SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
Engleski jezik-povijest umjetnosti

Albrecht Drer-crtei
Referat

Student: Anela Arai

Profesor: prof.dr.sc. Ljiljana Rajkovi

Mostar, prosinac, 2015

Kratka biografija

Albrecht Drer roen je u Nrnbergu 21. svibnja 1471.godine a umire 6. travnja 1528. godine
takoer u Nrnbergu, gradu koji je bio jedan od najjaih umjetnikih i trgovakih centara u
Europi tijekom 15. i 16. stoljea. Jedan je od najveih predstavnika renesanse. Crtanje je uio
u radionici nurnberkoga slikara M. Wolgemota gdje je boravio 4 godine, a 1495. prvi put
odlazi u Italiju i kopira talijanske majstore. U svojim djelima ujedinjuje talijansku ranu
renesansu s ekspresivnou njemakog reformatorskog doba, te time dolazi do novih oblika
izraavanja. Njegove glavne teme su mitoloke, alegorijske, religijske ali i teme s glavnim
motivom prirode. U svojim akvarelima pomno se vidi njegovo poznavanje krajolika, biljaka i
ivotinja, te Durerova povezanost s prirodom. Radio je u radionici svog oca zlatara, time
dovodi drvorez i bakrorez do vrhunca. Prvi je njemaki umjetnik koji se posvetio teoriji
umjetnosti te napisao temelje znanosti o proporcijama. Povratkom u Nurmberg otvara
radionicu i radi oltarne slike i portrete, takoer radi i svoje prve bakroreze i niz drvoreza
poput "Apokalipsa" i "Velika muka". Nakon povratka s drugog putovanja u Italiju nastaju
jedna od najveih i najvrjednijih bakroreza poput "Vitez", "avo i smrt" i "Melankolija" i
"Sveti Jeronim u eliji". U zadnjim godinama ivota posvetio se pisanjima tratkata o
slikarstvu. Njegov opus obuhvaa : 70 slika, 900 crtea, 100 bakroreza i 350 drvoreza.

Crtei
Od svih umjetnikih radova moemo rei da je crte poseban zbog toga to nikada nije
namijenjen oku javnosti. Crte je stvaran kao individualna studija, daleko od javnosti i
zanemarujui detalje ime ono jo vie dobiva na vanosti. Umjetnikova razmiljanja su
nesputana, crtanjem je radio na sebi bez brige za osudom od drugih.
Da bi uistinu shvatili Durerov genij potrebno je pomno prouiti njegove crtee. Meu prvima
bio je onaj kada portretira samog sebe kao djeaka. Za taj crte je izjavio: Portretirao sam
ovo na svoj odraz u staklu 1484. godine, kada san bio jo dijete. Na slici je prikazan
zamiljeni djeak, zreo za svoje godine. Djeakove oi nisu uprte u promatraa niti je ruka
prikazana onako kako bi trebala biti s obzirom na to da je crtao samog sebe. Od samih
poetaka tu se vidi Durerova nezadovoljnost onim to vidi, ve i kao djeak zamilja pozu i
dodaje vlastiti peat slici. S druge strane u njemu postoji elja da istakne one osobne
karakteristike, koje su vidljive na njegovom tretiranju ruku. Mnogi umjetnici nisu pridavali
toliko pozornosti crtanju ruku kao to je to radio Durer. Smatrao je da se njegova vjera nalazi
u rukama koje je crtao i slikao.
Nije potvreno da je ovaj portret jedan od najstarijih Durerovih crtea. Dama sa sokolom je
takoer jedan od prvih crtea koje je kopirao iz stare gravure. Na crteu je pisalo: Albrecht
Durer je napravio ovo za mene prije nego je doao u dom slikara Wolgemutha, kuu u
gornjem potkrovlju stranje zgrade, u prisustvu Conrada Lomayersa. Poznato je da je Durer
zaista bio egrt u radionici slikara Wolgemutha 1486.godine. Crte je mekaniji i njeniji od
njegovih kasnijih radova. Jednostavnim linijama daje obris eni u dugoj haljini.
Osim ta dva crtea, postoji jo par njih za koje se moe tvrditi da su nastali prije 1494.godine,
godine u kojoj postaje nadreeni slikar u Nurnbergu. Crtei Madonna nastali prije
1494.godine nesumnjivo podsjeaju na Schongauerove Madonne, pa se time moe
pretpostaviti da je Durer koristio njegove crtee kao predloke u svojim crteima. Od ranijih
crtea postoji velik broj onih koje moemo usporeivati kao i njegove Madonne. Za vrijeme
njegovog ranog boravka u Veneciji kopirao je razne talijanske umjetnike. Veina tih crtea
datira 1494.godine. Meu njima je Smrt Orfeja koja podsjea na otisak anonimnog talijanskog
slikara, zatim radi Triron i Bakantsku scenu po uzoru na Mantegnu.

Durer je takoer radio vie verzija iste teme prema kojima moemo pratiti razvitak njegovog
crtakog umijea. Skupine crtea koje pokazuju kako je vie puta odradio odreene
kompozicije su : Polaganje Krista u grob, Posljednja veera, Krist na Maslinskoj gori. Na tim
crteima postupno promatramo razvitak crtea koji s vremenom postaje drvorez. S druge
strane imamo crte Nosoroga koji sadri samo finalnu verziju crtea. Smatra se da je proces
koji poinje skicom, nastavlja se crteom pa drvorezom ili bakrorezom izgubljen ili nikada
nije ni postojao.
Najzanimljiviji primjer toga je Razmetni sin, urezivan u bakar. U crteu se moe vidjeti
nedostatak modelacije koja je u 15.stoljeu bila nezamisliva. Durer pomno iscrtava lika
linijama s kojim gradi odnos svijetla i sjene. Prvi plan je detaljno iscrtan dok se pozadina
rasplinjuje u jednostavne linije koje daju naznaku prostora. Kompoziciju ujednaava s time
to prvi plan zavrava na linije na kojoj drugi plan poinje. Posebnost ovog crtea osim u
nedostatku modelacije je i u tome to Durer nije ogranien okvirom papira. Njegovi veprovi,
kue i prostor odsjeeni su sa crtea. Dok za neukog umjetnika to bi bilo neukus, Durer je
smatrao da ta nedovrenost inspirira i daje dra crteu. Razmetni sin ima posebnost u svojoj
prividnoj nedovrenosti to je bilo neto novo u 15. stoljeu.
Razdoblje ranijih crtea prestaje i zavretkom stoljea poinje najbogatije razdoblje Durerova
stvaralatva. U to vrijeme ve je zavrio Apokalipsu, ivot djevice i seriju Pasije.
Najpoznatije u seriji Pasija je takozvana Zelena pasija, koja se nalazi u Albertini u Beu.
Zelena pasija sastoji se od jedanaest zelenih listova iscrtanih olovkom i tintom. Moe se
pretpostaviti da je Durer imao uzor u drvorezima Wetchtlina ili Talijana po koritenju
chiaroscura. Postoje jo i Velika pasija koja je nastala prije Zelene pasije oko 1504. godine.
Nakon Zelene pasije radi Malu pasiju i Pasiju u bakru. Za razliku od Velike pasije u kojoj
vlada nasilje, Zelena pasija je proeta gracioznou sa malim brojem likova u scenama.
Razlike moemo vidjeti na sceni bievanja. U Velikoj pasiji Durer ubacuje nepotrebnu masu
ljudi, s detaljima obrauje odjeu djece, mukaraca i ena. Dok se bavi detaljima svih ostalih
zanemaruje glavnu figuru Krista. Bievanje u Zelenoj pasiji prikazuje suprotnost, postoji
samo sedam figura, pozadina je jednostavna i nije detaljizirana kao na prvom primjeru, a Krist
je centrala figura.
Tijekom razdoblja izmeu 1505. godine i 1512. godine Durer se posveuje crteima i
studijima prirode koje izrauje do najsitnijih detalja. To su crtei poput Kutka livade,
Ljubiice, Mala sova, Buba s rogovima. Durer u svojim studijima crta do najsitnijih detalja

svaki dio pera i svaku esticu latice. U tom razdoblju se posveuje matematikim formama
koje su za njega idealne svojom proporcijom.
Koliina Durerovih sudija u kojima se bavi proporcijom je velika, postoje danas u
Nurembergu, Britanskom muzeju i u Dresdenu, gdje se nalazi itav rukopis knjige koju je
napisao 1523. godine. Osim crtea prirode i ivotinja, Durer se takoer okree studiji
anatomije ljudskog tijela i proporcija koja se javljaju tu.
Meu najpoznatije crtee spadaju Ruke u molitvi koje je nacrtao 1508. godine. Crte je nastao
na plavom papiru sa crnom tintom. Crte je skica za koja je predviena za da bude u
sredinjoj ploi triptiha Heller oltara, koja je unitena 1729.godine u poaru.
Durer linijom daje teksturu i strukturu slikama. Postaje poznat po svojim crtama s kojim gradi
kompleksne strukture.
"Drer, Albrecht." Complete Dictionary of Scientific Biography. 2008. Encyclopedia.com. 25
Apr. 2016 <http://www.encyclopedia.com>.