Professional Documents
Culture Documents
Starije Kajkavsko Pjesništvo PDF
Starije Kajkavsko Pjesništvo PDF
SADRAJ
PREKOMURSKA PJESMARICA I (1593.) ________________________________5
CANTIO DE RAKOCZIO ________________________________________6
[PJESMA O SIGETU] ___________________________________________7
CANTIO ELEGANS AD NOT. DICSR ____________________________13
DE OCTO BEATITUDINIBUS. Math. 5. ___________________________14
[ALOSNO VIDIM GRLICO...]___________________________________15
[TUIM VNOGO BOGU...]______________________________________17
[OENIL SE JE JEDEN MLAD JUNAK...] __________________________19
CANTIO DE MATRIMONIO ____________________________________21
[ZORJA MOJA, ZORJA PRVOGA VREMENA...]______________________25
[TUIL SE JE JEDEN MLADENEC...]_____________________________26
RJENIK ___________________________________________________27
CANTIO DE RAKOCZIO
Pojdi, verni sluga, pogledaj mi doma,
hoem te tatarom, donesi mi glasa.
Neitljivo
[PJESMA O SIGETU]
"[. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .]
[. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .] akovom turni.
Secunda pars
Tertia pars
Quarta pars
Kako Turci vidie sigeko pogibelnost,
Sigeta grada veliko rasipanje,
lekmesto oni vsi gori zakriknoe
"Hala, hala, hala" s tem velikom glasom.
Na jagno vdarie ti prekleti Turci,
batrivno idoe k sigekomu gradu.
Carovi janiarje sami ga jagnie
i noter tekoe, noter se zapree,
Segeta varaa vu etrtek vzee.
Zrinski Nikolau notri v Gradi bee,
z dobrimi vitezmi veselo akae
te svoje smrti, k nam je strpeti.
Ino mi pone Zrinski v petek veerjati,
dobre viteze vini vse zezvati,
ino mi pone batrivno govoriti:
"Veerjajmo vezdaj, m leipa gospoda,
Zutra do te dobe hoemo veerjati
pri Gospodni Bogi, vu njegovoj zmonosti.
Veselo akajmo mi te nae smrti,
k nam je strpeti za kransko vero.
Nikaj se ne vupajmo mi vu nae kralje,
nego vu Kritui, k je kralj vsem kraljem,
more nas obraniti od hudih poganov.
Ne alostimo se, neg veseli boidmo".
Zrinski vu soboto rano se oblee,
on leipe svite atlac k sebi pripae,
dvei viteki sabli na roke poloie
ino takaje taraskoga ida.
Onako pojdoe, z dobrimi vitezi,
a v rokaj mi drae gologa bodaa.
Onako govori sigekim junakom:
"Nosa zdaj gori, sigeki junaki,
Ne dajmo se mi zato zdaj poloviti,
kak jedne pience bodo nas lovili.
Nego veselo na sable pojdimo,
onak pomerjemo, z Boga se ne spozabimo".
Jeua zakriknoe sigeki junaki
i vrata otpree; Zrinski naprej [ide].
10
[. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .] vem,
od cara Solimana i od njega smrti.
Gda v soboto vzee i Sigeta grada,
ondi kralj do veera kroto obeteae,
11
12
13
14
15
Ar ona za to ne mara,
nego tem bole plakala,
suzami sebe smivala
i telo svoje trgala.
16
Poglejmo na ludi
priproste pameti:
kada so pijani,
vogerski, dejaki
ino vsakojaki
oni jezik znajo.
O Gospodne Boe,
kak stvorjenje tvoje
prod tebe smei stati,
kako si milostiv,
nemrem premisliti
ni z jezikom rei.
Pitaj ga treznoga,
slovenski ne bo znal
Otecnaa zrei,
ni pameti neima;
a kada je pijan,
zveizde ti bu brodil.
Glede na pijance
okom tvojim, Boe,
po njihovi grehi
za tve krvave rane,
ke si za nas vinil
visei na krii.
Za greh se plakae,
da ga vino zage,
da mu srce gori;
akaj ga na treznom,
pitaj ga kaj je vinil,
ree: pozabil sem.
lovik se zapoji
i pamet pogubi,
smrtne grehe vini,
dua mu je mrtva,
teilo malo ivo,
ne znajo kaj ini.
Na to mu gdo ree
ali ga zlo poglei,
gotov ga je vraziti,
ne spametuje se
na tve sveto ime,
gotov ga je buiti.
Ar kada je pijan,
svega prijatela,
gotov ga je buiti
ne spomenoi se
na tve sveto ime,
gotov ga je vmoriti.
Nakrivo on glede,
huda smilavajo,
z jednoga dva vidi,
zvrti mu se pamet,
zblodijo se oi,
v noi svetlost vidi.
Govoriti nemre,
jezik se mu vrti,
oi zatiskavajo.
Kad zaspi, pitaj ga:
kaj si senjal, vezdaj
ree: pozabil sem.
17
V blati se valae,
stati ne mogoe,
kod neimu ivine.
Gda se zdigne,
tima[m] da je skunja,
potlam vidi[m] eno.
udom se udojem
nad tim enskim spolom.
Oh, lublena bratja,
da bi vraga vidil,
ne bi runejega
neg eno pijano.
udo je veliko,
otkud on to ima,
ves sveit mu se vrti,
vso jakost on zgubi,
dva, trije ga pelajo,
noge mu ravnajo.
Vkaniti jo lehko,
na zlo obrnoti,
ar pameti neima.
Zato enam velim:
uvajte se vina
kak neprijatela.
Posluajte, bratja,
udna dugovanja,
kotera sem vidil
od tih en pijanih,
da kada jo vidim,
kroto se je straim.
K se hoe habati
vsakovaki grehov,
naj se vina haba.
Gda vina nei bee,
na dobro idoe,
sreno ino verno.
Zato i jaz prosim
vse moe i ene:
uvajte se vina.
Moem sekerico,
enam kodilico,
toga se drite. Amen.
18
19
U ovoj se pjesmi izmjenjuju oblici bodo, bodu, budo i budu; nije rije o tiskarskoj pogreci.
20
CANTIO DE MATRIMONIO
Dobri hinici, vi posluajte,
svega se reda leipo navite,
i zroka ktomu vi se navite,
vu istoi se kroto zdrite.
To sveto hitvo nitar nei drugo
nego istoa i vsa dobrota,
pravo jedinstvo, dano od Boga,
i polgi pravde lubeznost ista.
Gda Bog Adama na zemlo stvoril,
k svemu ga keipo primerna stvori,
vu paradiom njega postavi
i itek njemu ondi ostavi.
Ar vsake stvari tuvaru bee,
lepraj kaj Adam pres njega bee,
k njemu primerna tuvarua nei be.
Na to Otec Bog tak govorjae:
Nei dobro loveku samomu biti,
potrebno mu je tuvaruu biti,
k njemu primerjen tuvaru biti,
zato mo pomo imeimo stvoriti.
Bog vu Adama sen velik pusti,
v paradiomi njega zavuspi
i v njega rebro sv roko pusti,
rebro mu vun vze i Eivo stvori.
Eivo k Adami Otec Bog pela
i eno njemo sam imenova.
Adam, kak vidi, lekmesto pozna,
nad njim se srcem kroto zraduva.
Lekmesto ree: Ta kost je m kost
i veto teilo moje je teilo
i z mega teila. Govorim veto,
zato jaz sebe njej dati hoo.
Zato roenike lovik ostavi,
oo i mater nastran ostavi
i k svojoj eni on se pridrui,
oba bota teilo, jedna krv.10
10
oba botta teilo jedna kerv - ispala je rije jedno: oba bota jedno teilo, jedna krv.
21
22
23
24
11
25
12
26
RJENIK
Sastavila: Olga ojat
aldoma - likovo; pie kojim se slavi zavreni
posao
ar, arti - jer
bata - skladite streljiva; bedem, opkop;
utvrda
batriven - hrabar, smion, sran; batrivno,
batrivo - hrabro, smiono, srano; veselo
besta (dual) - bijahu, bjehu
beteen - bolestan
boda - handar, jatagan, dvosjekli ma
broditi - razmiljati, razmatrati
budeva (dual) - budemo
buiti - ubiti
cantio - pjesma, popijevka
Cantio alia. Ad notam - Pjesma (popijevka)
druga, na notu (prema napjevu)
Cantio de matrimonio - Pjesma (popijevka)
o braku
Cantio de Rakoczio - Pjesma (popijevka) o
Rkczyju
Cantio elegans ad not.[am] Dicsr - Lijepa
(otmjena) pjesma (popijevka) na notu (prema
napjevu) Dicsr (ma. dicsr - hvaliti, slaviti;
pohvala)
cusrav - poderan, rastrgan
i - ako
inenje - djelo
rakuliv - brbljav
rez - kroz; do
rvleno morje - Crveno more
da = gda - kad
dejaki - latinski
den, pitan - v. pitan den
De octo Beatitudinibus - O osam
blaenstava
dier (ma. dicsr) - hvaliti, slaviti; pohvala
diiti - slaviti
dijak - ak; onaj koji je izuio kole i poznaje
latinski jezik
dobiti - zarobiti
dokonati - umrijeti
dopelati - dovesti
dostakrat - mnogo puta, esto
dreselje - tuga, alost
druina - ukuani; sluinad; ljudstvo (u
vojsci)
dugovanje - dogaaj; stvar
Dunaj - Dunav; Be
fela - vrsta
gingav - slabaan, njean; tanak
glavo vzeti - pogubiti, smaknuti
gledati - izgledati, oekivati
glih - jednako
gora - [?]
gori oshraniti, gori (se) shraniti - othraniti
(se)
gori zrasti - uzrasti, narasti
gospoda - vlastela, plemii; velika gospoda velikodostojnici, magnati
graba - jarak, opkop, prokop
grad - tvra, utvrda; grad utvren zidinama,
fortifikacija
guati - (mnogo) priati
habati se - uvati se
hajati - ii, hoditi
hajduk - vojnik; junak
hala - turski uzvik ("alah" = "boe") pri juriu
(B. Klai)
harc - boj, bitka; harcuvati se - biti se, boriti
se
hincati (se) - ritati se, skakati, poskakivati,
natezati se (s kim)
hitvo - brak
hitati - bacati; pucati
hia - kua; hiica - kuica
hinici; hiniki - brani drugovi, brani par,
suprunici
hoditi - provesti se (loe), proi se (loe),
dogoditi se
hoholen - ohol
hud - lo, zao; huda - zlo; hudoba - zloa
27
ino - i (veznik)
ie - jo
izda - sad
jagna - juri, napadaj, nasrtaj; jagniti juriati, napadati, nasrtati
jas, jaz - ja
jega - njega
jezero (prema ma. ezer)- tisua
ke - koje
keip - lik, slika
ki - koji
kin - blago; ures, nakit
kjedno - najedanput, ujedno, zajedno
klubok - vrsta mukoga pokrivala za glavu
(klobuk)
kmesto - odmah, smjesta
kod - kao to, kako
korona - kruna; koroniti - kruniti
koro - kor, zbor
koteri - koji
krmati se - povlaiti se po krmama,
pijanevati, opijati se
kre - prema po; kraj
kriati - vikati, vapiti
kroto, krotu - jako, veoma, vrlo, estoko
laen - gladan
ladavec - vladar
lehko - lako
lekmesto - odmah, smjesta
lenelski - poljski
lepraj - jedino, samo; upravo
licija - [?]
lih - a; osim toga, pored toga
lilek - [?]
listor - samo, tek
luba - draga; lubi - dragi, mu
lubeznost - ljubav
m - moja
marha - imovina, imutak (dem. marica)
mega - mojega
mej (2. l. sing. imper.) - imaj
memi, memu - mojemu
mentuvati - osloboditi; liiti
metrija - vjetina; nijednom metrijom ni na jedan nain
28
pihati - puhati
pitan den - sudnji dan
pogibelnost - pogibija
pogubiti - izgubiti; glavo pogubiti - poginuti
pohajati - prelaziti
pojti - poi, otii
poklom - dar, poklon
polgi - prema; za
pomerjeti - poumirati, izginuti
pomoriti - poubijati; poginuti, izginuti
popasti - uhvatiti, zgrabiti
pot - put
potlam - poslije, zatim
potrti - sruiti, razruiti, razvaliti, razbiti,
unititi
povedati - rei, kazati, pripovijedati,
ispripovjediti
pozabiti - zaboraviti
praznost - blud; preljub
predrago - preskupo
prekroto - preteko, prejako, veoma, estoko
pres - bez
presejnuti - presahnuti
prestreiliti - ustrijeliti
prijeti - primiti
priesni - budui, dojdui
puka - puka; top
quarta pars - etvrti dio
raskazati se - raspripovijedati se [?],
"razglagoljati se" [?]
ravno - upravo
razmetati - razruiti, unititi
Rdee morje - Crveno more
rihtar - sudac (naelnik); ili: mali ritar, tj.
opinski sluga koji po selu oglaava (bubnja)
novosti (V. Novak)
secunda pars - drugi dio
shajati - proizlaziti
shraniti - othraniti, odgojiti
skauvati - iskazivati
skrb nositi - brinuti se
skusa - iskuavanje
skunja - iskuenje; prikaza
skuze - suze
smetno - neisto, nepospremljeno,
neureeno
snaga - istoa, urednost
29
vede - ta
vekiveni - vjeni
vekivekoma, vekvekoma, vekveke vjeno, uvijek, zauvijek
velikem glasom - u sav glas
ves, vsi - sav, svi
vetak - ovako, tako; vete - ovaj, taj; veto ovo, to; vetoj - u ovoj, u toj
vezdaj - sad
vgreenje - pogreka; grijeenje
vkaniti - prevariti
vkonati - okonati, zavriti; unititi
vkupe - skupa, zajedno
vnogo - mnogo, jako; vnogokrat - esto,
mnogo puta
Vogerski orsag - Ugarska
vraziti - ubiti, zaklati
vre - ve
vsaki - svaki
vse, vsei - sve; vsi - svi
vsei - odsjei, odrubiti
vsegdar, vsigdar - uvijek
vtragliv - lijen; spor, trom; gadan, oduran;
nemaran
vuna - vidi: zemelska vuna
vunka - van
vun spustiti - izbaciti (tane iz lumbarde);
vun vzeti - izvaditi
Neke od ovdje navedenih kajkavskih rijei ne mogu se nai u rjenicima, pa je njihovo tumaenje
doneseno na temelju konteksta.
30
31
32
33
ESTA POPEVKA
Kum se Ave Maris stella tomai;
na notu Hranila devojka tri sive sokole etc.15
Zdrava zvezda morska,
Prava Mati Boja,
Mati, vsegdar deva,
Kraljica nebeska.
Ka si zdravje vzela
Iz vust Gabrijela,
Premenivi ime
Nepokorne Eve.
Prosti duge krivem,
Daruj pogled slepem,
Zlo od nas otprosi,
Vse dobro nam sprosi.
Pokai se, da si
Naa dobra Mati,
Da po tebe prime
Tvoj sin nae pronje.
O, Deva, Devica,
ista, tiha, krotka,
Vini nas od grehov
iste, tihe, krotke.
Vini da ivemo
isto i ponizno,
Da se s tvojem Sinom
Vsegdar veselimo.
Dika budi Bogu,
Ocu, Sinu, Duhu,
Presvetomu Trojstvu.
Jedinomu botvu. Amen.
15
Ovaj prijevod, prema Krajaevievoj sugestiji, moe se pjevati "na notu" narodne pjesme Hranila devojka tri
sive sokole.
34
RJENIK
drago - skupo
gda - kada
gdo - tko
kruto - veoma, vrlo
obatriti - ohrabriti
ora - sat; ora suda Bojega - trenutak Bojega (posljednjeg) suda
pelina - rastuena, tuna, ogorena
poleg - po, prema
preudan - predivan, aroban
spraviti - sastaviti, sainiti; gdo je tebe na to spravil - tko te je to toga
doveo, tko je to od tebe uinio
svega - svoga
trpliven - strpljiv, snoljiv
zveliitel - spasitelj
itek - ivot
35
36
37
38
IN ADVENTU
[PROFETE SU PROROKUVALI]
Profete su prorokuvali,
v Pisme tak su skazali
da bi iba procvela
ta Aronova.
Iaija prorokuval je
kaj bi iba procvela
i ka bude cvela
vekivekoma.
David kralj je to govoril,
vu vsem Pismu poloil
od te ibe da bi se
ves svet zveliil.
Zapoveda Bog Mojeu
da bi on bil donesel
dvanadeste ib
na procvitanje.
Prot nature te ibe bee
kako naglo procvete
ka nemae korena
niti zelenja.
Vide Jeu vse svoje stvorjenje
kako mole bolvane
i njim slube ine
moom prelepe.
Nebesa se kmestu raspree,
vrazi se prestraie,
ar Gabrijel arkangel
svetlo idoe.
Naklon vesel on mi noae,
a tu udo veliko,
i Device Marije
tak govorjae:
Zdrava budi, Deva Marija,
milosti si ti puna,
ar je z tobum Boja
ta vsa miloa.
39
ALIA
[PORODI DEVA SINA]
Porodi Deva Sina,
nebeskoga lilioma,
daj nam obranitela
nazarenski lilium
Deca, denes spravlja[j]te se,
Bojemu sinu spevajte,
tihim glasom recete:
Hvala tebe, Gospone!
Z nebes dole on pride,
pride ovce iskati,
nijedne ne hte zgubiti,
nego vse zveliiti.
Mati, tebe hvalimo,
tvoga sinka molimo,
toga sveta gospona
ino odkupitela.
Marija preista,
nebeska si roa,
moli za nas Gospona,
tvega sinka slatkoga. Amen.
40
EIUSDE[M] NOTAE
[BOG SE RODI VU BETLEHEME]
Bog se rodi vu Betleheme,
vragu silu on polomi.
Tu pastiri blizu stahu,
pri ovicah, i ne spahu.
Svetlost Boja na njih pride,
prekonona tma odide.
Jeden angel k njim potee
i pastirom tako ree:
"Poteete k Betlehemu,
etujte k Bojemu domu:
Vam se je rodil Gospon denes,
ki je priel za vas z nebes."
Pastiri se zgovorie,
jednem glasom vsi rekoe:
"Pogledajmo Boja grada,
pozdravemo kralja mlada!"
Oni tamo dotekoe,
udo veliko najdoe.
Deva sina povijae
i sence mu prostirae.
Volek zimu odganjae,
a ljudi ga ne spoznae!
O, Jeue, Boji sinu,
41
42
ALIA
Dicitur ad notam ut sup[ra]:
Diku mi pojmo Device, FOL 97.
[VESELTE SE, VSI NARODI]
Veselte se, vsi narodi,
ar vam Deva kralja rodi.
O, po blaenom poslu
ne da Bog svetu po zlu.
Aleluja, aleluja.
udo veliko se pripeti
gda angel z nebes prileti.
O, po blaenom poslu (etc. ut sup[ra]).
Govori mi k red pastirom
ino k tem nonem uvarom.
O, po blaenom poslu (etc.).
Nazveujem vam veselje,
i vse radosti obilje.
O, po blaenom poslu ne d[a] (etc.).
Da vam je roen odkupitel,
vseh stvari zmoni stvoritel.
O, po blaenom poslu (etc.).
Ne vu presvetle polae
neg vu priproste pojate.
O, po blaenom poslu ne da [...]
Nema sluge, dvorjanika,
nego osla i voleka.
O, po blaenom poslu
ne da Bog svetu po zlu.
Aleluja, aleluja.
Ter mi stanuje vu talice
ino lei na slamice.
O, po blaenom poslu ne da Bog [...].
43
44
45
DE PAENITENTIA
[O, TI GRENI LOVEK]
O, ti greni lovek, spomeni se vezda,
doklam si v miloe Gospodina Boga,
kak bu za tve grehe onda odgovarjal,
gda pred stranim sucem raun bude daval.
Izda li se vupa vu veliko blago,
vu srebro, vu zlato, vu to erno blato,
vu tvoju lepotu, mladost ino jakost,
koja ti pogine kako iskre svetlost.
Ezekijel Prorok v osomnajste dele
lepo opomina dobre ino hude:
dua, ka pregrei, smertjum je je vmreti
i lica Bojega nigdar ne videti.
Sad, lovee, ima lepo, zlato vreme,
vu kom obrisati prevelike grehe
more z molitvami, s postom i z almotvom,
ako, e da te Bog daruje blaenstvom.
Vzemi si ti peldu z Marije Magdalene,
kako je pokoru inila za grehe;
ako nasleduje nje tuno greenje,
nasleduj takaje pokore injenje.
Sam te Bog pri svetom Davidu opomina
vu devedesetom i estom oltare,
da ki mene ljubi, naj se grehov haba,
46
47
48
DE AGONIZANTE PRAEC.[ATORIA]
[POSLUAJTE, BRATJA, UDNA DOGUVANJA]
Posluajte, bratja, udna doguvanja
od grena loveka, kaj se je zgodilo
jedno pervo vreme, za negdanih ljudi.
Bee jedan lovek vu nekom vremenu
na smertne postele, koji se plakae,
kruto zdihavaju k Gospodinu Bogu.
Ovo govorjae: O, nevolno telo,
zdaj ti je zginuti, prez duha, razuma,
gluhomu, slepomu zdaj ti je ostati.
Ar si vnoge denke krivino ivelo,
o neisto telo, da kamo sad dojde,
da duu ispusti, o nesreno telo.
To ti bude veselje, o okorno serce:
pred Bogom drhtati, kade ni z misaljum,
z rejum ni s pametjum raun ne bu znalo.
Rad bi pregovoril, da ne budem mogel,
ne bum duha imel; rad bi se kajati
za vse moje grehe, rauna im ne znam.
Ne bu mi hasnilo pitati to telo,
jaj mene nebogu, ar bude lealo
gluho, nemo, slepo vu te erne zemlje.
Da jaj mene nebogu, moje grene due,
kaj mi bu initi, gda mi bu govoriti,
od grehov raun dati, gda mi bu drhtati.
Ar za moje grehe rauna jaz ne znam,
jaj mene nebogu, prepustil sam denek
kako arko sunce, vu kom ja pregreih.
Vu kojem duice postom ni almotvom
nigdar ne napitah, neg listor to telo,
k bu v zemli gajilo i ervi gemzelo.
Ovako hodjae jedan bogat lovek
vu pervom vremene, da po ovom svetu
jedne kaple vode ne mogel sprositi.
Da za moje grehe smiluj mi se, Boe,
pravi Sin MARIJE, i duicu moju
vzemi v tvoju slavu, da ti zdaje hvalu.
A neka se razgovori greno telo moje
z grenici navkupe, ar je na tom putu,
da jur duu spustim, zemlja i smrad bude.
Oh, da bi mi imati moje perve denke,
vu kh sam zagreil, htel bi se kajati,
moliti, prositi, nigdar ve ne vgreiti.
Ar sem vse premislil: nenavidnost serca,
neistou tela, lenost, ljudomorstvo,
skupost i lakomost; t su itek sveta.
49
50
Milostivni Gospodine,
od straha mi dua gine;
pomiluj ju da ne zgine!
to u grenik teda rei,
ku li milost ufam stei,
gde te jedva dobri vtei?
Milostivni Bog, vusli[i] me,
zlimi vrazi ne zgubi me,
pomiluj me za tve ime!
Vnogo serdit, Boe dragi,
pomiluj me, Jeu pravi,
ne zgubi me zlimi vrazi!
Z pravinemi ti me vmesti,
grenici su vsi neisti,
oni v pekel hote vlesti.
Ne krati mi ve proenja,
daruj milost odrienja,
slobodi me od sk[v]arjenja!
Z nebes pride, za me radi,
grenu duu ti ohladi,
od pogibeli me oslobodi!
Smert si, muku prijel za me,
ne serdi se vee na me;
izbavi me vraje mame!
Plaem gorko i vuzdiem,
vsi pokorni grehe vtie;
milostiv si, kako sliim.
Ognjem venim grehe kae,
prosti pervo neg je skae,
da me tamo prava najde.
Magdalene oprostil si,
razbojnika v raj vuzel si,
mene vupanje takaj dal si.
Gda prokleti v muke pojdu,
da na dobrih stranu budem,
da ne zgorim [v] venom ognje.
51
52
53
RJENIK
ada - dakle
ale - ali
Alia cantio pulchra et vera - Druga
popijevka, lijepa i istinita
Alia de beata virgine - Druga (pjesma) o
blaenoj djevici
almotvo - milostinja
ar, arti - jer
batriti - hrabriti
be - bude
bluditi - grijeiti
Bogovi - Bogu; Hvala budi Bogovi - Hvala
budi Bogu
boleznost - jad, nevolja; tuga, alost
bolvan - idol, kumir
britki - otri
alarbina - himba; alaren - himben;
alarnost - himbenost
e - ako
emeren - otrovan
eze - kroz
reda - stado
da = gda - kad
De agonizante praec.[atoria] - Molitva nad
umiruim
De paenitentia - O pokajanju
Dicitur ad notam ut supra - govori se po
notama kao gore
Dies irae, dies illa - Dan srdbe, dan onaj
dijak - onaj koji je izuio kole i poznaje
latinski jezik
dika - slava
doguvanje - dogaaj; stvar
dopeljati - dovesti
dvanadeste - dvanaest
dvoji - dvojak
eiusdem notae - na isti napjev
gda - kada
gemzeti - gmizati
glih - jednako; glih ravno takaje - jednako
tako kao i
54
morje - more
monja - kesa
najti - nai
napitati - nahraniti
natura - priroda
navkupe - zajedno
nazavati - nazivati
nazlob - zloba; mrnja
nazvestiti, nazveati - navijestiti,
navijetati
ne - nije; ne moi - nije mogue, ne moe se
nebog - jadan, nesretan, tuan
neg - osim
nega - nema
nenavidnost - zavist
niemuren - isprazan; tat
nigdar - nikada
nigdor - nitko
nitor - nita
Noctis sub silentio - U nonoj tiini
noi pervom vusnenje - u prvom nonom
snu
norc - luda
njega (gen. os. zamj. on u slubi posv. zamj.)
- njegov
obarovati - obraniti
obatriti - ohrabriti
obuditi se - probuditi se
oin - oev
od zalih - od zala
odlaiti - odgaati, zavlaiti
okoren - okorio, tvrd; strog
ora - sat (vrem.), vrijeme
oroslan - lav
paperu - papir
pekel - pakao
pelda - primjer
pelin, pelina (pridjev) - gorak, gorka
perie - pera (za pisanje), pisaljke
pervo - prije
pili - pie
pisan - ukraen, kien; aren
pitati pitanja - dosuivati sud (pravdu)
poginuti - nestati
pogubiti - satrti, unititi; izgubiti
pojti - poi
polaa - palaa
55
trombeta - trublja
turn - toranj
ve - vie
venom ognje = v venom ognje - u
vjenom ognju
vekoveen - vjean
ves - sav
vete - ovaj
vezda - sad, sada
vgajati - ugaati
vgreiti - sagrijeiti
vlaiti - vui
vlesti - ui, unii
vmestiti - smjestiti
vnogi - mnogi
vonjui - smradan
vse - sve; vsi - svi
vsegda(r) - uvijek
vstati - ustati
vtei - utei
vtiiti - utiati, zatomiti, umanjiti
vu pervom vremene - neko, jednom
vufati se - nadati se, pouzdavati se, ufati se
56
57
PUTNI TOVARU
VSAKOMU ONOMU, KI TAL BUDE OVE
KNJIICE
N za drugo na 'vom svitu
lovik stvoren od ruk Boga,
Kad mu duu plemenitu
D srid raja zemaljskoga,
Neg da ovde tako hodi,
Tako ivi i putuje,
Da se v smrti prav nahodi
I da v nebu gospoduje.
Za Bog stvori vnoge staze,
Vnoge pute i naine,
Neg da po njih ljudi plaze
Do nebeske domovine.
Zato knjige, zato pisma,
Zapovidi i zakoni
Poda, da k ide njima,
Venu radost mu nakloni.
Prvi puti lahki bihu
Pred sagrienjem naravi,
Ali sada zarastihu
Kot ledina u dubravi.
Nit se more v raj nebeski
Prez pastira i vojvode.
To vinie grihi teki,
Koji krivem putom vode,
K sakrie put pravini,
Koga s kria Jeu kae,
Ponutkuju on krivini,
Koji nime stvari trae.
Obrati se, o lovie,
Obrati se, jur si dosta
Dosad bludil, nevernie,
Zbog ivljenja tvoga prosta.
Ostavi ve krive puti,
Ah, ci tvoga zvelienja,
Ter se jur i sam otputi
Od venoga pogubljenja.
Ovo druga i vojvodu
Ljubljeno ti priporuam,
K te hoe v krivem hodu
Spetit, veruj mojim riam.
Nemoj mi ga zbantovati
Sponosei u njem dilo,
58
RJENIK
ci - radi; zbog
jur - ve
prez - bez
spetiti - opaziti, ugledati
sponosei - krnjei, omalovaavajui, umanjujui
tovaru - drug, pratilac; putni tovaru - suputnik
vnogi - mnogi
za - zato
zbantovati - smetati, uznemiriti
59
60
HYMNUS
Jeuev slatki spominek,
Kak enu hladen napitek,
Ve nego med, i vse sladek
Njegov ljubljeni pominek.
(Oficijum od imena Jeuevoga, str. 22)
HYMNUS
Nitar ne lepe spevati,
Veseleje posluati,
Nitar ne slaje misliti,
Neg' tebe, Jeu, diiti.
(Oficijum od imena Jeuevoga, str. 23/24)
HYMNUS
O Jeu, ki te ekaju,
Ufanje si, k ieju,
Sladek, i k te prosiju,
Vse dobro, k te najdeju.
(Oficijum od imena Jeuevoga, str. 24)
HYMNUS
Jeu, srdena nasladnost,
Veka neg' vsa druga radost,
I pameti nae svetlost,
Vu slabote duna jakost.
(Oficijum od imena Jeuevoga, str. 24/25)
61
HYMNUS
Jezik nemre zgovoriti,
Ruka pismom stolmaiti,
K skusi, zna premisliti,
Kaj je Jeua ljubiti.
(Oficijum od imena Jeuevoga, str. 25)
HYMNUS
Jeu, kralj udnoviti
Obladavnik plemeniti,
Kak dua tebe vuivati
ele, ne zna povedati.
(Oficijum od imena Jeuevoga, str. 25/26)
HYMNUS
Gospone, pri nas prebivaj
I nonu temnost pretiraj.
Vu srcu naem poivaj,
A nas vu pokoj zapeljaj.
(Oficijum od imena Jeuevoga, str. 26/27)
HYMNUS
Vzemi kruh, njim ree: Jete,
Moje telo ovo je.
Pehar vina, ree: Pite,
Moja krv to prava je.
Doklam pridem, to inete
Moje na spominanje.
(Oficijum od svetoga oltarskoga akramenta, str. 51)
62
HYMNUS
K se pravo z ovem hrani,
K ov pije napitek,
On ponavlja potuvani
Moje smrti spominek,
On je k itku odebrani
Oca moga odvetek.
(Oficijum od svetoga oltarskoga akramenta, str. 51/52)
HYMNUS
Ova hrana smrt zavdaje,
K nju je nedostojen,
Krvi boje kriv postaje,
K nju pije nevreden.
K to ini, veruj da je
Judau prispodoben.
(Oficijum od svetoga oltarskoga akramenta, str. 52)
HYMNUS
Prvu oru Jeua k Pilatu peljahu
I krivini svedoki proti njemu stahu.
Pljuskami zbijenomu ruke vukup zvezahu
I vse dike dostojno lice popljuvahu.
(Oficijum od Muke Kritueve, str. 64)
HYMNUS
Marija vu Egiptom bei
Bei, Marija, vu tuu zemlju, sinkom optrena,
I sunena svetlina hoe da bude skrivena.
Egiptom je vteie mirovno tvoje ljubavi.
Poleg potoka Nila hodi, puna si suzami.
63
HYMNUS
Marija dete Jeua vu Jerualemu zgubila
Vu oinom da bude sin poslu, nesi zvedela
Kot liliom od tuge tri dni si zato bledela,
Po puteh i po kuteh Sinka jesi zazavala,
Gda rei nesta vusteh, srcem milo zdihavala.
Ove tulike suze, Marija, naj ti alujem,
Moja alost prot tvoje da je nitar, to valujem.
(Oficijum od sedem alosti B. Marije, vsegdar device, str. 80)
HYMNUS
Marija sina, krino drevo noseega, zesrela
Krino sinek brvenje nosi, o teki tovori!
Nut, ovo je znamenje, komu se suprotgovori.
Telo ibjem po prseh ranami vse vukrvavljeno,
Tvoje, Marija, srce mira suzami vtopljeno.
Oi moje, obilno krvave suze toite,
Od due ter nevoljno, prosim, telo razluite.
(Oficijum od sedem alosti B. Marije, vsegdar device, str. 81/82)
MOLEMO SE
O, slatka mati Jeueva, koja si plana gledala Sinka tvoga
vlovljenoga, svezanoga, krvavoga, zbitoga, opotanoga,
ove tulike tekoe poglej, o mati miloe, ter me od vraje
skunjave oslobodi i zabave. Amen.
(Oficijum od sedem alosti B. Marije, vsegdar device, str. 82)
64
HYMNUS
Marija pod kriom stala
alosti i ljubavi zasad, Gora kalvarova,
Prea su otri avli, prepan koruna trnova.
Gda Jeu sam pod kriom krvavu tlai preicu,
O, kuliko tem trudom Marije tii duicu.
Onda mi je venoga nedvojnost itka precvela,
Gda je ljubav raspeta na drevu mrtva povela.
(Oficijum od sedem alosti B. Marije, vsegdar device, str. 83)
MOLEMO SE
O, slatka mati Jeueva, uhke alosti vsa puna, koja si s kria prejela
mrtva sina, i objela, gda njegove mrtve vude oprale su tvoje suze. O, ti
mati vse dobrote, vu moje smrtne strahote vu tvoj naruaj me primi,
onde mi dua poini. Amen.
(Oficijum od sedem alosti B. Marije, vsegdar device, str. 85)
HYMNUS
Marija pri Grobu plakala
Vu grobu mrtvo telo je kamenom zatvoreno,
Tebe, Marija, celo ne srce, neg' rasporeno.
Poleg groba zdihava kak vu puine grlica,
Mene na pla pozava kak turobna golubica.
O, tvoja uhka tuga kako morje gluboka je,
Takva ne bila druga, grehe nae vtopila je.
(Oficijum od sedem alosti B. Marije, vsegdar device, str. 86/87)
65
HYMNUS
Angel uvar vabi na dobro
Kameno srce vumeki
I mrzle prsi opeci.
Gda mi greni trn primei,
Ti mi na pomo doteci.
Ne pusti po bludu tei,
Daj vrata itka dosei.
(Oficijum od svetoga angela uvara, str. 99)
HYMNUS
Angel uvar za grehe pokara
Ti lenost moju podbodi
I na vse dobro me obudi,
Moju smrt gusto spomeni,
Na pokoru me prieni.
Ne daj itka prepruditi,
Nit' venoga zamuditi.
(Oficijum od svetoga angela uvara, str. 101)
HYMNUS
Zdrava budi, o devica,
Jeueva zarunica,
Paradiomska roica,
Lepe duhe fiolica.
Zdrava, deva izebrana,
Barbara imenuvana,
Svojum krvjum vsa oprana,
Nam na vernu pomo dana.
Zdrava, deva odiena,
Vsum lepotum nakinena,
Dostojna vsega potenja
I po vsem svetu zvienja.
Kak liliom ista, bela,
Med devicami precvela,
Greh vu tebe nema dela,
66
67
RJENIK
alduvati - rtvovati, posvetiti
blud - grijeh
brvenje - brvna, grede; deblje daske
deva - djevica
diiti - slaviti; dika - slava
dotei - dotrati
duha - miris
emant-kamen - dijamant, dragi kamen
fiolica - ljubica
glubok - dubok
gusto - esto
povenula
pozavati - pozivati, zvati
precvesti - procvasti
prejeti - prihvatiti
premisliti - promisliti, razmisliti
prepruditi - rasuti, rasipati
prepan - tijesak, prea
pretirati - otjerati
priti (1. l. sg. prez. pridem) - doi
prijimati - primati
prispodoben - slian
prieni (2. l. imp. sign. od glagola prignati) nagnaj, potakni
primeiti (primehiti) - oteati
puina - pustinja
68
69
70
ZVONAC
PLA SMRTELNOSTI
Nut, strana smrt, kot lani hrt,
Kak nam itak popada.
Napinja luk, strelja med puk,
Due jagmei grada.
Vu neznanu, neskuanu,
Sam e pojti krajinu.
Vsako dilo, kak je bilo,
Listor s tobom porinu.
Pogledaju, zasipaju
Bre li te pogrebii,
Da zmrcvare lice, skvare
Z nosom vuha i oi.
71
72
RJENIK
ada - dakle
ar - jer
ez - kroz
dokonjati - zavriti, prestati
gdo - tko
jagmiti - napadati, nasrtati, navaljivati; otimati, plijeniti
javu - jauu
jemati - uzimati
kaa - zmija
karmina - gozba u poast pokojnika, mrtvatina
kin - blago; nakit, ukras
kot - kao
laan - gladan
listor - samo
miloa - milost, milosre
nigdor - nitko
opotati - osramotiti
petljar - prosjak
prez - bez
skvarjen - odbaen, osuen, proklet
uba - zimska kabanica (podstavljena krznom)
vera - juer
vkanjuvati - varati
zabljen - zaboravljen
zavjeti - obuzeti; zauzeti
znevarce - iznenada
itak - ito, hrana
73
74
CANTIONES
GEORGII SCHERBACHICH
[Izbor]
[AH, BOE, SMILUJ SE,...]16
Ah, Boe, smiluj se, jur je smrti vreme,
listor duu moju v tvoju milost primi.
Ah, je li kadi gdo, k zna, kaj je alost,
Hote, ter poglejte, kak tui ma mladost.
to mi hasni mladost, kad me lada alost;
vu mojoj mladosti moram trpit alost[i].
to po svetu hodim od moje mladosti,
joe nisem imal ni jedne radosti.
Vsi ljudi govore, da sam dobre volje,
Bog je zna naj bolje, kakove sem volje.
Vsi ljudi govore, pelin uhko zelje,
a men' ti je pelin vse moje veselje.
Ja u pelin sadit vsakojakom draom,
da ljudi poreku, da za drugem [dragum?] plaem.
Moje je srdace s pelinkom zgrajeno,
s tugum ter alostjum vse je optreno.
Da b' tuliko tuge na zemlju vpadalo,
listje bi sahnulo, korenje venulo.
Nikaj ne bi vela moja mlada mladost,
od koje je prolo veselje i radost.
Kuliko ih vpada na moje srdace,
na moje srdace i nesreno telce.
Ja na svetu imam turobno ivlenje,
mojega srdaca veliko trplenje.
Da bi vsega sveta ptice doletele,
vsakojake pesmi lepo popevale,
Ne bi razveselile moje srce tuno,
kotero je tuge vsakojake puno.
Ne hte beli zubi vsigdar ravno stati,
nit rumena lica z roicami cveti.
Ali, prosim Boga, da me pomiluje,
vu mojoj mladosti da mi se smiluje.
lovek se narodi, mladost ga pogubi,
v starosti lepota njega ne pohodi.
Vu ruke se dajem Gospodinu Bogu,
da od mene vzame sada tugu ovu.
Tu je pesen spravil jedan mladi junak,
v palae plaui, preeljno tugujui. Finis.
16
75
76
77
19
78
79
Alia vero
DE REBELLIONE COMITIS PETRI ZRINY
1
Gospoda prezmona i ostali ljudi,
sad ete videti, kako svit pobludi.
Oh, metrija vraja ter zlo dugovanje,
da to pisat moram, zvelo me je na nje.
8
Sanjala sem noas, da bum jo kraljica,
k emu su prilina, timam, moja lica.
Poaljimo knigu do estita Cara,
da smo ostavili naega Cesara
2
Ar ta ne be uti od poetka sveta,
to nam se pripeti sad onoga leta,
gda se je pisalo jezero i esto
i sedamdeseto, da bi bilo prokleto,
9
I da mu je Orsag horvacki podloan,
kajti je on jaki i kruto prezmoan
Nek sim, ada, ide Ferenc Bukovaki
i nim dobar bude gospodin traki.
3
Kad se je spravljala nevera velika,
preinaju jalna toga sveta dika,
koju bi rad ovde, da b' mogal, spisati,
mlahavostjum mojum pred vse ljuctvo dati.
10
Simo takaj naj gre Ferenc Berislavi,
k je vsegdar veran, n listor sad prvi.
Jo jen mora biti s Turovoga polja,
Pogledi Boltiar, to je moja volja.
4
Petra gospodina, vitekoga bana,
vu vojski junakov dobroga uvara,
kojega su prei vsegdar verni bili
- to je sad sramota, gospodine mili! -
11
K neka oprave ovo dugovanje,
za kaj jen bu imal eljinsko imanje.
I dva druga budu hotela imati;
Murave, Kerestinec hoemo im dati.
5
Svetlomu cesaru, kralju i orsagu,
koje slavno ime poslal si ti k vragu.
Po nekeh tolnaeh trac si bil nastal,
elejui, da bi sam bil zmoan postal.
12
Za lepo imanje radi idu k Caru,
ostavivi Boga i svu veru pravu.
I Juraj Maleni vnogo nam je sluil,
e mu kaj ne damo, bu se na nas tuil.
6
13
Tolnanik ti bie Katarina Trac,
Kaj mi, moje srce, jur govori za to?"
kojoj je pridevek, da je pravi trac:
"Cesarsko imanje ostavil sam na to."
trila je dosti z vnogem dugovanjem,
"A kaj, moje srce, hoe nam ostati,
suknom, soljum, z vuljem, tot z dobrim, tot s hudim. da takva imanja hoete razdati?"
7
Vzela te je sada na kramu veliku,
eleju i hlepe na kraljevsku diku,
govorei tebe: "Srce, moja dua,
neka se jo jedno trtvo sad pokua.
14
"Ne skrbi ti za to, ni ne pazi za nje,
jur sam nam odluil ludbrecko imanje."
Kada s Turak dojde kleti Bukovaki,
taki vesel posta gospodin traki.
80
15
Luctvo pone dignuti suproti Cesaru,
veren se initi Zrinskomu i Caru.
etujui hitro vu akovac do Bana,
kam bee gospoda vu tolna pozvana,
23
Kajti se bojahu zapovidi Bana,
k je po Trakom povsud bila dana.
Katarina v akovcu v tumbanu se ee,
vsaki dan si za ps svetli hanar mee,
16
Da nekaj previde, bude li kaj s toga,
to Car vsem obea hudoga razloga.
Nali su se vnogi, k Zrinskem drahu
i Caru na slubu k gotovi bihu.
24
Vsaki dan eleju Turak iz Kanie,
k bi stirali Cesarove sluge.
Na Brezovicu pak odonud odide,
da Carove glasi vsi uju i vide.
17
Zatim si naini peat poglavarsku,
s kum da bi podganjal gospodu horvacku,
s kojum ne znal koga takvoga poslati,
k b' Carovu volju znal luctvu spisati.
25
Ovde pako bee gospodin Frankopan,
timam okol osam jeli devet dan.
General s Karlovca kad z vojskom idae,
ez vode, ez mlake tad Markez beae.
18
Traki zakriknu, da on dobar bude,
da e vse podganjat, tot dobre, tot hude.
Kad je zaal v Zagreb, poe poruati,
Kaptolom i vara e li se podati.
26
I grmje i mlake, vse mu be ravnica,
kad je on othajal vse prek kako ptica.
General je vlezal vu brezovike dvore,
junaci puntarske povsud hie robe.
19
Kot mudri Cicero poe govoriti
i z masnimi remi vse ljuctvo hiniti:
"Bole se je Caru vsem z dobra podati,
neg sramotu potlam i kvar valovati.
27
I vse okol Kupe ini porobiti,
Degoj20 pako mora do konca zgoriti.
Kad to Zrinski razmi, poe se srditi
i, da se e biti, akovac tvrditi.
20
Z imanjem i z glavum vsem bude platiti,
koji god bu hotil suprot Caru biti.
Kaj na Cesar ima, s kem bi se pobiti,
im bi turskoj sili smil naprvo ziti?"
28
akovac pomoi vsaki dan s Kanie ekae,
metemtoga Nemci vse idahu blie.
Vu bubnje trgaju, zazavaju trente,21
da b' ance kopali, e se biti bude,
21
Na Brezovicu pak odonud odide,
da Carove glasi vsi uju i vide.
Tam je takaj inil prodetva kontinom,
obraaju ljuctvo z reami i inom.
29
Doklam vu akovec budu mogli priti,
ako im i glave bude pogubiti.
Kak to Zrinski zau, poe tuen biti
ter si poe gospi ovak govoriti:
22
I bil je obrnul pokupske vojvode,
da su moste zdigli priko Kupe vode.
Kaj god v Kupe bee, vse mu be podlono,
kod tiha ovica vu vsakom podlono,
20
81
30
"O, prokleta ena, na kaj si me vsela,
da moram ostavit vse grade i sela.
O, prokleta vura, gda si me spoznala
i tolna ovakov kada si mi dala.
38
Gospodin skrivaju vu Be etuvae,
kojega tam Cesar taki vu ret dee.
S kojim je tam proel i nje brat Traki,
a v Turke pobignu kleti Bukovaki.
31
tilo se je tebe vu kraljestvu biti,
a sad na sirotu morala si priti.
Siromaha mene jesi vuinila
i sina svojega, koga si kojila.
39
S Cesarom glasae, da nitar ne more,
koga mukateri vu akovcu dvore.
"Oh, prokleti on dan, d sam se rodila
i prokleta vura, gda sem se kojila."
32
Kamo moja gradi, kamo moji slugi,
da sad moram biti vu takovoj tugi!
Kamo sada moje posavsko imanje,
oh, kam plemenito primorsko dranje!
40
Gospoja, ne tui, nit zlo ne govori,
ar si zasluila, da ti simbot dvori.
Gospodine Petre, u ti govoriti,
Cesaru na slubu k sem gotov biti:
33
Kam ljubleni Legrad, kam dragi akovec,
kam li je Vrbovec, kam li je Rakovec!
Kamo bojakovaki hasnoviti kmeti,
kamo li estine - jaj, kam se u deti!
41
Ni li [ti] to dosta, bil si ban horvacki
i takaje ktomu gospodin orsaki.
Vse ti je podlono, bilo vse pokorno,
povsud izvieno tve ime prezmono.
34
Kam gospocki konji, pozlatni hintovi,
kamo li su moji odieni lovi!
Kam moji kopovi, hrti izebrani!
Iz vnogeh orsagof sim su dopeljani!
42
Nakaj ti je, ada, bilo to viniti,
ku til si orsagu kralicu imati?
Kamo tve junatvo, kam viteko ime,
koje si sad zgubil, gospodine mili!
35
Kamo kapitani, k su me sluili,
kamo vsi vojvode, k su me dvorili!
Kam junako ime, kamo li vitetvo,
k je sad satrlo tve oholno enstvo!
43
Zakaj si se eni tak dal vukaniti?
Sad tu u povidat, kaj mora viniti.
Kad Adama Eva vukanila bee,
tak s figovem listjem Adam se pokrie.
36
Kakti god Adama jesi me fkanila,
iz grofa petljara jesi me vinila!"
Poe zatem gospa govoriti milo:
"To je vse lucko, kaj je nae bilo.
44
Ti se pako sada s koprivjem obloi,
ar si puntar kraljev, vere, pak i Boi.
Na to te dopelja Katarina tvoja,
naklecavajui ti vse za to prez broja,
37
Mili gospodine, ve me ne alosti,
da smo siromahi, to nam je zadosti.
Sad i sama moram zdihavati tuno,
to vu reputatji moje je preruno."
45
Koja je zabila jur do konca sada,
ar nit je kralica, nit s imanjem lada.
Koja vu ret Gradac morala je pojti,
timam, da je njega ne bude ve dojti.
82
46
Ar ju spoznavaju zrok te nevernosti,
to je takvo udo, koga nam je dosti.
Tuliku gospodu da ena nadlada
hudobum, ter stara, da bi joe mlada.
54
Oh, nesreni sam ja, kaj moram spisati,
s mojom nevridnostjum pred vse ljuctvo dati
Kada se sastahu, suze zbriavahu,
lepo jen drugoga plau kuuvahu.
47
I ker Auroricu sobom tamo ima.
Ah, nesreno dete, to ti se sad tima,
kada ti ne dvore oholi si sluge,
bracu nit matere, kad ste v takvoj tuge!
55
Zrinu Petru joe Traki zakriknu,
ive suze toe, pred njega pokleknu:
"Oh, ljubleni vogor, dika srca moga,
ostavit moramo svita alarnoga.
48
Vnogi kapitani, k su vam sluili,
uda se prestrae, vsi se odvrili.
Hotil bih jo nito rei sad od Bana,
prvih vremen viteza zebrana.
56
Za ljubav te prosim raspetoga Boga,
ne srdi se na me ti zaradi toga!
Ar kak ti zaradi mene hoe vumreti
i elnu duicu jo danas spustiti,
49
akal kak je dugo po miloe tuni,
hode zaprt v hii kakti drugi suni.
Gore blizu be vu Novom Mestu, k je blizu Bea,
kamo ga je bila zanesla nesrea.
57
Ne srdi se na me, kaj mora ostavit
ov mojega srdaca gumbelijumski cvet!"
Od suz jur vas mokar, gore se podignu
ter k raspetu Bogu premilo zakriknu:
50
V aretu je tam bil nim takaj Traki,
Cesaru se mole kruto, sakojaki,
ali nijednomu ne miloa dana.
Jaj, kak su nesrena gospoda zebrana!
58
"Raspeti moj Gospon Bog, smiluj nam se, ada,
da nas toga sveta alost ne nadlada!"
Zrinski od alosti malo govorjae,
Markeza, kuuju, s plaem sprovojae.
51
Horvackoga budu orsaga glavari,
ter se joe nigdor za to ne izmari,
da se obem glave vuzmu, mili Boe!
Kada to zauhu nesrena gospoda,
59
Ter se zatem k smrti oba pripravljahu,
na koju prvoga Zrinskoga speljahu.
Kad je jur tam zael, pone govoriti,
videvi do konca, da mu je vumreti:
52
Da ne pretimaju molbe niti roda,
za njega molei nit ruke zdigaju,
gospodin traki pone se moliti,
da b' mu dopustili Zrinskim govoriti,
60
"Ti, k svitom lada, Bog moj milostivni,
vsa moja zla dela oprosti je meni!
Vidim, da je ov svet tinja i nestalnost,
vse veselje vu njem vu koncu neg alost.
53
Da na skradnju vuru vuzmu si proenje,
pridi nego k Bogu zajdu na goenje.
I nemka gospoda to im dopustie,
da je jen k drugomu dojti mogal blie.
61
Tebe, anda, ostavljam, zemlja, tebe, morje,
a duu otpravljam vu nebeske dvore.
Primi moju duu, Otkupitel, anda,
da me toga sveta jakost ne nadlada!"
83
62
Onak ga s palaem henkar jenkrat vudri,
nit na to spametni, niti na to mudri.
Nego ga nevernik posie ez plee,
otkud rne krvce potoec potee,
68
Neg mi ivi srino na vnogo dobrih let,
mojega srdaca lep lilijumski cvet".
Zatim pako njega popeljahu pod me,
koga vudri henkar trikrat, ne nikaj ve.
63
Vu koju se telo iz stolca omeknu;
ter k raspetu Bogu premilo zakriknu:
"Ti, k svetom lada, Bog moj, smiluj mi se!
Joe ti se molim, grehe oprosti mi!"
69
Ter tak kot otre gospocku glavicu,
a telo pak belo opadne vu krvcu,
krv se rna zleja, vu njoj se telo moi,
to mu gospa plae vu dne i tak v noi.
64
Onda pako telo na stol postavie,
kojemu pristupi taki henkar blie,
odsie mu glavu nikak kruto teko.
Oh, to li doeka tve telo viteko,
70
Mogli bi i drugi za ovo tuiti
i svomu glavaru vernije sluiti.
Dosta je govoril Markez od vernosti,
k su tamo bili, uli su zadosti.
65
Da se tvoja rna krv sada tak prelija
i rna zemljica da se njom odeva.
Ja, k to spisavam, ponizno te prosim,
oprosti mi, to ti to naprvo nosim.
71
Da bi ja bil tamo, ve bi znal spisati,
ako bi i suze moral zbrisavati.
Ter komu ne bude ovde to povoljno,
nek si ga ispie sad prec zadovoljno.
66
Na smrt za njim pojde Frankopan gospodin,
ter kruto ez mal as, ravno on isti dan.
Ali je jo prvo svojoj gospi pisal,
najti je kontinom ive suze brisal,
72
Ti, moj mili Boe, fala tebi budi
i dika nebeska vezda i vsegdar. Amen.
A mene pako, ti lovek, ako hoe znati,
e se kaj tomu zna, nutri me e najti.
Amen
.
67
Spriavaju joj se, da mu neka prosti,
e je to vugriil vu lipoj mladosti,
govorei lepo: "M dua ljublena,
ne zabi se z mene, ni z moga imena,
84
ALIA DE VACATIONIBUS
Ono, to sem elel, skoro se hoe spuniti srce se raduje;
vesela srca zdignete ter me srcem nasledujte,
dragi tovarui!
Hoe priti vakacija, draga naa rekreacija predrago vremece;
onda emo dokonati i kole se mentuvati,
Bogu hvalu zdavati domov othajati.
Jesen takaj hoe priti, sdom vsakojakem napunjena srce se raduje;
budu hruke ino jabuke, budu zubi ino ruke,
oh, mene gostile.
Hou vivat mukata ino kozjaka cicega do moje sitosti;
lenost hou othititi, vu vinograd u drati,
vu njem grozdje prebirati z nim nasititi.
Hou zahitit kniice, da ne pojdu ve pred moje lice ez vsu vakaciju;
rano se stanem k mreicam, ter je postavim ptiicam,
tiglecom i juriicam ino drugem ptiicam.
Ako si pak kaj vlovim, domom pojdem ter razdelim;
druine dam da skubu;
takaje u razdeliti, hou cvrtje nih nainiti
i jestvine pripraviti spei ino sfrigati.
Dopeljam si tovarue, oh, ljublene tovarue Janka i Ferenca;
hou nimi povse piti ino dobre volje biti,
inu kole proklinjati do sunena zahoda.
Ovo prvlje hou vuiniti, vu kolu hou kesno dojti plau zdihavati,
tak mu se tuei: Boli me glava ino kosti,
daj mi otac kakve masti, koje tebe bole kosti,
da ti zdrav postanem.
85
86
22
23
87
RJENIK
Prepisivake pogreke u tekstu Pjesmarice Jurja rbaia oteavaju razumijevanje smisla
pojedinih reenica; na takvim je mjestima teko utvrditi tono znaenje manje poznatih rijei.
(Olga ojat)
ada, anda - dakle
Alia - Druga (to nije redni broj, ve znai da
je zavrena prethodna pjesma i da poinje
nova)
Alia cantio pulchra contra juventutem
ludicram - Druga lijepa pjesma protiv
neozbiljne mladei
Alia de vacationibus - Druga, o kolskim
praznicima
Alia vero de rebellione comitis Petri
Zriny - Druga (pjesma, popijevka) o buni
grofa Petra Zrinskoga
ar - jer
aret - zatvor
bluditi - varati se
cantio (pl. cantiones; lat.) - pjesma,
popijevka
Car - turski sultan Mehmed IV. (1648-1687)
Cesar - austrijski car Leopold I. Habsburg
(1657-1705)
cvrtje - preno salo, slanina itd., sve to se
cvre; varci
alaren - himben, varljiv
e - ako
es, ez - kroz; preko; za
da = gda - kad, kada
deti - staviti; dovesti; kam se u deti - kamo
u (sam sa sobom)
dika - slava
dohajati - dolaziti
dojti - doi
dopeljati - dovesti
dosegnuti - otkriti, spoznati, utvrditi
draa - trava; bodljikave biljke
drati - trati
droben - sitan, malen
droptina - mrva
dranje - posjed
dugovanje - stvar, posao
figa - smokva
finis - kraj
fkaniti - prevariti
glas (pl. glasi) - vijesti; glasae obavijestie [?]
gospodin orsaki - zemaljski gospodin,
vlastelin
gospodin traki - Fran Krsto Frankopan
Traki
gotov - pripravan, spreman
gre (3. l. sing. prez.) - ide
gumbelijum - urica
gusto - esto
hanar - handar, orijentalni dvosjekli ma
hasniti (hasneti) - koristiti; hasnovit koristan
henkar - krvnik
hiniti - varati
hintov - koija, karuce; pozlatni hintovi pozlaene koije
hia - kua
hud - lo, zao, pokvaren; hudoba - zloa,
pokvarenost; hudoga razloga - [?]
ino, inu - i (veznik)
ishajati - izlaziti
ispisati - opisati
izmariti se - mariti, hajati; nigdor se za to
ne izmari - nitko za to ne mari, ne haje
jalen - himben, varljiv; jalnost - himba,
himbenost
je - je (enkl. od nju, njih)
jeli - ili
jen - jedan; jenkrat - jedanput
joe - jo
88
89
popeljati - povesti
popevati - pjevati
potlam - poslije
potrti - slomiti, razruiti, unititi
povidati - rei
povse piti - opiti se, napiti se (alkohola)
povsud - posvuda
prec(e) - veoma, vrlo; prec zadovoljno sasvim po svojoj volji; kako sam eli
preinati - pretjerivati
prejti - proi
preklinjati - proklinjati
preminuti - minuti, ieznuti, nestati;
propasti; umrijeti
pretimavati - potivati, cijeniti
prevideti - izvidjeti, doznati, utvrditi
prez - bez
prezmoen - silan, mogu, uzmoan,
poglavit
pridi - prije
pridjevak - nadimak, privarak
pripetiti se - dogoditi se
prispodoban. - slian
pristojati se - ticati se, odnositi se
priti (3. l. sing. prez. pride) - doi; ui
prodetvo - propovijed
prohoditi - prolaziti
projti - otii
proenje vuzeti - oprostiti se
protuletje - proljee
pruglo - zamka, mrea (za hvatanje ptica)
prvi - prvi put
prvlje - prije
puntar - buntovnik; puntarski - buntovniki
ravno - upravo
raati - klati, ubijati
reputatja - dobar glas, ugled
ret - zatvor
roa (pl. roice) - cvijet (cvijee); roni cvjetni
sd - voe, plod
sakojaki - svakojako, na sve naine
simbot - krvnik [?]
skauvati se - pokazivati se, pojavljivati se
skradnji - posljednji
skrivaju - krijui se, potajno
spelati, speljati - izvesti
spisati - opisati; spisavati - opisivati
spomenuti se - sjetiti se
spoznavati - uviati; prepoznavati; otkrivati
sprava - oprema (ovdje: konjska)
spraviti - sakupiti, sastaviti
spravljati - pnpravljati
sprovojati - sprovoditi, pratiti
spustiti - ispustiti
stalnost - postojanost; vjernost
steklo - aa
streti - satrti, unititi, upropastiti
svu - svoju
etuvati - uriti se; etuvati hitro - naglo se
otputiti, pouriti se
teti (part. perf til) - htjeti; tilo se je tebe
- prohtjelo ti se
tiglec - eljugar, konopljarka
timati - misliti; to ti se tima - to misli
(o tome)
takaj, takaje - takoer
tancati - plesati
tenja - sjena
ter - i, pa, te (veznici)
tinja - sjena
tolna - savjet; tolnanik - savjetnik
tot dobre, tot hude - jednako dobre kao i zle
tovaru - drug
trente - [?; prepisivaeva greka?]
trikrat - triput
trtvo - trgovina, trgovanje; trac - trgovac
Trac, Katarina - Katarina Frankopan
Traka
tumban - turban
tve - tvoje
tvrditi - utvrivati
vabac (tok.) - ptica koja je mamac za druge
ptice kad ih ptiari hvataju
vakacija - kolski praznici
valovati - priznati; oitovati
vas - sav
ve(e) - vie
vekom - zauvijek
ves - sav
vezda - sad, sada
vkaniti - prevariti; vkanjuvati - varati
vlesti - ui, unii
vnogi - mnogi
vri (2. l. sing. imper. vrzi) - baciti; metnuti
90
zdigati - dizati
zdihavati - uzdisati
zebran - odabran, odlian, slavan, plemenit
zelje - trava; povre
zevsema - sasvim
zgrajen - izgraen, sagraen; moje je
srdace s pelinom zgrajeno - moje je srce
puno pelina, gorine
ziskavati - zahtijevati, traiti; kukati (za
neim)
ziti - izii; naprvo ziti - suprotstaviti se
zlejati se - izliti se
zmoan - jak, moan, silan
zmonost - mo, vlast, sila, snaga
znati; e se kaj tomu zna - ako to o tome
zna, ako se u to razumije
znevarce - iznenada, neoekivano
zrok - uzrok, razlog
zvelienje - spasenje (relig.)
itek - ivot
uhkek - gorak
umboriti - cvrkutati, agoriti
91
92
CITHARA OCTOCHORDA
(Izbor iz 1. izdanja od 1701.)
NA JEDNAKU NOTU24
[VUSNI, MOJA ROICA]
Vusni, moja roica, vusni, m fiolica,
Malahna, ah ljubljena, vusni, m grlica.
Vusni, dragi cvetek nov, vusni, kin vseh cvetov,
Malahni, ah ljubljeni, vusni, kin ljubavi.
Vusni, polski lilijum, vusni, gumbelijum,
Malahni, ah ljubljeni, vusni, sin jedini.
Vusni, due zrcalo, vusni, kin i blago,
Malahni, ah ljubljeni, vusni, Jeu elni.
Vusni, moja zvezdica, vusni, m duica,
Malahna, ah ljubljena, vusni, moja ptica.
Vusni, moje veselje, paradi Marije,
Malahni, ah ljubljeni, vusni, ptiek elni.
Vusni, vusni, golubek, elno-slavni kosek,
Malahni, ah ljubljeni, glasni moj slaviek.
Vusni, pisan tigleec, moj zeleni gringlec,
Malahni, ah ljubljeni, vusni, tihi agnec.
Vusni, porod Materin, lep rumeni rubin,
Malahni, ah ljubljeni, vusni, Sin Deviin.
Koji vidi detece, tali mu se srce,
Malahni, ah ljubljeni Jeu je kot sunce.
Oh nu, ada, Jeua spevaj vsaka dua,
Vusni, reci, Jeuek, vusni, moj Krituek. Amen.
24
To jest, prema istom napjevu kao i popijevka koja ovoj u originalu prethodi. [Nap. O. ojat]
93
94
ALIUS [PLANCTUS]
ad eandem notam
[TUNA MATI TER ALOSNA]
Tuna mati ter alosna,
Kam se hou vtei sada,
Mati gorka, kamena?
Sinka tri dni iskala sem,
Putem hode plakala sem
I na zemlju padala.
Nala sem ga me idovmi,
Kot agneca z oroslanmi,
Mila sinka, Jeua.
I nut, ovo malo potlam
Vsega gola vidla jesam,
K stupu privezanoga,
ibjem ktomu ranjenoga,
Svojum krvjum rumenoga,
Ve mrtvoga nego iva.
Zatem zgrabe vuki ovcu
Ter ju sile sedet v stolcu,
Da bu smeh vsem okolu.
S krpum sukna rlenoga
Odevahu ranjenoga,
S trnjem glavu korune.
Za kraljevski bat trstinu
V ruku vtiu neba kralju,
Na pot kralja zoveju.
Onda zdehnuh i zakriknuh:
Pomiluj me, sinek, majku,
Vu alosti vtopljenu.
Sad ti k mene pregovori,
Glas tvoj uti, sinko, daj mi,
Da se dua okrepi.
Ali veku alost moju
Je povekal idov drugu,
Kad kri na te navali.
Nose kria gda te vidim,
Kam se genem, tuna mislim,
Kak ti hou pomoi.
Pribliavam k tebe majka,
Da t' pomorem nosit kria
Na Goru Kalvariju.
Od tebe me porivae,
95
96
97
98
Hymnus croaticus
DE PASSIONE CHRISTI
Vsaka dua, k Jeua hoe pravo ljubiti,
Niti nee svoje sree potlam v nebu zgubiti,
Naj poslua ter pokua teku muku njegovu,
Kak naj prvo je neverno sluga sfalil Gosponu,
Juda, jalni i nestalni, budui apotolom,
Gda je svoga ljutem Boga koma prodal idovom,
K z ljubavi pot krvavi za nas bee prelejal,
Gda pred smrtjum je na vrtu na kolena poklekal,
Oca molil i privolil teku muku trpeti
Ter za strane grehe nae dobrovoljno vumreti.
Onda skupi ter pristupi zme erega svojega
Juda, prvi i neverni sluga Boga svojega.
To znamenje dal be me nje, njega ne pomiluju,
Da zakriknu, njega primu, koga bude celuval.
Onda vjee i prijee kakti hudodelnika,
Ruke veu i rasteu kakoti nevernika.
Na vsu muku ivot tuku, njega ne pomiluju,
Kruto pane, povsud rane, nad glavu mu etuju.
Pred Anaa, Kajifaa, zvezanoga peljaju,
Biju lice, po krivice onde ga potvarjaju,
Da je spanik, Boji blaznik, sinagoge burdelnik,
Da je zmutnik, velik bludnik i Cesarov nevernik.
S tum pojdoe i dojdoe tubum pred Pilatua,
Nit krivoga nit dunoga preslatkoga Jeua.
Onde kjednu suprot njemu strano vsi zakriknue,
Da je vreden, kakti jeden tolvaj, smrti najveke.
Kak be tuba, Pilatu ga ree van ispeljati,
Zvezanoga i gologa, k stupu privezanoga,
Potomtoga pravinoga nesmerno biuvati,
Da nazoi ne ve moi bilo njega poznati.
Od vrhunca vse do konca cela mesta ne bee,
Koga ljuti oni vuki nemiloma trgae.
Onakvoga krvavoga, da se nad njim smiluju,
Njim vsem kae, da se vtae i onak pomiluju.
Ali zahman i be biuvan, nehte iva pustiti,
Neg zakriknu i glas zdignu, da se ima raspeti.
Joe ree, e se nee Cesaru zameriti,
Da ovoga, k se Boga ini, ima vmoriti.
To videvi i razmevi, dopusti im initi,
Da si svoju dobru volju mogu nad njim spuniti.
Tak prijee, njega vzee, s trnjem ga korunie,
Ter iz ale svilne halje na njega mi metae.
Jedni pljuju, drugi psuju, vu lice ga pljuskaju,
Neki sude, nekikude, suprot njemu mrmraju,
Doklam teki kri premehki na njega navalihu.
99
100
101
PROSA CROATICA
Den srditi hoe priti,
Ves svet z ognjem popaliti,
Ne se moi pred njim skriti.
Davidova re je bila,
To pravica svedoila
I ibila nazvestila.
Kulik trepet onda bude,
Gda se mrtvi vsi prebude,
Da posluhnu Boje sude.
Glas trumbete mrtve budi:
Stante gore, mrtvi ljudi,
Hote g Bogu da vas sudi.
Onda hoe smrt prestati,
Vsa natura trepetati,
Kada raun bude dati.
Knige hte se otvoriti,
Stranu pravdu obznaniti,
Kak se mora svet suditi.
Sudec, ada, gda bu sedel,
Vsa otajna bude videl
I srdito na me gledel.
Kaj, nevoljnik, onda reem?
Pod obrambu kam se vteem,
Gda strah bude i pravinem!
Zmoni vsega Kralj stvorenja,
ivi zdenec otkuplenja:
Ne skrati mi oproenja.
Spomeni se, Gospodine,
Vu koje si priel ime:
V onom dnevu ne zgubi me.
Kaj si truda za me prijel,
102
103
104
Budui da rijei "jo tee [...] dojila" u ovom kontekstu zapravo nemaju smisla, pretpostavljam da je u
predloku na ovome mjestu stajala rije kojila, u znaenju 'odgajala', 'othranjivala', 'podizala na noge', koja se
javlja u nekim starijim kajkavskim tekstovima. [Nap. O. ojat.]
105
POPEVKA OD SMRTI
Na notu obodvoju: PLANU PESEM, BRATJA, POJMO etc. Folio 467.
O, smrt strana! o, smrt huda, kulika li ini uda!
Spominjanje uhko tvoje rani jako srce moje.
Tvoj koteri emer kua, njega pojti mora dua,
Koga strela tvoja rani, barbir njega ne obrani.
Zahman su mu patekari, zahman fini i doktori,
Ne mu treba pojti v Padvu, nit v nijednu apoteku.
Zahman su mu hamalije, zahman vraje vse coprije,
Na stran mora deti listje, na stran flatre i korenje.
Nit napitki alkermea, niti prahi iz Becvara,
Ne mogu ga opuvati, da bi ne bil suenj smrti.
Ar s kojega svite slai, mehkum nogum njega klai,
Nit staroga ne miluje, a mladoga nazlobuje,
Ne strai se srditoga, ne plai se hrabrenoga.
Gde je amon, vitez jaki? gde Herkule on veliki?
Aleksander gde je zmoni, vsemu svetu zapovedni,
Komu suenj be Dariju, Perijanci i Egiptu?
Gde Juliju, cesar prvi, k se vozi z oroslani,
K vumori Pompejua i gospoctvo vze varaa?
Gde cesari vnogi drugi, vu junatvu osebujni?
Vse su druge obladali: tebe jednu nesu mogli.
Vsem si vzela ti korune, vsem oruje, brze konje,
Da ne mogu vtei tebe, neg' opadnu vsi vu grobe.
Kam bogaci svojem srebrom? kamo skupci utem zlatom?
Kam njihovi beli gradi? kamo dvori, vinogradi?
Kam varai, zidmi jaki? kam orsagi preveliki?
Kamo konji nezjahani? kamo kini nebrojeni?
Kam trnaci, kam marofi? kam deica, mladi grofi?
Kam divojke, lepi cvetki? i majkini dragi sinki?
Kam gospoje i kralice? kamo zmone cesarice?
Povenue kot travica, kad ju ruka vudri kosca.
Vse je prelo, vsi su vmrli, v rne zemlje vsi zegnili.
O, smrt strana i nemila! kaj si toga jur pobila!
Kaj u vee povedati? pla mi ne da govoriti.
Ne se rodil, nit se nee, koji smrti vujti hoe.
AMEN
106
RJENIK
ada - dakle
agnec - janje
aldov - rtva
Alius [planctus] ad eandem notam - Drugi
[pla] prema istom napjevu
Alius planctus B. V. Mariae - Drugi pla B.
D Marije
Alius [planctus] Croaticus ad eandem
notam - Drugi hrvatski [pla] prema istom
napjevu
alkerme - crveno bojilo za slatkie, likere i
sl. (B. Klai)
ar - jer
barbir - brija; ranarnik ("kirurg")
bat, kraljevski - ezlo
Becvar - Be [?]
behu - bijah
beteg - bolest
blaznik - bogohulnik
bludnik - krivovjerac, heretik
bogatec - bogata
burdelnik - oskvrnitelj
Cithara octochorda - Osmerostruna citara
coprija - aranje
emer - otrov
esati - eljati
koma - potajno, muke
d = gda - kad, kada
dan, raunni [!] - dan obrauna, sudnji dan
den, pitani - sudnji dan
den, srditi - sudnji dan
deti - staviti; kam se gode dene - kamo
god poao, gdje se god sakrio
dijak - ak, uenik, student; ovjek koji se
slui latinskim jezikom
dika - slava
diei - mirisni
dobiti - nadvladati, prevladati svladati
dobra volja - dobrohotnost, dobrostivost,
dobro raspoloenje (u drutvu)
dohajati - dolaziti
dohititi - dohvatiti, dosei; dostii
107
m - moja
marof - majur
megnenje, ono - tren oka
miluvati - saaljevati, smiliti se
mol - gusjenica; glista (koja ivi u zemlji)
morebit - moda
mrmrati - mrmljati
mu - seljak
naj - neka; nemoj
najti - iako, premda
narekuvati - naricati
nasleduvati - slijediti
nazlobuvati - mrziti
nazoi - okam u oko
nazvestiti - navijestiti
ne - nema; nije
nebog - jadan, ubog
nemre - ne moe
nesmerno - neizmjerno, silno, jako
nestalen - himben, nepostojan, varljiv;
nevjeran; nestalnost - himba, nepostojanost,
varljivost
n - nema
nigder - nigdje
nigdo, nigdor - nitko
nikaj, nitar - nita
nunati (izraz iz djetinjeg jezika) - spavati
nut - eto, evo
ober - iznad, povrh, vie od
obladati - pobijediti, nadvladati
obmititi - podmititi, potkupiti
obramba - zatita
oditi - otii
odvezati - odrijeiti
okrepeti - ukoiti se, odrvenjeti
omiljati - onemoati; onesvijestiti se
opasti - pasti
oprava - odjea
opsuditi - osuditi
opaniti - osramotiti; opanost - sramota,
sramoenje
oroslan - lav
orsag - drava; zemlja
othititi - odbaciti
otiti pro - otii, nestati
otpreti - otvoriti; otpirati - otvarati
ov - ovaj
ovo - eto, evo
Padva - Padova
paradi - raj
patekar - ljekarnik, apotekar
peljati - voditi
plakati (s akuz.) - oplakivati
podjeti - podnijeti
poginuti - nestati, propasti
pojti - poi
pokoj vzeti - smiriti se, usnuti
pomiluvati (s akuz.) - saaliti se, smiliti se
ponujati se - nuditi se
posel - poklisar, poslanik
pot - znoj
potlam - poslije, kasnije
potomtoga - nakon toga
povedati (2. l. sing. imper. pove) - rei
povekati - poveati
povrnuti se - vratiti se
povsemsega - nakon svega, nakon toga
povsud - posvuda
pravica - pravda; pravien - pravedan
pregovoriti - progovoriti
pregreha - grijeh, sagreenje
prelejati - proliti
premehkek - preteak
prijeti - primiti
priti - doi
prositi - moliti
paniti - sramotiti; psovati; karati, kuditi
roa - cvijet
sehnuti - osuiti se, usahnuti
sejnjmen - sajmeni; sajamski
senca - sjena
sfaliti - prevariti, obmanuti
sinagoga - idovski hram, templ
skazliv - himben, prijetvoran
skratiti - uskratiti
slaviek - slavuj
spanik - zavodnik, varalica
spokoreti se - pokajati se
spravljati - sabirati; slagati, sastavljati;
spremati; ureivati
srda - srdba
stanje - sastamba; boravite, prebivalite;
stan
108
stati - ustati
svetcki - svjetovni
svite - odjea, odijelo
etuvati - uriti se, pouriti se; etuvati nad
glavu - zahtijevati neiju glavu (ivot)
ibila - Sibila, ena proroica (u klasinoj
starini); u prenesenom znaenju: gatalica (B.
Klai)
kur - taman, mraan
pot - pogrda, poruga; ruglo; sramota
tiglec (dem. tigleec) - eljugar
tei - hitjeti, hrliti, nagliti, uriti se, trati
ter - i, pa, te (veznici)
tja (do) - sve (do), ak (do)
tolvaj - razbojnik, zloinac
trepet - drhtanje, drhtaj; trepetati - drhtati
trnac - vonjak
truhina - trule, raspadanje
trec - trgovac, prodava
tva - tvoja
vara - grad
vera - juer
ve, vee - vie
vekiveni, vekveni - vjean
veki - vei
vekvekoma - zauvijek
ves (gen. i akuz. vsega) - sav
vezda - sad, sada
vjeti - uhvatiti
vloviti - uhvatiti
vmanj - lo, zao
vmreti - umrijeti
vmrknuti - omrknuti, potamnjeti, pomraiti
se
vojnba - zadah, smrad
109
110
111
112
CANTICUM CYTHARAEDORUM
CYTARIZANTIUM CUM CITARIS SUIS (1805)
DOBRO VINCE
Dobro vince, poj vu me,
dojde vreme, ne bu me.
Kad bum v rni zemlji gnil,
ne bum vie vinca pil.
113
VIDI, PRELJUBLENA
Vidi, preljublena draga goljubica,
Kak su oblejana suzami ma lica.
Plaem se po noi; ako ne veruje,
Gledaj suzne oi.
itek me ostavla, srce v tugi plava,
Za te moja dua naveke zdihava.
Noi su mi duge, dugi su mi dnevi,
Samo za te mislim, romarin zeleni.
Posvedoe senje kak noi sprevajam,
eprem vu snu ja se z tobum razgovarjam.
Ali jaj! Da prejde kakti veter senja,
Slatkoga veselja nit ostane tenja.
Posvedoi moja postela priprosta,
Koja od alosti moje zna zadosta.
Kada ves alosten obraam se po njoj,
Tuit se pomore ona tugi mojoj.
Da b' blazine z perja govoriti znale,
Od alosti moje dosta bi kazale.
Da su, dosta puti, od suz mokre bile,
Vse etiri stene bi posvedoile.
SIMO-TAMO PUTUJUI
Simo-tamo putujui nael jesem dragu,
Koju prepostavil jesem vsega sveta blagu.
Ah, kak otro i vugodno srce mi zdrhtava,
Kad na samom i vu skrovnom N. nazavam.
Ah N., dobro moje, ti si moje blago,
Ar zvun lepe tve perone nikaj mi ni drago.
Ti si cvetek prot betegu, lilijum moj beli,
V turobnosti srca moga daj me razveseli.
Tvoje lepe modre oi naj me pogledaju,
Tva ljublena slatka vusta naj me nazavaju.
Tva rumen bela lica nemoj mi skratiti,
Koja ljube i kuuju elim ves tvoj biti.
114
Leta mi prohajaju,
seda vre postajem,
druge se vudavaju,
ja vsigdar ostajem.
V kloter bi othajala,
strah me je samoe tamo ne bi tancala,
toga mi se hoe.
115
FRATER MI GOVORI
1.
Frater mi govori suzami se bori,
Vse moje ivljene jedno te trplenje,
V noi kada spavam teko ja zdihavam
Da jaj meni jaj, siromaku fratru.
7.
Gvardijan me kara nit za me ne mara.
Ludem prodekujem nebo obzanujem
Iz vsega grla kriim da malo ne obnorim.
Jaj meni jaj siromaku fratru.
2.
Vjutro bi rad spati moram rano stati
V koru moram iti i tam dugo biti,
Klee vure brojim malo da ne zdvojim,
Jaj meni ja siromaku fratru.
8.
V klotru moram biti nikam ne smem iti,
Ako se i sprejdem i tako nazad nejdem
Vsi su jalni na me, i govore za me,
Jaj meni jaj siromaku fratru.
3.
Brevijara molim na vas glas govorim
Dona nobis pacem, akoprem sem laen
Moram vse trpeti ako hoem jesti
Jaj meni jaj siromaku fratru.
9.
Prosit moram iti trogara voditi
Logoara nosim svee vu njem prosim
Imam sobum lonca kamo meem jajca.
Jaj meni jaj siromaku fratru.
4.
Pojas mi je korda ka mi hrbet vorda,
Kapuc mi je kapa ez glavu mi klapa,
Molim Miserere da mi prsa dere.
Jaj meni jaj siromaku fratru.
10.
Cucki na me laju deca me potaju,
Majka ide frater jai mu vrak mater
Pustiti ga najte, nego ga stirajte
Jaj meni jaj siromaku fratru.
5.
Sam si drva seem sam si celu zmeem,
Sam se ja obuvam, sam takaj zuvam.
Postel si popravlam na koji sam spavam.
Jaj meni jaj siromaku fratru.
11.
Kad kolae pee onda meni ree
Kaj si frater doel, tu ni tvoj posel
Ne stoj na pragu nego hodi k vragu
Jaj meni jaj siromaku fratru.
6.
okli su mi ime v letu, i vu zime,
gola mi je noga tomfa razdrtoga,
bosota golota to je ma lehkota
Jaj meni jaj siromaku fratru.
116
117
Ovo ti je pozdravlenje
od dragoga tvojega,
ovo njegvo je elenje,
veli z srca svojega.
118
O cvetue vi roice
I diue fijolice,
O prelepi tulipani
I klineci izebrani,
Sada mi se rascvitajte
I vugodnu duhu dajte,
Doklam dragi moj poiva,
Vugodnoga sna vuiva.
O nebeske vi ptiice
Kaj bludite po lozice,
Ah simo se naklonete
Od ovuda pojti najte,
Veselo si poigrajte
I dragomu popevajte,
Doklam dragi moj poiva,
Vugodnoga sna vuiva.
119
120
SAVSKE VODE
Savske vode, sim tecete,
dragi mojoj porecete
da na bregu sede verno
zaklinjem vas ja nezmerno.
Ako bute blizu tekle,
da bi dragoj to porekle,
da z men' suze me vozite
i to jedno nju prosite:
Ak se samo vode tekne,
taki ruku naj odmekne,
putovanje suz bu lehko,
niti moje srce mehko.
Ak vas pako pusti tei
prez pogleda i prez rei,
rnom morju vas izruam
i za pokop preporuam.
To vas vendar, vetri, prosim
za 'nu ljubav koju nosim,
zdihavanje povrnete
i od suz ga odvrnete.
Morebiti vreme dojde,
kada znovi na put pojde,
ter ga draga na stan prime,
vsa mi alost onda mine.
121
122
RJENIK
akoprem - premda
aldovati (ma.) - pokloniti, rtvovati
anda - dakle
beteg (ma.) - bolest
breg - rijena obala
cela (lat.) - elija
cent (lat.) - stara mjera za masu, oko 50 kg
e - ako
eprem - premda, iako
ez - kroz, preko
okli - cokule
dime - doma, kui
diui - mirisav
doklam - dokle, dok
dona nobis pacem (lat.) - daruj nam mir
duda - gajda
dudice - gajde
fkaniti - varati
frater - fratar, redovnik
hip - tren, trenutak
horputer - mast za kosu
jaklen - prosen, jemen
kapuc - kapuljaa, kukuljica
klinec - karanfil
kloter (lat.) - samostan
korda (lat.) - ue, konopac
koru (gr.) - kor, zbor
kriovate ogorice - dvostruke urjakinje,
jetrve; zaljubljene u istoga mukarca
kuuvati (prema njem.) - ljubiti
laen - gladan
lehkota - lakoa
lilijum - ljiljan
logoar - rogoar, vrsta pletene haljine
magnes - magnet
Miserere - poetak psalma Miserere mei
123
nabacati
zmono - mono, silno
znovi - iznova
zvun - izvan; osim
itek - ivot
ivlenje - ivot; do ivlenja moga - do kraja
mog ivota
mehak - teak
124