometnog kluba Borac (osnovanog 1950.).
Paralelno se natjecao u oba sporta sve do 1957.
Te su godine Banjaluani postali prvaci Bosne
i Hercegovine u rukometu te stekli pravo da
igraju na kvalifikacijama za popunu tada novooformljene Savezne lige Jugoslavije. Iste su
godine u Zadru i koarkai Borca igrali kvalifikacije za Saveznu ligu. U obje ekipe Borca
igrali su uglavnom isti igrai. Sudbina je htjela
da se samo RK Borac kvalificirao za nastup u
Saveznu ligu i tako se ta talentirana generacija opredijelila za rukomet. Prvi veliki uspjeh

ostvaren je 29. studenog 1957. kada je Borac

osvojio Kup Jugoslavije nakon pobjede nad
ekipom eljezniara iz Beograda. U ekipi
Borca koja je ula u Saveznu ligu i osvojila
dravni kup igrali su: Vladimir Jovi, Milorad Kekerovi, Mujo Barali, Josip Raki, Petar Perovi, Jerolim Karada, Jovo Mikovi,
Petar ivi, Zoran Prohaska, Bartol Rodin,
Milan Stanivukovi, Boidar Panti, Mio
Deulovi, Ante Friganovi, Franjo Bezrodnik i Boidar Stanivukovi.
Rukometni klub Borac odmah je pokazao
da se s njima mora najozbiljnije raunati.
Konkurencija u tadanjem jugoslavenskom
mukom rukometu bila je vrlo jaka. U sezoni
1957./58. prvi pobjednik Savezne lige postao
je Partizan iz Bjelovara ispred Crvene Zvezde iz Beograda te Zagreba i Mladosti iz Zagreba. Ekipa Borca je u svom prvom nastupu
u drutvu najboljih zauzela peto mjesto. No
uspjeli su 1958. ponovo osvojiti Kup Jugoslavije nakon pobjede protiv dravnog prvaka
Partizana s deset zgoditaka razlike. Odmah
potom Borac u sezoni 1958./59. postaje prvak Jugoslavije ispred Partizana iz Bjelovara i Mlade Bosne iz Sarajeva. Dva najbolja
igraa novog prvaka bili su kapetan ekipe
Petar Perovi i Jerolim Karada. U poretku
za najboljeg strijelca lige Karada je sa 65
postignutih zgoditaka zauzeo tree mjesto
iza Stevanovia iz elezniara (94) i Ragua
iz Crvene Zvezde (65). Sljedee sezone ponovila se ista pria. Borac je ponovo osvojio
Saveznu ligu 1959./60. ispred Partizana i Crvene Zvezde, a najbolji igrai i strijelci ekipe
bili su Karada i Perovi. U sastavu je bio i
Nikola Karada, Jerkov mlai brat. Godine
1961. Borac po trei puta osvaja Kup pobjedom protiv ekipe Zagreba 14:9 a Jerko je uz

US P OMENE I SJE ANJA

Rukometna ekipa banjaluke realne gimnazije u kolskoj godini1954./55. S lijeva: Josip Raki, Tihomir Kostreevi,
Vlado Koji, Vladimir Jovi, Zoran Prohaska, Jerolim Karada i Milan Stanivukovi.
Hamdiju Saraevia (oca hrvatskog reprezentativca Zlatka Saraevia), bio najbolji
igra finala. U narednim godinama Borac
vie nije uspio postati prvak drave iako
su uglavnom bili pri vrhu (dva puta drugi
i dva puta trei). Jerko je u 1960-im godinama bio najbolji igra svoga kluba te
jedan od najboljih rukometaa u dravi
a na svojoj poziciji pivota i u svijetu. Pri
kraju igrake karijere 1969. predvodio je
Borac do jo jedne pobjede u Kupu Jugoslavije. U tom sastavu je, uz Kekerovia,
bio posljednji igra iz prve zlatne generacije kluba s kraja 1950-ih. Uz njih su tada
igrali Abas Arslanagi, Halid Demirovi,
Dobrivoje Selec, Milorad Karali, Mirko Markus, Miro Bjeli, Ranko Petrovi,
Momo Goli, Boro Goli i Neboja Popovi. Veina tih igraa e 1976. s Borcem
postati prvak Europe. Klupsku karijeru
Jerko je zavrio 1971. u 34. godini ivota. Za svoj jedini klub Borac nastupao je
u Saveznoj ligi 276 puta i postigao 1180
zgoditaka.
Za reprezentaciju Karada je debitirao
1958. na Svjetskom prvenstvu u Njemakoj DR, kada je Jugoslavija zauzela osmo
mjesto. Potom je jo tri puta sudjelovao
LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

na SP-u: 1961. u SR Njemakoj (9-12. mjesto), 1964. u ehoslovakoj (6. mj.) i 1967.
u vedskoj (7. mj.). Postao je prvi rukometa iz Jugoslavije koji je sudjelovao na etiri svjetska prvenstva. Priliku za nastup na
Olimpijskim igrama nije dobio jer je rukomet uvrten tek 1972. u Mnchenu. Ukupno je za reprezentaciju nastupio 70 puta
i postigao 168 zgoditaka. Iako nije uspio
osvojiti medalju na znaajnom meunarodnom natjecanju, bio je najbolji igra generacije koja je postavila temelje za kasnije
velike uspjehe jugoslavenskog rukometa.
Zbog njegove atraktivne igre zvali su ga
doker i letei doktor. Bio je poznat po
svojim igrakim bravurama. Prvi je igra u
povijesti rukometa koji je prilikom pucanja
na protivnika vrata skoio u est metara i,
kako to danas rade pivoti (kruni napadai), letio prema vrataru i prije nego padne
na tlo pucao. Do tada su svi ekali loptu na
est metara i onda se okrenuli i pucali. esto je lobirao vratare iz mrtvog kuta. Drala
su ga i po trojica protivnikih igraa ali ga
nisu mogli zaustaviti. Uz to bio je i odlian
obrambeni igra, kraj kojega je malo tko
mogao postii zgoditak. Kada su novinari
pitali trenera Rumunjske Niculaea Nedeffa

moe li njegova reprezentacija postati

ponovo svjetski prvak odgovorio je: ''To
ne znam, ali sam siguran da imamo u
svojim redovima Karadu bili bismo tri
puta za redom svjetski prvaci''. Jerko je
nekoliko puta proglaavan za najboljeg
rukometaa Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. ak pet puta proglaen je za
najboljega sportaa Bosanske krajine
(1958., 1959., 1960., 1961. i 1968.). I danas ga mnogi smatraju najboljim sportaem u povijesti Banja Luke i esto ga pozivaju u grad njegove mladosti. Najvee
priznanje dobio je tek 2000. godine kada
je u anketi asopisa Meunarodne rukometne federacije (IHF) ''World Handball'' izabran na poziciji pivota meu sedam najboljih rukometaa XX. stoljea.
To priznanje, s kakvim se moe pohvaliti
malo koji sporta, najbolji je dokaz kakav je igra bio Jerolim.
Nakon uspjene sportske karijere ostvario i uspjenu lijeniku karijeru. Po
zavretku MEF-a 1962., specijalizirao
je kirurgiju u vie zagrebakih bolnica.
Subspecijalizaciju iz torakalne kirurgije zavrio je 1976. kod prof. Topalovia
na Klinici za plune bolesti Jordanovac.
103

Prim. dr. sc. Jerolim Karada

"Letei doktor" Karada izvodi svoj uveni skok-ut u protivnikom estercu.

Primarius je postao 1977., magistrirao je

1983. i doktorirao 1993. U prvom dijelu
lijenike karijere radio je u banjalukom
domu zdravlja i bolnici. Od 1976. bio je
zaposlen u Bolnici za plune bolesti na
Jordanovcu. Od 1988. bio je voditelj Kirurkog odjela Klinike za torakalnu medicinu Jordanovac. Godine 2002. bio je
lan ekipe kirurga koja je u KB-u Jordanovac obavila prvo presaivanje plua
u Hrvatskoj. Objavio je vie od dvadeset
znanstvenih i strunih radova s podruja ope i torakalne kirurgije. Bio je lan
Hrvatskog lijenikog zbora i Hrvatskog
kirurkog drutva. U mirovinu je otiao
2007. godine

turnirima kao lan Akademskog rukometnog kluba Mladost. I danas se redovito sastaje sa veteranima Mladosti, koje
vodi legendarni Rudi Carek. Najvie sa
drui sa Vladimirom Joviem, prijateljem
iz kolskih dana i suigraem u Borcu i
rukometnoj reprezentaciji, koji takoer
sada ivi u Zagrebu. Usprkos velikim postignuima u svome ivotu, prim. dr. sc.
Jerolim-Jerko Karada ostao je vrlo skroman i samozatajan ovjek.

Prim dr. sc. Jerolim Jerko Karada u

braku je s Ilse, ro. Scheinost, nastavnicom glazbe rodom iz Banja Luke, iji je
otac bio Austrijanac a majka Njemica.
Imaju dvoje djece: sina dr. Vjekoslava Karadu (1969.), koji je naslijedio oca u lijenikom zvanju i postao anesteziolog, te
kerku Katarinu, udanu Boievi (1972),
koja je diplomirala na PMF-u. Dva Jerkova brata, Vieslav i Nikola, koji su igrali
rukomet, ostali su ivjeti u Banja Luci.
Ostali dio brojne obitelji Karada ivi danas uglavnom u Zagrebu i Hrvatskoj.
I kao primarius Karada je ostao aktivan
u sportu. Od preseljenja u Zagreb 1976.
pa sve do 1990. igrao je na veteranskim
104

Izv.: Dokumentacija prim. dr. sc. Jerolima

Karade iz Zagreba.
Lit.: Rukometni klub Borac Banja Luka
1950. 1985., Banja Luka, 1985; Almanah Rukometnog saveza Jugoslavije 1949
1989, Beograd, 1991; Tko je tko u hrvatskoj medicini / Who is Who in Croatian
Medicine, Zagreb, 1994.

Potpis: Ekipa Borca postala je prvak Jugoslavije u sezoni 1958./59. Snimljeno

na alati u Zagrebu, 21. lipnja 1959. na susretu Mladost i Borac. S lijeva stoje:
Ante Friganovi, Hamdija Saraevi, Petar ivi, Josip Raki, Petar Atlagi,
Bartol Rodin i Jerolim Karada. ue: Boidar Stanivukovi, Petar Perovi,
Vladimir Jovi i Milorad Kekerovi.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE CRO/FFT/0004/16 ; REL-04/03/2016-ADV

Za Vae bolesnike
koji ne ele proputati
vane ivotne trenutke
radi astme2

GlaxoSmithKline
d.o.o.
Ulica
LIJENIKE NOVINE
148
04 Damira
/ 2016 Tomljanovia Gavrana 15, 10020 Zagreb

105

Ovajjelijekpoddodatnimpraenjem.Timeseomoguujebrzootkrivanjenovihsigurnosnihinformacija.Odzdravstvenihradnikasetraidaprijavesvakusumnjunanuspojavuzaovajlijek.Uputezaprijavljivanjedostupnesunawww.halmed.hr.
Takoer, nuspojave moete prijaviti i Vaem lokalnom GlaxoSmithKline uredu: GlaxoSmithKline d.o.o., Ulica Damira Tomljanovia Gavrana 15, 10020 Zagreb; tel. 01/605 1999.
REFERENCE: 1 Saetak opisa svojstava lijeka Relvar Ellipta, sijeanj 2016. 2 Bleecker ER et al. Fluticasone furoate-vilanterol 100/25 mcg compared with fluticasone furoate 100 mcg in asthma: a randomized trial. JACI In Practice. 2014; 2(5): 553561

GlaxoSmithKline
d.o.o. Ulica Damira Tomljanovia Gavrana 15, 10020 Zagreb
106

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE CRO/FFT/0004/16 ; REL-04/03/2016-ADV

SKRAENI SAETAK OPISA SVOJSTAVA LIJEKA

NAZIV LIJEKA: Relvar Ellipta 92 mikrograma/22 mikrograma praak inhalata, dozirani, Relvar Ellipta 184 mikrograma/22 mikrograma praak inhalata, dozirani; KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV: Jedna pojedinana
inhalacija daje primijenjenu dozu (doza koja izlazi iz nastavka za usta) od 92 (odnosno 184) mikrograma flutikazonfuroata i 22 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata). To odgovara odmjerenoj dozi od 100 (odnosno
200) mikrograma flutikazonfuroata i 25 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata). Pomone tvari: Jedna primijenjena doza sadri priblino 25 mg laktoze (u obliku hidrata). Za cjeloviti popis pomonih tvari vidjeti dio
6.1. FARMACEUTSKI OBLIK: Praak inhalata, dozirani. Bijeli praak u svijetlosivom inhalatoru sa utim poklopcem nastavka za usta i brojaem doza. KLINIKI PODACI: Terapijske indikacije: Astma: Relvar Ellipta je indiciran za
redovito lijeenje astme u odraslih osoba i adolescenata u dobi od 12 i vie godina kod kojih je primjerena primjena kombiniranog lijeka (dugodjelujueg beta2-agonista i inhalacijskog kortikosteroida): u bolesnika u kojih
astma nije dovoljno dobro kontrolirana inhalacijskim kortikosteroidima te kratkodjelujuim inhalacijskim beta2-agonistima koji se primjenjuju prema potrebi. Kronina opstruktivna pluna bolest: Relvar Ellipta je indiciran za
simptomatsko lijeenje odraslih bolesnika s KOPB-om koji imaju FEV1 < 70% predviene normalne vrijednosti (nakon primjene bronhodilatatora) i s egzacerbacijama bolesti unato redovitom lijeenju bronhodilatatorima.
DOZIRANJE I NAIN PRIMJENE: Astma: Odrasli i adolescenti u dobi od 12 i vie godina: Jedna inhalacija lijeka Relvar Ellipta od 92/22 (odnosno 184/22) mikrograma jedanput na dan. Bolesnici obino osjete poboljanje
plune funkcije unutar 15 minuta nakon inhaliranja lijeka Relvar Ellipta. Meutim, bolesniku treba napomenuti da je za odravanje simptoma astme pod kontrolom potrebno redovito uzimati lijek svakoga dana te da s
primjenom treba nastaviti ak i ako nema simptoma. Ako se simptomi pojave u razdoblju izmeu primjene dviju doza, treba uzeti kratkodjelujui inhalacijski beta2-agonist za trenutno ublaavanje simptoma. Poetnu dozu
lijeka Relvar Ellipta od 92/22 mikrograma treba razmotriti za odrasle osobe i adolescente u dobi od 12 i vie godina kojima je potrebna mala do srednja doza inhalacijskog kortikosteroida u kombinaciji s dugodjelujuim
beta2-agonistom. Ako bolesnici nisu dobro kontrolirani lijekom Relvar Ellipta od 92/22 mikrograma, doza se moe poveati na 184/22 mikrograma, to moe dodatno poboljati kontrolu astme. Lijenici moraju redovito
kontrolirati bolesnike kako bi jaina flutikazonfuroata/vilanterola koju primaju ostala optimalna i mijenjala se iskljuivo na savjet lijenika. Dozu treba titrirati na najmanju dozu kojom je mogue odravati uinkovitu kontrolu
simptoma. Djeca mlaa od 12 godina: Sigurnost i djelotvornost lijeka Relvar Ellipta u indikaciji astme u djece mlae od 12 godina jo nisu ustanovljene. Nema dostupnih podataka. KOPB: Odrasli u dobi od 18 i vie godina:
Jedna inhalacija lijeka Relvar Ellipta 92/22 mikrograma jedanput na dan. Relvar Ellipta 184/22 mikrograma nije indiciran za lijeenje bolesnika s KOPB-om. Nema dodatnih korisnih uinaka kod primjene doze od 184/22
mikrograma u odnosu na dozu od 92/22 mikrograma, ali postoji mogunost poveanog rizika od pneumonije i nuspojava povezanih sa sistemskim djelovanjem kortikosteroida (vidjeti dijelove 4.4 i 4.8). Bolesnici obino
osjete poboljanje plune funkcije unutar 16-17 minuta nakon inhaliranja lijeka Relvar Ellipta. Nain primjene: Relvar Ellipta namijenjen je iskljuivo za inhalaciju. Treba ga uzimati svakoga dana, u isto vrijeme. Konanu
odluku o tome hoe li se lijek uzimati uveer ili ujutro donosi lijenik. Ako bolesnik zaboravi uzeti dozu, sljedeu dozu treba uzeti u uobiajeno vrijeme sljedeega dana. Ako se inhalator uva u hladnjaku, treba priekati
najmanje jedan sat prije primjene da se ugrije na sobnu temperaturu. Nakon inhalacije, bolesnici trebaju isprati usta vodom, ali vodu ne smiju progutati. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatne tvari ili neku od
pomonih tvari navedenih u dijelu 6.1. POSEBNA UPOZORENJA I MJERE OPREZA: Flutikazonfuroat/vilanterol se ne smije koristiti za lijeenje akutnih simptoma astme niti akutne egzacerbacije KOPB-a, koje je potrebno lijeiti
kratkodjelujuim bronhodilatatorima. Pojaano koritenje kratkodjelujuih bronhodilatatora za ublaavanje simptoma ukazuje na pogoranje tj. neadekvatnu kontrolu bolesti te se preporuuje kontrola lijenika. Bolesnici
ne smiju prekidati terapiju flutikazonfuroatom/vilanterolom kod astme niti kod KOPB-a bez lijenikog nadzora jer se simptomi nakon prekida lijeenja mogu vratiti. (v. poglavlje 4.4). NUSPOJAVE: Vrlo esto: glavobolja,
nazofaringitis; esto: pneumonija, infekcije gornjih dinih puteva, bronhitis, gripa, kandidijaza usne upljine i grla, bol u usnoj upljini i drijelu, sinusitis, faringitis, rinitis, kaalj, disfonija, bol u abdomenu, artralgija, bol
u leima, frakture, pireksija, miini spazmi. NOSITELJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: Glaxo Group Limited 980 Great West Road, Brentford, Middlesex TW8 9GS, Velika Britanija. BROJEVI ODOBRENJA ZA
STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: EU/1/13/886/001, EU/1/13/886/002, EU/1/13/886/003; EU/1/13/886/004, EU/1/13/886/005, EU/1/13/886/006 DATUM PRVOG ODOBRENJA/DATUM OBNOVE ODOBRENJA: 13.11.2013.
DATUM REVIZIJE TEKSTA: 01/2016. Zadnje odobreni Saetak opisa svojstava lijeka: Sastavni dio ovog promotivnog materijala predstavlja odobreni saetak opisa svojstava lijeka sukladno Pravilniku o nainu oglaavanja o
lijekovima i homeopatskim proizvodima. Prije propisivanja lijeka molimo proitajte zadnji odobreni Saetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku.

REA G IRANJA

Inenjeri
optometrije?
Drage kolegice i kolege,
Potaknuti oglasom o optometrijskom skupu u Lijenikim
novinama broj 147, na zahtjev mnogobrojnih kolega
oftalmologa ovim putem obraamo se svim lijenicima
Republike Hrvatske.
Lijenik je temeljni nositelj zdravstvene djelatnosti.
Podruje rada lijenika ureeno je Zakonom o lijenitvu, a
kolovanje lijenika ureeno je Zakonom o znanosti i visokom
obrazovanju te Pravilnikom o specijalistikom usavravanju
doktora medicine.
Nakon srednjokolskog obrazovanja, put do statusa specijalista
oftalmologije i optometrije traje najmanje 10 godina i 3 mjeseca:
Medicinski fakultet (6 godina), struni ispit, specijalizacija iz
oftalmologije i optometrije (51 mjesec s ukljuenim strunim
poslijediplomskim studijem), a put do statusa subspecijalista
traje jo najmanje 2 godine, dakle, ukupno 12 godina i 3 mjeseca
ne raunajui vrijeme za pripreme ispita.
Pravilnikom o specijalistikom usavravanju doktora medicine
(NN/100/11) naa specijalizacija nosi naziv specijalizacija iz
oftalmologije i optometrije.
Struni studij one optike (!) na jednom hrvatskom veleuilitu
traje 3 godine i moe se studirati redovno i izvanredno, s
postignutim akademskim stupnjem inenjer/inenjerka
optometrije (!); znanstveno podruje: tehnike znanosti;
znanstveno polje: temeljne tehnike znanosti.

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

U opisu djelatnosti prvostupnika one optike (koje se navode

u programu studija na veleuilitu) navode se, uz poslove koji
su namijenjeni tehniarima one optike (primarno ugradnja
naoalnih lea, voenje optiarskog obrta itd.), i poslovi koji
spadaju u djelokrug rada lijenika specijalista oftalmologije i
optometrije: refrakcija oka i odreivanje potrebnih naoala,
kontaktnih lea i ostaloga za poboljanje vida, ili stavljanje
kontaktnih lea njihovim korisnicima. U ishodima uenja su
jo i dva poglavlja: procjena i rangiranje abnormalnih stanja
oka prema ozbiljnosti te upuivanje na daljnju obradu, zatim
izdvajanje promjena na oku koje zahtijevaju pregled i praenje
oftalmologa. Ova dva naslova pokazuju namjeru pregleda
i probira pacijenata, to se direktno kosi sa Zakonom o
zdravstvenoj zatiti.
Dakle, ovdje se ne radi o medicinskom studiju, niti o
zdravstvenom studiju, ve o studiju tehnikih znanosti,
osnovanom po doputenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i
porta pa sukladno Zakonu o lijenitvu, niti steenim zvanjem
niti znanjima iz predmetnog studija nije doputeno obavljati
lijeniku djelatnost.
Slijedom navedenog, oekujemo od relevantnih institucija
nadzor nad striktnim provoenjem Zakona o lijenitvu kako bi
se sprijeile nezakonite radnje na osjetljivom polju zdravstvene
zatite graana. Takoer, oekujemo i nedvosmislenu potporu
cjelokupnog lijenitva i svih nadlenih institucija u zatiti naih
zakonskih prava i obaveza kvalificiranog lijeenja graana.
Upravni odbor Hrvatskog oftalmolokog
i optometrijskog drutva

107

KA L EN D AR STRU NO G USAVR AVANJA

KALENDAR
STRUNOG USAVRAVANJA

kratice

prijava Kongresa, simpozija i predavanja

AMZH Akademija medicinskih znanosti

Molimo organizatore da strune skupove prijavljuju putem on-line obrasca za prijavu skupa koji je dostupan na web stranici
Hrvatske lijenike komore (www. hlk.hr rubrika Prijava strunog skupa).

HAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

HD, genitiv HD-a Hrvatsko drutvo
HLK, genitiv HLK-a Hrvatska lijenika komora
HLZ, gen. HLZ-a Hrvatski lijeniki zbor
HZIZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo
KB Klinika bolnica
KBC Kliniki bolniki centar
MEF, genitiv MEF-a Medicinski fakultet
MZ Ministarstvo zdravlja RH
OB Opa bolnica
PZZ Primarna zdravstvena zatita
SB Specijalna bolnica

TRAVANJ
Stres perfuzija miokarda magnetnom rezonancijom
Zavod za dijagnostiku i intervencijsku radiologiju KBC Split
Split, 18.04.2016.
Prof.dr.sc. Ante Bua, tel.: 021/556-243
2. hrvatski adiktoloki kongres i meunarodna
13. Alpe-Dunav-Jadran adiktoloka konferencija
HD za alkoholizam i druge ovisnosti
ibenik, 18.-20.04.2016.
Martina Tretinjak Danani, mob.: 091/9412-999
1000,00kn
33. Hrvatska proljetna pedijatrijska kola
HLZ, Hrvatsko pedijatrijsko drutvo i HD za kolsku i sveuilinu
medicinu, KBC Split, Klinika za djeje bolesti
Split, 18.-22.04.2016.
Prof.dr.sc. Vjekoslav Krelj, tel.: 021/556-303, 021/556-793;
fax.: 021/556-590; e-mail: krzelj@kbsplit.hr
Mirjana Bogdanovi, tel.: 021/556-303
1000,00kn + PDV
Zdravlje i stres, Anti stres kamp III
Promjena udruga za promicanje zdravlja i zdravog naina ivota
Krk, 18.-24.04.2016.
Dr. Ljiljana Luli Karapetri, mob.: 098/301-812
1000,00kn
Prevencija ateroskleroze uloga prehrane
HLZ, HD za aterosklerozu
Zagreb, 19.04.2016.
Dr. Ivan Pein, tel.: 01/2367-757
Astellas u ginekologiji
Astellas d.o.o.
Zagreb, 20.04.2016.
Domagoj Lazi, mob.: 098/6025-090

108

Za sva pitanja vezana uz ispunjavanje on-line obrasca i pristup informatikoj aplikaciji strunog usavravanja, moete se
obratiti u Komoru, gi Fulvii Akrap, na broj telefona: 01/4500 843, u uredovno vrijeme od 8,00 16,00 sati, ili na e-mail: fulvia.
akrap@hlk.hr
Za objavu obavijesti o odravanju strunih skupova u Kalendaru strunog usavravanja Lijenikih novina,molimo
organizatore da nam dostave sljedee podatke: naziv skupa, naziv organizatora, mjesto, datum odravanja skupa, ime i
prezime kontakt osobe, kontakt telefon, fax, e-mail i iznos kotizacije.
Navedeni podaci dostavljaju se na e-mail: fulvia.akrap@hlk.hr. Urednitvo ne odgovara za podatke u ovom Kalendaru jer su
tiskani onako kako su ih organizatori dostavili.
Organizatori strunih skupova koji se odravaju u Republici Hrvatskoj, mogu skupove prijaviti i Europskom udruenju
lijenika specijalista (UEMS Union Europenne des Medcins Spcialistes European Union of Medical Specialists) radi
meunarodne kategorizacije i bodovanja (European CME Credits, ECMECs). Uvjeti i nain prijave kao i sve druge potrebne
informacije o meunarodnoj akreditaciji skupova, dostupni su putem sljedeeg linka:
http://www.uems.eu/uems-activities/accreditation/eaccme

Detaljan i dnevno auriran raspored strunih skupova nalazi se na

web stranici www.hlk.hr - Raspored strunih skupova.

Osnovni teaj laparoskopske kirurgije 2016.

Aesculap akademija d.o.o.
Zagreb, 20.-22.04.2016.
Kristina Knei Fresl, mob.: 091/2789-469
3000,00kn
Toraks 2016
Hrvatsko torakalno drutvo
Zagreb, 20.-23.04.2016.
Hrvatsko torakalno drutvo, Adrijana Komljenovi,
e-mail: adrijana@toraks.hr;
Penta d.o.o., e-mail: ana.jurasic@penta-zagreb.hr
500,00 do 2000,00kn
Hospitalizacija palijativnog bolesnika i smjernice
za timsku skrb i njegu
Spec.bolnica za psihijatriju i
palijativnu skrb Sveti Rafael Strmac
Sveti Rafael Strmac, 21.04.2016.
Maristela aki, tel.: 035/386-700
300,00; 150,00kn
Zbrinjavanje kroninih rana u ordinaciji obiteljske medicine
KOHOM
Vinkovci, 21.04.2016.
Ljiljana enan, mob.: 091/5078-473
Degenerativne bolesti kraljenice i radna sposobnost
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
Zagreb, 21.04.2016.
eljka Josipovi Jeli, tel.: 01/6106-762
3. kongres hitne medicine s me.sud.
HLZ, HD za hitnu medicinu i Hrvatsko sestrinsko drutvo hitne
medicine
Vodice, 21.-23.04.2016.
Ana Stipeti, tel.: 01/4677-362,
e-mail: kontakt@hitna2016.org; www.hitna2016.org
Lijenici lanovi HDHM 1500,00kn/1700,00kn;
ostali 1900,00/2100,00knn; specijalizanti lanovi HDHM
1200,00/1500,00kn, ostali 1600,00/1800,00kn

4. hrvatski kongres o reprodukcijskom zdravlju, planiranju

obitelji, kontracepciji i IVF-u
HLZ, HD za ginekoloku endokirurgiju i humanu reprodukciju
ibenik, 21.-23.04.2016.
Contres projekti d.o.o., Maja Orsag,
mob.: 091/3330-734, e-mail: maja@contres.hr
1200,00kn
5. hrvatski kongres klinike citologije;
2. hrvatski simpozij analitike citologije;
3. hrvatski simpozij citotehnologije s me.sud.
HLZ,HD za kliniku citologiju, Sekcija za analitiku citologiju,
Hrvatska udruga ditotehnologa
Opatija, 21.-23.04.2016.
Snjeana temberger-Papi,
e-mail: snjezana.stemberger@ri.t-com.hr
Tajnitvo kongresa: tel.: 051/658-206; fax.: 051/658-428
e-mail: hd.klinicka.citologija@gmail.com; www.citologija.hlz.hr
1500,00kn specijalisti; 900,00kn specijalizanti
Praktine vjetine za pisanje strunih publikacija
Paul Hartmann d.o.o.
Zagreb, 22.04.2016.
Maja ali, mob.: 091/4454-427
Strategije prevencije agresivnog ponaanja i primjena mjera
prisile u podruju psihijatrije
HLZ, HD za kliniku psihijatriju
Zagreb, 22.04.2016.
Dr. Slaana trkalj Ivezi, tel.: 01/3780-666
200,00/300,00kn
Prva pomo ozlijeenoj ili naglo oboljeloj osobi
Hrvatski Crveni kri
Zagreb, 22.04.2016.
Blaenka Ledinsky, mob.: 098/417-730
500,00kn
Simpozij Nefroloko uilite 2016.
HLZ, HD za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju
Zadar, 22.-24.04.2016.
Dr. Nikola Jankovi, tel.: 01/3712-258, www.hdndt.org

2016.

KA L EN D AR STRU NO G USAVR AVANJA

Proljetni struni sastanak (2016)

HLZ, HD za medicinu rada
Mali Loinj, 22.-24.04.2016.
Neven Varljen, mob.: 091/1672-357
Psiholoki aspekti palijativne skrbi
MEF Sveuilita u Zagrebu
Zagreb, 22.-30.04.2016.
Penta d.o.o., Ana Jurai, tel.: 01/3483-625
2500,00kn
Expert Forum: metastatski kolorektalni karcinom
AMGEN
Zagreb, 23.04.2016.
Maa Kati, mob.: 099/2327-747
Alzheimerova bolest istine i zablude
Udruga Medikus
Zagreb, 25.04.2016.
Dr. Vesna Vuievi, mob.: 091/5044-766
Imunohematologija u klinikoj transfuzijskoj medicini 2016.
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu
Zagreb, 25.04.2016.
Prim.dr.sc. Maja Tomii, mob.: 098/9823-513
500,00/200,00kn
Znanost o laboratorijskim ivotinjama
MEF Sveuilita u Splitu
Split, 25.-30.04.2016.
Doc.dr.sc. Sandra Kosti, tel.: 021/557-810
4000,00kn
Ultrazvuk u ginekologiji i porodnitvu
MEF Sveuilita u Zagrebu
Zagreb, 25.04.-20.05.2016.
Biserka Mili, tel.: 01/3712-317
10000,00kn
Znaaj Fausta Vrania za Hrvatsku
AMZH
Zagreb, 26.04.2016.
Carmen Ciberlin, tel.: 01/4828-662, e-mail: amzh@zg.t-com.hr

Nutricionizam u primarnoj zdravstvenoj zatiti dijabetes

i debljina
HD nutricionista i dijetetiara
Zagreb, 28.04.2016.
Mirja Joi, tel.: 01/3700-005
800,00kn
Napredna mehanika ventilacija
BioElektronika
Zagreb, 28.04.2016.
Martina uek, mob.: 091/5562-468,
e-mail: mcucek@bioelektronika.hr
Zika virus: sadanji trenutak
Hrvatski zavod za telemedicinu
Hvar, Vis, Knin, Trilj, Vrlika, Korula, Vela Luka, 28.04.2016.
Jagoda Maduni, tel.:01/5496-086
Astellas Anti-infectives Academy
Astellas d.o.o.
Split, 28.04.2016.
Goran Strmo, mob.: 091/4550-781
prePOROD 2016.
Udruga RODA roditelji u akciji
Zagreb, 29.04.2016.
Daniela Drandi, mob.: 098/9621-799, e-mail: daniela@roda.hr
150,00kn
17. simpozij o aritmija i elektrostimulaciji srca s me.sud.
Radna skupina za aritmije i elektrostimulaciju srca
Opatija, 29.-30.04.2016.
Goran Petrovi, mob.: 099/4987-333
RA Akademija Interleukin networking
HLZ, Hrvatsko reumatoloko drutvo
Biograd n/m, 29.-30.04.2016.
Mirna Senti, tel.: 01/2388-330

SVIBANJ
Teaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvuka
Klinika za traumatologiju, Spektar putovanja d.o.o.
Zagreb, 02.-06.05.2016.
Dr. Dina Mikli, dr. Vera Raki Erek, mob.: 098/235-713
3500,00kn

Lokalni renjevi u rekonstrukciji defekata koe glave i vrata

KB Dubrava
Zagreb, 06.05.2016.
Marija Juras Maek, tel.: 01/2903-431
400,00kn lijenici, 200,00kn studenti
3. proljetni sastanak Hrvatskog drutva
za nuklearnu medicinu
HD za nuklearnu medicinu
Split, 06.05.2016.
Prof.dr.sc. Ante Punda, e-mail: ante.punda@mefst.hr, ing. Sandra
ego, e-mail: sandra.sego@yahoo.com, tel.: 021/556-103
Zbrinjavanje djece u jednodnevnoj kirurgiji
Djeja bolnica Srebrnjak
Zagreb, 06.05.2016.
Dr.sc. Maa Hrelec Patrlj, tel.: 01/6391-124
350,00kn, umirovljenici i studenti 200,00kn
IV International symposium Health for all?! Mental Health!
MEF Sveuilita u Rijeci
Rijeka, 06.05.2016.
Maja Milo, tel.: 051/651-155, e-mail:maja.milos@gmail.com
400,00kn
Autosomno dominantna policistina bubrena bolesti
HLZ, HD za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju
Osijek, 06.-07.05.2016.
Dr. Lada Zibar, mob.: 097/7960-917
Endonasal Endoscopic Skull Base Surgery
KBC Zagreb
Zagreb, 06.-07.05.2016.
Dr. Irena Makovac, mob.: 091/4920-532, Dr. Marcel Marjanovi
Kavanagh, mob.: 091/4920-717, tel.: 01/2367-610
XXIX. simpozij Hrvatskog drutva za pedijatrijsku
pulmologiju
HLZ, HD za pedijatrijsku pulmologiju, Klinika za djeje bolesti
KBC Split, Klinika za djeje bolesti Zagreb
Zagreb, 06.-08.05.2016.
Prof.dr.sc. Neven Pavlov, tel.: 021/556-303, fax.: 021/556-590,
e-mail: npavlov@kbsplit.hr
400,00kn

Promicanje optimalne kontrole glikemije

Bauerfeind d.do.o.
Osijek, 26.04.2016.
Alen Jerki, mob.: 091/2007-327

XXIII KONGRES HUOM-e

Hrvatska udruba obiteljske medicineOsijek,
05.-07.05.2016ok.tours@os.t-com.hr, Marija Naki,
mob.: 091/5217-960, tel. 031/212-815, fax 031/212-814
Vesna Samardi Ili, mob.: 091/1534-211
Rana kotizacija do 01.03. 2016.god 1.000,00 kn + PDV
Kasna kotizacija do 05.05. 2016.god 1.200,00 kn + PDV
Kotizacija za specijalizante OM - lanove HUOM-e,
umirovljenike,studente, osobe u pratnji 500 kn +PDV

Novosti iz nefrologije i arterijske hipertenzije i Simpozij

medicinskih sestara u hipertenziji
HD za hipertenziju HLZ-a, Drutvo za razvitak nefrologije Prof.dr.
Milovan Radoni, Zavod za nefrologiju, arterijsku hipertenziju,
dijalizu i transplantaciju MEF Sveuilita u Zagrebu i KBC Zagreb,
Radna skupina za arterijsku hipertenziju Hrvatskog kardiolokog
drutva
Zagreb, 06.-08.05.2016.
Zavod za nefrologiju, arterijsku hipertenziju i dijalizu, Kl. za unut.
bolesti KBC Zagreb, tel.: 01/2388-271, fax.: 01/2367-468,
e-mail: ana.vrdoljak@gmail.com (dr. Ana Vrdoljak);
mirjanamihalic5@gmail.com (bacc.med.techn Mirjana Mihali)
Spektar putovanja d.o.o., tel.: 01/4862-605, fax.: 01/4862-622,
Ana Hadi, e-mail: ana.hadjic@spektar-holidays.hr
www.hdhtecaj2016.org, facebook: http://www.hdtecaj2016.org/
Rana kot. (do 15.04.2016.) 1000,00kn,
kasna kot. 1500,00kn;
za specijalizante 500,00kn,
med.sestre 200,00kn

Cijepljenje u 2016. godini

NZJZ Primorsko-goranske upanije u suradnji sa HLK Rijeka
Rijeka, 26.04.2016.
Edita Turinski, tel.: 051/358-721, 358-786

Healthcare reunion 2016.

Udruga poslodavaca u zdravstvu
Opatija, 05.-07.05.2016.
Silvia Vrsalovi, mob.: 098/8069-040
lanice 1550,00kn, nelanice 1980,00kn

Napredni ITLS teaj

Hrvatska gorska sluba spaavanja
Fuine, 06.-08.05.2016.
Dr. Tvrtko Pervan, tel.: 01/3313-031
2500,00kn

Embriologija urogenitalnog sustava

Uroloka udruga Split
Split, 27.04.2016.
ana Saratalija Novakovi, tel.: 021/557-232

Novosti u pedijatrijskoj nefrologiji

Klinika za pedijatriju, KBC Osijek
Osijek, 06.05.2016.
Marija Kraljik, tel.: 031/512-249

Skup u spomen na Boidara piia

Klinika za ortopediju KBC I MEF Sveuilita u Zagrebu
Zagreb, 07.05.2016.
Ozren Kubat, tel.:01/2368-911, e-mail: ortopedija@kbc-zagreb.hr

3. teaj klinike endokrinologije i dijabetologije

za lijenike obiteljske medicine
OB Pula
Pula, 26.04.2016.
Daniela Fabris-Vitkovi, dr.med., tel.:052/376-252, 052/376-141
Jubilarna 200. Gerontoloka tribina
Istine i predrasude Vitamini i minerali za starije osobe
NZJZ dr. Andrija tampar, Centar za zdravstvenu gerontologiju,
Ref.centar MZ RH za zatitu zdravlja starijih osoba
Zagreb, 26.04.2016.
Marica Luki, dipl.med.techn., tel.: 01/4696-164,
fax.: 01/4678-016, e-mail: marica.lukic@stampar.hr

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

Krvno-tkivne parazitoze: epidemiologija, klinika slika,

laboratorijska dijagnostika, terapija i profilaksa
HLZ, HD za kliniku mikrobiologiju
Zagreb, 05.-06.05.2016.
Dr.sc. Mario Sviben, tel.: 01/4863-269
2000,00kn

109

KA L EN D AR STRU NO G USAVR AVANJA

KALENDAR
STRUNOG USAVRAVANJA

Oftalmoskopija u ordinacijama primarne zdravstvene zatite

HLZ, Hrvatsko oftalmoloko drutvo
Zagreb, 07.05.2016.
Jelena Petrinovi-Dorei, mob.: 091/3712-144
Neurorazvojni poremeaji i rana intervencija
ZJZ Dubrovako-neretvanske upanije
Dukbrovnik, 07.05.2016.
Ankica Dono Boban, tel.: 020/341-077
Osmi hrvatski Cochrane simpozij Razumijevanje
znanstvenih dokaza
MEF Sveuilita u Splitu
Split, 09.05.2016.
Dalibora Behmen, tel.: 021/557-923,
e-mail: dalibora.behmen@mefst.hr
400,00/200,00kn
Lijekovi i
ZJZ Dr. Andrija tampar
Zagreb, 11.05.2016.
Dr. Marcel Leppe, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,
e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

8. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim

infekcijama s me.sud.
HLZ, HD za urogenitalne i spolno prenosive bolesti
Opatija, 13.-15.05.2016.
Arijana Paveli, tel.: 01/2826-190
800,00 2150,00kn
Radioloke metode pregleda kod Chronove bolesti
Zavod za dijagnostiku i intervencijsku radiologiju KBC Split
Split, 16.05.2016.
Prof.dr.sc. Ante Bua, tel.: 021/556-243
Morfoloke promjene kraljenice uslijed sjedilakog naina
ivota
Udruga Medikus
Zagreb, 16.05.2016.
Dr. Vesna Vuievi, mob.: 091/5044-766
Teaj za poduavatelje Billingsove ovulacijske metode
Centar za prirodno planiranje obitelji
Zagreb, 16.-19.05.2016.
Marija urlin, mob.: 091/3768-143
600,00kn

Kasna kotizacija za lanove KOHOM-a 1800,00kn

Kasna kotizacija za nelanove KOHOM-a 2000,00kn
Kotizacija za specijalizante lanove KOHOM-a 500,00kn
Kotizacija za specijalizante nelanove KOHOM-a i umirovljenike
600,00kn
Kotizacija za studente 400,00kn
Rok za uplatu rane kotizacije 14.03.2016.
7. hrvatski kongres ginekologa i opstetriara s me.sud.
HLZ, HD za ginekologiju i opstetriciju
Osijek, 19.-22.05.2016.
Btravel, Iva imuni, tel.: 01/6666-855, mob.: 091/3330-733
1500,00kn
VI. Balneoloki skup Dr. Ivan reter
Spec. bolnica za med.rehabilitaciju Lipik
Lipik, 20.05.2016.
Dr. Oto Kraml, mob.: 098/497-575
100,00kn
2.simpozij hrvatskog drutva za endokrinologiju i
dijabetologiju HLZ eerna bolest tip 1
HD za endokrinologiju i dijabetologiju HLZ-a
Starigrad Paklenica, 20.-21.05.2016.
Sunana Zgaga, tel.: 01/2376-581
1000,00kn (HDED lanovi ne plaaju kotizaciju)

Mjesto i uloga kolposkopije u ranoj dijagnozi i prevenciji

neoplastikih promjena vrata maternice i donjeg genitalnog trakta
MEF Sveuilita u Zagrebu, HD za kolposkopiju i bolesti vrata
maternice HLZ-a, HD ginekologa i opstetriara HLZ-a
Zagreb, 11.-12.02.2016.
e-mail: info@hdgo.hr

Primijenjena genomika u Republici Hrvatskoj

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, HD za
biosigurnost i biozatitu HLZ-a
Zagreb, 17.05.2016.
Nevenka Jakopovi, mob.: 098/3740-158, e-mail:
nevenkajakopovic@gmail.com
200,00kn

Zbrinjavanje teko oboljelog i ozlijeenog djeteta u

izvanbolnikim uvjetima
Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba
Zagreb, 11.-12.05.2016.
Tatjana Pandak, mob.: 091/4100-273

3. teaj klinike endokrinologije i dijabetologije za lijenike

obiteljske medicine
OB Pula
Pula, 17.05.2016.
Daniela Fabris-Vitkovi, dr.med., tel.:052/376-252, 052/376-141

Praktian pristup bolesniku s demencijom (Frontemporalna

demencija i Alzheimerova bolest)
MEF Sveuilita u Zagrebu
Zagreb, 20.-21.05.2016.
Natalia Palac, mob.: 098/541-880
400,00kn

13. hrvatski kongres endoskopske kirurgije s me.sud.

HLZ, HD za endoskopsku kirurgiju
Tuhelj, 18.-21.05.2016.
Igor Stipani, tel.: 01/2902-517
Do 01.04.2016. specijalisti 2500,00kn; specijalisti 1400,00kn;
medicinske sestre 1400,00kn; predstavnici tvrtki 2500,0kn;
osobe u pratnji 1400,00kn, kotizacija za 1 dan 700,00kn
Od 01.04.2016. specijalisti 2800,00kn; specijalisti 1400,00kn;
medicinske sestre 1400,00kn; predstavnici tvrtki 2800,0kn;
osobe u pratnji 1400,00kn, kotizacija za 1 dan 700,00kn
Na dan kongresa specijalisti 3000,00kn; specijalisti 1400,00kn;
medicinske sestre 1400,00kn; predstavnici tvrtki 3000,0kn;
osobe u pratnji 1400,00kn, kotizacija za 1 dan 700,00kn

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera (krai

naziv: DDD trajna edukacija)
KORUNI d.o.o. Zagreb
Zagreb, 20.05.-23.06.2016.
Javorka Koruni, tel.: 01/2308-341
700,00kn

Osmi kongres Hrvatskog drutva za neurovaskularne

poremeaje Hrvatskog lijenikog zbora
HLZ, HD za neurovaskularne poremeaje
Zagreb, 19.-20.05.2016.
Prof.dr.sc. Vanja Bai Kes, tel.: 01/3787-740

17. Hrvatski poslijediplomski teaj ginekoloke kirurgije i

endoskopije s me.sud. I ktg. Kurt Semm
HD za ginekoloku endoskopiju HLZ, OB Zabok i KBC Rijeka
Rijeka, 23.-26.05.2016.
Prof.dr.sc. Miroslav Kopjar, mob.: 091/4240-007,
e-mail: mkopjar9@gmail.com 7600,00kn

Menarche to Menopause
Centar za prirodno planiranje obitelji, WOOMB
Zagreb, 12.05.2016.
Marija urlin, mob.: 091/3768-143,
http://woombconference.ppo.hr/hr
500,00kn (za studente i specijalizante 250,00kn)
Meunarodna konferencija Svjetske organizacije za
Billingsovu ovulacijsku metodu
Centar za prirodno planiranje obitelji, WOOMB
Zagreb, 12.-15.05.2016.
Marija urlin, mob.: 091/3768-143,
http://woombconference.ppo.hr/hr
900,00kn (do 29.02.2016. 750,00kn)
16. kongres Hrvatskog oftalmolokog i optometrijskog
drutva
Hrvatsko oftalmoloko i optometrijsko drutvo
Opatija, 12.-15.05.2016.
Prof.dr.sc. katia Novak Lau, tel.: 01/3787-662, fax.: 01/3768-296,
e-mail:katia@midij-com.hr
Prije 05.04.2016. lan specijalist 1300,00kn, lan specijalizant
700,00kn, specijalist 1600,00kn, specijalizant 900,00kn
Poslije 05.04.2016. lan specijalist 1600,00kn, lan specijalizant
900,00kn, specijalist 2100,00kn, specijalizant 1100,00kn
Helicobacter pylori dijagnostika i terapija
ZJZ upanije Istarske
Pula, 13.05.2016.
Lorena Lazari Stefanovi, tel.: 052/529-000
Kolorektalni karcinom
Hrvatsko gastroenteroloko drutvo
Split, 13.-14.05.2016.
Doc.dr.sc. Andre Bratani, mob.: 095/3929-865
400,00kn

110

Uroloki simpozij 2016.

Klinika za urologiju KBC Rijeka
Opatija, 19.-21.05.2016.
Doc.dr.sc. Josip panjol, dr.med., tel.: 051/407-493
7th Alpe-Adria Medical Physics Meeting
HD za zatitu od zraenja
Zagreb, 19.-21.05.2016.
Hrvoje Hrak, mob.: 098/9144-644
100,00 EUR
7. KOHOM kongres
Koordinacija hrvatske obiteljske medicine
ibenik, 19.-22.05.2016.
Conventus Credo d.o.o., tel.: 01/4854-696, fax.: 01/4854-580,
e-mail: anja@conventuscredo.hr
Rana kotizacija za lanove KOHOM-a 1600,00kn
Rana kotizacija za nelanove KOHOM-a 1800,00kn

Orofaringealna disfagija
OB Slavonski lBrod
Slavonski Brod, 20.-21.05.2016.
Ana ani Hadibegovi, mob.: 091/5231-961
Specijalisti 500,00kn, specijalizanti 400,00kn

Pedijatrijski ITLS teaj

Hrvatska gorska sluba spaavanja
Petehovac, Delnice, 21.-22.05.2016.
Dr. Gordana Anti ego, e-mail: gordana.antic.sego@gmail.com,
www.itls-hrvatska.org
1600,00kn

Gerontoloka radionica / stvaraonica

NZJZ dr. Andrija tampar, Centar za zdravstvenu gerontologiju,
Ref.centar MZ RH za zatitu zdravlja starijih osoba
Zagreb, 24.05.2016.
Marica Luki, dipl.med.techn., tel.: 01/4696-164, fax.: 01/4678016, e-mail: marica.lukic@stampar.hr
25. Kongres Svjetskog udruenja ginekologa i
endoskopiara (ISGE 25th ANNUAL CONGRESS)
4-ti hrvatski kongres minimalno invazivne ginekoloke
kirurgije
The International Society for Gynaecologic Endoscopy i HD za
ginekoloku endoskopiju HLZ-a, O-tours d.o.o.
Opatija, 25.-28.05.2016.
Prof.dr.sc. Miroslav Kopjar, mob.: 091/4240-007, e-mail:
mkopjar9@gmail.com
O-tours d.o.o., tel.: 01/4921-720, e-mail: isge.opatija@otours.hr
http://opatija2016.isge.org

Organizatori strunih skupova koji se odravaju u Republici Hrvatskoj, mogu skupove prijaviti i Europskom udruenju lijenika
specijalista (Union Europenne des Medcins Spcialistes European Union of Medical Specialists)
radiL meunarodne
KA
EN D AR STRU NO G USAVR AVANJA
kategorizacije. Uvjeti i nain prijave kao i sve druge potrebne informacije o meunarodnoj akreditaciji skupova, dostupni su
putem slijedeeg linka: http://www.uems.eu/uems-activities/accreditation/eaccme

2016.

13th congress of the European Federation of Sexology

Sexology: body, mind and culture
European Federation of Sexology i
Croatian Association for Seks Therapy
Dubrovnik, 25.-28.05.2016.
Goran Arbanas, tel.: 01/3780-629,
e-mail: goran.arbanas@bolnica-vrapce.hr
Za osobe iz Hrvatske: 300EUR za lijenike, 250EUR za psihologe
i socijalne radnike
Pogreke pri lijeenju pulmolokih bolesnika
KBC Split, Klinika za djeje bolesti i Klinika za plune bolesti
MEF Sveuilita u Splitu
Komia, 26.-28.05.2016.
Prof.dr.sc. Neven Pavlov, tel.: 021/556-303, fax.: 021/556-590,
e-mail: npavlov@kbsplit.hr
1000,00kn+PDV
European Pain Federation EFIC endorsed
Interventional Pain Management Symposium & Cadaver
workshop
HD za lijeenje boli HLZ-a
Osijek, 26.-29.05.2016.
Andrea Mro, tel.: 031/511-502,
e-mail: mrsoandrea385@gmail.com
6000,00kn
kola akupunkture, elektroakupunkture,
akupresure i Tui-na terapije
HUPED
Zagreb, 28.-29.05.2016.
Prof. Slavica Kraljevi, mob.: 099/6772-540, e-mail: slavica.
kraljevic@gmail.com, www.huped.hr
15000,00kn
Prepreke u zdravstvenom sustavu te promjene sa svrhom
postizanja boljeg ishoda kroninih nezaraznih bolesti
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH)
Zagreb, 31.05.2016.
www.amzh.hr, e-mail: amzh@zg.t-com.hr, tel.: 01/4828-662

LIPANJ
3. kongres hrvatske komore zdravstvenih radnika
strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost
Medicinsko laboratorijska dijagnostika u praksi i pravo
u zdravstvu s me.sud.
Komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinskolaboratorijsku djelatnost
Opatija, 02.-05.06.2016.
Congres projekti d.o.o., tel.: 01/4821-193, fax.: 01/3700-495
Estetska medicina nekirurko pomlaivanje u teoriji i
praksi
HD za estetiku lica Hrvatskog lijenikog zbora
Opatija, 03.-05.06.2016.
Rotim eljko, mob.: 098/227-468
1500,00kn
Simpozij o ranoj intervenciji u djetinjstvu Pedijatrijska
zatita i druge usluge u ranoj intervenciji kako ih
povezati?
Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID)
Osijek, 04.06.2016.
Anamaria Miki, mob.: 095/9111-587
300,00/350,00kn
Dubrovnik summer school of psychotraumatology
Institut za psihosomatiku
Dubrovnik, 06.-09.06.2016.
Dr.sc. Saa Jevtovi, tel.: 01/2376-575
350-450 EUR

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

27th Summer Stroke School Healthy Lifestyle and

prevention of Stroke and Brain Impairment
HD za prevenciju modanog udara
Dubrovnik, 06.-10.06.2016.
Petra rnac, tel.: 01/5513-137
750,00kn
Ultrazvuk kukova u otkrivanju RPK razvojnog poremeaja
kuka
Kua zdravlja
Zagreb, 06.-10.06.2016.
Dr. Gordana Milii, mob.: 091/4600-108
5000,00kn
Lijekovi i
ZJZ Dr. Andrija tampar
Zagreb, 08.06.2016.
Dr. Marcel Leppe, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013, e-mail:
marcel.leppee@stampar.hr
IUPHAR GI SECTION MEETING 2016
Maks travel d.o.o.
Novigrad, 09.-11.06.2016.
Kristijan ovi, mob.: 099/2005-225
1500,00kn
Jedno zdravlje emergentne i re-emergentne zoonoze:
prolost, sadanjost i budunost
HLZ, HD za kliniku mikrobiologiju
Zagreb, 10.06.2016.
Doc.dr.sc. Mario Sviben, tel.: 01/4863-269
500,00kn
IX loinjska ljetna kola o alkoholizmu
KLA Bonaca Mali Loinj
Mali Loinj, 10.-12.06.2016.
Mr.sc. Branko Lakner, mob.: 099/600-0161
300,00kn
Kako treba kreirati zdravstvenu politiku?
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH)
Zagreb, 14.06.2016.
www.amzh.hr, e-mail: amzh@zg.t-com.hr, tel.: 01/4828-662
International Neuropsychiatric Congress
Udruga za neuropsihijatriju
Zagreb, 15.-18.06.2016.
Petra rnac, tel.: 01/5513-137
750,00; 1125,00; 2175,00kn
41. Regionalni struno-znanstveni sastanak pedijatara
Hrvatskog primorja, Istre, Like i Gorskog kotara
Hrvatsko pedijatrijsko drutvo Ogranak Rijeka, OB Gospi
Gospi, 17.-18.06.2016.
Prim.mr.sc. Neven ae, dr.med., tel.: 051/659-132, fax.:
051/623-126, e-mail: pedijatrija@kbc-rijeka.hr
Medicinska akupunktura
Uilite Lovran Ustanova za obrazovanje odraslih
Lovran, 17.06.2016. 20.01.2017.
Jelica Popi, mob.: 091/5040-517
12.000,00kn
Radioloka dijagnostika neurometabolikih bolesti i
neurokutanih sindroma
Zavod za dijagnostiku i intervencijsku radiologiju KBC Split
Split, 20.06.2016.
Prof.dr.sc. Ante Bua, tel.: 021/556-243
Hipertireoza
HLZ, HD za titnjau
Zagreb, 20.06.2016.
eljka Rakvin, tel.: 01/3787-420
200,00kn

3. teaj klinike endokrinologije i dijabetologije za lijenike

obiteljske medicine
OB Pula
Pula, 21.06.2016.
Daniela Fabris-Vitkovi, dr.med., tel.:052/376-252, 052/376-141
12th Central European Oncology Congress
HLZ, Hrvatsko onkoloko drutvo
Opatija, 22.-25.06.2016.
Dr. Eduard Vrdoljak, tel.: 021/556-129

SRPANJ
37. meunarodna STAR konferencija (Stress and Anxiety
Research Society)
Zagreb, 06.-08.07.2016.
Stress and Anxiety Research Society, Filozofski fakultet
Sveuilita u Zagrebu, Centar za kliniku psihologiju Zagreb
Prof.dr.sc. Nataa Joki-Begi, e-mail: star2016@ffzg.hr, Vanja
Putarek, tel.: 01/4092-380, e-mail: vputarek@ffzg.hr
http://psihologija.ffzg.unizg.hr/star2016
110,00/140,00EUR

RUJAN
9. Hrvatski internistiki kongres
Hrvatsko internistiko drutvo HLZ, Dariva tur agencija
Opatija, 23.-25.09.2016.
Doc.dr.sc. Ivan Gornik, dr.med., tel.: 01/2367-429
1200,00kn; besplatno za specijalizante koji su prvi autori postera

LISTOPAD
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s me.sud.,
CROCAD-16
HLZ, HD za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije ivotne dobi
Tuepi, 05.-09.10.2016.
Studio Hrg d.o.o., tel.: 01/6110-450, 6183-140,
e-mail: kongres@studiohrg.hr,
ninoslav.mimica@bolnica-vrapce.hr
www.alzheimer 2016.com
1600,00kn

STUDENI
HDIR-4: From Bench to Clinic 4th Meeting of the
Croatian Association for Cancer Research with International
Participation
HD za istraivanje raka (HDIR)
Zagreb, 03.-04.11.2016.
Petar Ozreti, tel.: 01/45671-292
190,00 580,00kn
3. hrvatski gerontoloki i gerijatrijski kongres s me.sud.
HLZ, HD za gerontologiju i gerijatriju, Ref. Centar MZ RH za zatitu
zdravlja starijih osoba Centar za zdravstvenu gerontologiju
NZJZ Grada Zagreba Dr. Andrija tampar, Gradski ured za
zdravstvo Grada Zagreba, Gradski ured za socijalnu zatitu i
osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Razred za medicinske
znanosti HAZU
Opatija, 15.-17.11.2016.
spomenka.tomek-roksandic@stampar.hr, Studio Hrg d.o.o.,
tel.: 01/6183-140, e-mail: kongres@studiohrg.hr,
www.gerontology2016.com;
www.stampar.hr/gerontologija
1800,00kn

111

URE D NIKOV KUTAK

OUJSKI STUPIDARIJ
Sindikalac Mladen Novosel postavio
dijagnozu: Lijenici su notorni glupani
Predsjednik Samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel u rijekom Novom listu od 8. oujka ovako komentira elju lijenika za
svojim kolektivnim ugovorom ime bi se sprijeilo njihovo odlaenje
iz Hrvatske: To je notorna glupost. Po njemu je kljuni problem
ego lijenikog sindikata. Iz toga valjda proizlazi zakljuak: Lijenici, nemojte biti glupi, ostanite pod mojim a ne svojim sindikalistikim
egom! Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Kreimir Sever
ipak je malo oprezniji i usto zagonetniji: Ne bi se smjelo dogoditi da
se zaboravi temeljno naelo sindikata jer bez njega slabije drutvene
skupine ne bi imale mogunost kolektivnog pregovaranja (nije jasno
na koga misli pod slabijom skupinom). Viktor Gotovac s katedre za
radno pravo pak mudro pouava: To je kaotino i ne odgovara naoj
razini kolektivnog pregovaranja. Postavljaju se dva pitanja. Jedno je
zato svi ti sindikalci tako arko ele pod sobom imati lijenike, a drugo je zato se lijenici ele odrei njihove brige o dobrobiti lijenikog
stalea? Drug Novosel zna zato!

Najmiliji novinar mjeseca

oujka: Ana Vueti krbi
Ako je istina ono to je objavila novinarka
Ana Vueti krbi u Slobodnoj Dalmaciji
od 10. oujka, zadarska bolnica trebala bi
sveano proslaviti povijesnu akviziciju: sto i
dvadeset godina nakon Killianovog otkria
bronhoskopa (1897.) dobila ga je napokon i
ta bolnica. Strpljen spaen!

Nekoliko pitanja potovanom kolegi Karlaku

Kolega dr. Ivan Karlak objavio je u zagrebakom Jutarnjem listu (3. oujka,
str. 15) vrlo udan ortopedski lanak. Potraio sam njegovo ime na internetu
i na stranici Najdoktor naao o njemu samo superlative. Meu ostalim,
njegova je etinost ocijenjena sa 100 % (pet zvjezdica!). Izgleda da ova dva
izvora nisu posve kompatibilna pa bih zato simpatinom kolegi Karlaku
postavio ovih nekoliko retorikih pitanja.
Zato je u novinama objavio povijest bolesti pacijenta Vilima Pantlika kad
je to lijenika tajna.
Po emu je njegov pacijent toliko izniman da ga treba zabiljeiti u literaturi?
Koliko bodova Komora treba dr. Karlaku dodijeliti za taj struni lanak?
Zato je uz lanak objavio svoj portret umjesto sliku koljena koje je
operirao?
Poto je po struci ortoped a ne zubar, zato na slici pokazuje zubalo a ne
koljena?
to mu je tako smijeno i kome se smije?

112

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

Za bolesnike
s
diite...
KOPB-om koji
u naporu ostaju
bez zraka1

CRO/UCV/0004/16 ; ANO-04/03/2016-ADV

umeklidinij/vilanterol

elim nastaviti raditi do mirovine

LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016

GlaxoSmithKline d.o.o. Ulica Damira Tomljanovia Gavrana 15, 10020 Zagreb

113

umeklidinij/vilanterol

SKRAENI SAETAK OPISA SVOJSTAVA LIJEKA NAZIV LIJEKA: ANORO 55 mikrograma/22 mikrograma praak inhalata, dozirani. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV:
Jedna pojedinana inhalacija osigurava primijenjenu dozu (doza koja izlazi iz nastavka za usta) od 65 mikrograma umeklidinijeva bromida, to odgovara koliini
od 55 mikrograma umeklidinija i 22 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata). To odgovara odmjerenoj dozi od 74,2 mikrograma umeklidinijeva bromida, to
odgovara koliini od 62,5 mikrograma umeklidinija i 25 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata). Pomona tvar s poznatim uinkom: Jedna primijenjena doza
sadri priblino 25 mg laktoze (u obliku hidrata). Za cjeloviti popis pomonih tvari vidjeti dio 6.1. FARMACEUTSKI OBLIK: Praak inhalata, dozirani (praak inhalata).
Bijeli praak u svijetlosivom inhalatoru (ELLIPTA) s crvenim poklopcem nastavka za usta i brojaem doza. KLINIKI PODACI: Terapijske indikacije: ANORO je indiciran
kao bronhodilatator u terapiji odravanja u odraslih bolesnika s kroninom opstruktivnom plunom boleu (KOPB) s ciljem ublaavanja simptoma. DOZIRANJE I
NAIN PRIMJENE: Doziranje: Odrasli: Preporuena doza je jedna inhalacija lijeka ANORO od 55/22 mikrograma jedanput na dan. ANORO treba primjenjivati jedanput
na dan, svakoga dana u isto vrijeme, kako bi se odrao bronhodilatacijski uinak. Maksimalna doza je jedna inhalacija lijeka ANORO od 55/22 mikrograma jedanput
na dan. Posebne skupine bolesnika: Stariji bolesnici: Nije potrebno prilagoavati dozu u bolesnika starijih od 65 godina. Oteenje bubrene funkcije: Nije potrebno
prilagoavati dozu u bolesnika s oteenjem bubrene funkcije. Oteenje jetrene funkcije: Nije potrebno prilagoavati dozu u bolesnika s blagim ili umjerenim
oteenjem jetrene funkcije. Primjena lijeka ANORO nije ispitivana u bolesnika s tekim oteenjem jetrene funkcije pa se mora primjenjivati uz oprez. Pedijatrijska
populacija: Nema relevantne primjene lijeka ANORO u pedijatrijskoj populaciji (bolesnici mlai od 18 godina) za indikaciju KOPB-a. Nain primjene: Inhalator s
30 doza. ANORO se primjenjuje iskljuivo putem inhalacije. (v. poglavlje 4.2.) POSEBNA UPOZORENJA I MJERE OPREZA: Astma: Umeklidinij/vilanterol se ne smije
primjenjivati u bolesnika s astmom jer lijek nije ispitivan u toj populaciji bolesnika. Paradoksalni bronhospazam: Kao i kod drugih inhalacijskih lijekova, primjena
umeklidinija/vilanterola moe uzrokovati paradoksalni bronhospazam, koji moe biti opasan po ivot. U sluaju paradoksalnog bronhospazma treba odmah
prekinuti lijeenje umeklidinijem/vilanterolom te po potrebi uvesti drugu terapiju. Nije za akutnu primjenu: Umeklidinij/vilanterol nije indiciran za lijeenje akutnih
epizoda bronhospazma. Pogoranje bolesti: Pojaano koritenje kratkodjelujuih bronhodilatatora za ublaavanje simptoma ukazuje na slabiju kontrolu bolesti. U
sluaju pogoranja KOPB-a tijekom lijeenja umeklidinijem/vilanterolom, treba ponovno procijeniti stanje bolesnika i reim lijeenja KOPB-a. Kardiovaskularni uinci:
Nakon primjene antagonista muskarinskih receptora i simpatomimetika, ukljuujui umeklidinij/vilanterol, mogu nastupiti kardiovaskularni uinci poput sranih
aritmija, npr. fibrilacije atrija i tahikardije. Bolesnici s kliniki znaajnom nekontroliranom kardiovaskularnom boleu nisu bili ukljueni u klinika ispitivanja. Stoga
umeklidinij/vilanterol treba primjenjivati uz oprez u bolesnika s tekom kardiovaskularnom boleu. Antimuskarinsko djelovanje: Zbog antimuskarinskog djelovanja,
umeklidinij/vilanterol treba primjenjivati uz oprez u bolesnika s retencijom mokrae ili glaukomom uskog kuta. (v. poglavlje 4.4). NUSPOJAVE: esto: glavobolja, kaalj,
bol u orofarinksu, konstipacija, suha usta, infekcija mokranog sustava, sinusitis, nazofaringitis, faringitis, infekcija gornjeg dinog sustava. NOSITELJ ODOBRENJA ZA
STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: Glaxo Group Limited 980 Great West Road, Brentford, Middlesex TW8 9GS, Velika Britanija. BROJEVI ODOBRENJA ZA STAVLJANJE
LIJEKA U PROMET: EU/1/14/898/001, EU/1/14/898/002, EU/1/14/898/003 DATUM PRVOG ODOBRENJA/DATUM OBNOVE ODOBRENJA: 8.5.2014.; 01/2016. Zadnje
odobreni Saetak opisa svojstava lijeka: Sastavni dio ovog promotivnog materijala predstavlja cjelokupni odobreni Saetak opisa svojstava lijeka, sukladno pravilniku
o nainu oglaavanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima, Narodne novine br. 118/09.
Ovaj je lijek pod dodatnim praenjem. Time se omoguuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se trai
da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr. Takoer, nuspojave moete prijaviti i Vaem lokalnom
GlaxoSmithKline uredu: GlaxoSmithKline d.o.o., Ulica Damira Tomljanovia Gavrana 15, 10020 Zagreb; tel. 01/605 1999.
REFERENCE: 1. Saetak opisa svojstava lijeka Anoro Ellipta, sijeanj 2016.

GlaxoSmithKline
d.o.o. Ulica Damira Tomljanovia Gavrana 15, 10020 Zagreb
114

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

CRO/UCV/0004/16 ; ANO-04/03/2016-ADV

diite...

Novo na
listi lijekova
HZZO-a

inzulin glargin
100 jedinica/ml

ABASAGLAR inzulin glargin tvrtke Eli Lilly

ABASAGLAR je indiciran za lijeenje eerne bolesti u odraslih,
adolescenata i djece u dobi od 2 ili vie godina1

Ovaj je lijek pod dodatnim praenjem. Time se omoguuje

brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih
djelatnika se trai da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj
lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr.
ABASAGLAR 100jedinica/ml otopina za injekciju u napunje
noj brizgalici.Jedan ml sadri 100jedinica inzulina glargina*
(to odgovara 3,64mg). Jedna brizgalica sadri 3ml otopine
za injekciju, to odgovara 300jedinica.
* Inzulin glargin proizvodi se tehnologijom rekombinantne DNK
na bakteriji Escherichia coli.
Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: EU/1/14/944/008
Viestruko pakiranje: 10 (2 pakiranja po 5) brizgalica od 3 ml.
Nain i mjesto izdavanja lijeka: Lijek se izdaje na recept.
Ime i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly Regional Operations
GmbH, Klblgasse 8-10, 1030 Be, Austrija
Terapijske indikacije: Lijeenje eerne bolesti u odraslih, adolescenata i djece u dobi od 2 ili vie godina. Kontraindikacije:
Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomonih tvari.
Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi:
ABASAGLAR nije inzulin izbora za lijeenje dijabetike ketoacidoze. Umjesto njega se u takvim sluajevima preporuuje intravenska primjena obinog inzulina. U sluaju nedostatne regulacije glukoze ili sklonosti epizodama hiperglikemije ili hipoglikemije, prije razmatranja prilagodbe doze mora se procijeniti
pridrava li se bolesnik propisanog reima doziranja i mjesta
primjene injekcije, primjenjuje li pravilnu tehniku injiciranja te
sve ostale vane imbenike. Prebacivanje bolesnika na drugu
vrstu inzulina ili inzulin drugog proizvoaa treba provesti
pod strogim lijenikim nadzorom. Promjene u jaini, nazivu
inzulina (proizvoa), vrsti (obini, NPH, lente, dugodjelujui
itd.), podrijetlu (ivotinjski, ljudski, analog ljudskog inzulina) i/
ili nainu proizvodnje mogu rezultirati potrebom za promjenom
doze. Primjena inzulina moe uzrokovati stvaranje protutijela na

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

inzulin. U rijetkim sluajevima prisutnost tih protutijela na inzu- umanjena zbog hipoglikemije ili hiperglikemije ili, primjerice,
lin moe uvjetovati prilagodbu doze inzulina kako bi se umanjila zbog oteenja vida. To moe predstavljati rizik u situacijama u
kojima su takve sposobnosti posebno vane (primjerice, vonja
sklonost hiperglikemiji odnosno hipoglikemiji.
Kombinacija lijeka ABASAGLAR s pioglitazonom: Prijavljeni su automobila ili rukovanje strojevima).
sluajevi zatajenja srca kod primjene pioglitazona u kombinaciji Nuspojave: Hipoglikemija, koja je openito najea nuspojava
s inzulinom, osobito u bolesnika koji su imali rizine imbenike inzulinske terapije, moe nastupiti ako je doza inzulina previza razvoj zatajenja srca. Interakcije s drugim lijekovima ili soka u odnosu na potrebu za inzulinom.
drugi oblici interakcija: Brojne tvari utjeu na metabolizam Doziranje i nain primjene: ABASAGLAR sadri inzulin glargin,
glukoze i mogu zahtijevati prilagodbu doze inzulina glargina. koji je inzulinski analog s produljenim djelovanjem. ABASAGLAR
Tvari koje mogu pojaati uinak na sniavanje razine glukoze se primjenjuje jedanput na dan, u bilo koje vrijeme, ali svaki dan
u krvi i poveati sklonost hipoglikemiji obuhvaaju oralne anti- u isto vrijeme. Reim doziranja lijeka ABASAGLAR (dozu i
dijabetike, inhibitore angiotenzin konvertirajueg enzima (ACE), vrijeme primjene) potrebno je prilagoditi pojedinom bolesniku.
dizopiramid, fibrate, fluoksetin, inhibitore monoaminooksidaze U bolesnika sa eernom boleu tipa 2 ABASAGLAR se moe
(MAO), pentoksifilin, propoksifen, salicilate, analoge somatosta- primjenjivati i zajedno s oralnim antidijabeticima. Jaina ovotina i sulfonamidske antibiotike. Tvari koje mogu smanjiti uinak ga lijeka izraena je u jedinicama. Ove se jedinice odnose
na sniavanje razine glukoze u krvi obuhvaaju kortikosteroide, iskljuivo na inzulin glargin te nisu istovjetne internacionalnim
danazol, diazoksid, diuretike, glukagon, izoniazid, estrogene i jedinicama (IU) ili jedinicama koje se koriste za izraavanje
progestagene, derivate fenotiazina, somatropin, simpatomimetike jaine drugih inzulinskih analoga.
lijekove (npr. epinefrin [adrenalin], salbutamol, terbutalin), hormone Datum revizije Saetka opisa svojstava lijeka 05/2015.
titnjae, atipine antipsihotike (npr. klozapin i olanzapin) te inhibi- Ovaj promotivni materijal sadri bitne podatke o lijeku koji su
tore proteaze. Beta blokatori, klonidin, soli litija odnosno alkohol istovjetni cjelokupnom odobrenom saetku svojstava lijeka te
mogu pojaati ili oslabiti uinak inzulina na sniavanje razine cjelokupnoj odobrenoj uputi sukladno lanku 15. Pravilnika o
glukoze u krvi. Pentamidin moe uzrokovati hipoglikemiju, nakon nainu oglaavanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima
koje ponekad moe uslijediti hiperglikemija. Osim toga, pod utjeca- (NN 43/2015).
jem simpatolitika, poput beta blokatora, klonidina, gvanetidina i Vano: informacije pripremljene samo za zdravstvene radnike.
rezerpina, mogu oslabjeti ili potpuno izostati znakovi adrenergike Lijek ABASAGLAR izdaje se na recept. Prije propisivanja lijeka
proturegulacije.
ABASAGLAR molimo proitajte zadnji odobreni Saetak opisa
Trudnoa i dojenje: Moe se razmotriti primjena lijeka ABASAGLAR svojstava lijeka i Uputu o lijeku. Detaljnije informacije o ovom
tijekom trudnoe, ako je to potrebno. Dojiljama e moda biti lijeku i zadnji odobreni Saetak opisa svojstava lijeka moete
potrebno prilagoditi dozu inzulina i prehranu. Istraivanja na dobiti u Predstavnitvu Eli Lilly (Suisse) S.A., te na web straniivotinjama ne ukazuju na izravne tetne uinke na plodnost.
cama Europske agencije za lijekove: http://www.ema.europa.
Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima: eu i Europske komisije: http://ec.europa.eu/health/documents/
Bolesnikova sposobnost koncentracije i reagiranja moe biti community-register/html/alfregister.htm.
Reference: 1. Abasaglar Saetak opisa svojstava lijeka 2. EMA. News and press release archive. June 27, 2014.
HRABA00004, 7.3.2016.

Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavnitvo u RH, Ulica grada Vukovara 269 G, 10 000 Zagreb
LIJENIKE NOVINE 148 04 / 2016
Tel: +385
1 2350 999, Fax: +385 1 2305 870, www.lilly.com.hr

115

TRESIBA

jednom dnevno

SADA
NO
ODOBRSCEEN
ATA

DJELOVANJE3,4

I KOD ADOLE
BI
I DJECE U DO NA3,5
DA
OD GODINU

DULJE OD 42 SATA

Uspjeno snienje HbA1c1,2

Manji rizik od nonih hipoglikemija
u odnosu na glargin inzulin1,2,*
Fleksibilno vrijeme doziranja u bilo
koje doba dana, kada je potrebno3*
...jednom dnevno.

*Odnosi se samo na odraslu populaciju

Odnosi se na glargin inzulin 100 jedinica/ml
Naziv lijeka: Tresiba 100 jedinica/ml otopina za injekciju u napunjenoj brizgalici.
Meunarodni naziv djelatne tvari: degludek inzulin. Odobrene indikacije: Lijeenje eerne
bolesti u odraslih, adolescenata i djece u dobi od 1 godine. Kontraindikacije: Preosjetljivost na
djelatnu tvar ili neku od pomonih tvari. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi:
Izostavljanje obroka ili neplanirana naporna tjelovjeba mogu dovesti do hipoglikemije. Hipoglikemija moe nastupiti ako je doza inzulina prevelika u odnosu na potrebe za inzulinom. Doze
inzulina u djece potrebno je oprezno uskladiti (osobito u sklopu bazal-bolus inzulinske terapije)
s unosom hrane i tjelesnom aktivnou kako bi se umanjio rizik od hipoglikemije. U bolesnika u
kojih je znatno poboljana regulacija glikemije (primjerice, intenziviranjem inzulinskog lijeenja),
moe doi do promjene uobiajenih upozoravajuih simptoma hipoglikemije te ih o tome treba
primjereno savjetovati. U osoba koje dugo boluju od eerne bolesti uobiajeni upozoravajui
simptomi mogu nestati. Istodobne bolesti, posebice infekcije i stanja praena vruicom, obino
poveavaju bolesnikovu potrebu za inzulinom. Istodobne bolesti bubrega, jetre, nadbubrene
lijezde, hipofize ili titnjae mogu zahtijevati promjenu doze inzulina. Kao i kod drugih bazalnih
inzulinskih pripravaka, produljeno djelovanje lijeka Tresiba moe odgoditi oporavak od hipoglikemije. U tekoj hiperglikemiji preporuuje se primjena brzodjelujueg inzulina. Neodgovarajue
doziranje i/ili prekid lijeenja u bolesnika kojima je potreban inzulin moe dovesti do hiperglikemije, a potencijalno i do dijabetike ketoacidoze. Nadalje, istodobne bolesti, posebice infekcije,
mogu dovesti do hiperglikemije te time prouzrokovati poveanu potrebu za inzulinom.
Obino se prvi simptomi hiperglikemije javljaju postupno tijekom nekoliko sati ili dana. Oni
ukljuuju e, uestalo mokrenje, muninu, povraanje, omamljenost, crvenu suhu kou, suha
usta, gubitak teka kao i acetonski zadah. U eernoj bolesti tipa 1 nelijeena hiperglikemija u
konanici vodi u dijabetiku ketoacidozu, koja moe biti smrtonosna. Prebacivanje bolesnika na
drugu vrstu, naziv ili inzulin drugog proizvoaa mora se provesti pod medicinskim nadzorom i
moe dovesti do potrebe za promjenom doze. Zabiljeeni su sluajevi zatajivanja srca kod
primjene pioglitazona u kombinaciji s inzulinom, osobito u bolesnika koji su imali rizine faktore
za razvoj zatajivanja srca. Ovo treba imati na umu ako se razmatra lijeenje kombinacijom
pioglitazona i lijeka Tresiba. U sluaju primjene ove kombinacije, u bolesnika treba pratiti
znakove i simptome zatajivanja srca, porasta tjelesne teine i edema. Lijeenje pioglitazonom
treba prekinuti ako doe do bilo kakvog pogoranja sranih simptoma. Intenziviranje inzulinske
terapije s naglim poboljanjem regulacije glikemije moe biti povezano s privremenim
pogoranjem dijabetike retinopatije, dok dugorono poboljanje regulacije glikemije smanjuje
rizik napredovanja dijabetike retinopatije. Bolesnicima se mora objasniti da prije svakog
injiciranja uvijek provjere naljepnicu na inzulinu radi izbjegavanja sluajne zamjene dviju
razliitih jaina lijeka Tresiba, kao i drugih inzulinskih pripravaka. Bolesnici moraju vizualno
provjeriti odabrane jedinice na brojaniku doze na brizgalici. Stoga je uvjet za samostalno
injiciranje da bolesnik moe proitati prikazano na brojaniku doze na brizgalici. Bolesnicima koji
su slijepi ili slabovidni mora se objasniti da uvijek zatrae pomo druge osobe koja ima dobar vid
i koja je nauila koristiti inzulinsko pomagalo. Primjena inzulina moe uzrokovati pojavu
inzulinskih protutijela. U rijetkim sluajevima, prisutnost takvih inzulinskih protutijela moe
zahtijevati promjenu doze inzulina kako bi se izbjegla sklonost hiperglikemiji ili hipoglikemiji.
Trudnoa i dojenje: Nema klinikog iskustva s primjenom lijeka Tresiba u trudnica. Ispitivanja
reprodukcije na ivotinjama nisu pokazala nikakvu razliku izmeu degludek inzulina i humanog
inzulina s obzirom na embriotoksinost i teratogenost. Openito se tijekom cijele trudnoe kao i
pri planiranju trudnoe preporuuje pojaano praenje regulacije glikemije te nadzor trudnica sa
eernom boleu. Potrebe za inzulinom obino se smanjuju tijekom prvog tromjeseja te
naknadno poveavaju u drugom i treem tromjeseju trudnoe. Nakon poroda, potrebe za
inzulinom se obino brzo vraaju na vrijednosti prije trudnoe. Nema klinikog iskustva s
primjenom lijeka Tresiba tijekom dojenja. U takora se degludek inzulin izluivao u mlijeko;

Ovaj je lijek pod dodatnim praenjem. Time se omoguuje brzo

otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se
trai da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za
prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr

116

koncentracija u mlijeku bila je nia od one u plazmi. Nije poznato izluuje li se degludek inzulin u
majino mlijeko u ljudi. Ne oekuju se metaboliki uinci u dojene novoroenadi/dojenadi.
Nuspojave: Kod primjene inzulinskih pripravaka, mogu se javiti alergijske reakcije. Trenutne
alergijske reakcije na sam inzulin ili pomone tvari mogu biti opasne po ivot. Kod primjene
lijeka Tresiba, preosjetljivost (koja se oituje oticanjem jezika i usana, proljevom, muninom,
umorom i svrbeom) i urtikarija rijetko su prijavljene. Hipoglikemija moe nastupiti ako je doza
inzulina prevelika u odnosu na potrebu za inzulinom. Teka hipoglikemija moe dovesti do
gubitka svijesti i/ili konvulzija te moe izazvati privremeno ili trajno oteenje funkcije mozga, pa
ak i smrt. Simptomi hipoglikemije obino se javljaju naglo, a mogu ukljuivati: hladan znoj,
hladnu blijedu kou, umor, nervozu ili tremor, anksioznost, neuobiajen umor ili slabost,
konfuznost, potekoe s koncentracijom, omamljenost, izrazitu glad, promjene vida, glavobolju,
muninu i palpitacije. Na mjestu injiciranja moe doi do lipodistrofije (ukljuujui lipohipertrofiju
i lipoatrofiju). Neprestano mijenjanje mjesta injiciranja unutar regije u koju se injicira, moe
pomoi umanjiti rizik od razvoja takvih reakcija. Reakcije na mjestu injiciranja (ukljuujui
hematom na mjestu injiciranja, bol, krvarenje, eritem, vorie, oticanje, promjenu boje, svrbe,
toplinu i oteklinu na mjestu injiciranja) javile su se u bolesnika lijeenih lijekom Tresiba. Te
reakcije su obino blage i prolazne te normalno nestaju tijekom daljnjeg lijeenja. Tresiba je
primijenjena u djece i adolescenata u dobi do 18 godina radi ispitivanja farmakokinetikih
svojstava. Sigurnost i djelotvornost dokazane su u dugotrajnom ispitivanju u djece u dobi od 1
do manje od 18 godina. Uestalost, vrsta i teina nuspojava u pedijatrijskoj populaciji ne
upuuju na razlike u odnosu na iskustvo u opoj populaciji oboljelih od eerne bolesti. Na
temelju rezultata klinikih ispitivanja, uestalost, vrsta i teina nuspojava zabiljeenih u starijih
bolesnika i bolesnika s oteenjem bubrega ili jetre ne upuuju na razlike u odnosu na ire
iskustvo u opoj populaciji. Doziranje: Tresiba je bazalni inzulin za supkutanu primjenu
jednom dnevno, u bilo koje doba dana, po mogunosti u isto vrijeme svakoga dana. Jakost
inzulinskih analoga, ukljuujui degludek inzulin, izraava se u jedinicama (U). Jedna (1) jedinica (U) degludek inzulina odgovara 1 internacionalnoj jedinici (IU) humanog inzulina, 1 jedinici
glargin inzulina ili 1 jedinici detemir inzulina. U bolesnika sa eernom boleu tipa 2, Tresiba se
moe primjenjivati u monoterapiji ili u bilo kojoj kombinaciji s oralnim antidijabeticima,
agonistima GLP-1 receptora i s bolus inzulinom. Kod eerne bolesti tipa 1, Tresiba se mora
kombinirati kratkodjelujuim/ brzodjelujuim inzulinom radi pokrivanja potreba za inzulinom u
vrijeme obroka. Tresiba se treba dozirati sukladno individualnim potrebama bolesnika.
Preporuuje se optimizirati regulaciju glikemije prilagodbom doze na osnovi razine glukoze u
plazmi natate. Kao i kod svih inzulinskih pripravaka, prilagodba doze moe biti potrebna ako
bolesnik pojaa tjelesnu aktivnost, promijeni uobiajenu prehranu ili tijekom istodobne bolesti.
Kod primjene lijeka Tresiba 100 jedinica/ml, moe se primijeniti doza od 1-80 jedinica po
injekciji, u stupnjevima od 1 jedinice. U sluajevima kada primjena u isto doba dana nije
mogua, Tresiba omoguuje fleksibilnost vremena primjene inzulina. Izmeu dviju injekcija
uvijek treba protei najmanje 8 sati. Bolesnicima koji zaborave jednu dozu, preporuuje se da je
primjene im to primijete te da se nakon toga vrate uobiajenom rasporedu doziranja jednom
dnevno. Bolesnici sa eernom boleu tipa 2: Preporuena poetna dnevna doza je 10 jedinica
nakon ega slijedi individualna prilagodba doze. Bolesnici sa eernom boleu tipa 1: Tresiba
se primjenjuje jednom dnevno s inzulinom uz obrok i zahtijeva naknadne individualne prilagodbe
doze. Tijekom prijelaza i u tjednima nakon toga preporuuje se pomno pratiti razine glukoze.
Moda e biti potrebno prilagoditi doze i vrijeme primjene brzodjelujuih ili kratkodjelujuih
inzulinskih pripravaka ili drugih antidijabetika koji se koriste istovremeno. Za bolesnike sa
eernom boleu tipa 2 koji se lijee bazalnim inzulinom, kombinacijom bazalnog i bolus
inzulina, predmijeanim inzulinom ili inzulinom kojeg bolesnik sam mijea, zamjena bazalnog
inzulina lijekom Tresiba moe se obaviti po naelu jedinica za jedinicu na osnovi doze

prethodnog bazalnog inzulina, nakon ega slijedi individualna prilagodba doze. Za veinu
bolesnika sa eernom boleu tipa 1, zamjena bazalnog inzulina lijekom Tresiba moe se
obaviti po naelu jedinica za jedinicu, na osnovi doze prethodnog bazalnog inzulina, s
naknadnom individualnom prilagodbom doze. Za bolesnike sa eernom boleu tipa 1 koji
prelaze s bazalnog inzulina koji se primjenjuje dva puta dnevno ili u onih koji imaju
HbA1c < 8,0% u vrijeme prijelaza, dozu lijeka Tresiba potrebno je utvrditi individualno. Potrebno
je razmotriti smanjenje doze, nakon ega slijedi individualna prilagodba doze na osnovi
glikemijskog odgovora. Kad se Tresiba dodaje agonistima GLP-1 receptora, preporuena dnevna
poetna doza je 10 jedinica nakon ega slijedi individualna prilagodba doze. Kad se agonisti
GLP-1 receptora dodaju lijeku Tresiba, preporuuje se smanjiti dozu lijeka Tresiba za 20%
kako bi se smanjio rizik od hipoglikemije. Nakon toga dozu treba individualno prilagoditi.
Tresiba se moe primjenjivati u starijih bolesnika. Treba pojaano pratiti razinu glukoze te
individualno prilagoditi dozu inzulina. Tresiba se moe primjenjivati u bolesnika s oteenjem
bubrega i jetre. Treba pojaano pratiti razinu glukoze te individualno prilagoditi dozu inzulina.
Tresiba se moe koristiti u adolescenata i djece u dobi od 1 godine. Kad se bazalni inzulin
mijenja u lijek Tresiba, potrebno je razmotriti individualno smanjenje doze bazalnog i bolus
inzulina, kako bi se umanjio rizik od hipoglikemije. Nain primjene: Tresiba je namijenjena
samo za supkutanu primjenu. Tresiba se ne smije primjenjivati intravenski jer to moe dovesti
do teke hipoglikemije. Tresiba se ne smije primjenjivati intramuskularno jer to moe
promijeniti apsorpciju. Tresiba se ne smije koristiti u inzulinskim infuzijskim pumpama.
Tresiba se primjenjuje supkutanom injekcijom u bedro, nadlakticu ili trbunu stijenku. Mjesta
injiciranja unutar iste regije treba stalno mijenjati kako bi se umanjio rizik od lipodistrofije.
Tresiba dolazi u obliku napunjene brizgalice (FlexTouch) namijenjene uporabi s iglama za
injekciju NovoFine ili NovoTwist. Napunjena brizgalica od 100 jedinica/ml isporuuje
1-80 jedinica u stupnjevima od 1 jedinice. Nositelj odobrenja: Novo Nordisk A/S, Novo All,
DK-2880 Bagsvrd, Danska. Broj odobrenja: EU/1/12/807/004. Nain izdavanja: na recept.
Datum revizije saetka: srpanj 2015.
Prije propisivanja lijeka Tresiba obvezno prouite posljednji odobreni Saetak opisa svojstava
lijeka te posljednju odobrenu Uputu o lijeku.
FlexTouch, NovoFine, NovoTwist i Tresiba su zatiena imena u vlasnitvu Novo Nordisk
A/S, Danska.
Datum pripreme: 16.09.2015.
REFERENCIJE: 1. Rodbard HW, et al. on behalf of the BEGIN Once Long Trial Investigators. Comparison of insulin degludec
with insulin glargine in insulin-naive subjects with Type 2 diabetes: a 2-year randomized, treat-to-target trial. DIABETIC
Medicine 2013;30(11):1298304. 2. Bode BW, et al. on behalf of the BEGIN BasalBolus Type 1 Trial Investigators. Insulin
degludec improves glycaemic control with lower nocturnal hypoglycaemia risk than insulin glargine in basalbolus treatment
with mealtime insulin aspart in Type 1 diabetes (BEGIN BasalBolus Type 1): 2-year results of a randomized clinical trial.
DIABETIC Medicine 2013;30(11):1293297. 3. Tresiba Saetak opisa svojstava lijeka 4. Jonassen I, et al. Design of the novel
protraction mechanism of insulin degludec, an ultra-long-acting basal insulin. Pharmaceutical Research. 2012;29(8):2104-2114.
5. Thalange N, et al. Insulin degludec in combination with bolus insulin aspart is safe and effective in children and adolescents
with type 1 diabetes. Pediatric Diabetes 2015. doi: 10.1111/pedi.12263.

HR/TB/0615/0151(1)

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

U Novo Nordisku mijenjamo dijabetes. U pristupu razvoju lijekova,

u predanosti da poslujemo s dobiti i etino te u potrazi za lijekom.

degludek inzulin (tehnologija rDNK) injekcija