Minerane sirovine Bosne I

Hercegovine

Rudarstvo u Bosni I Hercegovini bazirano je na bogatstvu u

rudama I mineralnim sirovinama.
U magmatskim stijenama leita su crnih i obojenih metala, a
u sedimentnim su ugljeni, a u pretaloenim sedimentima
nalaze se eljezne i boksitne rude, kao i zlato.
Rudarenje je ne ovim prostorima poznato jo od bronanog
doba.

Na podruju Prijedora i Banja Luke nalaze se rude eljeva,

mangana,magnezita,antimona i bakra.

Na podruju Buima, Velike Kladue i Bosanske Krupe poznata

su nalazita olova, mangana,cinka i barita i boksita.

Unutar paleozojskih stijena Konjuha, Krivaje i Borje nalaze se

rude kromita, barita, azbesta,bakra...

U srednjebosanskom kiljavom gorju vana su rudita i

pojave:kositara,cinka, zlata,srebra,ive...

 Znaajne su Fe-Mn rude na velikim prostorima Bosne i

Hercegovine: Buim, Kulen-Vakuf, Prozor, Jablanica, Kupres..
U paleogenu su nastala vrlo znaajna leita boksita u
Hercegovini od Posuja do Dabrice i Stoca.
U Vanjskim Dinaridima velike koliine mrkog ugljena i lignita
utvrenje su u Livanjskom i Duvanjskom polju, u Cimu kod
Mostara i u Gatakom polju.

RUDNIK UREVIK RUDNIK KREKA

INDUSTRIJALIZACIJA BOSNE I
HERCEGOVINE
Socijalistika je industrijalizacijazapoeta 1947. godine tzv.
Petogodinjim planom razvoja. Specifinost
bosanskohercegovake industrijalizacije proizilazi iz strukture
njenog sirovinskog bogatstva. Ona je pak rezultat
industrijalizacije koju je spovodila Autro-Ugarska u periodu od
1878.-1918. godine.
Struktura pokazuje dominaciju drvne industrije i rudarstva te
znaajan udjel crne metalurgije.
Taj period razvoja karakterizira izravna ovisnost
strukture industrije i prirodne osnove.

 Period izmeu dva svjetska rata ne pokazuje velike izmjene u

strukturi indusrije BiH.
Tek pred Drugi svjetski rat dolazi do razvoja crne metalurgije
i pogona namjenske industrije u sredinjoj Bosni.
Period poslije Drugog svjetskog rata prati klasina
industrijalizacija socijalistikog tipa.
Najprije se razvila teka(metalurgija, metalna industrija,
hemijska industrija) a potom laka (tekstilna
industrija,prehrambena industrija, drvna industrija)industrija.

 U tom se periodu pojavljuju komparativne prednosti Bosne i

Hercegovine u odnosu na sastavnice tadanje drave :
bogatstvo u ugljenu,eljeznoj rudi i drvetu, soli i hidroenergiji,
ali i njezin sredinji poloaj u dravi koji joj donosi
namjensku-vojnu industriju.
Pedesetih godina dvadesetog stoljeca pocinje izgradnja
specijalnih objekata u koje se smjeta namjenska industrija.
Grade se novi objekti, osobito u etverouglu Sarajevo-VitezBugojno-Konjic-Sarajevo.

 To je vrijeme decentralizacije industrije u manja naselja to

pomae razvoj: Trebinja, Prae, Pala, Bilee...
Ve osamdesetih godina dvadesetog stoljea stvaraju se tzv.
Sloene organizacije udruenog rada, skraeno SOUR.
One su trebale parirati svjeskim kompanijama
Bili su to socijalistiki giganti: ENERGOINVEST, RMK ZENICA,
UNIS, IPAD...

ENERGOINVEST U SVIJETU

 Poslije rata desio se prestanak rada mnogih poduzea,

promjena, raspad i nezaposlenost.
Od dominacije drvne industrije i rudarstva, u priodu poslije
Drugog svjestkog rata, indrustrija Bosne i Hercegovine prola
je kroz dominaciju metalopreraivake industrije i
strojogradnje.
Analiza sadanjeg drutvenog proizvoda iz industrije ponovo
pokazuje dominaciju rudarsva i drvne preraivake
industrije.

GLAVNE INDUSTRIJSKE REGIJE BIH

Specifian privredni razvoj BiH uvjetovao je koncentraciju
industrijskih grana u odreene basene.
Njihova je privlana slika bilo rodno bogatstvo.
Tako je na bazi ugljena i soli nastala Tuzlanska industrijska
regija.
Na bazi eljeza i ugljena Zenika , na bazi boksita i
hidroenergije Mostarska, na bazi kvalificirane radne snage,
poloaja, te bogate rudonosne okolice Sarajevska, i na bazi
ugljena, eljeza i poljoprivredne okolice Banjaluka
industrijska regija.

 Industrijske regije imaju svoje nodalno-funkcionalne centre

prvog, drugog i nieg ranga.
Sarajevsko-zenika industrijska regija u kojoj je razvijena
automobilska,metalna,metalopreraivaka,
crna,prehrambena,hemijska industrija ima za sredite
Sarajevo. Nierangirani centri su Vogoa,Hadii,Visoko...
Tuzlanska industrijka regija sa razvijenom
hemijskom,metalnom i rudokopima, okuplja funkcije u
Tuzli,Lukavcu,ivinicama,Gradacu..
Banjaluka regija razvila je
elektroindustriju,strojarsku,tekstilnu,papirnu,drvnu i
prehrambenu indrustriju. Najvaniji centar je Banja Luka, a
nierangirani su Laktai,elinac,Prijedor..
Mostarska Industrijska regija ima razvijenu metalnu industriju
i energetiku.Najvaniji nodalno-funkcionalni centar je Mostar,
a sekundarni su Konjic,Jablanica,apljina...