Professional Documents
Culture Documents
EPLAN - P8 - 1.8.5 - Upute Za Rad PDF
EPLAN - P8 - 1.8.5 - Upute Za Rad PDF
EPLAN - P8 - 1.8.5 - Upute Za Rad PDF
Informatiki inenjering
za istraivanje, razvoj, proizvodnju i trgovinu
elektronikih sistema, ureaja i programa
MB: 3686914
Na znak:
Datum:
Verzija:
10-08-0269-0001
15. veljaa 2008
BETA
Upute za rad za
ver. 1.8.5
SADRAJ:
1.
INSTALACIJA ...................................................................................................... 4
2.
3.
RAD S PROJEKTOM........................................................................................... 12
3.1.
3.2.
3.3.
4.
SIMBOLI .......................................................................................................... 27
5.1.
5.2.
5.3.
6.
5.
LOKACIJE ..................................................................................................... 35
OPENITI UREAJI (BLACK BOX) ..................................................................... 40
STEZALJKE (TERMINALS) .................................................................................. 48
INSERTIRANJE STEZALJKI.................................................................................. 48
PODEENJE STEZALJKI ..................................................................................... 49
RELEJI/SKLOPNICI ......................................................................................... 58
KORITENJE SLOBODNIH KONTAKATA DEFINIRANOG RELEJA .................................... 63
MOTORSKA ZATITNA SKLOPKA .......................................................................... 65
INSERTIRANJE UREAJA ................................................................................ 66
PLC ........................................................................................................... 68
PLC MAKROI ............................................................................................. 68
PREDEFINIRANJE PLC OVERVIEW-A ................................................................. 73
PREDEFINIRANJE PLC CONNECTION POINTA (DI) U NAVIGATORU ............................ 74
KORITENJE I/O SIGNALA POMOU MAKROA ...................................................... 76
KORITENJE PREDEFINIRANIH I/O SIGNALA IZ NAVIGATORA ................................... 77
POTENCIJALI................................................................................................. 81
SIMBOLI SPAJANJA ......................................................................................... 86
2 / 205
8.
9.
10.
11.
PRINT......................................................................................................... 141
12.
13.
15.1.
15.2.
15.3.
15.4.
15.5.
15.6.
15.7.
3 / 205
1. Instalacija
Umetne se instalacijski CD EPLAN Electric P8 1.8 International u CD-ROM te se instalira
na eljeni disk na raunalu. Instalacija se moe obaviti u bilo koji folder na bilo koji disk
na raunalu ili na intranet.
4 / 205
NAPOMENA!
Podaci za projekt mogu biti pozicionirani na bilo kojemu mjestu na hard disku ili
mrenom disku no radi organizacije podataka i upravljanja podacima predlae se da se
koristi instalacijska struktura kao prema slici gore.
5 / 205
2. Podeenje suelja
2.1.
Radno okruje sadri odreene kombinacije/izbor toolbara koji moe ubrzati proces
izrade shema ili ureivanje podataka.
Ukoliko se eli kreirati vlastito radno okruje, potrebno je prvo podesiti raspored
toolbara i navigatora a zatim pritiskom na gumb
kreira se novo vlastito radno
okruje.
.
Svaka izmjena na radnom okruju mora biti snimljena pritiskom na gumb
Inae, prilikom novog pokretanja programa EPLAN nee prepoznati izmjene.
Izborom odreenog radnog okruja u odreenom trenutku moe znaajno ubrzati rad
(npr. Prilikom slobodnog grafikog crtanja koristi se radno okruje Mechanical
design ili prilikom ureivanja formi/simbola poziva se radno okruje Master dana
editor).
Svako radno okruje moe se exportirati na jednoj radnoj stanici pritiskom na gumb
.
te na drugoj radnoj stanici importirati pritiskom na gumb
Na taj nain jednostavno prenosimo podeenja s raunala na raunalo.
6 / 205
2.2.
Traku s alatima moe svatko kreirati prema svojim potrebama i zahtjevima. Princip rada
je kao u MS Office .
Pokrene se ureivanje alatne trake na Options Toolbars Customize
Klikne se na gumb NEW te se kreira novi alatna traka (npr. Personal) pa OK.
7 / 205
Izabere se kategorija Default te se s opcijom drag & drop prenesu opcije Edit
properties i Edit fuction dana in table (vidi oznaene opcije na slici gore).
Zatim se izabere kategorija Menu te se s opcijom drag & drop prenese opcija
Edit:Text:Move properties text. Prilikom ove akcije pojavi se sljedei prozor
8 / 205
Pod opcijom Image file se klikne na [] gumb te se izabere odreena ikonica za ovu
funkciju.
Ikonica je u JPG formatu veliine 16x16 koju se moe kreirati pomou raznih
programa za izradu ikonica ( besplatni program za izradu ikonica moete pronai na
sljedeoj web stranici: http://www.icofx.xhost.ro/ )
Ukoliko se ne izabere niti jedna ikonica, nego se samo pritisne opcija OK, tada se pojavi
slika
Nakon toga se alatna traka pozicionira na eljeno mjesto unutar radnog okruja.
NAPOMENA!
Prilikom redizajna alatne trake potrebno je kliknuti na opciju SAVE kako bi alatna
traka bila usnimljena u postojee radno okruje. Ukoliko to nije napravljeno alatna
traka nee biti snimljena/vidljiva kod sljedeeg pokretanja programa EPLAN.
Bilo koja opcija iz izbornika ili komanda moe biti postavljena na alatnu
traku!
9 / 205
2.3.
Kratice (SHORTCUT)
ele li se kreirati kratice za odreene komande, koje e znaajno ubrzati rad, potrebno
je pokrenuti opciju za kreiranje kratica: Options Keyboard shortcuts
10 / 205
11 / 205
3. Rad s projektom
3.1.
12 / 205
Projekt se moe otvoriti i preko izbornika Project Management (ukoliko ste kupci
licenci EPLAN 5 ili EPLAN Electric P8 Professionala).
3.2.
13 / 205
NAPOMENA!
Project template se uvijek koristi uz opciju New (Wizard) a Basic project uz
opciju New.
Prilikom izbora opcija, EPLAN automatski izabire jedan od predloaka!
Ukoliko se izabere opcija New(Wizard) pojavi se sljedea kartica
Pod Project name se upie <Ime projekta> dok se kod Template klikne na [] te se
se izabere novo kreirani personalizirani predloak.
Nakon toga se klikne na opciju Next
14 / 205
15 / 205
Functional assignment
Higher-level function
Installation site
Mounting location
to znai ukoliko se izabere opcija koja je gore navedena (Higher-level function and
Mounting location) da e adresa svake grupe elementa biti npr. =ST1+RO1-F1
(Osigura F1 u polju ST1 i ormaru RO1). Na taj nain jednostavno se raspoznaju
elementi, filtriraju, komuniciraju
U svakom trenutku projekta se moe promijeniti struktura oznaavanja elementa.
Izmjena dovodi samo do promjene adrese (npr. Izabere li se opcija Sequential
numbering tada je adresa osiguraa samo F1).
NAPOMENA!
Svakako treba biti oprezan s izmjenama jer se moe desiti da pri promjeni na
Sequential numbering umjesto =ST1+RO1-F1 i =ST1+RO2-F1 imamo dva puta
F1 to dovodi do greke i dupliciranja oznake
Nakon to se podesila struktura za elemente i stranice klikne se ponovno na Next te se
pojavi kartica Numbering.
16 / 205
17 / 205
) te se
Ukoliko brisanje nije raeno na ovaj nain, tada e se polje ponovno pojaviti kod
sljedeeg otvaranja projekta.
Takoer je mogue odreena polja prilagoditi svojim potrebama i zahtjevima. Postoje
polje User supplementary fild 1-20 koje je mogue prilagoditi prema svojim
eljama.
Slobodna polja za upis (User supplementary fild) se nalaze na
OptionsSettingsProject<Ime projekta>Management
Supplementary fields
18 / 205
Npr. u polje User supplementary fild 1 se upie podatak Broj knjige koji e se
pozvati u Project property prema gore navedenom primjeru
NAPOMENA!
Ovi podaci su na razini projekta te ulaze u Project template ili Basic project,
to znai da svaka firma moe kreirati 20 slobodnih polja za razinu projekta te 20 polja
za razinu stranice za upis vlastitih podataka.
Kada se upiu svi podaci klikne se na gumb Finish i otvaranje novog projekta je
dovreno.
19 / 205
Ukoliko je potrebno bilo koji podatak izmijeniti, mogu je ponovno vratiti se na polje
Project property pomou opcije ProjectManagement, kartica Property te
pritisnuti gumb Edit. Nakon to se izmjene podaci potrebno je kliknuti na gumb Save.
No, ova opcija vrijedi samo ukoliko ste kupci licenci EPLAN 5 ili EPLAN Electric P8
Professionala.
U suprotnom do Project property je mogue doi tako da se postavi na <Projekt>
u Page navigatoru pa desni klik mia ProjectProperties
20 / 205
3.3.
Zatvaranje projekta
Projekt je mogue zatvoriti samo pomou opcije u izborniku Project Close ili tako da
se postavi na <Projekt> u Page navigatoru pa desni klik mia ProjectClose
21 / 205
4. Rad sa stranicama
4.1.
22 / 205
4.2.
Postavi se u Page navigator na <Projekt> ili stranicu (ukoliko ve postoji) pa ili desni
klik mia pa opcija New ili u izborniku PageNew (Ctrl+N shortcut kao u MS
Windows) te se pojavi sljedei prozor za upis podataka
Full page name upisuje se smjetaj stranice unutar polja/lokacije. Ova stranica je
usmjetena u polju =ST1 i ormaru +RO1 i svaki element na toj stranici e zaprimiti
dotinu adresu.
Page type izabire se tip stranice na kojoj se crta shema (Multi-line ili Single line za
sheme, Graphics za grafiku,)
Page description upisuje se ime stranice koju crtamo. eli li se dvojezino (ili
viejezino) pisati opis, klikne se na polje Value pa desni klik mia i Multilingual
input te se pojavi prozor u kojemu je mogue istovremeno pisati vie jezika.
23 / 205
Polje Properties
Scale oznaava trenutno mjerilo
Grid trenutanu mreu za crtanje
Plot frame ovdje se izabire sastavnica za razinu ove stranice a koja je drukija nego
ona iz predloka koju smo prethodno definirali i vrijedi za sve stranice projekta
Contact image margin (in Path) ovdje se upisuje udaljenost kontakata
releja/sklopnika za razinu stranice udaljene od dna stranice
Pomou opcije
moe se pozvati bilo koji dodatni Property iz popisa za razinu ove
stranice.
Nakon to se unesu eljeni podaci, klikne se OK i stranica je kreirana.
eli li se u bilo kojemu trenutku neto izmijeniti u Property stranice, postavi se na
stranicu u Page navigatoru, pa desni klik mia i izabere se opcija Properties ili se
oznai stranica pa preko izbornika EditProperties ponovno otvori kartica za
ureivanje podataka stranice.
24 / 205
4.3.
Zatvaranje stranice
4.4.
Prije nego to se krene s crtanjem strujnih shema mogue je podesiti nekoliko stvari koji
e olakati sami proces crtanja.
4.4.1. Grid
Vidjeli smo da je GRID mogue promijeniti na propertisu stranice, no to je takoer
mogue raditi na vrlo jednostavan nain pritiskom na jedan od sljedeih gumbova:
Pritiskom na slovo (A, B, C, D, E) izabire se jedan od gridova koji se prethodno podesi u
parametrima na: OptionsSettingsUserGraphical editingGeneral
25 / 205
Trenutno stanje ukljuenog grida mogue je vidjeti u Status baru u desnom donjem
(ON znai da je grid ukljuen i da je 2mm).
uglu
Predlaemo da se OBAVEZNO ukljui grid pomou opcije u izborniku Options Snap
to grid ili ikonica na toolbaru
eli li se ona i vizualno vidjeti tada se ukljui opcija ViewGrid ili ikonica na toolbaru
.
Predlaemo da standardni grid za elektriku bude 2mm ili 4mm.
26 / 205
5. Simboli
5.1.
Baze simbola
27 / 205
5.2.
Filteri
28 / 205
29 / 205
Klikne se OK te se ponovno pojavi prozor u kojemu se mora definirati koja baza e biti
ukljuena s dotinim filterom
30 / 205
31 / 205
5.3.
Insertiranje simbola
32 / 205
33 / 205
34 / 205
Ukoliko se oznai element, znai da e imati oznaku - a ako nije oznaen element ,
znai da je nema ispred.
NAPOMENA!
Numeriranje/renumeriranje se moe obaviti u bilo kojemu trenutku projekta, dok
parametri vrijede tek od trenutka kad su postavljeni, to znai da se ne odnose na
prethodno postavljene elemente.
6. Rad sa shemom
6.1.
Lokacije
Lokacije ili tzv.Location box predstavlja, unutar EPLAN-a, podruje koje ne pripada
dotinoj stranici ali se zbog razumijevanja ili jednostavnosti prikaza crta na dotinoj
stranici. Do opcija za crtanje Location box-a se dolazi preko
InsertBox/Connection point/Mounting panelLocation box (Shortcut
CTRL+F11) ili pomou ikonice na alatnoj traci
Predlaemo da se pravokutnik crta s lijeva na desno i odozgo prema dolje jer EPLAN tim
redoslijedom ita podatke na stranici.
35 / 205
Displayed DT
Function text
Technical
characteristic
Engraving text
36 / 205
Property arrangment
Text size
Colour
Aligment
Angle
Layer
Font
Font style
37 / 205
38 / 205
Line thickness
Color
Line type
Pattern lenght
Layer
Rounded
39 / 205
6.2.
Black box se koristi u sluajevima gdje nije mogue drugaije prikazati odreeni
element, ve se prikazuje na ovaj nain. Za svaki ovakav element je mogue definirati
ime, kataloki broj, prikljuke to ga svrstava u red punopravnog i funkcionalnog EPLAN
elementa.
Black box se najee koristi kao prikaz kompleksnog elementa kao to su energetski
prekidai i releji, frekventni pretvarai
Black box ima mogunost distributivnog prikaza kroz stranice po principu glavnog i
pomonog elementa to e kasnije biti detaljno objanjeno.
Ovaj element pozivamo preko izbornika InsertBox/Connection pint/Mounting
panelBlack box ili pomou ikonice na alatnoj traci
.
Kao i kod lokacijskog boxa predlaemo da je smjer povlaenja pravokutnika s lijeva na
desno odozgo prema dolje.
Nakon to smo povukli pravokutnik black boxa pojavljuje se sljedea kartica za
definiranje podataka.
40 / 205
Full DT
Technical
characteristics
Function text
Engraving text
Remark
Supplementary field 1
eli li se ubaciti neki novi dodatni property potrebno je kliknuti na opciju New
pozvati dodatni eljeni podatak.
41 / 205
Property arrangment
Text size
Colour
Aligment
Angle
Layer
Font
Font style
42 / 205
NAPOMENA!
Kartica DISPLAY je po funkcionalnosti ista za sve elemente pa nee biti naknadno
spominjana osim u dodatnim napomenama ili potrebama!
Na kartici Symbol/function data biti e djelomino objanjene odreene postavke,
detaljnije e biti objanjeno u kompleksnijim ureajima.
Vidljivo je da Black box dolazi iz baze simbola Special i da je pod rednim brojem 0
te da je definiran po funkciji kao Black box.
Bitno je napomenuti da je nuno da element bude definiran kao Main function koji
sadrava karticu Parts i kataloke brojeve. Ukoliko je element prikazan na vie
stranica/lokacija tada e svaki sljedei element biti definiran kao Auxiliary element to
u ovome sluaju znai da NEE biti oznaena opcija Main function.
43 / 205
44 / 205
Kartica Parts je vidljiva samo kod Main function i na njoj se definira kataloki broj
elementa.
Kako bi se brzo i efikasno pronaao traeni element, ukljui se filter koji pretrauje
bazu po tipu elementa i na taj nain skrati vrijeme pronalaenja kljunog elementa.
45 / 205
NAPOMENA!
Svaki element moe imati i vie katalokih brojeva ukoliko su potrebiti za popis
opreme. Mogue je dodati na isti nain i svu potrebnu dodatnu opremu koja e biti
sadrana u popisu opreme (npr. DIN letvu, graninike, pomone blokove,)
46 / 205
Line thickness
Color
Line type
Pattern lenght
Layer
Rounded
47 / 205
6.3.
Stezaljke (Terminals)
Postavi se stezaljke s lijeve strane iznad U1:L1, klikne lijeva tipka ili ENTER za
potvrdu imena X1:1. Nakon toga se klikne desna tipka mia i izabere opcija
Duplicate, zaokrui se stezaljka X1:1 te se odredi razmak izmeu stezaljki (u
ovom sluaju se postavi iznad U1:L2), nakon toga se upie koliina (koliko
stezaljki e biti jo postavljeno) pa se na kartici Insert mode odabere Number
kako bi program nastavio numerirati stezaljke i klikne se OK te se pojavi isti
rezultat kao u prethodnom primjeru
48 / 205
49 / 205
Displayed DT
Full DT
Designation
Connection point
designation
Level
Function text
Technical
characteristics
Engraving text
Remark
Supplementary field 1
Multiple entries
allowed
Sorting (graphical)
50 / 205
51 / 205
52 / 205
53 / 205
54 / 205
55 / 205
NAPOMENA!
Po defaultu kod stezaljki 1 je uvijek ica ili INTERNAL a 2 je uvijek kabel
EXTERNAL!
Mala crtica prema gore kod 1 je vizualni znak da s te strane dolazi INTERNAL veza.
56 / 205
Na kartici Parts je mogue (kao i u primjeru kod Black boxa) definirati kataloki broj
same stezaljke i/ili dodatne opreme.
57 / 205
6.4.
Releji/Sklopnici
58 / 205
Na kartici Display je kod releja/sklopnika bitna opcija Contact image koji odreuje da
li e pomoni kontakti biti vidljivi i gdje e se nalaziti.
Ovu opciju je mogue podeavati i na niz drugih elemenata!
59 / 205
Nakon to se pozove dotina opcija pojavi se sljedea kartica koja u prozoru Parts
prikazuje sve raspoloive releje/sklopnike prema uvjetima iz sheme.
Uvjeti iz sheme su vidljivi na kartici Selected parts: Function/template. Uvjeti tj.
definirani elementi koji ve postoje u shemi pod odreenim imenom (K1 u ovome
sluaju).
U shemi je definiran samo pula K A1:A2. Da postoje definirani kontakti snage ili
pomoni kontakti oni bi bili vidljivi u ovome prozoru kao prema primjeru dolje. To je
primjer u kojemu su prethodno, prije definiranja tipa, postavljeni u shemu kontakti
snage i pula sklopnika. Opcija Device selection radi na taj nain da usporeuju
shemu i kompletnu bazu i prikau samo elemente koji zadovoljavaju kriterije prema
predefiniranima elementima. Oni elementi koji ne zadovoljavaju kriterije nisu prikazani u
kompletnom prikazu.
60 / 205
Nakon to se izabere traena komponenta na shemi e biti vidljiva slika prema primjeru
ele li se pomaknuti kontakti s dna stranice, tada se mogu
podeavati na jedan od sljedea 3 primjera:
1. Prilikom ureivanja sastavnice u Master data
editoru postoji opcija Contact image margin (in
path) u kojemu se upisuje udaljenost kontakata
(image) od dna stranice
2. U propertisu stranice u Page navigatoru se postavi
na stranicu pa desni klik mia pa Properties te se
pronae opcija Contact image margin (in path) u
kojemu se upisuje udaljenost kontakata (image) od
dna stranice
3. Postavi se na pulu pa desni klik mia i TextMove
property text pa se runo postavi pozicija kontakata
Opcija 3. je najjaa i ima prioritet u odnosu na prethodno
dvoje.
61 / 205
62 / 205
63 / 205
NAPOMENA!
Podaci na shemi se osvjeavaju pomou opcije ViewRedraw (shortcut F5) ili
ikonica na alatnoj traci
64 / 205
6.5.
Tropolna zatitna motorska sklopka se nalazi u bazi simbola pod rednim brojem 97 i
imenom QL3_1. Simbol se pozove iz baze simbola i postavi se na strujnu shemu.
Pomoni kontakti nisu vidljivi jer nisu jo postavljeni u strujnu shemu. Ukoliko se pozove
NC ili NO kontakt (NO redni broj 1 oznaka S a NC redni broj 2 i imenom O) te
se postavi na stranicu strujne sheme, pomoni kontakt e biti automatski vidljiv pokraj
zatitne motorske sklopke.
65 / 205
Ukoliko cross-referenca nije vidljiva tada treba kliknuti na opciju Refresh (opcija u
ViewRedraw).
Pomoni kontakt je automatski vidljiv samo zahvaljujui propertisu na kartici Display,
koji je predefiniran kod simbola prilikom izrade simbola, a to je Contact image ili
pozicija pomonih kontakata u odnosu na element.
6.6.
Insertiranje ureaja
66 / 205
Svaki element je predfeiniran po funkciji (kasnije e biti objanjeno kako se definira novi
ili ureuje postojei kataloki broj) pa program automatski kataloki simbol zamjenjuje s
njegovom funkcijskom definicijom tj.simbolom. Pozove li se kataloki broj prema gore
navedenom primjeru (ABB.GJM2550001R0029) na shemi e automatski vidljiva sljedea
slika.
Dakle, odmah su vidljivi i svi pomoni kontakti. Na taj nain je vrlo jednostavno
kontrolirati koje sve pomone kontakte ima odreeni element (bilo da je relej/sklopnik ili
zatitna motorska sklopka) i da li su potroeni i gdje.
Naravno u Device navigatoru (Project dataDeviceNavigator) je vidljiv pozvani
element sa svim sastavnim elementima (glavni dio + 1NC + 1NO).
67 / 205
6.7.
PLC
Makro se postavi na stranicama Overview-a. Stranica slui kao preglednik I/O signala iz
sheme. Na jednom mjestu je mogue kontrolirati i pronai cross-reference, TAG adrese i
opise svih I/O signala.
68 / 205
NAPOMENA!
eli li se makro postaviti tona na poziciju na kojoj je snimljen klikne se istovremeno
na tipku X i tipku Y te program automatski postavi element na definiranu
koordinatu.
eli li se odreeni element pomicati samo po X-osi tada se klikne samo tipka X.
eli li se odreeni element pomicati samo po Y-osi tada se klikne samo tipka Y.
Prilikom ove akcije mora biti iskljuena opcija na tipkovnici CAPS LOCK.
Nakon to se postavi makro na stranici Overview-a se pojavljuje sljedea slika
69 / 205
70 / 205
Na kartici Bus data se definiraju podaci o hardware-u PLC koje e biti mogue otvoriti u
programima za programiranje PLC-a (Simatic Manager, Unity Pro,). Naime, EPLAN
omoguava hardware-sku i software-sku definiciju podataka koji slue kao ulazni podaci
za PLC programere. EPLAN omoguava komunikaciju s programima za programiranje
PLC-a.
71 / 205
72 / 205
Prilikom definiranja PLC connection point (DI) bitno je definirati Connection point
designation te Address
73 / 205
Postavi se na eljeni CPU te eljeni element (CPU2, PLC box A2) te se klikne desni klik
mia i izabere opcija New function na kojoj se podese podaci prema slici.
74 / 205
75 / 205
Ukoliko se I/O signali ele ureivati mogue ih je ureivati tako to se napravi dvostruki klik
mia na svaki pojedinani signal te se ureuje npr. Function text (opisni tekst signala, ovdje je
trenutni function tekst REZERVA) ili se oznae svi signali na kartici pomou opcije Highlight
object of the same type (postavi se na jedan I/O signal, klikne se na desni klik mia i izabere se
navedena opcija) ili se oznae u PLC navigatoru pa se ureuju pomou opcije Edit in table,
grupno u tabelarnom prikazu.
76 / 205
U jedan PLC box se moe, naravno, postaviti i vie od jednog I/O signala.
Ukoliko elimo da I/O signal ima drugaiji fiziki oblik tada se prilikom opcije
drag&drop klikne na tipki BACKSPACE na tipkovnici te se pojavi kartica na kojoj je
77 / 205
mogue mijenjati fiziki izgled I/O simbola. U ovome primjeru se izabire simbol
PLCBCPP, broj 37, koji se koristi za SIEMENS-ove kartice koje imaju ukljuen konektor.
Ukoliko se ne eli raditi mou PLC boxova mogue je prilikom opcije drag&drop i klika i
BACKSPACE izabrati simbol PLC_CBOX_LEFT PLUG, broj 353.
78 / 205
NAPOMENA!
Prilikom uzimanja simbola iz baze simbola SPECIAL (npr. PLC connection point,
interruption point, Potential definition point) mogue je promijeniti fiziki izgled
simbola pritiskom na tipku BACKSPACE.
Preporua se da opcija Activ bude odznaena.
Ukoliko se simbol ve postavio na stranicu, tada se fiziki izgled simbola moe
zamijeniti na kartici Symbol/Function data pa pritiskom na [] kod reda
Number/Name
Ukoliko se ukae potreba za brzom potrebom preimenovanja I/O signala (npr. Siemens
PLC-e treba zamijeniti s ABradley) tada se pozove opcija Project data PLC
Address gdje se podese podaci kao prema primjeru.
79 / 205
Naravno, mogue je podesiti podatke na bilo koji nain, na prethodnoj kartici, pritiskom
na [] kod PLC-specific settings, na kartici prema svojoj elji.
80 / 205
6.8.
Potencijali
81 / 205
Adresu koju program vidi je vidljiva u Full DT a ona je posljedica parametara koje smo
podesili kod otvaranja projekta na kartici Structure. Ukoliko se ele naknadno mijenjati
podeenja adresa tada je to mogue obaviti preko opcije Project property-a (desni
klik mia na <ime projekta> u Page navigatoru pa opcija Project>Properties) pa
kartica Structure.
82 / 205
Automatsku su vidljive cross-reference koje govori od kuda dolazi potencijal (sa stranice
1, kolone 5 i s koje lokacije-ako je razliita).
Prilikom opcije drag&drop i povlaenja potencijal s tipkom TAB na tipkovnici se rotira
strelica potencijal te popratni tekst i cross-referenca.
Osvjeenje veza ili potencijala odvija se pomou opcije SHIFT + ikonica
Opcija Sort code na kartici Interruption point slui kao INDEKS koji se koristi kada
imamo razvod istog potencijala.
83 / 205
Naravno na mjestu na stranici 2.b.2 se takoer koristi njegov par tj. 24V+.101
Prilikom koritenja Sort code-ova zgodno je ukljuiti Navigator potencijala te ukljuiti
karticu/TAB List na kojoj se vidljivi predefinirani Sort code-ovi i jednostavno ih je
kasnije koristiti.
84 / 205
NAPOMENA!
Prilikom uzimanja strelice potencijala klikne se TAB na tipkovnici kako bi se rotirala
strelica prije nego to je postavljena na stranicu.
eli li se naknadno rotirati strelica potencijala tada se na kartici Symbol/Function
data izabere drugaija varijanta (Varianta:A, B, C, D,)
Na kartici Display na opciji Property arrangement se izabire pozicija teksta (DT i
cross-reference) u odnosu na strelicu potencijala.
85 / 205
6.9.
Simboli spajanja
Da bi spojili 2 elementa ili vie koji nisu jedan iznad drugog (u tom sluaju vrijedi
funkcija Autoconnection) koriste se simboli za spajanje koji se nalaze na
InsertConnection symbol ili ikonice na alatnoj traci
Simboli pod oznakom 1 slue samo za promjenu smjera linije spajanja (npr.odozdo
udesno, slijeva prema gore,)
Simboli pod oznakom 2 slue za spajanje 3 elementa kod kojih je definirano od kuda
ica dolazi (1), kuda ide (2) i koliko ica imamo na kojemu elementu.
Opcija Draw as point omoguava da se umjesto inteligentnog T-Noda vidi toka ali s
inteligencijom T-Noda u pozadini.
86 / 205
Opcija za ukljuivanje/iskljuivanje opcije (da ova opcija bude vidljiva na ovoj kartici) se
nalazi na OptionsSettingsUserGraphical editingConnection symbols
87 / 205
Standardni nain prikaza Jumpera gdje kod XDC:2 nije mogue spojiti vodi s gornje
strane
Kod simbola s oznakom 3 mogue je spojiti i vodi s gornje strane kod stezaljke XDC:2
Simboli pod oznakom 4 slue za prikaza kosih linija vodia. Do sada je bilo mogue liniju
prikazati pod 0 ili 90, sada je mogue prikazati spojnu liniju pod bilo kojim kutem. ele
li se spojiti elementi na horizontalnoj ili vertikalnoj ravnini potrebno je kliknuti tipku na
tipkovnici TAB kako bi se odredio smjer spajanja.
88 / 205
6.10.
Kabeli
89 / 205
90 / 205
91 / 205
92 / 205
93 / 205
94 / 205
Ovaj nain se koristi ukoliko se ele dobiti oznake ila kabela na shemi. No, ukoliko nije
potreban, tada je preporuljiv jedan od dva prethodno opisana naina.
NAPOMENA!
Ukoliko se mijenja tip kabela u 4.nainu ili ukoliko se u 2. i 3.nainu ele naknadno
dodati oznake ila kabela tada se oznai kabel ili vie njih u navigatoru (Project
dataCableNavigator) te se pozove funkcija Project danaCablePlace
6.10.1.
Kabel sa Shieldom
Kod kabela sa shieldom prvo se definira/nacrta shield a zatim se nacrta linija kabela kao
prema prethodna etiri naina.
Opcija InsertShield ili ikonica na alatnoj traci
aktivira eljenu funkciju crtanja.
Shield se poinje crtati na onoj strani na kojoj je spojno mjesto sa stezaljkom ili
elementom. Spaja se sa elementima pomou opcije Connection symbol.
Nakon toga se pojavljuje kartica propertiesa kabela na kojoj je potrebno upisati ime
kabela. Ime shielda mora biti jednako imenu kabela.
Kartica Shielda i linija moe biti potpuna zamijene za liniju definicije kabela.
95 / 205
Nakon toga se definira linija kabela preko svih linija te linije koja je spojena sa shieldom
(vidi sliku).
Dakle linija kabela obavezno mora biti izmeu elemenata (stezaljke) i shielda.
96 / 205
Izabere se eljeni tip koji odgovara pronaenom kriteriju. Znamo da je rezultat ispravan
ukoliko svi vodii kabela imaju oznaku, ukljuujui i liniju shielda (vidi sliku)
6.11.
ice/vodii
97 / 205
Prilikom pozivanja ove opcija pojavljuje se kartica Connection definition point ili
Potential definition point za upisivanje podataka o vodiu.
98 / 205
Tada se kao rezultat u shemi pojavljuje situacija na kojoj su vidljive uinjene promijene.
99 / 205
6.12.
6.12.1.
Da bi se unio novi kataloki broj u bazu katalokih brojeva potrebno je otvoriti dotinu
bazu pomou opcije UtilitiesPartsManagement ili pomou ikonice na alatnoj
traci
100 / 205
Product group
Product subgroup
Part number
Type number
Designation 1-3
Manufacturer
Proizvoa
Supplier
Dobavlja
Order number
Description
101 / 205
eli li se imati viejezinu bazu (opisi na HR, ENG, GER, RUS,) prilikom unosa opisnih
tekstova klikne se desni klik mia na red te se izabere opcija Multilingual input i
unese se i drugi eljeni jezik.
Ovaj sluaj je uporabljiv samo kada se eli dobiti lista materijala/trokovnik i na drugom
jeziku osim na HR.
ele li se dobiti narudbenica direktno iz EPLAN-a s podacima o firmi dobavljau tada je
potrebno upisati podatke o dobavljau u bazu dobavljaa a podaci e automatski biti
prikazanu u zaglavlju narudbenice.
Kartica Free properties slui samo za interni opis podataka i nije ga mogue dobiti niti
u jednoj listi.
103 / 205
Weight
Width
Height
Depth
Graphical macro
Image file
Mounting clearance
Width
Mounting clearance
Height
104 / 205
Accessory code
Identifier
Macro
Connection points
External
document 1-3
105 / 205
Kartica Function template predstavlja jednu od najbitnijih stavki kod upisivanja novog
ili koritenja postojeeg katalokog broja.
Naime, svako kataloki broj se na ovaj nain definira to je po FUNKCIJI to za program
znai kako zapravo simboliki izgleda. Samo ako je definiran FUNCTION template
mogue je raditi preko funkcije insertiranje ureaja (InsertDevice).
Technical
charachteristics
Symbol library
Symbol number
Device selection
106 / 205
Connection point
designation
Symbol
NAPOMENA!
Separator se dobije kombinacijom tipaka CTRL + Enter ili desni klik mia pa
opcija Line break.
Funkcija slui kao separator izmeu 2 spojna mjesta elementa (npr. A1A2) ili
lomljenja reda u kolonu kod pisanja teksta
Na kartici Component data upisuju se dodatni tehniki podaci o elementu a koji e biti
detaljnije razjanjeni kod definicije kabela.
107 / 205
6.12.2.
Svi podaci su jednako definirani kod releja/sklopnika osima kartice Function definition
koja e biti detaljno objanjena.
108 / 205
109 / 205
110 / 205
6.12.3.
Svi podaci su jednako definirani kao kod ostalih elemenata osima kartice Function
definition koja e biti detaljno objanjena. Spadaju u grupu Safety device.
111 / 205
112 / 205
6.12.4.
Svi podaci su jednako definirani kod kod ostalih elemenata osima kartice Function
definition i Cable data koja e biti detaljno objanjena.
113 / 205
I vodia/ica.
Klikne se na gumb
Color / No.
Cross section
Shielded by
Potential type
U karticu Cable data se moraju upisivati podaci ukoliko se eli da ti podaci budu vidljivi
uz ime kabela na shemi, u protivnom podaci nee biti vidljivi.
114 / 205
NAPOMENA!
Najjednostavniji nain rada s katalokim brojevima je copy&paste.
Postavi se na odreeni element, desni klik mia pa se izabere opcija Copy zatim
odmah nakon toga opcija Paste i prepravi se element na eljene podatke.
Kod releja i kabela je vrlo upotrebljiva opcija Copy na jednom elementu, postavi se na
drugi eljeni i izabere se opcija na desnom kliku mia Paste function templates pri
emu se kopira samo funkcijska definicija elementa.
Kod kabela je upotrebljiva opcija Copy na jednom elementu, postavi se na drugi
eljeni i izabere se opcija na desnom kliku mia Paste technical data pri emu se
kopira samo podaci s kartice Cable data.
115 / 205
7. Izvjetaji (Reporti)
Rezultat nacrtane sheme su izvjetaji. Izvjetaja ima razliitih tipova. Izvjetaji
popunjavaju odreene podatke u tabelama (forme) na osnovu podataka iz sheme. Za
svaki tip ima veliki broj formi koji se mogu izabrati.
Naravno, svaku formu moete prilagoditi svojim zahtjevima u Form editoru (kasnije e
biti objanjeno kako je mogue ureivati/kreirati forme).
eli li se izbaciti odreeni izvjetaj pozove se opcija UtilitiesReportsGenerate te
se pojavi sljedea kartica.
7.1.
Na kartici Reports se generira izvjetaj po izvjetaj (npr. popis letvi, prikljuni plan,
grafiki prikljuni plan,dakle 3 x je potrebno ponoviti istu radnju).
116 / 205
Klikne li se na gumb New ili desni klik mia pa New pojavi se kartica na kojoj se izabire
odreeni izvjetaj (npr.prikljuni plan)
Output format
Manual selection
117 / 205
118 / 205
Form
Page sorting
Combine
120 / 205
121 / 205
Opcija 2
Ukoliko je opcija odznaena tada kao rezultat u prikljunom planu imamo
122 / 205
7.2.
Definiranje eljenih listi je po istom principu. Klikne se gumb New ili se klikne desni klik
mia pa opcija New te se izabere eljeni izvjetaj/i uz isto podeenje parametara ili po
opciju automatskog smjetaja izvjetaja na poziciju od kuda dolaze ili po opciji runog
postavljanja na eljeno mjesto u strukturi projekta.
123 / 205
NAPOMENA!
Nakon to su izvjetaji generirani a projekt naknadno izmijenjen, tada je potrebno
osvjeiti liste. Osvjeavanje se radi na jedan od ova 2 nain:
Postavi se na izvjetaj u Page navigatoru te se klikne jedna ili vie stranica
izvjetaja koji su doivjeli promjene i klikne se na opciju
UtilitiesReportsUpdate
Otvori se kartica Reports (UtilitiesGenerateReports), na njoj se u
navigatoru izvjetaja izabere izvjetaj ili grupa izvjetaja koji su doivjeli
promjene te se klikne na gumb Update
7.3.
Filtriranje podataka
124 / 205
Scheme
Active
Negated
Criterion
Value
125 / 205
Filter
7.4.
Sortiranje podataka
126 / 205
Scheme
Criterion
127 / 205
Settings
Report type
Language
Target file
Output type
128 / 205
129 / 205
Komentar:
- oznaka ### se upisuje samo u prvi red
- sve elije se formastiraju se prema elji pri emu se format prenosi na sve redove
u koloni
- forma je dinamika
- forma je snimljena kao obian *.xls file (u ovome sluaju PLC basic.xls a
spremljena je u Template folderu unutar EPLAN P8 instalacijske strukture)
- Target file je zapravo jedna vrsta kopije ove *.xls file.
130 / 205
131 / 205
Na kartici Label se definiraju koji podaci e biti prikazani u Target file (a posloeni kao
prema Template file).
132 / 205
133 / 205
Settings
Language
Output type
Target file
134 / 205
135 / 205
136 / 205
Nakon to se odreeni podaci izmjene (mijenjati se mogu samo bijela polja, siva polja
nije mogue mijenjati taj je podatak vidljiv na prethodnoj kartici na koloni
Changable), klikne se opcija Save (
) te se zatvori dokument pritiskom na
se kartica na kojoj se potvruje automatski povrat novih podataka u shemu.
137 / 205
pojavi
10. Backup
Jedini ispravni i siguran nain izraivanja sigurnosnih kopija (backup) je standardni
EPLAN-ov backup.
Prilikom pokretanja opcije ProjectBack up Project (ili Symbol libryry ili Partisti
princip je kao i za projekt) se pojavljuje sljedea kartica
Method
138 / 205
Medium
Postoje 2 opcije:
Storage medium (Backup directory) izabere se
mjesto na kojemu se sprema sigurnosna kopija (npr. Cdisk, My Documents)
E-mail (Partial size) - Sigurnosna kopija moe biti
napravljena u obliku priloga e-maila. Odreuje se samo
limit prolaznosti veliine maila.
Npr. ukoliko je limit 5MB a veliina sigurnosne kopije
7MB tada e biti isporuena 2 e-maila. Ukoliko primatelj
eli otvoriti sigurnosnu kopiju tada oba priloga treba
spremiti u isti folder na disku te samo napraviti
dvostruki klik na jedan od priloga pa program
automatski prepoznaje da je to sve isti projekt i radi
restore projekta.
Back up external
documents
Back up image files
NAPOMENA!
Prosjena veliina sigurnosne kopije je 6-10MB. Vrlo je mala razlika izmeu projekta s
20 str i 200str. Razlog tome je to se u sigurnosnoj kopiji u oba sluaja nalazi svi
podaci potrebi za projekt kao to su: Part management, simboli, forme,
Dakle u sigurnosnoj kopiji se nalazi kompletna baza programa (MS Access)
Prije izrade sigurnosne kopije dobro je ne napraviti reorganizaciju projekta
(ProjectOrganizeReorganize) i komprimiranje projekta
(ProjectOrganizeCompress). S ovim postupcima mogue je smanjiti ak i do
30% veliine projekta.
Format sigurnosne kopije je <ime projekta>.zw1
139 / 205
Backup directory
Project
Target directory
Project name
140 / 205
11. Print
eli li se printati projekt ili dio projekta tada tada se u Page navigatoru oznae eljene
stranice (CTRL ili SHIFT + klik mia, kao u MS Windows programima).
Nakon toga se pozove opcija ProjectPrint pri emu se pojavi kartica za podeenje.
141 / 205
Print size
Print margins
Print position
Print in black and
white
142 / 205
12. Grafika
Slobodna grafika bit e predoena preko primjera na slici:
Pravokutnik
Da bi nacrtali pravokutnik pozove se opcija InsertGraphicsRectangle ili klikom
na ikonicu na alatnoj traci
dimenzija.
143 / 205
Krug
Da bi nacrtali krug pozove se opcija InsertGraphicsCircle ili klikom na ikonicu na
alatnoj traci
Takoer je mogue nacrtati krug bilo koje veliine te se nakon toga napravi
dvostruki klik na krug te se pojavi prozor na kojemu se upisuje radijus.
144 / 205
Ukoliko se eli nacrtati krug u krugu tada je potrebno ukljuiti opciju OptionsDesign
mode koja nam pomae prilikom grafikog crtanja ili je ak dovoljna opcija Snap to
grid gdje e krug zakaiti za sredite osnovnog kruga.
S krugovima je najjednostavnije raditi ukoliko se grupiraju. Grupiranje elemenata je
mogue pomou opcije EdithOtherGroup
Rad s koordinatama
ele li se oba kruga premjesti na eljenu koordinatu u odnosu na desni donji ugao
pravokutnika prema slici iz primjera.
Aktivira se novi koordinatni sistem. Pozove se opcija OptionsMove based point ili
kratica na tipkovnici O te se pojavi u status baru
to
znai da se odabere novi koordinatni sistem (npr.kliknemo u desni donji ugao
pravokutnika) te se kao rezultat pojavi oznaka za privremeni koordinatni sistem.
Pokrene se opcija za dupliciranje (desni klik mia pa Duplicate ili kratica na tipkovnici
D). Ponovno se prati status bar te se odredi polazno mjesto dupliciranje (ponovno
sredite krugova) te se upiu koordinate za dupliciranje
146 / 205
Nakon ovoga mogue je ponovno grupirati ova 2 elementa (krug i pravokutnik) te radi s
grupom. Ukljui se Designe mod te se preseli koordinatni sistem u lijevi donji ugao
(kratica O na tipkovnici) i kree se u opciju pozicioniranja na eljenu koordinatu.
Hvatite grupe prilikom pomicanja e bit u lijevom donjem uglu. Nakon toga se pozove
opcija za upis koordinate (SHIFT + R) i element/grupa je pozicionirana.
147 / 205
Dimenzioniranje/kotiranje
LINEARNO kotiranje
Da bi se kotirao nacrtani PRAVOKUTNIK pozove se opcija InsertDimensioning
Linear dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj traci
.
Da bi procedura dimenzioniranja bila jednostavna preporua se ukljuiti opcija
OptionsObject snap te naravno i prije faze crtanja dobro je podesiti GRID (A, B,..)
kako bi se svaka dimenzija mogla tono nacrtati a kasnije i tono kotirati.
Uzme se opcija za kotiranje te se odabere prvo mjesto kote, pomou opcije SNAP
jednostavno ga je uhvatiti, nakon toga se uhvati drugi kraj kote te se razvue kota
na eljenoj udaljenosti od pravokutnika
148 / 205
Font
Distance do dimension
line
Unit
Display units
Precision
Suppres zero
Extension of
dimension help line
Dimension line
termination
KONTINUIRANO kotiranje
Da bi se kotirali krugovi s desne strane pravokutnika i sami pravokutnik pozove se opcija
InsertDimensioning Continued dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj
traci
gdje se pomou opcije SNAP samo odreuju hvatita elementa. Kada se zavri
kotiranje klikne se samo opcija Esc na tipkovnici.
149 / 205
INKREMENTALNO kotiranje
Da bi se kotirali krugovi s desne strane pravokutnika i sami pravokutnik pozove se opcija
InsertDimensioning Incremental dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj
traci
gdje se pomou opcije SNAP samo odreuju hvatita elementa. Kada se zavri
kotiranje klikne se samo opcija Esc na tipkovnici.
150 / 205
Kotiranje KUTOVA
Da bi kotirali kut pozove se opcija InsertDimensioning Angular dimension ili
se klikne na ikonicu na alatnoj traci
gdje se pomou opcije SNAP prvo odreuje
centar kuta te zatim poetna i krajnja linija kuta. Kada se zavri kotiranje klikne se samo
opcija Esc na tipkovnici.
Kotiranje KRUGOVA
Da bi kotirali kut pozove se opcija InsertDimensioning Radius dimension ili se
klikne na ikonicu na alatnoj traci
gdje se samo oznai krug. Kada se zavri kotiranje
klikne se samo opcija Esc na tipkovnici.
151 / 205
Razvlaenje (STRETCH)
Ukoliko se eli promijeniti dimenzija grafikog elementa koristi se opcija
EdithStretch pri emu se prvo pozove funkcija, zatim se oznai dio elementa kojemu
se mijenja dimenzija
152 / 205
13. Simboli
Kako bi jednostavno radili s tzv. Master data podacima predlaemo promjenu radnog
okruja. Klikne se na opciju ViewWorkspace te se izabere sistemski definirano
radno okruje Masta dana editor te je na taj nain osiguran brzi rad s ikonicama na
alatnoj traci.
13.1.
Klikne se Save te se pojavi kartica na kojoj je potrebno odrediti Basic symbol library
(u ovome sluaju je odabrano BasicsSymbolLibrary a moe biti i IEC_Symbol ili bilo koji
drugi) te Symbol library description i eventualno bazni Grid.
153 / 205
13.2.
Novi simbol
Ukoliko se eli kreirati novi simbol u bazi simbola pokrene se opcija UtilitiesMaster
dataSymbolNew ili ikonica na alatnoj traci
(Master dana editor workspace).
Nakon toga se pojavi kartica na kojoj se odabere eljena varijanta simbola (svaki simbol
moe imati 8 varijanti A,B,C,D,E,F,G,H - 0, 90, 180,270 i mirror varijanta svake
navedene)
154 / 205
Symbol number
Symbol name
Symbol type
Function definition
Symbol
representation type
155 / 205
Nakon toga se pojavi posebna stranica na kojoj se ureuje simbol. Crveni krui
predstavlja Insertion point (hvatite) simbola i na njemu se crta simbol. U Page
navigatoru se pojavljuje posebna ikonica na kojoj je mogue na desnom kliku mia
uvijek ui u podeenja svakog simbola te prilikom zavretka crtanja simbola, postavi
se na dotinu ikonicu te se klikne na desni klik mia i Close te se simbol zatvori a
snimanje je automatsko jer je rije o bazi.
156 / 205
157 / 205
Source variant
Rotated by
Rotate connection
point designation
Rotate placed
properties
158 / 205
NAPOMENA!
Na kartici Symbol editor se pojavljuju vidljive varijante (
). eli se ponovno
ureivati koja od varijanti samo se klikne na ikonicu varijante te se ponovno pristupa
eljenom simbolu. eli li se izbrisati pojedina varijanta, prvo se odabere varijanta preko
ili preko opcije UtilitiesMaster
ikonice te se nakon toga klikne na ikonicu
danaSymbolDelete variant.
Brisanje kompletnog simbola iz baze simbola se odvija preko opcije UtilitiesMaster
danaSymbolDelete.
Kada se ureivanje i kreiranja simbola tada se zatvara kreiranje simbol preko opcije
UtilitiesMaster danaSymbolClose ili desni klik mia na ikonicu u Page
navigatoru te opcija Close.
Simbol je automatski spremljen u bazu simbol.
159 / 205
160 / 205
161 / 205
162 / 205
Da bi kreirana baza simbola i simboli bili vidljivi i dohvatljivi u bazi simbola potrebno je
nadodati novokreiranu bazu simbola u projekt. Proces se odvija preko opcije
OptionsSettingsProject<Ime projekta>ManagementSymbol
libraries
Nakon toga je vrlo praktino kreirati zasebni filter ili nadodati bazu o predefinirani filter
simbola. U Simbol navigatoru se klikne pokraj opcije Filter na
.
163 / 205
Ukoliko se eli aktivirati ovaj filter potrebno je oznaiti opciju Activ na filteru.
Ukoliko nakon ove procedure nije vidljiv simbol potrebno je napraviti sinhronizaciju
podataka pomou opcije UtilitiesMaster danaUpdate current project ili
UtilitiesMaster danaSynchronize current project
NAPOMENA!
Svi Master data podaci (simboli, forme) se ureuju na razini sistema.
Svi podaci u projektu su na razini projekta. Program praktiki u tome procesu
prepisuje podatke s razine sistema na razinu projekta.
Razlog sinhronizacije je izmjena podataka izmeu sistema i projekta ili obratno.
164 / 205
14. Forme
14.1.
Ureivanje sastavnice
Ukoliko se eli prilagoditi postojea sastavnica vlastitim potrebama ili pak kreirati nova ili
na osnovu postojee ACAD sastavnice to e biti obavljeno preko opcija
UtilitiesMaster data PlotframeNew/Open/Copy.
Preporuuje se opcije Copy zbog jednostavnosti.
Pokrene se opcija UtilitiesMaster data PlotframeCopy pri emu program
zahtijeva da se izabere sastavnica koja e biti predloak na novu.
165 / 205
166 / 205
Number of columns
Number of rows
Grid
Row numbering
format
Column numbering
format
Description
Opis sastavnice
167 / 205
Sve tekstove je mogue definirati viejezino (multilingual) pritiskom na desni klik mia
pa opcija Multilingual (ili kratica na tipkovnici CTRL + L)
168 / 205
Nakon toga se definiraju obini opisni tekstovi (imena polja mogu biti jednaka poljima iz
Supplementary fields).
169 / 205
Nakon toga je mogue definirati eljeni specialni sistemski tekst za razinu stranice
(InsertSpecial textPage propertiesPage description) pri emu se pojavljuje kartica
za definiranje specialnog teksta kao i u prethodnom primjeru
I kao zadnje mogue je definirati eljeni specialni sistemski tekst za razinu projekta
(InsertSpecial textProject propertiesCreation date) pri emu se pojavljuje kartica
za definiranje specialnog teksta kao i u prethodnim primjerima.
Kada se definiraju svi eljeni specialni tekstovi na sastavnici tada kao rezultat imamo:
170 / 205
Insertiranje loga
Ukoliko se eli inserirati grafiki logo firme u sastavnicu, tada se poziva opcija
InsertGraphicsImage file, izabere se logo s hard diska pri emu se pojavljuje
prozor na kojemu se odluuje da li e na sastavnicu biti postavljen samo link (Keep
source directory) ili se kopira logo u projekt folder (Copy). Nakon toga se pozicionira u
sastavnicu na eljeno mjestu sa eljenim dimenzijama.
Ukoliko se eli inserirati dxf/dwg logo firme u sastavnicu, tada se poziva opcija
InsertGraphicsDXF/DWG, izabere se logo s hard diska i pozicionira se u
sastavnicu na eljeno mjestu sa eljenim dimenzijama.
Definiranje kolona/redova
U propertisima sastavnice se definira broj kolona/redova i njihove dimenzije, meutim
program ne crta automatski linije u sastavnicu.
Na taj nain je proces ureivanja sastavnice dovren. Budui da su podaci u bazi, nema
opcije Save ve je dovoljno samo zatvoriti ureivanje klikom na ili desni klik na
ikonicu
pa opcija Close. Ureivanje je zatvoreno a svi podaci su spremljeni.
171 / 205
NAPOMENA!
Najjednostavniji nain vlastitog definiranja je da se prvo izbriu sva polja te nakon
toga se pozovu eljena nova polja.
Brisanje svih polja mogue je jedino na nain da se prvo izbriu podaci iz polja
Value na nain da se selekcioniraju sva polja (CTRL + A) te nakon toga klikne
desni klik mia pa opcija Delete i za brisanje svih redova pritiskom na gumb
172 / 205
173 / 205
NAPOMENA!
Da bi cjelokupni proces bio visoko standardiziran za razinu firme i sve njezine
korisnike potrebno je sada kreirati Project template (ili Basic project) pomou
opcije ProjectOrganizeCreate project template.
Na taj nain prilikom otvaranja svakog sljedeeg novog projekta svi podaci o
projektu i sastavnica je definirana. Potrebno je samo mijenjati podatke o projekt u
polju Value
174 / 205
14.2.
Ureivanje formi
Lista materijala
175 / 205
NAPOMENA!
Upitnici (???) umjesto tekstova su vidljivi iz razloga to je forma napravljena na
ENG jeziku a podeenja projekta su HR (OptionsSettingsProject<Ime
projekta>TranslationGeneral)
Ureivanje e se odvijati u nekoliko faza bez obzira na poredak:
I. U prvoj fazi prvo e se prevesti sve tekstove i na HR jezik na nain da se napravi
dvostruki klik mia na tekst (???) pa se pojavi prozor na kojemu nije vidljiv niti
jedan tekst a upravo iz navedenog razloga iz Napomene.
176 / 205
II. Nakon toga se postavi u prostor (Enter text polje) te se klikne desni klik mia i
izabere se opcija Multi-lingual input pri emu se pojavi kartica za viejezini
unos teksta te se upie i HR prijevod.
III. Prema istom principu treba prevesti i sve ostale tekstove te nadodati nove ukoliko
je potrebno.
177 / 205
178 / 205
Description
Opis forme
Grid
Adapt row heigh
dynamicaly
No. of rows
Broj redova
Row height
Veliina reda
Form handling
179 / 205
No. of columns
Column width
IX. Na taj nain je proces ureivanja forme dovren. Budui da su podaci u bazi,
nema opcije Save ve je dovoljno samo zatvoriti ureivanje klikom na ili desni
klik na ikonicu u Page navigatoru pa opcija Close. Ureivanje je zatvoreno a svi
podaci su spremljeni.
X. eli li se forma podesiti za izradu Izvjetaja potrebno je kliknutu na
OptionsSettingsProject<Ime projekta>ReportsOutput to
page te u redu Parts list kliknutu na [] u polju forme i izabrati ureivanu. Na
taj nain je ova forma ukljuena u izradu izvjetaja tj. Liste materijala.
14.2.2.
Prikljuni plan
180 / 205
NAPOMENA!
Predugake tzv.Placeholder tekstove se moe na jednostavan nain prikazati i
pomou brojeva na nain ViewProperties as number pri emu se poveava
preglednost formi kod ureivanja.
Kao to je spomenuto princip ureivanja je isti pa stoga nee biti detaljno razraeno kao
u prethodnom primjeru ve e biti objanjene samo 2 zanimljive opcije.
I. Na formi postoji Placeholder tekst Conductor table, external / Connection
color (number) koji ima funkciju upisivanja veza u prikljunom planu.
181 / 205
II. U prikljunom planu se eli vidjeti poseban simbol za uzemljenje uz stezaljku PE.
Postavi se na ikonicu za ureenje formi u Page navigatoru te se klikne desni klik
se pozove poseban
mia i izabere se opcija Properties. Pritiskom na gumb
tekst Assigment:Function definition to graphics
182 / 205
Nakon toga se klikne na [] u polju Symbol name pri emu se pojavi sljedea
kartica na kojoj se iz baze simbola GRAPHICS (obavezno!!!) odabire eljeni
grafiki simbol za definiranu funkcijsku definiciju.
183 / 205
Nakon toga je potrebno postaviti taj isti Placeholder tekst na formu. Pozove se
opcija InsertPlaceholder text te ponovno pozove Assigment:Function
definition to graphics iz Terminal propertiesa.
184 / 205
III. Na taj nain je proces ureivanja forme dovren. Budui da su podaci u bazi,
nema opcije Save ve je dovoljno samo zatvoriti ureivanje klikom na ili desni
klik na ikonicu u Page navigatoru pa opcija Close. Ureivanje je zatvoreno a svi
podaci su spremljeni.
IV. eli li se forma podesiti za izradu Izvjetaja potrebno je kliknutu na
OptionsSettingsProject<Ime projekta>ReportsOutput to
page te u redu Terminal diagram kliknutu na [] u polju forme i izabrati
ureivanu. Na taj nain je ova forma ukljuena u izradu izvjetaja tj. Prikljunog
plana.
Kao rezultat u prikljunom planu e biti sve podeene opcije.
185 / 205
Kako bi mogli raditi i korisnici Compacta i Selecta s 1-polnim shemama, na EXOR FTP
serveru (ftp://ftp.exor.hr/ePLAN/) mogue je pronai bazu simbola koja se zove IEC_1polni simboli kojima je promijenjen properties u Multi-line te ih je nadalje mogue
koristiti na stranici tipa Schematic Multi-line.
U sljedeem poglavlju biti e prikazan rad s 1-polnim shemama na tipu stranice
Schematic Multi-line s prepravljenom bazom simbola za licence Compact i Select.
186 / 205
15.2.
Pod Display DT predlaemo upisivanje broja strujnog kruga ili eventualno oznaku
faze/sabirnice.
187 / 205
188 / 205
189 / 205
190 / 205
191 / 205
Nakon toga dobijemo 1-polnu liniju kao u primjeru Makro 1. Nakon toga
napravimo jo 3 dodatna varijante koje bi se mogli pojavljivati u radu (Makro 2,
Makro 3, Makro 4).
192 / 205
NAPOMENA!
Makroe pozivamo s kraticom M na tipkovnici a varijante mijenjamo nakon
toga s opcijom TAB na tipkovnici
193 / 205
U prozoru Values klikne se na desni klik mia i izabere opcija New variable pri
emu se definiraju polja varijabli kao prema primjeru na slici.
Nakon toga se klikne ponovno na desni klik mia i izabere se opcija New value
set pri emu se definiraju vrijednosti za svaku od karakteristika.
194 / 205
VIII. Nakon to smo zavrili definiciju varijabli injihovih vrijednosti na kartici Value,
moramo otii na karticu Assigment koja slui za povezivanje definirane tabele sa
poljima u propertisima elemenata na 1-polnoj liniji
Npr. U tabeli Values smo definiriali struju zatite i sada elimo taj podatak
povezati sa poljem Technical characteristic. Postaviti emo se na polje
Variabl, kliknuti desni klik mia i izabrati opciju Select varijabla pri emu e se
pojaviti kartica na kojoj se pak izabire opcija Struja zatite koju smo definirali u
tabeli, kliknemo OK i proces je zavren.
195 / 205
IX. Nakon toga pomaknemo znak Sidro iznad 1-polne linije i ponovno sve skupa
(postojei makro i sidro) snimimo kao makro pod istim imenom (varijanta A)
pomou opcije EditCreate window macro
Ukoliko elimo da nam sidro nije dio printa tad iskljuimo njegov layer (Layer
EPLAN322). Pokrenemo opciju OptionsLayer management te iskljuimo
opciju Print.
196 / 205
NAPOMENA!
Opcija Placeholder object MORA biti napravljena za svaku varijantu makroa.
U ovome primjeru je bilo prikazano samo za varijantu A.
15.3.
197 / 205
eli li se promijeniti snaga strujnog kruga (a pri tome i vrijednosti svih elemenata u liniji
u skladu sa snagom a na osnovu definirane tabele), oznai se sidro, klikne se desni
klik na njega te se izabare opcija Assigne value set pri emu se ponovno pojavljuje
prozor za izbor snage strujnog kruga. Izabere se nova eljena snaga i klikne se OK pri
emu se svi elementi u liniji izmjenjeni.
ele li se promijeniti podaci u tabeli Value napravi se dvostruki klik mia na sidro
[
] pri emu se ponovno pojavljuje poetna tabela za definiranje podataka.
198 / 205
U tabeli se mogu nadodati i nove vrijednosti koje e biti povezane u kartici Assigment
po gore objanjenom nainu.
NAPOMENA!
eli li se pridodati novi element u postojeu liniju macroa tj.Placeholder object.
Postavi se na sidro, klikne se desni klik mia i izabere opcija Assign object to
placeholder object i oznai/nadoda se novu objek u postojeu grupu.
15.4.
Renumeriranje elemenata
Ukoliko se eventualno ubaci novi strujni krug izmeu postojeih, program NEE
automatski pomaknuti/renumerirati elemente. Princip rada renumeriranja je vrlo
jednostavan. ele li se renumerirati imena strujnih krugova, oznai se jedan black box
koji simbolizira troila strujnog kruga, nakon toga se klikne desni klik mia i izabere
opcija Higlight object of same type pri emu su oznaeni svi elementi istog tipa.
Zatim se klikne opcija Project danaDevicesNumber pri emu se pojavi kartica za
renumeriranje elemenata
199 / 205
Ukoliko se oznai opcija Apply to entire project tada su svi elementi obuhvaeni
renumeriranjem.
Na taj nain vrlo jednostavno renumerirate i slaete elemente strujnog kruga i same
strujne krugove.
15.5.
elimo li na jednostavan i brz nain ureivati podatke elemenata 1-polne linije (ili bilo
kojih drugih) po istom principu kao uprethodnom sluaju oznaimo eljenu grupu
elemenata (desni klik mia pa Higlight object of same type) te nakon toga kliknemo
desni klik mia i izaberemo opciju Edit in tabel pri emu se pojavljuju podaci u
tabelarnom prikazu kao prema slici
U ovome primjeru promijeniti emo samo Function text. Nakon toga kliknemo na
zatvorimo tabeli a podac su automatski uitani.
Kod ureivanja utabelarnom prikazu najbolje je kreirati vlastitu shemau za odreeni tip
ureaja kako bi ureivanje bilo jednostavni i komforno.
200 / 205
Kliknemo na gumb
i krenemu u kreiranje nove vlastite Scheme. Oznaavanjem
podataka u Column configuration zapravo kreiramo podatke koji e biti vidljivi u
tabeli za ureivanje i koje moemo ukljuivati/iskljuivati prema potrebi.
201 / 205
15.6.
elimo li definirati za trokovnik sve elemente strujnog kruga, napravimo dvostruki klik
mia na Black box i otvorimo karticu Parts, kliknemo na [] u polju Part number pri
emu automatski pristupamo katalogu. Izabiremo kataloke brojeve elemenat koji su dio
strujnog kruga.
NAPOMENA!
Ogledni projekat je mogue pronai na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u folderu
PROJEKTI, ime projekta 1-polne sheme.zw1. Unutar projekta je mogue pronai
forme za trokovnik, kabele, prikljune planove podeene za 1-poni prikaz.
202 / 205
15.7.
Nakon toga se mogu insertirati simboli za elektrine instalacije koje moete sami izraditi
ili nai na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u folderu SIMBOLI, ime baze Instalacije.
Simboli mogu biti povezani s EPLAN-ovom inteligentnom linijom ili s grafikom linijom
(InsertGraphicLine ili Polyline).
203 / 205
Ukoliko elimo povezati sve elemente strujnog kruga s podloge (S1, X2, X3, H1) sa
Black boxom SK1 (napomena strujni krug 1) sa 1-polne linije, potrebno je podesiti da
svi elementi na jednoj i drugoj shemi nosie isto ime (npr.SK1).
Funkcija radi po principu glavnih i pomonih elemenata.
Element black box e imati oznaku Main function a ostali na podalozi ACAD-a nee
imati oznaen ovaj properties.
Ukoliko elimo promijeniti ime strujnog kruga npr.s SK1 na SK1.1 tada ukljuimo opciju
Project dataDevisesNavigator, postavimo se na strujni krug ije ime elimo
promijeniti, kliknemo desni klik mia i izaberemo opciju Rename pri emu imamo
promjenu na obje sheme.
204 / 205
205 / 205