Metode pouavanja, stilovi uenja i

kognitivni stilovi

METODE POUAVANJA
generalizirani

obrasci ponaanja koji se

mogu sustavno primijenjivati u razliitim
nastavnim podrujima s ciljem
olakavanja i poboljavanja ishoda
uenja (Vizek Vidovi i sur., 2003)

Razlikuju se s obzirom na:

stupanj aktivacije uenika
i nastavnika

broj uenika

Didaktika (Bognar, Matijevi, 2002)

STRATEGIJE

METODE

POUAVANJE

UENJE OTKRIVANJEM

Problemsko pouavanje,
heuristiko pouavanje,
programirano pouavanje
Istraivanje, simulacija, projekt

DOIVLJAVANJE

Recepcija umjetnikog djela

IZRAAVANJE I STVARANJE

Interpretacija, evaluacija i kreacija

VJEBANJE

Uenje uenja, praktini radovi,

tjelesno vjebanje

STVARANJE

Znanstveno stvaranje, umjetniko

stvaranje, radno-tehniko
stvaranje

Psihologija (Vizek Vidovi i sur., 2003)

visoka

Izravno
pouavanje

niska

Aktivnost
nastavnika

Pouavanje
voenim
otkrivanje
mi
razgovoro
m
Aktivnost
uenika

niska

Raspra Samostal
va
no
uenje
visoka

IZRAVNO POUAVANJE
Najrairenija metoda
Poduka u kojoj uitelj/ica izravnim
izlaganjem prenosi uenicima
strukturirane informacije i u kojoj
demonstrira korake koje uenici trebaju
slijediti
Uenici dobivaju neposredan uvid u
strukturirane informacije

Temeljna pretpostavka
nastavnik posjeduje znanja koja
prenosi na uenika ija je
aktivnost minimalna

Izravno pouavanje je primjereno kada je:

mnogo

materijala
malo vremena
gradivo teko dostupno
Vremena
potrebno pobuditi interes za neko
malo
gradivo
potrebno uenike uputiti u novo
gradivo
potrebno saeti i sintetizirati grau iz
vie izvora

Izravno pouavanje nije primjereno kada:

se

eli postii uvjebavanje vjetina

su uenici razliite razine
predznanja
su lako dostupni drugi izvori
informacija
je za postizanje eljenih ishoda
potrebno aktivno sudjelovanje
uenika

Etape izravnog pouavanja

ZADATAK

Pokuajte u nekoliko rijei za svaku etapu

napisati kako biste je realizirali:

u nastavnoj cjelini iz svog predmeta

Etapa 1.

Objanjavanje cilja i motiviranje za

uenje: TO JE SVE VANO
Stav

uitelja/nastavnika
Ugodno razredno ozraje
Uvoenje u temu prepriavanjem neke
anegdote ili ale
Postavljanje izazovnog pitanja
Povezivanje gradiva s prethodno usvojenim
Povezivanje s poznatim informacijama
Povezivanje s uenikovim iskustvom

Etapa 2. Obrada novog gradiva

(predavanje ili pokazivanje vjetina)

Etapa 3. Voeno uvjebavanje i

izvedbei praenje rada svakog
praenje
Obilaenje razreda
uenika

Povratna

informacija mora sadravati opis

trenutnog ponaanja i upuivati na promjene
u svrhu poboljanja

Na

kraju svakog dijela rada uenici

procjenjuju vlastiti napredak

Etapa 4. Provjera razumijevanja

-

Ukljuiti sve uenike (ili sustavno varirati

ukoliko je nemogue zahvatiti svih)

Pomno odabirati vrstu pitanja (ne koristiti

samo zatvorena pitanja)

Vrijeme ekanja na odgovor (prikladno)

Praenje neverbalne komunikacije uenika

Etapa 5. Dodatno uvjebavanje i

osiguravanje transfera

Postie se samostalnim vjebanjem i domaim

zadaama

POUAVANJE VOENIM OTKRIVANJEM I

RAZGOVOROM

Ideja potjee od Sokrata

SOCIOKONSTRUKTIVIZAM
J. Piaget

L. Vygotski

Dijete je aktivni sudionik procesa stjecanja znanja

Privatni govor, podruje priblinog razvoja

J. Bruner

Kljune komunikacijske vjetine su postavljanje

otvorenih pitanja, davanje potpunih i podravajuih
povratnih informacija

Rasprava i razgovor u razrednom

okruenju
Razgovor podrazumijeva partnerski odnos uitelja i
uenika
Svi uenici trebaju dobiti priliku iznijeti svoje
razmiljanje i stavove
Nastavnik kao moderator

SAMOSTALNO UENJE I
POUAVANJE VJETINA UENJA

Najvei stupanj aktivnosti uenika

Povratne informacije o napredovanju

VJETINE VANE ZA SAMOSTALNO

UENJE

Uenik time
provjerava vlastito
razumijevanje ; vano
za asimilaciju novih
spoznaja

Aktivno sluanje;
vjetine sluanja
se mogu vjebati

Biljeenje kljunih
podataka i misli;
skraivanje poruka i
izraavanje vlastitim
rijeima

AKTIVNO SLUANJE
Cilj

mu je zaista razumjeti poruku, tj.

nastojanje sluaa da sebi i govorniku pomogne

u razjanjavanju primljenih poruka
Ukljuuje stalno praenje verbalnih i
neverbalnih poruka, visoki stupanj
koncentriranosti te odgovarajue reakcije koje
potvruju osobi da je sluana
Neizravna podpitanja i parafraziranje, kontakt
oima

VRSTE NE-SLUANJA

PSEUDOSLUANJE (ustvari ne slua, a ponaa se kao

da slua)
JEDNOSLOJNO SLUANJE (primanje jednog dijela
poruke)
SELEKTIVNO SLUANJE (sluati ono to pojedinca
zanima)
SELEKTIVNO ODBACIVANJE (usmjerenost na ono to
se ne eli uti, pa kada se to pojavi,sluatelj odbacuje)
OTIMANJE RIJEI (sluati dok se ne ugrabi prilika za
govor)
OBRAMBENO SLUANJE (neutralne i neoptuujue
izjave se doivljavaju kao napad)

Vjetine organiziranja udbenikih

tekstova
Traiti veze izmeu gradiva i pojedinih
pojmova
Saimanje

vee koliine gradiva u

Uoavanje

kljunih ideja u gradivu

saetke

Izrada

kognitivne mape

Vjetine rjeavanja problema

Uglavnom

se odnosi na podruje
matematike i prirodnih znanosti no
mogu se primijeniti i u drugim
podrujima

cilj

rjeavanja problema je ili

prevladavanje zapreka koje prijee put do
rjeenja ili kreiranje novih, originalnih
rjeenja neke problemne situacije

CIKLUS
RJEAVANJA
PROBLEMA

VJETINE KRITIKOG MILJENJA

Kritiko miljenje je miljenje vieg reda koje
zapoinje informacijom, a zavrava
vrednovanjem
Kritiki promiljati mogue je u poznatom
kontekstu, odnosno potrebno je odreeno
znanje o predmetu miljenja
Kritikom miljenju pogoduje otvorenost i
fleksibilnost miljenja i spremnost uenika
za izraavanje vlastitih misli i stavova

METAKOGNITIVNE VJETINE
Metakognitivni

procesi su procesi
vieg reda koji se odnose na
razmiljanje o vlastitom miljenju,
sponznaju o vlastitim znanjima

Metakognitivne

vjetine nune su
za samoregulirano uenje

METAKOGNITIVNE
STRATEGIJE

STRATEGIJA PLANIRANJA
(prije uenja)
STRATEGIJA NADGLEDANJA
(za vrijeme uenja)

STRATEGIJA
SAMOREGULIRANJA
(reakcija na uenje)

TEHNIKE

Postavljanje ciljeva
Dijeljenje na podzadatke
Odreivanje rokova izvedbe
Odreivanje koraka izvedbe
Samoprovjeravanje upamenog
Praenje oscilacija panje
Praenje razumijevanja
odgovaranjem na pitanja
Poznavanje strategija uenja
Primjena odgovarajuih kognitivnih
strategija uenja
Odbacivanje neuspjenih strategija
Kontrola ometanja i anksioznosti
Graenje povjerenja u vlastito

KOGNITIVNI STILOVI
I STILOVI UENJA

Kognitivni stilovi i stilovi uenja isto ili

razliito???

Nema jednoznane definicije kognitivnog

stila ni stila uenja
Definiranje kognitivnog stila ukljuuje:

Individualni obrazac ponaanja uenika

Nain na koji uenik reagira i koristi
podraaje iz okoline
Nain na koji uenik procesira informacije
Preferirani nain uenja
Nain na koji uenik organizira informacije

Kognitivni stil

pojam koji se u kognitivnoj psihologiji

odnosi na relativno stabilnu dimenziju
linosti (ili osobinu linosti) koja
podrazumjeva nain na koji pojedinac stjee
znanja, obrauje i pohranjuje informacije te
pristupa rjeavanju problema

Stil uenja
Odnosi

se na afektivne, kognitivne i psihike znaajke koje

su relativno trajni i stabilni pokazatelji naina na koji uenik
percipira, interpretira i reagira na uenje (Zarghani, 1988;
Swanson, 1995).
Preferirani nain uenja odnosno nain na koji pojedinac
najuspjenije ui (Kocinski, 1984)
Dispozicija pojedinca da percipira i procesira informacije na
odreeni nain (Sarasin, 1998)
Sloeni nain na koji (i uvjeti pod kojima) uenik
najuspjenije percipira, procesira, pohranjuje i koristi ono to
ui (James i Gardner, 1995)

 Riding

i Cheema (1991)
holistiko-analitiki te verbalnoimaginarni stil;
Pojedinci koje karakterizira holistiki stil
procesiraju informacije kao cjelinu, a oni
analitikog stila informacije procesiraju u
djelovima.
Drugi stil odnosi se na pojedince koji misle
rijeima, naspram pojedinaca koje
karakterizira miljenje u mentalnim
pedodbama.
Navedena dva stila su neovisna.

Stil (ne)ovisnosti o polju

(Witkin i Goodenough, 1981)
Temelji se na individualnim razlikama u
tome koliko ovjek u procjeni nejasne
situacije ovisi o vanjskim podraajima ,
tj. o onome to vidi, uje i sl.

Hudson (stil konvergentnog i divergentnog miljenja)

konvergentno

miljenje - selekcija i akumuliranje informacija iz

razliitih izvora pri rjeavanju problema
Analitinost,

predvidljivost

divergentno

miljenje - rjeavanje problema kreativnije,

producirajui razliita rjeenja problema
Istraivako,

nepredvidljivo

Stil refleksivnosti - impulzivnosti (Kagan i

sur., 1964)

Kolb, D. (1984)

Kolbov model kog. stilova temelji se na

percepciji i procesiranju informacija
Uenici mogu percipirati informacije na dva
naina:

Koristei konkretna iskustva

Koristei apstraktne konceptualizacije

Uenici mogu procesirati informacije na dva

naina:

Aktivnim eksperimentiranjem, izvoenjem,

manipuliranjem
Refleksijom ili promiljanjem o informaciji

Percipranje informacija

Konkretno
iskustvo
Percipiraju
informacije iz
konkretnog
iskustva

Apstraktna
konceptualizacija

Percipiraju
informaciju na
apstraktnoj razini
Koriste
mentalne ili
Lako ue
vizualne
eksperimentira konceptualizacije
jui ili radom
Smiljaju teorije
na terenu
kako bi objasnili
Ue bolje
opaeno
koristei audiovizualne medije Ue sluajui
predavanja,

Procesiranje informacija

Refleksija

Aktivno
sudjelovanje

Procesiraju
informaciju
promiljajui o
istoj

Procesiraju
informacije tako
da s njom neto
rade
Spremni su
preuzeti rizik
Teoriju koriste
za rjeavanje
problema i
donoenje odluka
Najbolje ue
kroz simulacije,
studije sluaja i
samostalne

Sagledavaju
informacije s
razliitih
stajalita
Trae smiso
stvarima

Honey, P. i Mumford, A. (1986)

Stilovi uenja koji se temelje na Kolbovom

modelu

Oni koji djeluju

(activists)

Teoretiari
(theorists)

Pragmatiari
(pragmatists)

Oni koji promiljaju

(reflectors)

Dinamini,
intuitivni
Ue kroz nova
iskustva, aktivno
djelovanje
Rado ue u
interakcijama s
drugim ljudima

Analitini,
promiljaju, vole
preispitivati i razvijati
teorije
Ne vole
nestrukturirano
uenje
Ne vole povrinsko
procesiranje
informacija i povrno
uenje
Pragmatinost im je
manje vana nego
logiko objanjenje

Misle i rade
zdravorazumski
pojedinci
Uporni u
isprobavanju teorija
za uspjeno rjeenje
problema
Vole metode koje
imaju praktinu
vrijednost
Ue metodama
simulacije, ne vole
uenje bez rezultata i
nagrada
Vole samostalni i
individualni rad

Percipiraju
informacije iz
konkretnih iskustava
a procesiraju ih
promiljajui
Vole promatrati i
razmiljati o stvarima
Ne vole uiti
strogo po planu

STRATEGIJE UENJA

Strategije uenja su operacije koje uenik

koristi da si olaka stjecanje, pohranu ili
dosijeanje informacija, odnosno specifine
akcije koje uenik poduzima kako bi uenje
uinio lakim, brim, zanimljivijim,
uinkovitijim, kontrolabilnijim i
transferabilnijim.

Ne postoji konsenzus oko taksonomije strategija uenja

SURADNIKO UENJE

Suradniko uenje odreeno je

radom u malim, suradnikim skupinama
skupine su sastavljene od uenika razliitih akademskih
postignua, razliitog spola i drugih znaajki

skupina je povezana zajednikim ciljem sa svrhom

ovladavanja odredenim akademskim sadrajem

zahtijeva osposobljenost kako ucitelja tako i ucenika

Uitelj treba pripremiti uenike

za suradnju te im
pokazati model uinkovite
komunikacije kako bi razvijali
vjetine potrebne za
suradniko uenje

Uei u skupinama, ucenici u suradnji s drugima izgrauju

znanja te razvijaju svoje intelektualne sposobnosti,
sposobnosti rjeavanja problema te kritikog i kreativnog
miljenja

Rezultati istraivanja o razlozima primijenjivanja suradnikog

uenja u nastavi (Ercegovac, Juki, 2008)
Kategorije

Primjeri odgovora

Pozitivni meuljudski odnosi

Primjenjujem zbog vee povezanosti uenika

Bolji uenici pomau slabijima

Pozitivna slika o sebi

Uenici stjeu samopouzdanje

Uinkovitost procesa uenja

Ue se iskustvenom istraivakom uenju

Razvoj komunikacijskih vjetina Uenici obogauju svoj rjenik

Ukljuenost i aktivnost svih
uenika

I loiji uenici mogu se aktivirati na njima dostupnim

zadacima

Pozitivan odnos prema uenju

Stalno je prisutan vei interes za uenjem

Kritiko i kreativno miljenje

Ue se kritinosti prema radu drugih ali i

samokritinosti

Ugodno radno ozraje

Oputenija je radna atmosfera

Rastereenje uitelja

Ako je dobro organiziran rad, rastereujemo i sebe