UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

SAVREMENA GEOPOLITIKA HRVATSKE

ESEJ

Predmet : Geopolitika
Mentor : prof.dr. Nerzuk urak
Studenti : Armin Bungur
Index br. 2830 / P
Tomislav ekelja
Index br. 2857 / P

Sarajevo, maj 2016.

Uvod - Misao o uzletu hratske geopolitike

Da bismo razumjeli savremenu geopolitiku republike Hrvatske , potrebno je imati elementarni
uvid u sadraj politike misli koja prezentira aspiracije ove drave , njen odnos prema drugim
zemljama , izriito prema susjedima.
Uvidjevi njen geografski poloaj , slobodoumno moemo determinirati crte interesa koje
svakako ocrtavaju i elju za to uspjenijim hrvatskim teritorijem , pri tome ne iskljuujui
ekspanzionistike ambicije , kao geopolitiko oruje jedne drave. S obzirom da se
geopolitika javlja kao jedna dimenzija politike geografije, od krucijalne vanosti je
analiziranje geografskog prostiranja republike Hrvatske. Izuzetan doprinos politolokoj , te
geopolitikoj misli idu na raun dr. Ive Pilara1 . Savremeni zaeci hrvatske geopolitike mogu
se posmatrati od poetka Prvog svjetskog rata , kada u iu politike misli hrvatskih
intelektualaca primat zauzima nerazjanjen poloaj Hrvatske i interesa hrvatskoga naroda.
Glas jedne takve misli dolazi u obliku djela - Politiki poloaj hrvatskih zemalja , objavljene
1918 godine2. Nedugo nakon toga , u javnosti je i novo djelo koje u sebi nosi mnogo vanije
geopolitike elemente , iskazane u pisanju, oslonjenjenom na isticanju geopolitikih pozicija
Hrvatske i hrvatskih zemalja. Pilarov futuroloko pravaki pogled , te gledite na Hrvatsku ,
kao suverenu evropsku zemlju , lanicu istoimene unije, profiliraju interese i nain
iskazivanja savremene geopolitike Hrvatske. Od junoslavenskog pitanja do neovisnosti od
drugih drava lanica nekadanje SFRJ , Hrvatska je mijenjala ideoloke a nerijetko s tim i
geopolitike interese.
Hrvatska je ula u neke euroatlanske programe , postala lanicom EU, to je svakako
doprinjelo njezinom novom geopolitikom poloaju , jer je to znailo i izlaz iz odreene
meunarodne blokade koju je imala u bivoj SFRJ.
Kroz povijest geopolitike misli u Hrvatskoj , jedna misao biva netaknuta kroz sve
vremensko-ideoloke faze kroz koje je prolazila ova zemlja. Svakako , radi se o interesu
hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini , a mnogi ju smatrae i hrvatskom zemljom.

Od Pilarove ere , do EU sfere

1

Hrvatski pravnik, povjesniar, publicist, filozofski pisac, smatran utemeljiteljem hrvatske

geopolitike i pravaki politiar.
2
Ivo PILAR, Politiki zemljopis hrvatskih zemalja. Geopolitika studija, Sarajevo, 1918

Mnogi pri spomenu hrvatske geopolitike , recipiraju asocijacije vezane za lik i djelo Ive
Pilara. Pravaki politiar koji je smatrao da je Monarhija jedini nain opstanka hrvatstva.
Poznat i kao otac hrvatske geopolitike ije je temelje izgradio geopolitikom studijom :
Politiki zemljopis hrvatskih zemalja. U navedenom djelu istie : procvale su pak
dananje hrvatske zemlje kao nikada prije.
Potrebno je odrediti pojam hrvatskih zemalja i naznaiti njihov opseg. Prema Pilaru to je skup
historiko-politikih pokrajina na jugu austro-ugarske monarhije, koje su nekad sainjavale
sastavni dio hrvatske drave, u kojima stanuju jo danas Hrvati kao preteni ili barem znatni
dio puanstva. Prema ovoj definiciji spadaju u hrvatske zemlje Hrvatska, Slavonija,
Dalmacija, Bosna, Hercegovina i Istra3.
Poseban odnos Pilar gaji prema Bosni i Hercegovinu , za koju nedvojbenu tvrdi da je hrvatska
zemlja. Od kraja domovinskog rata i kreiranja hrvatske drave , nakon ega su se uobliile
nove nacionalne i strategijske smjernice , Hrvatska se pokuava sve vie prikazati kao
iskljuivo zapadno orijentirana zemlja , ograujui se od balkanskog mentaliteta kao neeg
negativnog , povijesno zaostalog kulturno drutvenog okruenja.
Usmjeravanje politike javnosti prema evropocentrinom miljenju , ne znai i smanjenje
geopolitikih interesa u zemljama bliskog okruenja , prvenstveno Bosna i Hercegovina.
Hrvati svoju budunost iskljuivo vide u saveznitvu sa velikim silama NATO pakta ,
lanicama EU, prvenstveno Njemakoj. Hrvatska svoju geopolitiku gradi priklanjajui se
nerijetko i drugim politikim akterima , koji su na meunarodnoj skali puno utjecajniji.
( Njemaka , SAD, Velika Britanija).
Moe se rei da Hrvatska ima sloeni geopolitiki poloaj na karti Europe i svijeta. Hrvatska
se uvijek nalazila na raskrsnici izmeu Istoka i Zapada , zarobljena u okovima suprostavljenih
interesa, ideologija a samim time i duplim pogledom na geopolitiku , te drugaijim vienjima
provoenja iste.
Hrvatska je esto pod prisilom i ucjenama susjednih drava morala uiniti odreene ustupke
protivne vlastitim interesima. U namjeri da da efikasnije gospodari bogatstvima Jadrana , te
zatiti morski okoli , Hrvatske je proglasila svoj ( ZERP 4).

I. PILAR, Politiki zemljopis, 5.

Zatieni ekoloko-ribolovni pojas koji sadri sve bitne elemente iskljuivog
gospodarskog pojasa
4

Slovenija , Italija , Insitucije EU, usprotivile su se proglaenju ZERP-a , dok se ne postigne

sporazum u korist svih susjednih drava. Zanimljivo je i spomenuti da se vodi arbitrani
postupak izmeu Slovenije i Hrvatske zbog Piranskog zaljeva.
Jaanjem desnice nakon posljednih izbora , sudbina hrvatske politike ogleda se u smjeru
buenja nacionalnih poriva , domoljubnih emocija, te pridavanju vee panje Hrvatima u BiH.
Ovakva pozicija Hrvatske u EU , koja je u tu zajednicu pristupila s nespremnim
gospodarstvom, ogleda se u stvaranju geopolitike emocija u slubi vladajue elite. Hrvatska
ponajprije pazi na svoj odnos prema Bosni i Hercegovini , to ne udi , znajui da su Hrvati
jedan od tri konstitutivna naroda.
I otac hrvatske geopolitike Ivo Pilar u mnogobrojnim radovima pokuava objasniti bit Bosne
za hrvatske interese. Pilar je smatrao da je sasvim prirodno da se Bosna i Hercegovina svojim
geografskim poloajem prikloni Hrvatskoj , jer jedino na taj nain moe opstati kao drava.
Odbrambeni mehanizam hrvatske geopolitike , iskazuje svoju svrhu teorijama o panidejama
koje nikada ne umiru u glavama susjednih drava.
Prije svega misli se na pansrspke , panmadarske aspiracije prema hrvatskom teritoriju. Ne
treba iskljuiti ni motiv Italijana u podruju Jadrana i Istre , koja je zahvaljujui prije svega
antifaistikom pokretu ostala u sastavu moderne republike Hrvatske kakvu danas poznajemo.
Ulaskom u EU , Hrvatska nastoji pokazati zube kao moderna , prozapadna zemlja , pravei
status drave koja bi rado izbrisala sjeanje

na ideje panslavenstva , u kojima je kao

socijalistika jedinica , ne tako davno , ivjela drugu geopolitiku. Mnogi taj period smatraju
prosprskim, antihrvatskim periodom koji je zamraio i unazadio hrvatske interese.Veliki broj
graana se ne slae s istim, te time Hrvatska biva okovana u duplom pogledu na sopstvenu
povijest, prolost i razlilitim promiljanjima i strategijama za budunost drave.
Hrvatska geopolitika emocija
U najnovije vrijeme savremena geopolitika Hrvatske plee po sigurnoj ici geopolitike
emocija. Zasigurno, taj nain , hrvatske garniture vlasti vide kao siguran recept za lako
podvodljivo stanovnitvo na domoljubne osjeaje , te jeftini bijeg od realnih prilika u kojima
se drava nalazi.
Hrvatska predstavlja prijelazni prostor izmeu jugoistone i srednje Europe.Takoer ona je na
kontaktu vie europskih regija : srednja Europa , jugoistona Europa , te zbog uea Jadrana
kao dijela Sredozemnog mora, juna Europa.

Za geopolitiku Hrvatske jako je bitno politiko okruenje susjednih drava. Iako se sa nekima
od njih spori, ili se sporila , Hrvatska na neke drave gledao pak kao na pozitivan poticaj za
razvoj vlastite drave u modernom dobu. Prije svega tu moemo spomenuti Maarsku , pa i
Sloveniju.
To su takoer drave lanice EU , te je s njim kao takvima dobar i prijateljski odnos vaan u
geopolitikoj komunikaciji meunarodne politike. Na karakter odnosa sa Slovenijom najvie
e utjecati razrijeenje uvijek aktuelnog spora vezano za Piranski zaljev. Hrvatska je
Maarskoj prirodni izlaz na more i cilj je odrati to bolje odnose s ovom zemljom. S
Maarskom nema graninih sporova , no moglo bi se bolje suraivati po pitanju potencijalne
opasnosti od novog vala migrantske krize.
Nepovoljno politiko okruenje Hrvatska pronalazi prije svega od strane Srbije. Potencijalne
nestabilnosti u Bosni i Hercegovini , ugroavanje hrvatskih interesa u toj dravi , mogu
proizvesti negativan efekt u odnosima ovih drava. Odnosi sa Srbijom esto znaju isijavati
lanim osmijehom iza kojeg se krije nepovjerenje usaeno oruanim sukobom koje su ove
zemlje vodile u ne tako davnoj prolosti.
Negativan odnos s vremena na vrijeme probudi neke od strana u svrhu politike promocije ili
na platformi geopolitike emocija.
Putanja geopolitike Hrvatske
Budunost hrvatske geopolitike uveliko ovisi o potezima velikih politikih igraa unutar
Evropske unije , te njezinom odnosu sa susjedima. Dva su puta koju hrvatsku geopolitiku
mogu isklesati na razliite naine. Jedan je ovaj aktuelni , kleknuti pred politiki nadmonijim
i svoju geopolitiku odrediti shodno tome. Postavlja se logino pitanje .
Koliko hrvatska kroji sama svoju geopolitiku shodno geografskim faktorima i poloajem ? A
koliko shodno odnosima koje gradi s drugim dravama , ukljuujui zemlje susjede, te one
koji to nisu. Taj put se odnosi i na tenju za istim kulturno-centrinim evropskim
identitetom , skidajui sa sebe duh i prolosti balkanskog iskustva.
Drugi put je ostanak u balkanskom krugu ex - yu emocija , dirigirati svoju panju , i troenje
energije prvenstveno na Hrvate u BiH , licemjerno prijateljstvo sa Srbijom , ili pak troenje
domoljubne propagande inspirisane hrvatsvom i aspiracijama prema svim hrvatskim
zemljama, to svakako podrazumijeva ideju panhrvatstva.

Zakljuak
Moemo zakljuiti da smjer hrvatske geopolitike

uveliko biva podloan nestabilnim

okruenjem koje moe proizai iz negativne politike situacije , prije svega u BiH i Srbiji.
Svakako da i u dananjem periodu , moemo nai sljedbenike pravake idelogije oca hrvatske
geopolitike dr. Ive Pilara. U Hrvatskoj obitavaju i zagovornici modernog evropskog puta, koji
poiva na razvoju i koritenju potencijala ove drave.
Htjela ili ne , Hrvatska jo uvijek nije van balkanskog sklopa , uprkos pozitivnim pomacima u
tom smjeru , za one koji na pristup unutar EU gledaju tako. Determiniranje hrvatske
geopolitike varira i od struktura vlasti , koje pak najee graanstvu prodaju ideoloko
patriotske zavrzlame u svrhu ouvanja vlasti.
Republika Hrvatska ima izrazito nepravilan teritorijalni oblik u vidu potkove. Ova
nepravilnost uzrokuje i mnoge prometne 5, ali i geostrategijske potekoe. Hrvatska se sastoji
od panonskog i mediteranskog kraka, izmeu kojih se nalazi gorska spojnica, odnosno tzv.
gorski prag s prometnim vezama izmeu panonske i jadranske Hrvatske. Nepravilnost
hrvatskog teritorija rezultira i velikom duinom kopnenih granica ukupno 2.028 km.6
Odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovini treba graditi u sasvim normalnom tonu , jer ona
ne predstavlja nikakvu vojnu opasnot za teritorij republike Hrvatske . Prema Srbiji pak treba
zadrati mjeru predostronosti zbog ekspanzionistikih politika koje egzistiraju u toj zemlji ,
ali i bliske prolosti koja dodatno oteava proces stabilizacije odnosa ove dvije drave ,
obino kopanjem ili pravdanjem u pogledu razliitog vienja historije i prolosti.
Povodom migrantske krize koje je imala utjecaja i na Hrvatsku , dolo je i do izraaja
odreene politike koja se bori protiv, nevidljive protukatolike geopolitike u Hrvatskoj.
Hrvatska geopolitika svoju najveu energiju trebala bi utroiti u stvaranje dobrosusjedskih
odnosa. Bez pozitivnog ozraja iz susjedstva , nema ni uspjene europske bajke. Ona je
svakako mogua, ukoliko vladajui lideri Hrvatske geopolitiku emocija zamjene geopolitikom
dobrih namjera , koje nee ostati samo namjera. Shodno tome, dobrobit cjelokupnog
stanovnitva jeste novi moderni put Hrvatske kao lidera regije unutar EU.
Literatura
5

Primjerice, izmeu Osijeka i Dubrovnika zrana je udaljenost 320 km, dok je cestovna
oko 1000 km. Cestovna udaljenost izmeu ovih gradova kraa je kroz dvije susjedne
drave, nego kroz Hrvatsku (BiH oko 580 km i SRJ oko 750 km)
6
Vie o tome u unec, Ozren (ur.), Hrvatska vojska 2000: Nacionalna sigurnost, oruane
snage i demokracija, SDP i STRATA istraivanja, Zagreb, 1999., str. 190-198.

1. Jure Krito, Ivo Pilar i suvremena hrvatska geopolitika ; Hrvatski institut za povijest
, Zagreb . Pristup 28.4.2016
URL :http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100876
2. Kurei, Petar: Geopolitika i suvremeni geopolitiki poloaj Hrvatske. //
Meunarodne studije. - 1 (2001).
URL:https://bib.irb.hr/datoteka/470143.Geopolitika_i_suvremeni_geopolitiki_poloaj
_Hrvatske.doc
3.Pilar, Ivo: Politiki zemljopis hrvatskih zemalja : geopolitika studija. Zagreb :
Consilium, 1995.