nacionalni

kurikulum
nastavnoga
predmeta

Sociologija

veljaa 2016.

prijedlog

Cjelovita
kurikularna
reforma

Rani i predkolski,
osnovnokolski
i srednjokolski odgoj
i obrazovanje

nacionalni kurikulum
nastavnoga predmeta
sociologija
Prijedlog
veljaa 2016.

lanovi strune radne skupine izabrani javnim pozivom

dr. sc. Zvonimir Bonjak, Privatna klasina gimnazija, Zagreb (voditelj)
Irena Ihas Juri, prof., II. gimnazija, Zagreb
Zlata Patar, prof., I. gimnazija, Zagreb
Branka Pelin, prof., Srednja kola Tina Ujevia, Kutina
dr. sc. Jana arini, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet
doc. dr. sc. Anton Vukeli, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet
lanica strune radne skupine iz jedinice za strunu i administrativnu podrku
urica Kaurloto Martini, Agencija za odgoj i obrzovanje
lanica strune radne skupine iz ekspertne radne skupine
Branislava Baranovi
tehnika koordinatorica strune radne skupine
Josipa Miketa, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
ekspertna radna skupina
Boris Joki (voditelj)
Branislava Baranovi
Suzana Hitrec
Tomislav Rekovac
Zrinka Risti Dedi
Branka Vuk
lektura
Anita Poslon

UPUTE
ZA ITANJE

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom
nacionalnog kurikuluma (onk) odreen kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini
iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, oekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih
kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

nacionalni
kurikulum za
gimnazijsko
obrazovanje

nacionalni
kurikulum za
strukovno
obrazovanje

nacionalni
kurikulum za
umjetniko
obrazovanje

podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

sustavu strukovnog i umjetnikog obrazovanja

Slika a. Sustav
nacionalnih
kurikulumskih
dokumenata
izraenih u okviru
Cjelovite kurikularne
reforme

Okvir za poticanje iskustava uenja i vrednovanje

postignia darovitih uenika.

nacionalni
kurikulum za
osnovnokolski
odgoj i
obrazovanje

Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te

vrednovanja postignua uenika sa tekoama

nacionalni
kurikulum za
rani i predkolski
odgoj i
obrazovanje

Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u

odgojno-obrazovnom sustavu RH

okvir nacionalnog kurikuluma

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o
sredinjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna oekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti
koje je mogue promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih
radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolokih spoznaja i onih proizalih iz prakse.
Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odreuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, uenje i pouavanje, povezanost s drugim predmetima, odgojno-obrazovnim podrujima i meupredmetnim temama te vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.
Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma ine gradivnu strukturu odreenog
predmeta i proteu se kroz cijeli period pouavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta
odreeni su odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome to oekujemo od
uenika u odreenoj domeni/konceptu predmeta na kraju odreene godine uenja. Odreeni su
kao poeljna znanja, vjetine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu
uslonjavaju. Kroz godine uenja ishodi ine zaokruenu, loginu cjelinu uenja i pouavanja u
odreenoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine uenja i pouavanja odreuju ukupna iskustva uenja u odreenom predmetu.
Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, ukljuuje i razradu ishoda, preporuke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. itanje ishoda stoga, osim na smu
formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.
Razrada ishoda ukljuuje preciznije odreenje aktivnosti i sadraja u okviru pojedinog ishoda ili
skupine ishoda.
Za veliku veinu ishoda odreene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti preciznije odreuju dubinu i irinu svakog ishoda i opisuju oekivana postignua uenika na kraju
odreene godine uenja, ime se olakava planiranje i provedba vrednovanja.
Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u veini kurikuluma nastavnih predmeta navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje.
Od uenika se oekuju ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

_____________________________
*