Gisele Freund Fotografija i drutvo

popularna igra stavljanje predmeta na papir namazan srebrnom solju i izlaganje suncu

>> predmeti ostavljali obris na papiru
nije bila poznata metoda fiksiranja pa bi slika brzo nestala

NICPHORE NIPCE
izumitelj fotografije (1824.)
iz plemike obitelji imao naobrazbu i dovoljno vremena da se bavi znanstvenim radom
radio pokuse s litografijom (donesena u Francusku 1814.)
>> teko nabavljao kamene ploe neophodne za te pokuse pa je zamijenio kamene ploe metalnim, a pisaljku sunanom
2svjetlou
1824. prva primitivna fotografija Pogled s prozora u Le Grasu
LOUIS DAGUERRE
usavrio Nipceov izum s njegovim sinom sklopio ugovor o zajednikom koritenju izuma
dagerotipija napredan, ali jo uvijek nedovoljno razraen postupak

srebrna ploa senzibilizirana na svjetlo morala je direktno prije upotrebe biti izloena jodnim parama i

razvijena odmah nakon izlaganja sunevoj svjetlosti

eksponiranje je esto bilo i dulje od pola sata

za snimanje pejzaa moralo se nositi ator i svu opremu sa sobom jer se fotografija morala razviti na licu
mjesta

nemogua izrada kopija!
15. 6. 1839. skupina zastupnika u francuskoj Skuptini predloila da drava otkupi izum fotografije i da ga

preda u javnost

>> ulazak fotografije u javni ivot, Daguerru i Niepceovom sinu doivotna renta
1840. Daguerre alje svog predstavnika Franoisa Gourauda u SAD da promovira dagerotipiju
>> mlada nacija bila je ponosna na svoja dostignua i nala je u fotografiji idealno sredstvo da se ovjekovjei

BAVARD i TALBOT
pronali postupak fotografiranja na papiru
Bavard srebrni jodid
Talbot srebrni klorid
ubrzo je Daguerrova metalna ploa nadomjetena negativima od stakla >> mogunost izrade kopija
raste fotografska industrija

Prvi fotografiPrva epoha

umjetnost portreta (slika u ulju, minijature, gravire) polako istisnuta
>> umjetnici prelaze na fotografiju da bi preivjeli
prvi fotografi nemaju pretenzije na umjetniko izraavanje fotografijom
trgovci fotografijama pridjevaju robi umjetniku etiketu da bi privukli kupce
>> ali izraajna kvaliteta fotografije se zbog hiperprodukcije zapravo smanjuje
mnogi od prvih fotografa pripadali su krugu boema
osrednje talentirani umjetnici koji se nisu uspjeli probiti
javljaju se 1843. 4 godine nakon dolaska fotografije u javnost
2 grupe 1. ljudi iz umjetnikih krugova, starosti oko 40 g., koji su ve postigli neki uspjeh i imali prilian ugled,

najveim dijelom su bili pripadnici visoke buroazije

2. proleteri, starost oko 20 g., samo odreen broj je uspio stei afirmaciju, siromana provincijska buroazija/

selo/obrtnike obitelji/propala buroazija...
drutveni marginalci, njhovi intelektualni stavovi su bili u opoziciji prema vladajuoj graanskoj klasi i njezinu

shvaanju umjetnosti
fotografski portret se razvija u 2 smjera estetski gledano, jedan predstavlja uspon a drugi pad
oko 1840. prve muterije u foto-ateljeima su pozirale uz prozor izloene najjaem suncu
>> mirovanje par minuta

>> izumljen pridriva glave, uvrivao tijelo modela da onemogui dodatno micanje
>> ukoeni smijeak od par minuta je micao svaku individualnost modela

FLIX TOURNACHON NADAR

crta, karikaturist, pisac, aeronaut
najbolji primjer fotografa-umjetnika tog doba
iz imune obitelji, studirao u Parizu i Lyonu
nakon to mu otac bankrotira prisiljen nai neki posao
vraa se knjievnosti koja mu je ve u Parizu bila glavna preokupacija
na poticaj roaka karikaturista Gavarnija poinje crtati karikature
pridruuje se krugu boema 1843. osnivaju Klub vodopija u kojem raspravljaju o umjetnosti >> Nadar zajedno s njima

vodi neuredan ivot svojstven pripadnicima boema
aktivno se bori protiv buruja
prilino je rastroan pa stalno ima financijske probleme
>> posjeuje ga pisac Chavette i kae da poznanik prodaje kompletnu fotografsku opremu te da bi Nadar

tako mogao zaraditi
Nadar prvo odbija iz osobnih uvjerenja, ali na kraju poputa i otvara atelje u ulici Sain-Lazare
ubrzo se proslavio i upoznao svu intelektualnu i umjetniku elitu Pariza
paralelno se i dalje bavi knjievnou i karikaturom
vrlo izraajni portreti Nadar pokuava u prvom redu istaknuti karakteristian izraz lica nekog ovjeka
radovi su mu lieni vanjske utilitarnosti sa modelima je bio u prisnom odnosu, novac nije bio prioritet, umjetnici su mu

dolazili s punim povjerenjem i bili su dobri modeli
>> prvu epohu fotografa karakteriziraju profesionalna svijest, odsutnost lanih pretenzija i intelektualna kultura fotografa!
naputa fotografiju da bi zaradio u novinarstvu, ali joj se ipak vraa
>> druga epoha prilagoavanje ukusu graanstva, novac kao motivacija
1856. realizira snimke iz balona jako zainteresiran za zrakoplovstvo
(braa Godard izumitelji balona)
radi eksperimente s balonima pokuavajui izumiti kvalitetan sustav upravljanja
>> nije uspio, financijski upropaten
ponovo se vraa fotografiji kao izvoru zarade
nakon to je Disderi izumio manji format fotografije, Nadar ga isto prihvatio i obogatio se
sav zanatski posao obavljalo je njegovo osoblje, a on je samo primao klijente i namjetao ih u odgovarajuu pozu
u radove uveo pretjerano namjetenu pozu, slike mu izgubile umjetniku kvalitetu

LE GRAY
slikar, naputa slikarstvo da bi postao fotograf
uenik Perea Picota (tradicija Davida, Derarda, Girodeta) nezadovoljan tim umjetnikim poticajima jer su ti umjetnici

po defaultu pripadali zlatnoj sredini u umjetnosti
najvie ga zanimala kemijska strana fotografije
izumio postupak sa suhim kolodijem
njegov financijer grof de Briges mu iznajmljuje kuu na rubu Pariza gdje je uredio atelje
>> ubrzo se u istoj kui otvorio i fotografski atelje brae Bisson
braa Bisson i Le Gray su postali jako poznati u parikim krugovima, ali njihova klijentela nema novaca pa su

prisiljeni zatvoriti obrte
Le Gray odbija prihvatiti komercijalnu fotografiju i odustaje od fotografije
pravi umjetnik radi bez retuiranja i izvjetaenosti modela

HENRI FOX TALBOT

kalotipija postupak koji omoguuje da negativ na papiru uz pomo voska postane proziran

omoguuje izradu kopija!

nastaje u isto vrijeme kad i dagerotipija

DAVID OCTAVIUS HILL
engleski slikar
koristi kalotipiju

 ivotno djelo narudba da fotografira skup crkvenih dostojanstvenika u Edinburgu povodom otcjepljenja od

prezbiterijanske crkve i osnivanja nove vjerske zajednice
ogromna montirana fotografija sa 500tinjak portreta

radio na njoj 20 godina

prva epoha fotografa prestaje 15ak godina nakon Nipceovog izuma

fotografi-umjetnici preputaju mjesto fotografima od zanata
tehniki napredak je u iduih pola stoljea fotografiju liio umjetnike vrijednosti (iako sam po sebi nije lo)

Fotografija za vrijeme drugog carstvaDruga epoha

politika Napoleona III Francuskoj donjela razdoblje prosperiteta procvat industrije i trgovine
raste platena mo sitne buroazije
osnovni zadatak fotografije postaje udovoljavanje njihovoj potrebi za reprezentacijom!
i slikari i fotografi izbjegavaju runou modela, ali i pretjeranu idealizaciju zlatna sredina
publika koja se oduevljava zlatnom sredinom nije obrazovana, iako je ekonomski procvat omoguio

naobrazbu i niim slojevima
Socit hliographique prvo fotografsko drutvo, 1851.
njegovi lanovi uglavnom umjetnici i znanstvenici

Velika industrijska izloba 1855. posebno mjesto zauzima fotografija
izlagai Salomon, Adolphe, de Berne-Bellecourt, Louis de Lucy, Nadar, Betall, Carjat ...
najveu panju izazivale slike velikog formata (pola metra)
potpuna odsutnost retua kao umjetnika kvaliteta svih fotki

foto-ateljei kao pozornice s rekvizitima
>> karakteristini rekviziti ateljea iz 1865. : stup, zastor, okrugli stoli
>> o stoli se pridrava model u sjedeem ili stojeem poloaju, fotograf snima njegovu punu veliinu, poluveliinu ili poprsje
>> ovisno o drutvenom rangu modela pozadini se dodaju daljnji simboliki i slikoviti rekviziti
poze ruku s desnom rukom na prsima, u prsluku, igranje privjeskom depnog sata, leerno podoena o pasu....
>> u svima se osjea stanovita unutranja nadutost, samovanost, potreba za samoisticanjem
potreba da portreti budu savreni dovodi do izuma retua (1855.)
>> pad umjetnike kvalitete fotografije
tei se vjerodostojnosti u smislu da dranje bude u skladu sa ivotnom dobi, stasom, navikama i obiajima pojedinaca
>> slino kao to slikari (npr. Delaroche) pokuavaju prikazati vjerne historijske scene
glavni pomonici uspjenog fotografa postaju reiseri i slikari
>> slikari bojaju fotke jer u modu dolaze slike u boji
vrijednost fotografije vie nije samo njena dokumentarnost, ve i demokratinost

DISDERI
poinje s radom oko 1852.
shvatio da e zanat postati unosan jedino ako se klijentela proiri i smanje cijene
smanjio format slike na cca 6x9 cm (format posjetnice patentirao ga)
+ metalnu plou zamijenio ranije izumljenim negativom od stakla
>> znaajno smanjio cijenu fotografija i pribliio ju manje imunim graanima
kod njega se sluajno fotografirao Napoleon III 1859. g. postao slavan zbog toga
portreti mu imaju odsutnost individualnosti na slikama su tipizirani predstavnici drutvenog sloja

kojemu osoba pripada
za razliku od fotografa umjetnika snima lik u cijelosti
postao prvi teoretiar novog fotografskog anra prema njemu, svojstva dobre fotografije su slijedea:
1. ugodna fizionomija
2. opa jasnoa
3. sjene i polusjene jasno izraene u svjetline briljantne
4. prirodne proporcije
5. sitne pojedinosti u tamnom tonu
6. ljepota

 s vremenom se raskalaio i prestao biti toliko posveen fotografiji klijenti su nezadovoljni pa mu ugled pada
umire siromaan, gluh i poluslijep u ubonici u Nici

HAMPFSTNGL
mnchenski fotograf
izumitelj retua
>> retuirane fotografije prvi put izloene 1855. na parikoj Industrijskoj izlobi
>> Hampstngl je izloio isti portret u neretuiranom i retuiranom obliku
>> poetak pada umjetnike kvalitete fotografije jer joj je neumjerena upotreba oduzela svojstvo vjerne reprodukcije

Kretanja i stavovi epohe u odnosu na fotografiju

drutvena i ekonomska transformacija u okrilju buroazije 19. st.
>> razvoj industrije i tehnike, napredak znanosti... dovode do promjena u ovjekovoj predodbi prirode i

odnosa koji u njoj vladaju
>> raa se nova svijest o stvarnosti i dotad nepoznata procjena vrijednosti prirode
>> u umjetnosti to rezultira tenjom prema objektivnosti koja odgovara biti fotografije
>> Hippolyte Taine: elim prikazati stvari onakvima kakve jesu ili kakve bi bile ak i kad ja ne bih postojao

lajtmotiv nove estetike
>> filozofija pozitivizma
pojava realizma u knjievosti i slikarstvu drutvena kritika
umjetniko djelo mora imati objektivan sadraj izravno prenesen iz okolne prirode
unato svom programu, realisti nisu fotografiju smatrali umjetnou
propituju da li je iskljuiva poanta umjetnosti apsolutna imitacija
(Ono to vidim... ulazi u moju glavu, silazi u moje pero i postaje ono to sam vidio... Budui da nije stroj, ovjek se prema
predmetima ne moe odnositi makinalno.)
klasicisti (npr. Ingres) osuuju moderni naturalizam jer se ugledaju samo u boansku umjetnost Rimljana
Charles Baudelaire osuuje fotografiju kao jeftinu industriju
Delacroix u fotografiji vidi vrijedno pomono sredstvo slikarstvu, ali ju ne vidi kao umjetnost
portretist bi nam trebao pokazati vie nego to smo navikli vidjeti, poanta je u duhu slike a ne u vjernoj reprodukciji
kao pomono sredstvo najvie ju prihvaaju slikari zlatne sredine, iako dio njih prosvjeduje protiv nje jer im

uzima posao portretista

DELCLUZE vs. FRANCIS WAY

kritiari
Delcluze je starija generacija (70 g.), a Way mlaa (33 g.)
Delcluze osuuje naturalizam pad u umjetnosti pripisuje fotografiji
Francis Way brani naturalizam, smatra da je on doveo do pomicanja umjetnosti s mrtve toke
>> fotografija umjetnika vraa prirodi, ona ga pribliava izvoru nadahnua ije je obilje beskonano

Uspon i pad fotografskog zanata

sudski procesi izmeu fotografa su zapravo bili maska za meusobno unitavanje konkurencije
1864. u svijetu izlazi ak 25 specijaliziranih fotografskih asopisa u 6 zemalja (samo 25 g. nakon prvog predstavljanja

fotografije javnosti)
takoer postoji i oko 25 fotografskih drutava
osim direktnih narudbi portreta, glavni izvor novca je i prodaja fotografija poznatih osoba iz javnog ivota
>> izraivale se u formatu posjetnice
1860. u Francuskoj jo ne postoji nikakav poseban zakon o fotografiji
>> suci na svakom primjeru zasebno donosili odluku o tome je li fotografija umjetnost ili ne

>> sudske odluke esto mijenjane na viim instancama (npr. Mayer&Pierson vs. Betheder&Scwabb)
format posjetnice je bio idealan da se u opticaj pusti erotini sadraj u sukobu s javnim moralom,
kanjavano strogom kaznom

portretiranje se jako proirilo krajem 19.st.
1884. izum smotanog filma (George Eastman)
tvrtka Kodak izumljuje prvi aparat za graanstvo (1888.) Brownie
>> vlasnik George Eastman
>> Vi samo pritisnite na dugme, a mi emo se pobrinuti za ostalo
>> kamera bila sposobna za 100 snimaka, nakon ega se film slalo natrag u Kodak na razvijanje
>> popularizacija amaterske fotografije
fotomaton automatiziran stroj koji u par minuta fotografira, razvija i dovrava nekoliko kopija fotke
>> liio fotografe prihoda od izrada slika za legitimacije
uz pomo novih vrsta papira (masni, gumirani, pigmentni), novih tehnika razvijanja, retua itd. fotografi pokuavaju
fotografijama dati izgled slikarskog djela; miu iz slika njihovu osnovnu karakteristiku (jasnou) tom razmiljanju najvie
kumovao impresionizam u slikarstvu
to je fotografija vie liila na slikarsko djelo, slaboobrazovana iroka publika ju je smatrala umjetnikijom

Fotografija kao sredstvo reprodukcije umjetnikog djela

velika polemika fotografija izvlai umjetnost iz izolacije, ali ju i deformira
kadriranje, osvjetljavanje i naglaavanje odreenih dijelova nekog predmeta mogu u potpunosti modificirati njegov izgled
Malraux (knjiga Imaginarni muzej): Reprodukcija je stvorila fiktivne umjetnosti time to je sistematski iskrivljavala mjere
predmeta. Tako se na snimci orijentalni peat ili kovani novi doima jednako velikim kao i arhitektonski stup, a siuni
amulet kao divovska statua.
1860. Disderi predlae francuskoj vladi da se fotografiraju slike u Louvreu
>> htio osigurati sebi iskljuivo pravo reprodukcije, ali je bio previe zauzet portretima
nova industrija reprodukcije cvate naravno, ima i dobrih i loih reprodukcija

ADOLPHE BRAUN
prvi ovjek koji se potpuno posvetio reprodukciji umjetnikih djela
crta
oko 1862. zapoeo sa sistematskim fotografskim reproduciranjem crtea u muzejima
zahvaljujui pigmentnim papirima (postojanost pozitiva) postigao visoku kvalitetu rezultata
poeo objavljivati seriju monografija Autografi majstora
1877. umire, a zanat preuzima sin i kasnije unuk irenje posla
1880. pronalazak elatiniziranih ploa sa srebrnim bromidom pridonosi jo uspjenijoj djelatnosti poduzea
Braun dobiva iskljuivo pravo na reprodukcije iz Louvrea
prelazak sa helogravire s runim otiskivanjem (60 otisaka na dan) na roto-graviru s tiskarskim crnilom i mehanikim

otiskivanjem (do 2000 otisaka na dan)
1920. Braun&Co. izdaje stotine albuma i turistikih prirunika te milijune razglednica (sve i cb i u boji)
1930. poinju izdavati seriju monografija Majstori (Depni muzej)
>> trojezine
>> reprodukcije iskljuivo u boji
>> opus suvremenih slikara Van Gogh, Gaugin, Bonard, Matisse, Braque, Picasso...

INDUSTRIJA POTANSKIH RAZGLEDNICA

izravno proizala iz industrije fotoreprodukcije
uspon poeo 1865. g. u Njemakoj ministarstvo pota izdalo zakon o slubenoj upotrebi potanskih razglednica

(slian zakon u Francuskoj 1872.)
poele se proizvoditi u velikim nakladama zahvaljujui izumu fotokolografije
Franois Borich jedan od prvih koji su lansirali tip turistike razglednice s fotografijama pejzaa
psiholoka pozadina oduevljenja razglednicama djelomino identificiranje sa snimateljem, putovanje kao simbol

drutvenog statusa, ovjekovjeavanje uspomena, sklonost kolekcionarstvu, lijenost (bre se napie razglednica

nego pismo)...
idealno sredstvo turistike propagande

Fotografija u tampi
posljednja desetljea 19. stoljea oznauju poetak nove ere
>> izum elektromotora, telefona
>> irenje eljeznice
1880. u novinama se prvi put pojavljuje fotografija reproducirana posve mehaniki
>> 4. oujka 1880., u Daily Heraldu u NY, pod naslovom Shantytown (etvrt daara, slam)
>> novi postupak nazvan halftone kliiranje grafike preko rastera koji je dijeli na mnogo tokica
fotografija u novine ulazi polako
>> kliei se izrauju izvan tamparije to je nepraktino
>> tek 1904. londonski Daily Mirror poeo svoje stranice ilustrirati iskljuivo fotografijama
>> njihov primjer 1919. slijedi njujorki Illustrated Daily News
u tjednicima i mjesenicima fotografije ve od 1885. g. (imaju vie vremena za pripremu svojih izdanja)
od samih poetaka fotografije pokuava se zabiljeiti javne dogaaje
ROGER FENTON
meu prvima uspio fotografirati prizore iz rata
1885. se ukrcava na brod s namjerom da snimi krimski rat
nosio hrpu nepraktine i teke opreme (jo se koristi postupak s vlanim kolodijem)
slike mu prikazuju iskrivljenu i izreiranu sliku rata jer su mu financirali misiju uz uvjet da ne prikazuje ratne strahote

MATTHEW B. BRADY
snimio na tisue dagerotipskih snimki iz amerikog graanskog rata (poeo 1861.)
sam financirao projekt, namjeravao se obogatiti na njemu
okupio ekipu od 20ak fotografa (meu njima Timothy OSullivan i Alexander Gardner)
za razliku od Fentonovih fotki, njegove su realistine i prikazuju ratne strahote
bankrotirao, slike se nisu prodavale
za vrijeme francusko-pruskog rata 1870. g. branioci privremene Komune su se dali dobrovoljno slikati na barikadama
>> kasnije ih prema tim slikama streljali
JACOB A. RIIS
Danac
doao u Ameriku 1870.
prvi se posluio fotografijama kao sredstvom drutvene kritike poetak socijalne fotografije
>> koristi ih za svoje lanke o bijednim uvjetima ivota u sirotinjskim etvrtima, novinar u New York Tribuneu
1890. izdaje knjigu How the other Half lives koja je uzdrmala javno mnijenje

LEWIS W. HINE
sociolog
slijedi Riisov primjer 1908. 1914. objavljuje fotografije djece pripadnika najniih slojeva kako rade po 12 sati dnevno na

poljima i u tvornicama
>> zbog tih fotografija potaknuta promjena zakona o radu djece

ulaskom fotografije u tampu nastaje posao profesionalnih foto-reportera

>> stekli lou reputaciju jer:
1. za osvjetljenje interijera upotrebljavaju magnezij u prahu koji stvara zasljepljujuu svjetlost i istodobno iri oblak

neugodna mirisa
2. oprema je bila teka pa je esto bila vanija fizika snaga nego talent
3. jedini im je cilj da fotografija uspije ljudi loe izgledaju na njima
>> te fotke nikad nisu bile potpisivane, a iduih pola stoljea taj posao je smatran inferiornim

(kao da su sluge bez vlastite inicijative)
50ih se u Italiji pojavljuju i paparazzi

Raanje foto-urnalizma u Njemakoj

prvi foto-reporteri su snimali fotografije kao popratni dio lanka
tek kada su slike same po sebi postale vijest nastaje foto-urnalizam
>> u foto-urnalizmu je dogaaj preprian nizom fotografija, a prati ga oskudan tekst, esto sveden samo na legendu
>> nastaje u Njemakoj
nakon WWI teko oteena Njemaka dobiva prvu republiku Weimarsku republiku
Weimarska republika odrala se tek 15ak godina, ali je liberalni duh koji se u tom razdoblju razvio omoguio

procvat umjetnosti i knjievnosti
>> Thomas Mann, Kafka, slavni dirigenti i glazbenici, Einstein dobiva Nobela, slikari Kandinsky, Klee, Nolde, Grosz itd.,

otvaranje Bauhausa...
Berlin se afirmira kao centar umjetnikih i intelektualnih zbivanja
tampa je pod sve manjom cenzurom
u svim velikim njemakim gradovima izlaze ilustrirani listovi
>> najvaniji su Berliner Illustrierte i Munchner Illustrierte Presse
>> njemaki ilustrirani listovi predstavljaju poetak zlatnog doba fotografskog urnalizma i njegove izdavake formule
>> crtei polako ustupaju mjesto fotografiji
novi foto-reporteri se jako razlikuju od prethodnika
>> dentlmeni, ureeni, fini, obrazovani, govore strane jezike...
>> najslavniji od njih je dr. Erich Solomon

Ermanox aparat
prvi njemaki minijaturni aparat (1924.)
maksimalan otvor blende f:2 ne treba fle, idealan za brzo snimanje

dr. ERICH SOLOMON

imao akademsku naobrazbu odvjetnika
roen 1886., umro u Auschwitzu 1944.
njegova fotografska djelatnost trajala samo od 1928.1933.
nakon WWI morao zaraditi dovoljno za ivot zaposlio se u reklamnom odjelu izdavae kue Ullstein
>> jedan od poslova mu je bio da nadzire isplaivanje seljaka koji su s tvrtkom sklopili ugovor o iznajmljivanju

zidova s vojnih kua za reklamne plakate
>> kad bi dolo do sudskih sporova, slikao bi sporne zidove to su prve fotografije koje je uslikao
htio zaraditi na reportaama pa je kupio fotoaparat
koristi Ermanox fotoaparat
>> zaetnik spontane fotografije! (neprimjetno snimljene)
prva fotografija koju je objavio sa sudskog procesa, u Berliner Illustrierte 1928.
>> na njoj se obogatio pa se potpuno posveuje fotografiji
od tada se uvlai svugdje na politike sastanke, na gala-veere, na meunarodne konferencije,

na koncerte slavnih glazbenika...
1931. objavljuje album Slavni suvremenici fotografirani u trenucima kad se tome nisu nadali
u predgovoru izlae svoje vienje dobrog novinskog fotografa:
treba se boriti protiv predrasuda koje postoje zbog fotografa koji i dalje rade s fleom
treba se boriti protiv inovnika, straara i policije
treba se boriti protiv loeg osvjetljenja i tekoa koje nastaju kod snimanja ljudi u pokretu
treba potivati rokove
treba biti beskrajno strpljiv i miran
treba na vrijeme biti upoznat s aktualnim dogaajima i gdje e se oni odvijati
treba se sluiti svim moguim lukavstvima
Aristide Briand mu je nadjenuo nadimak Doktor Mefistofeles zbog 2 prosjeda uperka nad glavom
sve njegove fotografije su potpisane!
zahvaljujui njemu foto-reporter izlazi iz anonimnosti
oko Solomona se formira grupa mladih freelance fotografa; svaka njihova fotka je potpisana; veina
potjee iz graanskih slojeva i posjeduje akademsku naobrazbu; neki od njih pripadaju agenciji Dephot

tajne fotografije snimke dogaaja koji se nisu smjeli fotografirati pa su bili senzacija
ultra-tajne fotografije unaprijed izreirane fotke jer se nikako nije moglo uslikati pravi dogaaj
>> npr. Salomonova serija fotografija iz kasina u Monte Carlu (1929.)

KURT KORFF
tadanji glavni urednik Berliner Illustrierte

STEFAN LORANT
1930. postao glavni urednik Munchner Illustrierte
odbija raditi reirane fotografije
stvorio tip foto-reportae sa prianjem prie nizom fotografija
prvi shvatio da itateljstvo ne eli biti informirano samo o ivotu slavnih, ve i o svakodnevici

HANS BAUMMAN (FELIX H. MAN)

jedan od foto-reportera agencije Dephot
zahvaljujui agenciji upoznaje Stefana Loranta i 1929. poinje raditi za Munchner Illustrierte Presse
>> pseudonim Felix H. Man
objavljuje prvu nonu reportau: Izmeu ponoi i zore na Kurfurstendammu
prvi foto-reporter koji je, u suradnji s Lorantom, ostvario modernu formulu reportae
poetkom 30ih Lorant ga alje u Rim da napravi foto-reportau o Mussoliniju
>> zbog prirodnosti i nenamjetenosti fotografija bila je jako popularna
poetkom 30ih Salomon, Man i drugi prelaze na fotoaparat Leica
LEICA
tvrtka Leitz
konstruirao ju Oskar Barnack matao u aparatu koji bi se mogao staviti u dep
negativ je dvostruka povrina tadanjeg kino-formata, 24x36 mm
u aparat se ulae svitak filma na koji se moe snimiti 36 negativa
prvi put prikazan publici na industrijskom sajmu u Leipzigu
prvi objektiv mu je 1:3,5/50 mm, ali ve 1930. se prodaje s nekoliko izmjenjivih objektiva
veina urednika je nepovjerljiva prema njemu jer izgleda neozbiljno, kasnije svi prelaze na njega
1972. se tvrtka udruila s korporacijom Minolta otada se kuita proizvode u Japanu (jeftinija proizvodnja)

slom burze 1929. u NY velike posljedice za Njemaku jer je u njoj investiran velik dio amerikog kapitala
30.3.1933. Hitler postaje kancelar
tisue intelektualaca i umjetnika prisiljeno emigrirati
tampa je uutkana i poinje stroga cenzura
foto-reporteri takoer emigriraju
>> ire svoje ideje u inozemstvu ime e izvriti presudan utjecaj na transformaciju ilustrirane tampe u

Francuskoj, Engleskoj i SADu

HEINRICH HOFFMAN
glavni ovjek nacistike ilustrirane tampe
poeo kao nepoznat fotograf oko 1920. moni ameriki novinski koncern Hearst nudi mu velik novac da nabavi

Hitlerove fotografije
da bi imao pristup do Hitlera, ulanjuje se u nacistiku partiju
ubrzo postaje jedan od Hitlerovih najintimnijih prijatelja
Hitler u njega ima apsolutno povjerenje i daje se fotografirati u svim moguim pozama da bi odabrao najefektnije
ima ekskluzivno pravo snimanja Hitlera i slubenih dogaaja, a sve tampe te fotke mogu dobivati preko njegove agencije
1947. na procesu nacistikim glaveinama osuen na kaznu od 10 g. prisilnog rada i oduzeti su mu svi prihodi
arhivi su mu zaplijenjeni; 60ih njegov sin uspijeva dobiti natrag pravo reprodukcije

francuski magazin VU
osnovao ga 1928. Lucien Vogel
prvi magazin koji je preuzeo model njemakih liberalnih novina
prvi moderni ilustrirani magazin u Francsukoj, zasnovan na fotografiji
ve u prvom broju prekida s klasinom formulom pojedinane fotografije kakvu je primjenjivao LIllustration (jedan od

najstarijih magazina u Francuskoj)
Vogel izdaje i specijalne velike brojeve koji donose duboke i hrabre analize svjetskih dogaaja
ton i sadraj Vua ne sviaju se vicarskim dioniarima lista jer Vogel ne skriva svoje simpatije za ljevicu
>> krupna industrija, glavni naruilac reklama, okree mu lea
posljednji broj izaao 1938.

Masmedijski magazini u SAD-u

HENRY R. LUCE
kalvinistiki i puritanski odgoj te strogost kojom je bio okruen za vrijeme kolovanja na Yaleu stvorili su od
njega konzervativca >> vidjet e se u svim njegovim listovima (Life, Time)
vatreni patriot u svim revijama se osjea duh amerikog nacionalnog ponosa
1919. s kolegom s Yalea, Britonom Haddenom, osniva d.d. Time Inc.
>> zakljuuju da jo ne postoji ni jedna revija prilagoena ubrazanom ritmu ivota i rada

magazin TIME
prvi broj izaao u oujku 1923.
s vremenom postigao golem uspjeh, Life pratio njegov recept u organizaciji redakcijskog rada
magazin LIFE
pojavljuje se 3 godine nakon dolaska Hitlera na vlast
prvi broj izaao 23. 11. 1936.
>> naslovna fotografija Margaret Bourke-White, prikazuje branu Fort Peck u Montani i najavljuje reportau o
nezaposlenima
>> na prvoj stranici je slika ginekologa koji dri dijete u rukama, popraena tekstom Life begins.
nije prva amerika revija koja se u potpunosti sastoji od fotografija

(1896. NY Times poeo objavljivati tjedni dodatak s fotografijama)
nastao zbog niza faktora:
1. snaan razvoj filma slika postepeno oblikovala ovjekov pogled na svijet
2. novi stil foto-urnalizma koji su uveli njemaki ilustrirani listovi i kasnije francuski VU
3. tehniki napredak fotografije i nove tehnike tiskanja (pogotovo kolor tisak)
4. jedan od najpresudnijih faktora uloga reklame
u Americi sve magazine u potpunosti financira reklama i o njoj ovisi profit
oglaivai posebno zainteresirani objavljivati reklame u tjednicima i mjesenicima jer se oni, za razliku od

novina, distribuiraju po cijeloj zemlji
Life e angairati neke istaknute njemake fotografe koji su pobjegli pred Hitlerom
redakcija se sastojala od 17 glavnih odjela
direktor odjela za fotografiju bio je u kontaktu sa svim zaposlenim fotografima
>> posrednik izmeu njih i redakcijskih odjela
>> on im daje assignments (nalozi za reportae)
>> nadzire rad fotografa i kontrolira njihovo kretanje
>> morao biti dobar psiholog fotografi esto pod stresom zbog prirode svog posla
Wilson Hicks izvrio najvei utjecaj na karakteristini stil tog magazina kao direktor odjela fotografije
Life zapoljava i razne strunajke da kontroliraju sadraj lanaka
osim fotografa u stalnom radnom odnosu, za Life su radili i nezavisni foto-reporteri te specijalizirane fotografske agencije
revija namijenjena svim lanovima obitelji koja ne objavljuje okantne stvari
Luceova uvjerenja odgovarala su idejama malog sloja pripadnika krupnog kapitala
>> Life je nastojao biti odgajatelj masa

 svijet na stranicama Lifea bio je pseudo-svijet koji je masama ulijevao lanu nadu u oima neinformiranog

ovjeka fotografija ne moe lagati
ali mora mu se priznati da je uspio popularizirati znanost, dao uvid u nepoznate svijetove i pridonio upoznavanju

umjetnosti reprodukcijama
u doba procvata Life je za sve svoje vanije reportae nastojao osigurati blanket coverage
>> unaprijed pripremljena dokumentacija i lokacije do najsitnijih detalja
>> npr. pogreb Winstona Chruchilla reportaa organizirana 2 godine unaprijed
1965. televizija postaje opasan konkurent magazinima Life eksperimentira ne bi li se dodvorio publici,
ali bez previe uspjeha
1972. prestao izlaziti zbog neprofitabilnosti
>> ali korporacija Time Inc. ponovo dobiva na vrijednosti nakon to su se rijeili Lifeovog deficita

televizija postaje ozbiljan suparnik magazinima >> moe prenositi direktno s mjesta dogaaja
veina ljudi aktualne vijesti saznaje preko TVa i radija
Time Inc. se okree specijaliziranim asopisima jer njima manje prijeti kriza
>> prvi je bio Money
magazin PARISMATCH
vlasnik Jean Provoust
oponaa Life, a nakon njegove propasti ostale amerike uspjene asopise
da bi bio zanimljiviji uvode se senzacionalistiki lanci
>> npr. fotografije gole Jacqueline Kennedy

foto-reporteri se moraju preorijentirati

dosta ih nalazi posao u redakcijama reklamnih revija
>> cilj svih revija je reklamiranje proizvoda neke tvrtke, esto upakiranih u naizgled nekomercijalan sadraj
neki se zapoljavaju u knjiarskim izdavakim kuama
neki poeli snimati dokumentarne filmove pokuavajui ih plasirati na TV-u
neki rade na sve popularnijim enciklopedijama >> atraktivne zbog opreme i mnogih fotografija u boji

Fotografija kao instrument politike

nakon to se fotografija poela redovito koristiti u tampi, foto-agencije postaju stalni posrednici izmeu

nezavisnih fotografa i kupaca
George Grantham Bain 1898. osnovao jednu od prvih foto-agencija u Americi, Montauk Photo Concern
>> anagaira profi fotografe, meu njima prvu istaknutu ameriku fotografkinju Frances Benjamin Johnson
1947. Capa s nekoliko drugova osnovao agenciju Magnum
>> suradnici su bili mnogi fotografi Robert Capa, Henri Cartier-Bresson, David Seymour, George Rodger,
Werner Bischof, Ernst Haas, Dennis Stock, Kryn Taconis...
>> cilj im nije bio samo novac ve su preko fotografije htjeli i izraziti vlastite osjeaje i stavove o bitnim problemima epohe
pokuava se graane osvijestiti o tome da je jako lako promijeniti slici znaenje!
1. legendom ispod slike
2. nainom na koji se slike postavljaju jedna uz drugu
3. koritenjem naizgled nevine slike u reklamne svrhe
4. krivotvorenjem slika (izreirane)
za vrijeme Prvog i drugog svjetskog rata fotografija je uglavnom reirana i cenzurirana
s ratom u Vijetnamu poinju dileme fotografa mnogi poinju optuivati rat i njegove posljedice pomou svojih

fotografija, ak i ako su Amerikanci

10

Fotografija i zakon
problem autorskih prava je cijelo vrijeme aktualan
jo uvijek ne postoji meunarodni copyright koji bi svuda u svijetu automatski titio pravo na neku fotografiju
1957. u Francuskoj donesen zakon koji titi svaku fotografiju kao autorsko djelo, doivotno i jo 50 g. nakon smrti autora
u Americi je fotografija zatiena jedino ako je to na njoj izriito navedeno znakom iza kojeg slijedi ime autora ili

nakladnika; trajanje prava je 28 g. nakon prvog objavljivanja ali se moe produljiti za jo 28 g.
u Zapadnoj Njemakoj fotografija je automatski zatiena 25 g. nakon to je snimljena ili objavljena; po isteku roka, ulazi u

domenu javne upotrebe
u SSSR-u je od 1973. autorsko pravo doivotno i jo 25 g. nakon smrti autora; meutim, pojedina savezna republika

mogla je ograniiti trajanje primjene autorskog prava na fotografije (no ne na manje od 10 g. zatite)
mnoge osobe sluajno snimljene na javnim mjestima su tuile foto-reportere
>> no, iako zakon titi pravo osobe, takoer kae da javne osobe nemaju pravo sprijeiti objavljivanje svojih fotografija; no o
tome je li netko javna osoba odluuje iskljuivo sudac po osobnom nahoenju
>> npr. fotograf Robert Doisneau uslikao mladu damu i starijeg gospodina kako ispijaju vino u bistrou, uz njihovo

doputenje; kasnije se ta fotografija pojavila u lancima o alkoholizmu i prostituciji pa je stari gospodin tuio

agenciju i fotografa; ali Doisneau je osloboen optube jer fotograf kao umjetnik ne snosi odgovornost

Bulevarska tampa
PAPARAZZI
50ih godina bulevarska tampa postaje jako popularna u Italiji
nastaje novi tip foto-reportera: paparazzi
senzacionalistika ili Regenbogenpresse (dugina tampa)
slue se teleobjektivima da bi mogli ljude snimiti u njihovom privatnom ivotu
Fellini ih je prikazao u svom filmu Dolce Vita
postoji u svim kapitalistikim zemljama; u socijalistikim je zabranjena kao nemoralna
ta tampa ivi od ljubavnih pria, traeva itd.
stalno su joj potrebne odgovarajue fotografije koje su urednici spremni skupo platiti
junaci lanaka su filmske glumice, bogati industrijalci, princeze, plejboji...
fotografi danonono deuraju pred njihovim kuama, restoranima, hotelima...
takva tampa slui kao ispuni ventil za frustracije nagomilane uslijed svakodnevnih problema
esto fotografi imaju doputenje za takve fotke pa ak i budu obavijeteni unaprijed o kretanjima slavne osobe

ve 30ih godina pod etiketom naturizam izdavane su revije pune aktova

>> ali nisu smjele biti otvoreno izlagane jer se fotografska reprodukcija golog tijela kanjavala ako je

sud proglasi nemoralnom
50ih godina nestaju seksualni tabui i takve revije postaju sve brojnije

magazin PLAYBOY
osniva Hugh Hefner
najslavniji erotski magazin na svijetu
prvi broj izaao 1953.
ve u prvom broju uveo rubriku Playmate tj. fotografiju posve gole ljepotice
>> prva je bila Marylin Monroe
uspjeh magazina poiva na dvije glavne aspiracije amerikih srednjih slojeva: elji za seksipilom i elji za usponom na

drutvenoj ljestvici
reklama u asopisu ima iznimno vanu ulogu na fotografijama se uglavnom vide lijepi i elegantni mladi ljudi

pored svojih luksuznih automobila i jahti, praeni pogledima zadivljenih lijepih djevojaka
Playboy se ipak smatra ozbiljnim asopisom mnogi poznati pisci i intelektualci su za njega pisali lanke
ak se i Crkva ponekad koristi Playboyem u svrhu reklamiranja humanitarnih akcija
uvrten u revije stila WASP (White Anglo Saxon Protestant) stil koji nastavlja tradiciju utemeljitelja SAD-a i osnivaa

protestantske etike
u Francuskoj objavljivanje golih fotografija nije ilo tako glatko, iako sami Francuzi nisu seks smatrali tabuom
>> npr. pjeva Polnaref je morao platiti globu za plakate sa svojom golom stranjicom

11

Fotografija kao sredstvo umjetnikog izraavanja

dvije grupe fotografa:
1. oni kojima je fotografija sredstvo da izraze svoje osjeaje o preokupacijama naeg vremena;

anagairani, zaokupljaju ih prvenstveno ljudski i drutveni problemi
2. oni kojima je fotografija sredstvo ostvarenja umjetnikih aspiracija

JOHN HEARTFIELD
izumitelj foto-montae (~1920.)
estoki ljeviar
koristi fotomontae u svrhu klasne borbe
udruio se sa Georgeom Groszom

MAN RAY
radi svoje rayograme (nadrealistiki, kao automatsko pisanje)

LASZLO MOHOLY NAGY

prvi veliki teoretiar fotografije
u knjizi Slikarstvo, fotografija, film (1925.) objavljenoj u Bauhausu nagovjetava i opisuje put kojim e krenuti

fotografija i suvremena umjetnost
izrauje fotograme ne znajui za Rayeve rayograme
1922. prireuje prvi izlobu svojih apstraktnih slika i fotograma u Berlinu
od 1923. predaje u Bauhausu u Weimaru
radi i eksperimentalne filmove npr. Svjetlosni spektar u crnom, bijelom i sivom
1933. emigrira u Amsterdam i zatim u London
1937. ponueno mu je mjesto voditelja Bauhausa u Chicagu
eksperimenti sa svjetlou ostaju mu najvea preokupacija
zakljuuje staru raspravu o tome je li fotografija umjetnost time da fotografiju ne treba promatrati sa slikarskih stajalita

nego nai zakonitosti svojstvene iskljuivo fotografiji prema kojima bi se mjerila njena vrijednost

Fotoamateri
amaterska fotografija uzima maha od 1888. kad G. Eastman predstavlja prvi Kodak na tritu
>> kota 25 dolara i moe snimiti 100 fotografija
>> nakon snimanja aparat se alje u tvornicu u Rochester gdje su ga razvili, a aparat napunjen novim filmom vraali vlasniku
turistima je fotografija postala idealna za biljeenje dojmova s putovanja
1963. Kodak predstavio Instamatic jednostavan za rukovanje, ljudima drai nego komplicirani japanski i
njemaki aparati
1972. Kodak predstavio novi tip Instamatic kamere depnog formata
>> iako minijaturne kamere nisu novost; najpoznatija od njih, Minox, proizvedena je davno u Njemakoj
>> ali noviji tipovi imaju kvalitetan film u boji, to prije nije postojalo kod mini-kamera
film u boji za amatere stvar je novijeg doba
>> tek 1937. Kodak predstavio Kodachrome film, a tvrtka Agfa Agfacolor film (sve dijapozitivi)
~ 1950. Kodak u prodaju stavlja negativ-film u boji, Kodacolor
Kodak gotovo da ima monopol proizvodi filmove, strojeve za razvijanje, aparate za gledanje dijapozitiva...

12

tvrtka POLAROID
>> u isto vrijeme kad je izaao novi depni Instamatic, Polaroid lansira aparat SX-70 (depni polaroid)
>> aparat snima i odmah izrauje gotovu fotografiju
>> izumitelj mu je EDWIN ROBERT LAND
>> velika prednost tog aparata je i to ne stvara nikakve otpatke neobino vano za drutvo obilja

ubrzano se razvija i japanska fotografska industrija

1972. u Japanu postoji preko 100 kompanija za proizvodnju fotoaparata i foto-materijala
Japanci tvornice grade u drugim azijskim zemljama gdje su trokovi proizvodnje jo nii
u Japanu postoji ogromna koliina foto-amatera, kao i kolovanih fotografa

13